Poljoprivredni glasnik 3/2010. 1-2/2010.

67

Autor: mr. sc. Chiara Pagliarini

Zatita marelice tijekom vegetacije

Uvrijeeno je pravilo da je marelica zdrava voka koju napada mali broj bolesti i tetnika. Kao i kod ostalih kotiavih voaka u doba cvatnje dolazi do pojave suenja mladica s cvjetovima iji je uzronik gljiva Monilia laxa. To je najopasnija bolest marelice, a za razliku od ostalih kotiavih voaka marelica je slabije napadnuta. Do suenja mladica s cvjetovima, odnosno cvjetne monilije, dolazi u cvatnji i neposredno po cvatnji. Mladice mogu procvasti, a onda manji ili vei broj cvjetova poinje naglo smeiti, oni se osue i propadnu, da bi se na kraju osuile itave mladice. Kada je broj tako osuenih mladica velik, voka je prorijeene kronje, a prinos ploda skoro je uniten. Za vlanog vremena na mrtvim cvjetovima i mladicama razviju se sivi jastuii. Ako u doba cvatnje budu niske temperature s dosta oborina uz visoku relativnu vlagu zraka, velika je mogunost da e do zaraze doi. im cvatnja proe i zametnu se plodovi, gljiva vie ne moe ui u mladicu. U sluaju da se iz godine u godinu u doba cvatnje ponavlja hladno i vlano vrijeme, svake godine stradaju nove mlade grane, da bi na kraju voka poela luiti smolu, oslabila i uginula. Smoljenje se esto javlja na marelici, no postoje razlike kod pojedinih kultivara. Na razvijenim plodovima, naroito na mjestima oteenja pokoice, postoji mogunost i infekcije ploda sa srodnom gljivom M. fructigena. U tom se sluaju na plodu razvijaju ukasti jastuii. Zaraeni plodovi trunu, pocrne i pretvaraju se u mumije. I M. laxa moe izazvati trule plodova i pojavu mumija na vokama. U tom se sluaju na povrini plodova razvijaju sivi jastuii, koji su ponekad rasporeeni u koncentrinim krugovima, a ponekad nepravilno. Na mjestu gdje se dva ploda dodiruju, truljenje prelazi s jednog ploda na drugi. Na marelici M. laxa prezimi u zaraenim mladim granicama i mumificiranim plodovima dok M. fructigena samo u mumificiranim plodovima. U cilju smanjenja budue zaraze najbolje je jo ljeti porezati sve polusuhe i suhe zaraene grane i granice oko 20-tak cm ispod posuenog dijela, a najkasnije prilikom proljetne rezidbe. Sa stabla se moraju ukloniti i svi mumificirani plodovi, a povrina oko voaka se treba oistiti. Sav sakupljen biljni materijal najbolje je odmah spaliti. Nakon toga se provodi plavo prskanje bilo kojim od fungicida na bazi bakra. Plavo prskanje provodi se u jesen kod opadanja lia jednim od bakarnih fungicida kao to su Bakreno vapno, Champion tekui, Champion 50 WG, Nordox 75 WG, Nordox Super 75, Bordoka suspenzija 20, Kuprolin, Neoram WG i drugi. Za prskanje pred kretanje vegetacije bolje je upotrijebiti Plavo ili Crveno ulje u 3 puta jaim koncentracijama od preporuenih za prskanje u

upljikavost lista breskve na listu i plodu marelice (lijevo) Smolenje stabla marelice posljedice slabljenja stabla zbog cvjetne monilije ili upljikavosti lista breskve (desno)

68

Poljoprivredni glasnik 3/2010. 1-2/2010.

vegetaciji jer se njime istovremeno suzbijaju i jaja lisnih ui koje prezimljuju na kori voaka. Sljedee prskanje protiv ovih bolesti vri se u punoj cvatnji jednim od fungicida botriticida Sumilex 50 FL, Mythos, Teldor SC 500, Kidan i Switch 62,5 WG. Plavo prskanje marelica u jesen i u fazi pred kretanje vegetacije provodi se i protiv upljikavosti lia breskve ili samarice koja napada i ovu voku. Uzronik je gljivica Stigmina carpophila. Na listovima se razvijaju okruglaste tamno obrubljene, crveno smee pjege. Tkivo unutar pjege odumire i ispada, pa takav list postane upljikav. List izgleda kao da je izreetan samom, po emu je bolest nazvana. Jae napadnuti listovi mogu otpasti, pa voka tada ostaje gotovo bez lisne mase. Identine crvenkasto-smee pjege nastaju i na plodovima, gdje su malo udubljene. Kad se na plodu razvije vei broj pjega, on se deformira i poinje luiti smolu. Na zaraenom plodu moe doi i do ljutenja pokoice, pa e takvi plodovi biti podloniji napadu monilije. Najopasnija zaraza nastaje na jednogodinjim jo zelenim mladicama, na kojima se razviju duguljaste smee pjege s crvenim rubom iz kojih vrlo esto izlaze kapljice smole. Kad pjega obuhvati granicu, ona e se osuiti, a ako se i ne osui, mnogi njeni pupovi u proljee nee potjerati. Takva su stabla golih grana. Pjege na dvogodinjim granama postaju ire i dublje pa djeluju poput rak-rana. Posljedice su gubitak berbe i zaraza pupova i izboja. Zaraeni pupovi ne tjeraju, a izboji ili uginu ili izluuju smolu. Luenje smole karakteristino za marelicu, znak je fizioloki oslabljenog stabla, koje vrlo brzo nakon toga ugiba. Gljiva prezimljuje na kori grana i u rak-ranicama kao micelij. Zatita se provodi plavim prskanjem u jesen i pred bubrenjem pupova istim fungicidima kao i kod cvjetne monilije M. laxa. U vegetaciji slijedi prskanje u fazi otpadanja latica i eventualno jo jedno nakon 12 - 15 dana, u fazi formiranja plodova ovisno o intenzitetu bolesti i koliini oborina. Od fungicida se mogu upotrijebiti Merpan 50 WP, Stoper, Polyram DF, Dithane M-45, Mankozeb i dr. Uzronik hre ljive gljiva Tranzschelia pruni spinosae moe napasti i marelicu, no potpuno e zadovoljiti zimsko kupanje pred kretanje vegetacije Crvenim ili Plavim uljem. Gljiva prezimi kao micelij na kori jednogodinjih mladica ili u otpalom liu. Njeni simptomi javljaju se na listovima poetkom srpnja, na listovima se razvijaju sitni jastuii tamno crvene boje, Hra ljive na listu marelice koji krajem ljeta pocrne. Na marelici su mogue zaraze i pepelnicom iji je uzronik gljiva Sphaerotheca pannosa, no teta je koju uzrokuje zanemariva. Na listovima se pojavi bijelo pepeljasta prevlaka micelija gljive, koja e eventualno izazvati otpadanje zaraenih listova bez teih posljedica. Od tetnika na marelici spomenuli bismo samo lisne ui ije direktne tete takoer nisu od veeg znaaja. Opasnije su kao prenosioci viroze poznate pod imenom arka ljive, koja podjednako kao ljivu napada i marelicu. Zbog prepoznavanja ove viroze na licu listova se razviju blijedo ukasti prsteni ili pouti lisna nervatura. Takvo je stablo zaraeno virusom i izvor zaraze za ljive, marelice i ostale kotiave voke. Suzbijaju se kurativno prilikom pojave zaraze, a od insekticida se moe upotrijebiti jedan od sisteminih neonikotinoida Actara 25 WG, Calypso SC 480, Mospilan 20, Confidor 200 Sl ili selektivni aficid sisteminog djelovanja Pirimor 50 WG. Za utvrivanje poetne zaraze na voke treba postaviti ute ljepljive ploe.