Samuel Huntington

Sukob civilizacija
1. Nastupajui obrazac sukoba Svjetska politika ulazi u novu fazu, a intelektualci nisu oklijevali namnoiti vizije onoga to e se dogoditi kraj povijesti, povratak tradicionalnim suparnitvima izmeu nacija-drava i pad nacijadrava pod suprostavljenim silama plemenstva i globalizma, meu ostalima. Svaka od ovi vizija vata aspekte stvarnosti koja dolazi. !pak, sve one previaju klju"ni, zaista, sredinji aspekt onoga to e globalna politika postati u nadolazeim godinama. #oja postavka je da temeljni uzrok sukoba u ovom novom svijetu nee biti ni prevladavajue ideoloki ni prevladavajue ekonomski. $elike podjele meu ljudskom vrstom i prevladavajui izvor sukoba biti e kulturni. %acije-drave ostati e najmoniji igra"i u svjetskim zbivanjima, ali glavni sukobi globalne politike pojavit e se izmeu nacija i grupa razli"iti civilizacija. Sukob civilizacija e dominirati globalnom politikom. %estabilna razgrani"enja meu civilizacijama postati e bojinice budunosti. Sukob izmeu civilizacija biti e zadnja faza u evoluciji sukoba u modernom svijetu. &roz stoljee i pol nakon to se sa 'estp alskim #irom pojavio moderan meunarodni sustav, sukobi zapadnog svijeta vodili su se uglavnom izmeu prin"eva careva, apsolutni monar a i konstitutivni monar a koji su pokuavali proiriti svoje birokracije, svoje vojske, svoju trgova"ku ekonomsku snagu i, najvanije, teritorij kojim su vladali. ( procesu su stvorili nacije-drave, a po"evi sa )rancuskom *evolucijom, glavne crte sukoba bile su izmeu nacija, prije nego izmeu prin"eva. ( +,-.., kako je *. *. /almer rekao, 0*atovi kraljeva bija u gotovi1 ratovi nacija bija u po"eli.2 3vaj uzorak iz devetnaestog stoljea trajao je do kraja /rvog Svjetskog *ata. 4ada, kao rezultat *uske *evolucije i reakcije na nju, sukob nacija ustupa mjesto sukobu ideologija, prvo izmeu komunizma, faizmanacizma i liberalne demokracije, a nakon toga izmeu komunizma i liberalne demokracije. 4ijekom 5ladnog *ata, ovaj potonji sukob postao je utjelovljen u borbi dviju supersila, od koji ni jedna nije bila nacija-drava u klasi"nom europskom smislu i od koji pojmovima svoje ideologije. 3vi sukobi izmeu prin"eva, nacija-drava i ideologija, bili su u prvom redu sukobi unutar 6apadne civilizacije, 07raanski ratovi 6apada,2 kako i je 'illiam 8ind nazvao. 4o je bilo to"no, kako za 5ladni *at tako i za svjetske ratove te za ranije ratove sedamnaestog, osamnaestog i devetnaestog stoljea. S krajem 5ladnog *ata, meunarodna politika izlazi iz svoje zapadne faze, a njezino sredite postaje interakcija izmeu 6apada i ne-zapadni civilizacija i meu ne-zapadnim civilizacijama. ( politici civilizacija, narodi i vlade ne-zapadni oblikovatelji. civilizacija prestaju biti objekti povijesti kao mete zapadnog kolonijalizma te se pridruuju 6apadu kao njezini pokreta"i i je svaka definirala svoj identitet u

2. Priroda civilizacija 4ijekom 5ladnog rata svijet je bio podijeljen na /rvi, 9rugi i 4rei svijet. 4e podjele vie nisu bitne. Sada je mnogo smislenije zemlje razvrstati ne prema nji ovim ekonomskim sustavima ili razini ekonomskog razvoja, ve radije u pojmovima nji ove kulture i civilizacije. %a to mislimo kada govorimo o civilizaciji: ;ivilizacija je kulturni entitet. Sela, regije, etni"ke grupe, narodi, religijske grupe, svi oni imaju posebne kulture na razli"itim razinama kulturne raznolikosti. &ultura sela u junoj !taliji je moda druga"ija od sela u sjevernoj !taliji, ali oba sela e dijeliti istu zajedni"ku talijansku kulturu, koja i razlikuje od njema"ki sela. !sto tako, europske zajednice dijelit ce zajedni"ke kulturne zna"ajke koje i razlikuju od arapski ili kineski zajednica. #eutim, <rapi, &inezi i 6apadnjaci nisu dio ni jednog ireg kulturnog entiteta. 3ni ustanovljuju civilizacije. ;ivilizacija je dakle najvie kulturno svrstavanje ljudi i najira razina kulturnog identiteta koje ljudi imaju, izuzevi ono to i razlikuje od drugi ivi vrsta. 3na je odreena objektivnim zajedni"kim elementima, kao to su jezik, povijest, religija, obi"aji, institucije, ali i subjektivnom samo-identifikacijom ljudi. 8judi imaju razine identiteta= stanovnik *ima moe sam sebe definirati, u razli"itim stupnjevima intenziteta, kao *imljanina, 4alijana, katolika, kranina, >uropljanina, 6apadnjaka. ;ivilizacija kojoj pripada je naira razina identificiranja sa kojom se on intenzivno identificira. 8judi mogu, a to i "ine, redefinirati svoje identitete i, kao rezultat, sastav i granice civilizacija se mijenjaju. ;ivilizacija moe uklju"ivati velik broj ljudi, kao to je to slu"aj sa &inom ?0civilizacija koja se pretvara da je drava,2 kako je to rekao 8ucian /@eA, ili vrlo mali broj ljudi, kao <nglofoni &aribi. ;ivilizacija moe uklju"ivati nekoliko nacija-drava, kao to je slu"aj sa 6apadnom, 8atinoameri"kom i <rapskom civilizacijom, ili samo jedan, to je slu"aj sa Bapanskom civilizacijom. ;ivilizacije se o"ito mijeaju i preklapaju, te mogu uklju"ivati i podcivilizacije. 6apadna civilizacija ima dvije glavne varijante, europsku i sjevernoameri"ku, a islam ima svoje arapske, turske i malajske poddjelove. Cez obzira na to, civilizacije su entiteti sa vlastitim zna"ajem, a iako su crte koje i razdvajaju rijetko otre, one su stvarne. ;ivilizacije su dinami"ne1 one se diu i padaju1 one se dijele i spajaju. < kao to svaki student povijesti zna, civilizacije i nestaju te bivaju pokapane u pijesku vremena. 6apadnjaci obi"avaju misliti kako su nacije-drave najvaniji igra"i u globalnim poslovima. #eutim, one su to bile samo nekoliko stoljea. Diri dosezi ljudske povijesti bile su povijesti civilizacija. ( svojoj Studiji /ovijesti, <rnold 4o@nbee je identificirao E+ veliku civilizaciju1 samo est od nji postoji u suvremenom svijetu. 3. Za to e se civilizacije sukobiti ;ivilizacijska e pripadnost u budunosti bivati sve vanija, a svijet e u velikoj mjeri biti oblikovan meudjelovanjem sedam ili osam veliki civilizacija. 4e civilizacije uklju"uju 6apadnu, &onfucijansku, Bapansku, !slamsku, 5induisti"ku, Slavensko-/ravoslavnu, 8atinoameri"ku i vjerojatno <fri"ku civilizaciju. %ajvaniji sukobi budunosti pojavit e se du nestabilni granica koje ove civilizacije razdvajaju jednu od druge.

6ato e ovo biti slu"aj: /rvo, razlike meu civilizacijama nisu samo stvarne1 one su osnovne. ;ivilizacije se jedna od druge razlikuju povijeu, jezikom, kulturom, tradicijom i najvanije, religijom. 8judi razli"iti civilizacija imaju druga"ije poglede na odnose izmeu Coga i "ovjeka, pojedinca i grupe, graanina i drave, roditelja i djeteta, mua i ene, kao i razli"ite poglede na relativnu vanost prava i odgovornosti, slobode i autoriteta, jednakosti i ijerar ije. 3ve razlike rezultat su stoljea. 3ne nee brzo nestati. 3ne su daleko temeljnije nego razlike izmeu politi"ki ideologija i politi"ki reima. *azlike ne zna"e nuno i sukob, a sukob ne zna"i, nuno, nasilje. !pak, kroz stoljea, razlike izmeu civilizacija prouzrokovale su najdue i najnasilnije sukobe. 9rugo, svijet postaje sve manje mjesto. !nterakcije izmeu ljudi razli"iti civilizacija su u porastu1 ove interakcije u porastu ja"aju civilizacijsku svijest i svijesnost o razlikama izmeu razli"iti civilizacija te o istovjetnostima unutar jedne civilizacije. Sjevernoafri"ko doseljavanje u )rancusku stvara otpor meu )rancuzima i, istovremeno, pri vatljivost doseljavanja 0dobri 2 europski katoli"ki /oljaka. <merikanci tako negativnije reagiraju na Bapanska ulaganja nego na velika ulaganja iz &anade i europski zemalja. Sli"no tome, kako je 9onald 5oroFitz istaknuo, 0!bo moe biti G 3Ferri !bo ili 3nits a !bo u !sto"noj pokrajini %igerije. ( 8agosu ?glavni grad %igerije, op. p.A, on je jednostavno !bo. ( 8ondonu, on je %igerijac. ( %eF Horku, on je <frikanac.2 !nterakcije izmeu ljudi razli"iti civilizacija poboljavaju civilizacijsku svjest ljudi, koja, zauzvrat, okrepljuje razlike i neprijateljstva to se proteu, ili se dri da se proteu, duboko natrag u povijest. 4ree, u "itavom svijetu procesi ekonomski modernizacija i socijalni promjena odvajaju ljude od stari lokalni identiteta. ( veini svijeta religija se pokrenula popuniti ovu prazninu, "esto u obliku pokreta koji su ozna"eni kao 0fundamentalisti"ki2. 4akvi se pokreti mogu nai u 6apadnom &ranstvu, Budaizmu, Cudizmu i 5induizmu, kao i u !slamu. ( veini zemalja i veini religija ljudi koji su aktivni u fundamentalisti"kim pokretima su mladi, visoko obrazovani, stru"njaci iz srednje klase, profesionalci i poslovni ljudi. 0/osvjetovljenje svijeta2, kako je 7eorge 'eigel primjetio, 0je jedna od prevladavajui drutveni "injenica u ivotu kasnog dvadesetog stoljea.2 3ivljavanje religije, 0la revanc e de 9ieu,2 kako je to ozna"io 7illes &epel, prua osnovu za identitet i predanost koja nadmauje nacionalne granice i ujedinjava civilizacije. Ietvrto, rast civilizacijske svijesti poja"an je dvostrukom ulogom 6apada. %a jednoj strani, 6apad je na vr uncu moi. #eutim istovremeno, a moda i kao posljedica toga, meu ne-zapadnim civilizacijama pojavljuje se fenomen povratka korijenima. Sve se vie moe "uti spominjanje trendova okretanja prema unutra i 0<zijanizacije2 u Bapanu, kraja %e ruova naslijea i 05induizacije2 !ndije, sloma 6apadni ideja socijalizma i nacionalizma i stoga 0re-!slamizacije2 Srednjeg !stoka, a sada i rasprava o pozapaivanju protiv *usijanizacije u zemlji Corisa Beljcina. 6apad se na vr u svoje moi suo"ava sa ne-6apadom koji sve vie ima elju, volju i sredstva da oblikuje svijet na ne-6apadne na"ine.

( prolosti su elite ne-6apadni drutava obi"no "inili ljudi koji su bili najpovezaniji sa 6apadom, koji su bili kolovani na 3Jford-u, Sorbonne-i ili Sand urst-u, i koji su upili zapadne stavove i vrijednosti. !stovremeno, stanovnitvo u ne-6apadnim zemljama je "esto ostajalo duboko proeto domaom kulturom. <li, sada se ovi odnosi obru. 3dzapaivanje i podomaivanje elita pojavljuje se u mnogim ne-zapadnim zemljama, dok u isto vrijeme zapadne, obi"no ameri"ke, kulture, stilovi i navike postaju sve popularniji meu narodnim masama. /eto, kulturne osobine i razli"itosti su manje promjenjive i dakle manje podlone kompomitiranju i rastakanju od oni politi"ki i ekonomski . ( bivem Sovjetskom Savezu, komunisti mogu postati demokrati, bogati mogu postati siromani i siromani bogati, ali *usi ne mogu postati >stonci i <zeri ne mogu postati <rmenci. ( klasnim i ideolokom sukobima klju"no je pitanje bilo 0%a kojoj si strani:2, a ljudi su mogli birati i mijenjati strane, te su to i "inili. ( sukobu izmeu civilizacija, pitanje je 04ko si:2 4o je datost koja se ne moe promijeniti. < kao to znamo, od Cosne do &avkaza do Sudana, pogrean odgovor na to pitanje moe zna"iti metak u glavu. Iak i vie od etni"ke pripadnosti, religija pravi otru i ekskluzivnu razliku izmeu ljudi. %eka osoba moe biti polu)rancuz i polu-<rapin te "ak istovremeno biti stanovnik dviju zemalja. Citi polu-katolik i polumusliman je puno tee. &ona"no, ekonomski regionalizam je u porastu. *azmjeri meuregionalnog dijela ukupne trgovine izmeu +-KL. i +-K-. porasli su sa M+ posto na M- posto u >uropi, .. posto na ., posto u Sjevernoj <merici. !zgledno je da e u budunosti vanost regionalni ekonomski blokova nastaviti rasti. Sa jedne strane, uspjeni ekonomski regionalizam e poja"ati civilizacijsku svjesnost. Sa druge strane, ekonomski regionalizam moe uspjeti samo kada je ukorijenjen u zajedni"koj civilizaciji. >uropska (nija po"iva na zajedni"kom temelju europske kulture i zapadnog kranstva. (spje Svjevernoameri"ke 6one Slobodne 4rgovine ovisi o usklaivanju koje je trenutno u tijeku u kulturama #eksika, &anade i <merike. Bapan, kao kontrast tome, susree tekoe u stvaranju usporedivog ekonomskog entiteta u !sto"noj <ziji, iz razloga to je Bapan jedinstveno drutvo i civilizacija. &oliko bi god snane trgova"ke i ulaga"ke sa ostalim !sto"no <zijskim zemljama Bapan razvio, njegove kuturne razlike sa tim zemljama ko"e, a moda i sprje"avaju, njegovo promicanje regionalne ekonomske integracije nalik na one u >uropi i Sjevernoj <merici. S druge strane, zajedni"ka kultura o"ito olakava brzo irenje ekonomski odnosa izmeu %arodne *epublike &ine i 5ong &onga, 4ajvana, Singapura i prekomorski kineski zajednica u drugim azijskim zemljama. Sa krajem 5ladnog *ata, kulturne istovjetnosti sve vie nadvladavaju ideoloke razlike te se kontinentalna &ina i 4ajvan pribliavaju jedno drugome. <ko su kulturne istovjetnosti nuan uvjet za ekonomsku integraciju, glavni isto"noazijski ekonomski blok budunosti e za sredite imati &inu. 6apravo, ovaj blok polako ve dolazi u postojanje. &ako je #urra@ 'eidenbaum primjetio, 0(nato" trenutnoj Bapanskoj dominaciji u regiji, azijska ekonomija temeljena na &ini brzo izranja kao novo sredite industrije, trgovine i financija. 3vo strateko podru"je sadri

zna"ajne te noloke i proizvodne mogunosti ?4ajvanA, izvanredne poduzetni"ke, marketinke i uslune sposobnosti ?5ong &ongA, dobru komunikacijsku mreu ?SingapurA, ogroman bazen financijskog kapitala ?svo trojeA te vrlo veliku obdarenost zemljom, resursima i radnom snagom ?kontinentalna &inaAG. 3d 7uangz oua do Singapura, od &uala 8umpura do #anile, ova utjecajna mrea"esto temeljena na proirenjima tradicionalni kraljenica isto"noazijske ekonomije.2
?+A

klanovabiva opisivana kao

&ultura i religija takoer "ine temelj 3rganizacije >konomske Suradnje ?>conomic ;ooperation 3rganizationA, koja okuplja deset ne-arapski muslimanski zemalja= !ran, /akistan, 4ursku, <zerbejdan, &aza stan, &irgizstan, 4urkmenistan, 4adikistan, (zbekistan i <fganistan. Bedan pokreta" oivljavanja i proirenja ove organizacije, osnovane +-NL. od strane 4urske, /akistana i !rana, jest s vaanje voa ovi nekoliko drava kako nemaju prilike postati pri vatljivi >uropskoj 6ajednici. Sli"no, ;aricom, ;entralnoameri"ko 6ajedni"ko 4rite ?;entral <merican ;ommon #arketA i #ercosur po"ivaju na zajedni"kim kulturnim temeljima. #eutim, pokuaji da se izgradi iri &aripsko-;entralnoameri"ki ekonomski entitet koji bi premostio <nglo-8atinsku podjelu, do danas nisu uspjeli. &ako e ljudi definirati svoj identitet kroz etni"ku i religijsku pripadnost, tako je vjerojatnije da e odnose sa ljudima druge etni"ke ili religijske pripadnosti gledati u pojmovima 0mi2 protiv 0nji 2. &raj ideoloki definirani drava u !sto"noj >uropi i bivem Sovjetskom Savezu dozvoljava tradicionalnim etni"kim identitetima i netrpeljivostima izbiti u prvi plan. *azlike u kulturi i religiji stvaraju razlike oko politi"ki pitanja, a to se protee od ljudski prava do doseljavanja, od razmjene i trgovine do okolia. 3d Cosne do #indanaa, zemljopisna bliskost omoguava sve vie teritorijalni za tjeva. %ajvanije, pokuaji 6apada u nametanju svoji vrijednosti demokracije i liberalizma kao univerzalni vrijednosti, u odravanju svoje vojne prevlasti i irenju svoji ekonomski interesa, dovode do opasnosti da druge civilizacije odgovore protumjerama. &ako e vlade i grupe bivati sve manje u stanju dobiti potporu za osnivanje koalicija na bazi ideologije, tako e sve vie pokuavati dobiti potporu pozivanjem na zajedni"ki religijski i civilizacijski identitet. Sukob civilizacija se tako pojavljuje na dvije razine. %a mikro-razini, du nestabilni granica izmeu civilizacija susjedne grupe se trve, "esto nasilno, za kontrolu teritorija i jedni drugi . %a makro-razini, drave iz razli"iti civilizacija natje"u se za relativnu vojnu i ekonomsku mo, bore se za kontrolu meunarodni institucija i trei strana te se nadmeu u promicanju svoji posebni politi"ki i religijski vrijednosti !. "asjedne granice izme#u civilizacija &ao arita kriza i krvoprolia, nestabilne granice izmeu civilizacija zamjenjuju politi"ke i ideoloke granice 5ladnog rata. 5ladni rat po"eo je kada je Oeljezna 6avjesa politi"ki i ideoloki podjelila >uropu. %estankom Oeljezne 6avjese, zavrio je 5ladni rat. <li, kako je nestala ideoloka podjela >urope, tako su se ponovo pojavile kulturne podjele izmeu zapadnog kranstva sa jedne te pravoslavnog kranstva i islama sa druge strane. &ako je to predloio 'illiam 'allace, najzna"ajnija

podjela u >uropi bi mogla biti isto"na granica zapadnog kranstva u godini +MLL. 3va crta ide uz sadanju granicu )inske i *usije te balti"ki drava i *usije, presjeca Cjelorusiju i (krajinu odvajajui veinski katoli"ku zapadnu (krajinu od pravoslavne isto"ne (krajine, skree zapadno da bi odvojila 4ransilvaniju od ostatka *umunjske i kona"no prolazi kroz Bugoslaviju, gotovo to"no granicama koje sada odvajaju 5rvatsku i Sloveniju od ostatka Bugoslavije. %aravno, na Calkanu se ova crta podudara sa povijesnom granicom 5absburkog i 3tomanskog carstva. %arodi sjeverno i zapadno od ove crte su protestantski ili katoli"ki1 oni su dijelili zajedni"ka iskustva europske povijesti feudalizam, *enesansu, *eformaciju, /rosvjetljenje, )rancusku *evoluciju, !ndustrijsku *evoluciju1 oni su openito ekonomski razvijeniji od naroda sa isto"ne strane1 oni se mogu nadati sve veoj uklju"enosti u zajedni"ku europsku ekonomiju te u"vrenju demokratski politi"ki sustava. %arodi isto"no i juno od ove crte su pravoslavni ili muslimanski1 oni su povijesno pripadali 3tomanskom ili ;aristi"kom carstvu te su bili samo neznatno dodirnuti oblikujuim dogaajima u ostatku >urope1 oni su openito ekonomski manje razvijeni1 mnogo je manje vjerojatno da e razviti stabilne demokratske sustave. &ao najzna"ajnija crta podjele u >uropi, barunasta zavjesa kulture zamijenila je Oeljeznu 6avjesu ideologije. < kako su dogaanja u Bugoslaviji pokazala, to nije samo crta razlika1 povremeno, to je i crta krvavog sukoba. Sukob du nestabilni granica izmeu zapadne i islamske civilizacije traje vec +,.LL godina. %akon osnutka islama, arapska i maurska pomicanja prema zapadu i sjeveru stala su tek kod 4oursa ?)rancuska, op. p.A u godini ,.E. 3d jedanaestog do trinaestog stoljea &riari su, s privremenim uspje om, pokuali vratiti kranstvo i kransku vladavinu u Svetu 6emlju. 3d "etrnaestog do sedamnaestog stoljea, 4urci 3smanlije su preokrenuli ravnoteu snaga, proirili svoj utjecaj preko Cliskog istoka i Calkana, osvojili ;arigrad i dvaput opsjeli Ce". ( devetnaestom i ranom dvadesetom stoljeu, kako je 3smanlijska snaga okopnila, Critanija, )rancuska i !talija ponovo su uspostavile zapadnu kontrolu nad veinom Sjeverne <frike i Srednjeg !stoka. %akon 9rugog Svjetskog *ata, 6apad se po"eo povla"iti1 kolonijalna carstva su nestala1 manifestirao se arapski nacionalizam, a zatim i !slamski fundamentalizam1 6apad je postao energetski vrlo ovisan o zemljama /erzijskog 6aljeva1 naftom bogate muslimanske zemlje postale su bogate novcem i, kada su to poeljele, bogate orujem. 9ogodilo se nekoliko ratova izmeu <rapa i !zraela ?stvorenog od strane 6apadaA. )rancuska je u <liru vodila krvavi i nemilosrdni rat, kroz vei dio +-ML-i 1 Critanci i )rancuzi napali su >gipat u +-MK.1 slijedei te dogaaje, ameri"ke snage vratile su se u 8ibanon, napale 8ibiju te se uklju"ile u razne vojne susrete sa !ranom1 <rapski i !slamisti"ki teroristi, podrani od strane barem triju Cliskoisto"ni vlada, upotrijebili su oruje slabi i minirali 6apadne zrakoplove i instalacije te oteli 6apadne taoce. 3va vojna izmeu <rapa i 6apada kulminirala je u +--L., kada su Sjedinjene 9rave poslale veliku vojsku u /erzijski 6aljev, kako bi neke arapske zemlje obranili od agresije drugi arapski zemalja. &ao posljedica, planiranje %<43-a sve je vie usmjereno na mogue prijetnje i nestabilnosti du njegove 0june granice.2

%ije vjerojatno da e ovo stoljetno vojno meudjelovanje 6apada i !slama oslabiti. %aprotiv, ono bi moglo prerasti u zarazu. 6aljevski *at je nekim <rapima donio ponos zbog toga to je Sadam 5usein napao !zrael i odupro se 6apadu. 4akoer je mnogim <rapima donio osjeaj ponienja i ozlojeenosti zbog vojne prisutnosti 6apada u /erzijskom 6aljevu, zbog smlavljujue vojne premoi 6apada te zbog nji ove vlastite nesposobnosti oblikovanja vlastite sudbine. #noge arapske zemlje, uz one izvoznike nafte, dosiu razine ekonomskog i drutvenog razvoja na kojima autokratski oblici vladanja postaju neprikladni, a pokuaji uvoenja demokracije ja"aju. %eka su se otvaranja u politi"kim sustavima <rapa ve pojavila. 3vim otvaranjima najvie su se okoristili !slamisti"ki pokreti. (kratko, u arapskom svijetu, 6apadna demokracija ja"a protu-6apadne politi"ke snage. 3vaj bi fenomen mogao biti prolazan, ali on u svakom slu"aju uslonjuje odnose izmeu !slamski zemalja i 6apada. 4i su odnosti takoer uslonjeni i demografijom. Spektakularni rast populacije u arapskim zemljama, posebno u Sjevernoj <frici, doveo je do poveanog doseljavanja u 6apadnu >uropu. %astojanja 6apadne >urope u smanjivanju unutranji granica izotrila su politi"ke osjetljivosti u osnosu na taj razvoj. ( !taliji, )rancuskoj i %jema"koj, rasizam sve vie pokazuje svoje lice, a politi"ka reagiranja i nasilje prema arapskim i turskim doseljenicima od +--L. postaju sve raireniji. %a obje strane, na meudjelovanje !slama i 6apada gleda se kao na sukob civilizacija. 0Slijedei sukob2 6apada, primjeuje #. B. <kbar, indijski musliman, 0definitivno e doi iz muslimanskog svijeta. /otez !slamski naroda od #agreba do /akistana, to je ono podru"je sa kojeg e zapo"eti borba za novi svjetski poredak.2 Cernard 8eFis doao je do sli"nog zaklju"ka= Suo"eni smo sa djelovanjem i raspoloenjem koje daleko nadilazi razinu pitanja, politika i vlada koje i izvravaju. 3vo je nita manje nego sukob civilizacijamoda iracionalna, ali zasigurno povijesna reakcija drevnog protivnika naeg idovsko-kranskog nasljea, nae svjetovne sadanjosti te svjetskog irenja obojeg. ?EA /ovijesno, drugo veliko nesprijateljsko meudjelovanje arapske !slamske civilizacije bilo je sa paganskim, animisti"kim, a sada sve vie i kranskim crnim narodima juga. ( prolosti, ovo neprijateljstvo bivalo je saetno u slici arapski trgovaca robljem i crni robova. 3no se zrcali se u tekuem ratu izmeu <rapa i crnaca u Sudanu, u borbama izmeu pobunjenika podrani od strane 8ibije i vlade u Iadu, napetostima izmeu pravoslavni krana i muslimana na *ogu <frike te politi"kim sukobima, opetovanim pobunama i nasiljem izmeu muslimanski i kranski zajednica u %igeriji. !zgledno je da e modernizacija <frike i irenje kranstva poveati vjerojatnost sukoba du ove nemirne granice. Simptomati"an glede poja"avanja ovog sukoba govor je pape !vana /avla !! u & artoumu, u sije"nju +--.., kada je napao djelovanja sudanske islamisti"ke vlade protiv lokalne kranske manjine. %a sjevernoj granici islama, eruptirao je sukob izmeu pravoslavni i kranski naroda, to uklju"uje pokolj u Cosni i Sarajevu, provrelo nasilje izmeu Srba i <lbanaca, loe odnose izmeu Cugara i nji ove turske manjine, nasilje izmeu 3seta i !ngua, neprekidan meusobni pokolj

<rmenaca i <zera, napete odnose izmeu *usa i muslimana u Sredinjoj <ziji, razmjetanje ruski vojnika u svr u zatite ruski interesa na &avkazu i u Sredinjoj <ziji. *eligija poja"ava oivljavanje etni"ki identiteta i ponovno stimulira ruske stra ove o sigurnosti nji ovi juni granica. 3vaj koncept je dobro primjetio <rc ie *oosevelt= $elik dio ruske povijesti lei u borbi Slavena i turski naroda na nji ovim granicama, borbi koja see unatrag sve do osnivanja ruske drave, prije vie od tisuu godina. ( tisuugodinjem sukobljavanju Slavena sa nji ovim isto"nim susjedima lei klju" razumijevanja ne samo ruske povijesti, ve i ruske naravi. 9a bi se razumijele ruske stvarnosti danas, potrebno je usvojiti koncept veliki turski etni"ki grupa, koje su zaokupljale *use kroz stoljea. ?.A ! drugdje u <ziji je sukobljavanje civilizacija duboko ukorijenjeno. /ovijesni sukob mislimana i indusa na podkontitnentu o"ituje se ne samo u suparnitvu izmeu /akistana i !ndije, ve i u ja"ajuem religijskom razdoru izmeu sve militantniji induski grupa i zna"ajne indijske muslimanske manjine. (nitavanje damije <@od @a u studenom +--E. dovelo je na povrinu pitanje da li e !ndija ostati svjetovna demokratska drava, ili e postati induisti"ka drava. ( isto"noj <ziji, &ina ima zna"ajne teritorijalne nesuglasice sa svojim susjedima. /rovodila je okrutnu politiku prema budisti"kim 4ibetancima, a provodi i sve okrutniju politiku prema svojoj tursko-muslimanskoj manjini. S krajem 5ladnog rata, temeljne razlike izmeu &ine i Sjedinjeni 9rava ponovno su se nametnule, u podru"jima poput ljudki prava, trgovine i irenja naoruanja. %ije vjerojatno da e se ove razlike ublaiti. &ako je u +--+. izjavio 9eng Paioping, 0novi Sjedinjeni 9rava je ve u tijeku. !sti izraz bivao je primjenjivan i za sve tee odnose izmeu Bapana i Sjedinjeni 9rava. 3vdje, kulturna razlika pogorava ekonomski sukob. 8judi na svakoj strani optuuju drugu stranu za rasizam, ali, barem to se ti"e ameri"ke strane, antipatija nije rasna, ve kulturna. 3snovne vrijednosti, stavovi, uzorci ponaanja ova dva drutva bi teko mogli biti razli"itiji nego to jesu. >konomska pitanja izmeu Sjedinjeni 9rava i >urope nisu manje ozbiljna od oni izmeu Sjedinjeni 9rava i Bapana, ali ta pitanja nemaju jednaku politi"ku naglaenost i emocionalni intenzitet, a iz razloga to su razlike izmeu ameri"ke i europske kulture mnogo manje od oni izmeu ameri"ke civilizacije i japanske civilizacije. #eudjelovanja civilizacija vrlo se razlikuju u stupnju, u toj mjeri da je vjerojatno kako e neka biti obiljeena i nasiljem. !zmeu ameri"ki i europski podcivilizacija zapada, te izmeu nji i Bapana, o"ito je kako prevladava ekonomsko natjecanje. #eutim, na euroazijskom kontinentu, irenje etni"ki sukoba, u svom sktremu okarakterizirano kao 0etni"ko "ienje2, nije bilo posve nasumi"no. 3no je bilo naj"ee i najnasilnije izmeu grupa koje pripadaju razli"itim civilizacijama. ( >uroaziji, povijesno nemirne granice izmeu civilizacija jo jednom su u plamenu. 3vo je posebno to"no du granica polumjesecolikog bloka islamski naroda, od zapada <frike do sredinje <zije. %asilje se takoer pojavljuje izmeu muslimana, sa jedne strane, te pravoslavni Srba na Calkanu, idova u !zraelu, indusa u !ndiji, budista u Curmi i katolika na )ilipinima. !slam ima krvave granice. ladni rat2 izmeu &ine i

$. %kupljanje civilizacija& sindrom bratske zemlje 7rupe ili drave koje pripadaju jednoj civilizaciji, a koje su se uplele u rat sa ljudima iz neke druge civilizacije, prirodno pokuavaju dobiti podrku drugi "lanova svoje civilizacije. &ako svijet nakon 5ladnog rata evoluira, civilizacijsko zajednitvo, kako je 5. 9. S. 7reenFa@ nazvao sindrom 0bratske zemlje,2 zamjenjuje promiljanja politi"ke ideologije i tradicionalne ravnotee snaga kao osnova suradnje i udruivanja. 3vo je, u postupnoj pojavi, mogue opaziti u post- ladnoratovskim sukobima u /erzijskom zaljevu, na &avkazu i u Cosni. %ijedan od navedeni sukoba nije bio potpuni rat izmeu civilizacija, ali je svaki uklju"ivao elemente okupljanja civilizacija, za to se "inilo kako postaje sve vanije kako se sukob nastavlja, i to moe pruiti obeanje budunosti. /rvo, u 6aljevskom ratu jedna arapska drava napala je drugu, a zatim je ratovala protiv saveza arapski , zapadni i drugi drava. !ako je samo nekoliko muslimanski vlada otvoreno podravalo Saddama 5useina, mnoge arapske elite privatno su navijale za njega, a osim toga bio je jako omiljen meu velikim djelovima arapske javnosti. !slamski fundamentalisti"ki pokreti do jednoga su podravali !rak, prije nego li od zapada poduprte vlade &uvajta i Saudijske <rabije. Basno odbacujui arapski nacionalizam, Saddam 5usein je izri"ito pozvao na pomo u ime islama. 3n i oni koji su ga podravali pokuali su definirati rat kao rat izmeu civilizacija. 03vo nije rat protiv !raka,2 snimio je Safar <l-5aFali, dekan islamski studija na sveu"ilitu <l-Qura u #eki, na vrpcu koja je nairoko kruila. 03vo je 6apad protiv islama.2 !gnorirajui suparnitvo izmeu !rana i !raka, glavni iranski vjerski voa, <jatola <li & amnenei, pozvao je na sveti rat protiv 6apada= 0Corba protiv ameri"ke agresije, po lepe, ciljeva i politika smatrat e se di adom, a bilo tko ubijen na tom putu je mu"enik.2 03vo je rat,2 ustvrdio je Bordanski kralj 5usein, 0protiv svi <rapa i svi muslimana, a ne samo protiv !raka.2 3kupljanje zna"ajni djelova arapski elita i javnosti iza Sadama 5uesina prisililo je one arapske vlade koje su bile u anti-ira"koj koaliciji da primire svoje djelovanje i ublae javne izjave. <rapske vlade suprostavile su se ili udaljile od slijedei pokuaja zapada u primjeni pritiska na !rak, uklju"ujui nametanje zone zabrane letenja u ljeto +--E. i bombardiranje u sije"nju +--.. 6apadnosovjetsko-tursko-arapska anti-ira"ka koalicija iz +--L. je do +--.. postala gotovo isklju"ivo koalicija zapada i &uvajta protiv !raka. #uslimani su zapadna djelovanja protiv !raka usporeivali sa neuspje om zapada u zatiti bosanski muslimana od Srba i nametanju sankcija !zraelu zbog krenja rezolucija (%-a. 6apad je, navodili su, koristio dvostruka mjerila. #eutim, svijet civilizacija u sukobu neizbjeno je i svijet dvostruki mjerila= ljudi jedno mjerilo primjenjuju na njima bratske zemlje, a na druge primjenjuju druga"ije mjerilo. 9rugo, sindrom bratske zemlje pojavio se i u sukobima na podru"ju biveg Sovjetskog Saveza. <rmenski vojni uspjesi u +--E. i +--.. potakli su 4ursku na veu podrku svojoj religijskoj, etni"koj i vjerskoj brai u <zerbejdanu. 0#i smo turski narod i imamo iste osjeaje kao i <zerbejdanci,2 rekao je +--E. jedan tuski slubenik. 0#i smo pod pritiskom. %ae novine pune su

fotografija zvjerstava i pitanja jesmo li jo uvijek odlu"ni naganjati politiku neutralnosti. #oda bismo <rmeniji trebali dati do znanja kako joj je u susjedstvu velika 4urska.2 /redsjednik 4urgut 3zal se sloio, primjetivi kako bi 4urska trebala barem 0malo prestraiti <rmence.2 4urska e, ponovo je +--.. priprijetio 3zal, 0pokazati zube.2 #lanjaci turskog $ojnog zrakoplovsta izvodili su izvia"ke letove du armenske granice1 4urska je zaustavila poiljke rane i zrakoplovne letove prema <rmeniji1 takoer je zajedno sa !ranom objavila kako nee pri vatiti cijepanje <zerbejdana. ( svojim zadnjim godinama postojanja, sovjetska vlada podravala je <zerbejan zbog toga to je imao vladu u kojoj su dominirali bivi komunisti. #eutim, padom Sovjetskog Saveza politi"ka razmatranja ustuknula su pred religijskim razmatranjima. *uske jedinice borile su se na strani <rmenaca, a <zerbejdan je optuio 0rusku vladu za zaokret od +KL sutpnjeva,2 prema podrci kranskoj <rmeniji. 4ree, imajui na umu sukobe u bivoj Bugoslaviji, zapadna javnost o"itovala je prema bosanskim muslimanima suosjeanje i podrku, u uasima koje su pretrpjeli od ruke bosanski Srba. #eutim, razmjerno malo zabrinutosti je izraeno prema rvatskim napadima na muslimane i sudjelovanju u cijepanju Cosne i 5ercegovine. ( ranom stadiju jugoslavenskog raspada, %jema"ka je, u neobi"noj demonstraciji diplomatske poduzetnosti i snage, potakla drugi ++ "lanova >uropske 6ajednice na slijeenje primjera u priznanju 5rvatske i Slovenije. &ao posljedicu odlu"nosti pape u pruanju snane podrke dvjema katoli"kim zemljama, $atikan i je priznao "ak i prije 6ajednice. Sjedinjene 9rave su slijedile >uropu. 4ako su se vodei igra"i zapadne civilizacije svrstali iza svoji sureligijaca. Slijedno tome izvjeteno je kako je 5rvatska primila zna"ajne koli"ine oruja od srednjeeuropski i drugi zapadni zemalja. S druge strane, vlada Corisa Beljcina pokuala je ii srednjim putem koji bi vodio ra"una o pravoslavnim Srbima, ali *usiju ne bi udaljio od zapada. #eutim, ruske konzervativne i nacionalisti"ke skupine, uklju"ujui mnoge zakonodavce, napale su vladu zbog toga to nije otvorenija prema podrci Srbima. 9o rane +--.. nekoliko stotina *usa sluilo je u srpskim snagama, a kruili su i izvjetaji o isporukama ruskog oruja Srbiji. S druge strane, islamske vlade i skupine kudile su zapad zbog nepomaganja Conjacima. !ranske voe zatraile su od muslimana iz svi zemalja da Cosni prue pomo1 krei embargo na oruje (%-a !ran je Conjake opskrbio ljudstvom i orujem1 od !rana podrane libanonske skupine poslale su gerilce da uvjebaju i organiziraju bonja"ke snage. ( +--.. je izvijeteno kako se u Cosni bori gotovo RLLL muslimana iz vie od dvadeset islamski zemalja. $lade Saudijske <rabije i drugi zemalja su se nale pod sve veim pritiskom fundamentalisti"i skupina iz svoji vlastiti drutava, koje su traile veu podrku Conjacima. 9o kraja +--E. izvjeteno je kako je Saudijska <rabija Conjacima dostavila znatna sredstva za oruje i druge potreptine, to je zna"ajno povealo nji ove vojne sposobnosti naspram Srba. ( +-.L-ima panjolski graanski rat izazvao je intervenciju zemalja koje su politi"ki bile faisti"ke, komunisti"ke i demokratske. ( +--L. jugoslavenski sukob izazvao je intervenciju zemalja koje su muslimanske, pravoslavne i zapadno-kranske. 3va paralela nije prola neprimjeeno. 0*at u Cosni i 5ercegovini s osjeajne strane postao je jednak borbi protiv faizma u Dpanjolskom

graanskom ratu,2 primjetio je jedan saudijski urednik. 03ne koji su poginuli smatra se mu"enicima koji su pokuali spasiti svoju brau muslimane.2 Sukobi i nasilje e se isto tako pojaviti izmeu drava i grupa unutar iste civilizacije. #eutim, vjerojatno je da e takvi sukobi biti manjeg intenziteta i manje vjerojatnosti irenja nego sukobi izmeu civilizacija. 6ajedni"ko "lanstvo u civilizaciji smanjuje vjerojatnost nasilja u situacijama u kojima bi se ono ina"e pojavilo. ( +--+. i +--E. mnogi su bili uzbunjeni mogunou nasilnog sukoba oko teritorija izmeu *usije i (krajine, posebno oko &rima, crnomorske flote, nuklearnog oruja i razni ekonomski pitanja. #eutim, ako je civilizacija ono to je bitno, vjerojatnost sukoba izmeu (krajinaca i *usa trebala bi biti niska. *adi se o dva slavenska, ponajprije pravoslavna naroda, koji su stoljeima odravali bliske odnose. (nato" svim razlozima za sukob, ve su +--.. voe ovi dvaju zemalja uspjeno pregovarale i deaktivirale probleme izmeu dviju zemalja. 9ok je drugdje u bivem Sovjetskom Savezu bilo ozbiljni borbi izmeu muslimana i krana, a i mnogo napetosti i neto sukkoba izmeu zapadni i pravoslavni krana u balti"kim dravama, izmeu *usa i (krajinaca nasilja uope nije bilo. 3kupljanje civilizacija do danas je bilo ograni"eno, ali u porastu i jasno je kako ima potencijal mnogo daljnjeg irenja. &ako su se sukobi u /erzijskom zaljevu, na &avkazu i u Cosni nastavili, poloaji naroda i pukotina meu njima sve vie su bili du civilizacijski crta. /oliti"ari populisti, religijski voe i mediji nali su u tome snaan na"in poticanja masovne potpore i pritiska na neodlu"ne vlade. ( nadolazeim godinama, lokalni sukobi sa najveom vjerojatnou prerastanja u velike ratove biti e oni u Cosni i na &avkazu, du rasjedni granica izmeu civilizacija. Slijedei svjetski rat, ako e ga biti, biti e rat izmeu civilizacija. '. Zapad protiv svi( 6apad se sada u odnosu na druge civilizacije nalazi na neobi"nom vr uncu moi. %jegov supersilni protivnik nestao je sa karte svijeta. $ojni sukobi izmedu zapadni drava su nezamislivi, a zapadna vojna mo nema ozbiljnog protivnika. (z iznimku Bapana, zapad nema ni ekonomskog izaziva"a. 9ominira meunarodnim politi"kim i sugurnosnim institucijama, a sa Bapanom i meunarodnim ekonomskim institucijama. 7lobalna politi"ka i ekonomska pitanja u"inkovito rjeava direktorat Sjedinjeni 9rava, $elike Critanije i )rancuske, ekonomska pitanja direktorat Sjedinjeni 9rava, %jema"ke i Bapana, od koji svi meu sobom odravaju neobi"no bliske odnose, tako isklju"ujui manje i uglavnom ne-zapadne zemlje. 3dluke donesene u $ijeu Sigurnosti (%-a ili u #eunarodnom #onetarnom )ondu, a koje odraavaju interese 6apada, svijetu se predstavljaju tako kao da odraavaju elje svjetske zajednice. Sama fraza 0svjetska zajednica2 postala je kolektivni eufemizam ?zamjena za 0Slobodan Svijet2A koji bi djelovanjima koja odraavaju interese Sjedinjeni 9rava i drugi zapadni sila trebala dati globalnu legitimnost.
?RA

&roz ##) i druge meunarodne

ekonomske institucije, 6apad promi"e svoje ekonomske interese i drugim narodima namee ekonomske politike koje nalazi prikladnim. ( bilo kojoj anketi ne-zapadni naroda, ##) bi bez sumnje dobio podrku ministara financija i nekolicine drugi , ali i jasnu negativnu ocjenu gotovo svi

drugi , koji bi se sloili sa 7eorg@jem <rbatovom, a koji je slubenike ##)-a okarakterizirao kao 0neo-Coljevike koji vole iznuivati novac od drugi , nametati strana i nedemokratska pravila ekonomskog i politi"kog ponaanja i guiti ekonomsku slobodu.2 6apadna dominacija $ijeem Sigurnosti (%-a i njegovim odlukama, remeena samo povremenim suzdravanjem &ine, rezultirala je legitimacijom (%-a zapadnom koritenju sile kako bi se !rak potjerao iz &uvajta te unitavanju ira"kog sofisticiranog oruja i sposobnosti da takvo oruje proizvede. !sto tako, rezultirala je i djelovanjem bez presedana, kada su Sjedinjene 9rave, Critanija i )rancuska natjerale $ijee Sigurnosti da od 8ibije zatrai izru"enje osumnji"enika za ruenje zrakoplova /an <m +L., a zatim, kada je 8ibija odbila, nametne sankcije. %akon pobjede nad najveom arapskom vojskom, zapad nije oklijevao proiriti utjecaj u arapskom svijetu. 6apad u"inkovito koristi meunarodne institucije, vojnu mo i ekonomske resurse kako bi vodio svijet na na"in koji e omoguiti njegovu prevlast, zatititi njegove interese i promicati njegove politi"ke i kulturne vrijednosti. ( najmanju ruku, tako ne-zapadnjaci vide novi svijet, a nji ovo gledite je u zna"ajnom dijelu ispravno. 9akle, razlike u moi i nastojanja na vojnoj, ekonomskoj i institucionalnoj moi su jedan izvor sukoba izmeu 6apada i drugi civilizacija. *azlike u kulturi, a to zna"i razlike u osnovnim vrijednostima i vjerovanjima, drugi su izvor sukoba. $. S. %aipaul je tvrdio kako je zapadna civilizacija 0univerzalna civilizacija2 koja je 0prikladna za sve ljude.2 %a povrinskoj razini, zaista je mnogo od zapadne kulture prodrlo u ostatak svijeta. #eutim, na neto osnovnijoj razini, zapadni koncepti sutinski se razlikuju od oni koji prevladavaju u drugim civilizacijama. 6apadne ideje individualnosti, liberalizma, konstitucionalizma, ljudski prava, jednakosti, slobode, vladavine zakona, demokracije, slobodnog trita, odvojenosti crkve i drave, "esto imaju vrlo malo rezonancije u islamskoj, konfucijanskoj, japanskoj, induisti"koj, budisti"koj ili pravoslavnoj kulturi. 6apadna nastojanja na irenju takvi ideja zauzvrat stvaraju reakciju protiv 0imeprijalizma ljudski prava2 te ponovnog potvrvanja uroeni"ki vrijednosti, kao to je mogue vidjeti u podrci mlade generacije ne-zapadni kultura religijskom fundamentalizmu. Sama pomisao kako bi 0univerzalna civilizacija2 mogla postojati je zapadna ideja, izravno u opreci sa jednostranou veine azijski drutava i nji ovog naglaavanja onoga to ljude razlikuje jedne od drugi . ! zaista, autor pregleda +LL komparativni studija vrijednosti u razli"itim drutvima zaklju"uje kako su 0vrijednosti koje su na 6apadu najvanije, u ostatku svijeta najmanje vane.2
?MA

( politi"kom carstvu ove razlike se, naravno,

o"ituju u naporima Sjedinjeni 9rava i drugi zapadni sila u poticanju ljudi na pri vaanje zapadni ideja koje se ti"u demokracije i ljudski prava. #oderna demokratska vlada nastala je na 6apadu. &ada se razvije u ne-zapadnim drutvima, obi"no je rezultat zapadnog nametanja ili kolonijalizma. Sredinja os svjetske politike u budunosti e vjerojatno, kao u frazi &is orea #a bubanija, biti sukob 06apada i 3stali 2 i u odgovoru ne-zapadni civilizacija na zapadnu mo i zapadne vrijednosti. ?NA $jerojatno je kako e ti odgovori biti kombinacija tri oblika. %a jednoj krajnosti, nezapadne drave, poput Curme i Sjeverne &oreje, pokuati e voditi politiku izolacije, kako bi svoja

drutva izolirali od zapadnog proboja ili 0korupcije2 te e se, u stvari, isklju"iti iz sudjelovanja u globalnoj zajednici pod zapadnom dominacijom. #eutim, cijena ovoga je visoka i malo je drava koje su se odlu"ile isklju"ivo na tu opciju. 9ruga alternativa, ekvivalent 0 vatanja priklju"ka na eljezni"ku kompoziciju2 u teoriji meunarodni odnosa, pokuaj je priklju"enja 6apadu i pri vaanja njegovi vrijednosti i institucija. 4rea je alternativa pokuaj 0uravnoteavanja2 6apada razvijanjem vlastite ekonomske i vojne snage te protuzapadnom suradnjom sa drugim ne-zapadnim drutvima, uz istovremeno "uvanje uroeni"ki pozapaivanja. ). "astrgane zemlje &ako se u budunosti ljudi meusobno budu razlikovali po civilizacijama, zemlje sa velikim brojem ljudi iz razli"iti civilizacija, poput Sovjetskog Saveza i Bugoslavije, kandidati su za raspad. %eke druge zemlje imaju visok stupanj kulturne omogenosti, ali su podijeljene oko pripadnosti jednoj ili drugoj civilizaciji. 4o su rastrgane zemlje. 6a nji su svojstvena vodstva koja svoje zemlje ele u"initi "lanicama 6apada, ali su povijest, kultura i tradicija nji ovi zemalja ne-zapadni. %ajo"itija, izvorno rastrgana zemlja je 4urska. 4urska vodstva iz kasnog dvadesetog stoljea slijedila su <taturkovu tradiciju te su 4ursku definirali kao modernu i svjetovnu, zapadnu narod-dravu. 3na su sklopila saveznitva sa 6apadom u %<43-u i 6aljevskom *atu1 ona su zatraila "lanstvo u >uropskoj 6ajednici. #eutim, istovremeno su djelovi turskog drutva podravali buenje !slama te su tvrdili da je 4urska u svom temelju bliskoisto"no muslimansko drutvo. (z to, dok su turske elite definirale 4ursku kao zapadno drutvo, elite 6apada su 4ursku odbijale pri vatiti kao takvu. 4urska nee postati "lanicom >uropske 6ajednice, a pravi razlog tome, kako je rekao predsjednik 3zal, 0je taj to smo mi muslimani, a oni su krani, ali oni to ne ele rei.2 3dbacivi #eku, a zatim bivajui odba"ena od strane CruJellessa, gdje 4urska gleda: 4akent bi mogao biti odgovor. &raj Sovjetskog Saveza daje 4urskoj priliku da postane voa oivjele turske civilizacije koja uklju"uje sedam zemalja, od granica 7r"ke do granica &ine. 3 rabrena od 6apada, 4urska ulae napore da sama oblikuje svoj vlastiti identitet. 4ijekom proteklog desetljea #eksiko je zauzeo poloaj donekle sli"an poloaju 4urske. Bednako kao to je 4urska napustila svoju povijesnu suprostavljenost >uropi te joj se pokuala priklju"iti, tako je i #eksiko prestao definirati sebe kroz suprostavljanje Sjedinjenim 9ravama te umjesto toga pokuava imitirati Sjedinjene 9rave i priklju"iti se Sjevernoameri"koj 6oni Slobodne 4rgovine ?%ort <merican )ree 4rade <reaA. #eksi"ki voe su se uklju"ile u veliki posao ponovnog definiranja meksi"kog identiteta te su zapo"ele korijenitu ekonomsku transformaciju, koja e, kona"no, voditi i korijenitim politi"kim promjenama. ( +--+. godini, visoki savjetnik predsjednika ;arlosa Salinasa de 7ortarija detaljno mi je opisao sve promjene koje je Salinasova vlada poduzimala. &ada je zavrio, primjetio sam= 04o je vrlo dojmljivo. Iini mi se, da ono to pokuave u"initi jest preobraaj #eksika iz latinoameri"ke u sjevernoameri"ku zemlju.2 3n me je pogledao sa iznenaenjem, te uzviknuo= 04o"noS (pravo je to ono to pokuavamo u"initi, ali, naravno, to nikad vrijednosti i institucija1 ukratko, modernizacija, ali bez

ne bismo javno rekli.2 &ao to njegova primjedba daje za naslutiti, u #eksiku, jednako kao i u 4urskoj, zna"ajni dijelovi drutva se opiru redefiniciji identiteta svoje zemlje. ( 4urskoj, europski orijentirane voe radile su geste prema islamu ?3zalovo odo"ae u #ekuA1 tako i meksi"ke sjevernoameri"ki orijentirane voe moraju raditi geste prema onima koji #eksiko smatraju latinoameri"kom zemljom ?Salinasov !bero-<meri"ki susret u 7ualdalajariA. /ovijesno, 4urska je bila najdublje rastrgana zemlja. 6a Sjedinjene 9rave, #eksiko je najblia rastrgana zemlja. 7lobalno, najzna"ajnija rastrgana zemlja je *usija. /itanje da li je *usija dio 6apada ili voa zasebne slavensko-pravoslavne civilizacije, uvijek se ponovo pojavljuje u ruskoj povijesti. 4o pitanje bilo je zamagljeno pobjedom komunista u *usiji, koji su uvezli 6apadnu ideologiju, prilagodili je ruskim uvijetima te u ime iste te ideologije izazvali 6apad. 9ominacija komunizma prekinula je povijesnu raspravu izmeu pozapaivanja i rusificiranja. &ako je komunizam propao, *usi se ponovo suo"avaju s ovim pitanjem. /redsjednik Beljcin usvaja zapadna na"ela i ciljeve te pokuava *usiju u"initi 0normalnom2 zemljom i dijelom 6apada. #eutim, i ruska elita i ruska javnost podijeljeni su oko ovog pitanja. #eu umjerenijim protivnicima, Sergej Stankevi" tvrdi da bi *usija trebala odbaciti 0<tlantski2 smjer, koji bi za nju zna"io 0postati europskom, postati dijelom svjetske ekonomije na brz i organiziran na"in, postati osmim "lanom Sedmorke te stavljanje posebnog naglaska na %jema"ku i Sjedinjene 9rave kao dva dominantna "lana <tlantskog saveza.2 !ako odbacije i ekskluzivno >uropsku politiku, Stankevi" i pored toga tvrdi da *usija mora dati prioritet zatiti *usa u drugim zemljama, naglasiti svoje turske i islamske veze te promicati 0bitnu preraspodjelu nai resursa, nai izbora, nai veza i nai interesa u smjeru <zije, u smjeru istoka.2 8judi ovog uvjerenja kritiziraju Beljcina zbog podreivanja ruski interesa interesima zapada, zbog smanjenja ruske vojne snage, zbog proputanja podravanja tradicionalni prijatelja poput Srbije te zbog guranja ekonomskog i politi"kog preustroja koji teti ruskom puku. 6na"ajka ove ope sklonosti je i nova simpatija prema idejama /etra Savitsk@ja, koji je +-EL-ti tvrdio kako je *usija jedinstvena euro-azijska civilizacija. ?,A>kstremniji meu ovima iznose i mnogo sirovije nacionalisti"ke, protuzapadne i protusemitske stavove te poti"u *usiju da obnovi svoju vojnu snagu i uspostavi ja"e veze sa &inom i islamskim zemljama. /oput svoje elite, podjeljen je i ruski narod. !straivanje miljenja u europskoj *usiji u proljee +--E. otkrio je kako RLT javnosti ima pozitivan stav prema zapadu, a .NT negativan. &ao to je bila kroz veinu svoje povijesti, *usija je i rani +--L-i istinski rastrgana zemlja. &ako bi redefinirala svoj civilizacijski identitet, rastrgana zemlja treba ispuniti tri uvjeta. /rvo, njezina politi"ka i ekonomska elita openito treba davati podrku i biti entuzijasti"na prema ovom kretanju. 9rugo, njezina javnost mora pristati na redefiniciju. 4ree, dominantne skupine u civilizaciji primatelju trebaju biti voljne pri vatiti preobraenika. &od #eksika su ova tri uvjeta u velikoj mjeri ispunjena. &od 4urske, u velikoj mjeri su prisutna prva dva uvjeta. &od ruskog pridruivanja zapadu, nijedan od uvjeta nije jasno prisutan. Sukob izmeu liberalne demokracije i marksizma-lenjinizma bio je sukob izmeu ideologija, koje su, usprkos velikim razlikama, o"ito dijelile krajnje ciljeve slobode,

jednakosti i napretka. 4radicionalna, autoritarna, nacionalisti"ka *usija mogla bi imati potpuno druga"ije ciljeve. 6apadni demokrat mogao je voditi intelektualnu raspravu sa sovjetskim marksistom. Sa ruskim tradicionalistom, to bi bilo gotovo nemogue. <ko bi, nakon to su se prestali ponaati kao marksisti, odbacili liberalnu demokraciju i po"eli se ponaati poput *usa, a ne zapadnjaka, odnosi izmeu *usije i zapada ponovo bi mogli postati udaljeni i konfliktni. ?KA *. +on,ucijansko-islamska veza /repreke ne-zapadni zemalja u pridruivanju 6apadu zna"ajno se razlikuju. 3ne su najmanje za latinoameri"ke i isto"noeuropske zemlje. 3ne su vee za pravoslavne zemlje biveg Sovjetskog Saveza. 3ne su jo vee za muslimanska, konfucijanska, induisti"ka i budisti"ka drutva. Bapan je za sebe uspostavio jedinstven poloaj pridruenog "lana 6apada= prema nekim gleditima jest na 6apadu, ali o"ito nije u zna"ajnim razmjerima od 6apada. 3ne zemlje, koje se iz razloga kulture i moi ne ele ili ne mogu pridruiti 6apadu, natje"u se sa 6apadom razvijajui vlastitu ekonomsku, vojnu i politi"ku mo. 3ne ovo "ine promi"ui svoj unutranji razvoj i suraujui sa drugim ne-zapadnim zemljama. %ajistaknutiji oblik ovakve suradnje je konfucijansko-islamska veza, koja se pojavila zbog suprostavljanja interesima, vrijednostima i moi 6apada. 7otovo bez iznimke, zemlje 6apada smanjuju svoju vojnu mo1 pod Beljcinovim vodstvom jednako je i u *usiji. #eutim, &ina, Sjeverna &oreja i nekoliko zemalja Srednjeg istoka zna"ajno proiruju svoje vojne sposobnosti. 3ne to "ine kroz uvoz oruja iz zapadni i ne-zapadni izvora, kao i razvijanjem vlastiti vojni industrija. Bedna posljedica toga je pojava onog to je ; arles &raut ammer nazvao 09rave 3ruja,2 a 9rave 3ruja nisu drave 6apada. 9ruga posljedica je promjena definicije kontrole naoruanja, a ta kontrola je koncept i cilj 6apada. 4ijekom 5ladnog *ata glavna je svr a kontrole naoruanja bila uspostaviti stabilnu vojnu ravnoteu izmeu Sjedinjeni 9rava i nji ovi saveznika i Sovjetskog Saveza i njegovi saveznika. ( nakon- ladnoratovskom svijetu glavni cilj kontrole naoruanja je sprje"avanje ne-zapadni drutava u razvoju vojni sposobnosti koje bi mogle zaprijetiti interesima 6apada. 6apad ovo pokuava postii kroz meunarodne sporazume, ekonomski pritisak i kontrole prijenosa naoruanja i te nologije oruja. Sukobljavanje izmeu 6apada i konfucijansko-islamski drava zadrava se uglavnom, iako ne i jedino, na nuklearnim, kemijskim i biolokim orujima, balisti"kim raketama i drugim sofisticiranim sredstvima za isporuku ti oruja, kao i sustavima za navoenje, obavjetavanje i drugim elektroni"kim sredstvima za postizanje tog cilja. 6apad promi"e neproliferaciju kao sveobu vatno pravilo te neproliferacijske sporazume i inspekcije kao sredstva za ostvarivanje tog pravila. 4akoer prijeti i raznolikim sankcijama protiv oni koji promi"u irenje napredni oruja te nudi neke pogodnosti za one koji to ne "ine. /anja 6apada se usredoto"ava, to je s vatljivo, na one narode koji su stvarno ili potencijalno 6apadu neprijateljski. S druge strane, ne-6apadni narodi isti"u svoja prava na nabavu i razvoj kojeg god oruja kojeg nalaze potrebitim za svoju sigurnost. 3ni su takoer usvojili, do kraja, istinitost odgovora indijskog ministra obrane na pitanje o najvanijoj lekciji 6aljevskog *ata= 0%e borite se sa Sjedinjenim

9ravama osim ako nemate nuklearno oruje.2 %a nuklearno oruje, kemijska oruja i projektile, gleda se, vjerojatno pogreno, kao na potencijalna sredstva za izjedna"avanje sa nadmonom konvencionalnom moi 6apada. &ina, naravno, ve ima nuklearno oruje1 /akistan i !ndija imaju sposobnost da ga razviju. Iini se da ga Sjeverna &oreja, !ran, !rak, 8ibija i <lir pokuavaju nabaviti. $isoki iranski dunosnik je izjavio da bi sve #uslimanske drave trebale nabaviti nuklearno naoruanje, a predsjednik !rana je u +-KK. godini navodno izdao nalog za razvojem 0napada"ki i obrambeni kemijski , bioloki i radioloki oruja.2 3d sredinje vanosti za razvoj protu-zapadni vojni sposobnosti je stalno poveanje vojne moi &ine, kao i sredstava za stvaranje vojne moi. /otpomognuta spektakularnim ekonomskim razvojem, &ina brzo poveava svoje vojne trokove i energi"no napreduje u modernizaciji svoji vojni snaga. 3na nabavlja oruja od bivi drava Sovjetskog Saveza1 ona ona razvija dalekometne rakete1 +--E. je testirala jedno-megatonsku nuklearnu bombu. 3na razvija sposobnosti za projekciju moi, dobavljajui te nologiju za nadopunu gorivom u zraku i pokuavajui nabaviti nosa" aviona. %jezino vojno ja"anje i nametanje suvereniteta nad Bunokineskim morem izaziva viestranu vojnu utrku u !sto"noj <ziji. &ina je isto tako i veliki izvoznik naoruanja i te nologije oruja. 3na je u 8ibiju i !rak izvezla materijale koji bi mogli biti iskoriteni za proizvodnju nuklearnog oruja i nervni plinova. <liru je pomogla izgraditi reaktor pogodan za istraivanje i proizvodnju nuklearni oruja. &ina je !ranu prodala nuklearnu te nologiju, za koju ameri"ki slubenici vjeruju da moe biti iskoritena isklju"ivo za stvaranje oruja te se "ini da je /akistanu isporu"ila dijelove za rakete dometa .LL milja. Sjeverna &oreja ve neko vrijeme ima program nuklearnog naoruanja, a Siriji i !ranu je prodala napredne rakete i raketnu te nologiju. Smjer toka oruja i te nologije za proizvodnju oruja openito ide iz !sto"ne <zije na Srednji istok. #eutim, nesto toka postoji i u suprotnom smjeru1 &ina je rakete Stinger dobila iz /akistana. 4ako je zaivjela konfucijansko-islamska vojna povezanost, osmiljena kako bi meu svojim "lanovima promicala nabavu oruja i te nologija oruja potrebni za suprostavljanje vojnoj moi 6apada. #oda e potrajati, a moda i nee. #eutim, trenutno je to, kako je 9ave #c;urd@ rekao, 0odmetni"ka pogodba, voena proliferatorima i nji ovim sponzorima.2 4ako se pojavljuje novi oblik natjecanja u naoruanju, izmeu konfucijansko-islamski zemalja i 6apada. ( staromodnoj utrci u naoruanju svaka je strana razvijala vlastita oruja, kako bi postigla ravnoteu ili nadmo nad drugom stranom. ( ovom novom obliku natjecanja u naoruanju jedna strana razvija svoja oruja, a druga strana pokuava ne postii ravnoteu, ve ograni"iti i sprije"iti taj razvoj oruja, istovremeno smanjujui svoje vlastite vojne sposobnosti .. Posljedice za zapad 3vaj "lanak ne tvrdi da e civilizacijski identiteti zamijeniti sve druge identitete, da e nacijedrave nestati, da e svaka civilizacija postati jedinstven i ko erentan politi"ki entitet, da se grupe unutar civilizacije nee sukobiti te da e se "ak i boriti. 3va studija zagovara ipotezu da su razlike izmeu civilizacija stvarne i vane1 civilizacijska svijest je u porastu1 sukobi izmeu civilizacija

zamijenit e ideoloke i druge oblike sukoba kao dominantni oblik1 meunarodni odnosi, povijesno predstava rezervirana za 6apadnu civilizaciju bivati e sve vie odzapaivani te e postati igra u kojoj su nezapadne civilizacije sudionici, a ne samo objekti1 uspjene politi"ke i ekonomske meunarodne institucije vjerojatnije e se razviti unutar civilizacija nego izmeu civilizacija1 sukobi izmeu grupa unutar razli"iti civilizacija e biti u"estaliji, dui i nasilniji od sukoba izmeu grupa unutar isti civilizacija1 nasilni sukobi izmeu grupa iz razli"iti civilizacija su najvjerojatniji i najopasniji izvor eskalacije, koja bi mogla voditi globalnim ratovima1 glavna os svjetske politike biti e odnos izmeu 06apada i 3stali 21 elite u nekim rastrganim nezapadnim zemljama e pokuati svoje zemlje u"initi dijelom 6apada, ali e u veini slu"ajeva putem naii na velike prepreke1 sredinje arite sukoba u neposrednoj budunosti biti e izmeu 6apada i nekoliko islamsko-konfucijanski zemalja. 3vo nije zagovaranje poeljnosti sukoba izmeu civilizacija. 3vo je, jednostavno, postavljanje opisni ipoteza o moguem izgledu budunosti. <ko su ove ipoteze vjerodostojne, potrebno je razmotriti nji ovo zna"enje za politiku 6apada. 3ve implikacije bi trebalo podjeliti u kratkoro"ne prednosti i dugoro"ne prilagodbe. 3"ito je da je u kratkoro"nom interesu 6apada promoviranje vee suradnje i jedinstva u svojoj vlastitoj civilizaciji, posebno izmeu njezini europski i sjevernoameri"ki komponenti1 priklju"ivanje 6apadu drutava !sto"ne >urope i 8atinske <merike "ije su kulture bliske 6apadnoj1 promoviranje i odravanje suradni"ki odnosa sa *usijom i Bapanom1 sprje"avanje eskalacija lokalni unutarcivilizacijski sukoba u velike unutarcivilizacijske ratove1 ograni"avanje poveanja vojni moi konfucijanski i islamski drava1 ublaavanje smanjivanja vojni sposobnosti 6apada i odranje vojne prevlasti u !sto"noj i Bugozapadnoj <ziji1 iskoritavanje razlika i sukoba izmeu konfucijanski i islamski drava1 podravanje grupa u drugim civilizacijama koje simpatiziraju zapadne vrijednosti i interese1 oja"avanje meunarodni institucija koje odraavaju i legitimiraju interese i vrijednosti 6apada i promicanje uklju"ivanja nezapadni drava u te institucije. ( duem razdoblju bile bi primjenjene i druge mjere. 6apadna civilizacija je i zapadna i moderna. %ezapadne civilizacije su pokuale postati moderne, a bez da postanu zapadne. 9o danas, to je uspjelo samo Bapanu. %ezapadne civilizacije e nastaviti pokuavati dosegnuti bogastva, te nologije, vjetine, strojeve i oruja, sve to je dio bivanja modernim. 4akoer e pokuati pomiriti ovu modernost sa svojim tradicionalnim kulturama i vrijednostima. %ji ova relativna ekonomska i vojna snaga prema 6apadu e se poveati. Stoga e se 6apad sve vie morati prilagoavati ovim modernim nezapadnim civilizacijama, "ija se mo pribliava moi 6apada, ali "ije se vrijednosti i interesi zna"ajno razlikuju od oni 6apada. 3vo e od 6apada za tjevati da odri svoju ekonomsku i vojnu mo, potrebnu za zatitu svoji interesa naspram interesa ti civilizacija. 4o e, meutim, od 6apada za tjevati i razvijanje dubljeg razumijevanja temeljni religijski i filozofski pretpostavki drugi civilizacija te na"ina na koje ljudi u tim civilizacijama vide nji ove interese. 4o e za tjevati ulaganje napora u prepoznavanje elementata istovjetnosti izmeu 6apada i drugi civilizacija. ( doglednoj budunosti nee biti univerzalne civilizacije, ve e postojati svijet razli"iti civilizacija, od koji e se svaka morati nau"iti suivotu sa drugima.