Usporedba betonskih i elinih stupova kod vjetroelektrana

Doc.dr.sc. Tomislav Kiiek

Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet

Sadraj
Uvod Vrste i dijelovi vjetroelektrana Stupovi vjetroelektrana
elini cijevni stup Betonski stup

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa Zakljuak

Uvod
Obnovljivi izvori energije vjetar proizvodnja elektrine energije pomou vjetroelektrana etrdesetih godina prolog stoljea. Razvoj drugih elektroenergetskih sustava istisnuo primjenu vjetra. 70-tih godina prolog stoljea, zanimanje za koritenje vjetra i njegovo istraivanje ponovno se naglo poveava. Jedan od osnovnih dijelova vjetroelektrane stup na kojem se nalazi generator s lopaticama. Najee se izvode od elika, no postoje i oni od armiranog ili prednapetog betona. U ovom predavanju dana je usporedba primjene elinog i armiranobetonskog stupa za jednu konkretnu vjetroelektranu statiki proraun za etiri razliita tipa armiranobetonskog stupa, procjena trokova izgradnje i dana je usporedba s elinim stupom.

Vrste i dijelovi vjetroelektrana

Ovisno o konstrukcijskim i radnim znaajkama, vjetroelektrane se dijele na:
vjetroelektrane s vodoravnom osi i vjetroelektrane s vertikalnom osi; brzohodne i sporohodne; vielopatine, s nekoliko lopatica i s jednom lopaticom i.t.d.

Najvee i ope prihvaene vrste vjetroelektrana koje se koriste za proizvodnju elektrine energije su one s vodoravnim vratilom, brzohodne s dvije do etiri lopatice.

Vrste i dijelovi vjetroelektrana

Osnovni dijelovi vjetroelektrane:
(1) rotor (2) konice (3) upravljaki i nadzorni sustav (4) generator (5) zakretnik (6) kuite (7) stup (toranj) (8) temelj, transformator (9) posebna oprema (10) prijenosnik snage

Stupovi vjetroelektrana
Stupovi nose kuite i rotor - najtei su i najvei dio vjetroelektrane. Visina stupa 1 do 1,8 puta vea od promjera rotora Teina stupa - do nekoliko stotina tona. Cijena stupa iznosi od 15 do 25 % ukupne cijene vjetroelektrane. Stup prednost i mana cjelokupne konstrukcije treba pripaziti kod odabira vrste stupa i njegovog projektiranja.

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
reetkasti (najjednostavnija metoda izgradnje visokih i krutih stupova)

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
armiranobetonski ili prednapeti (za stupove visine preko 80 m)

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
samostojei elini cijevni (najee koriteni tip stupa)

Stupovi vjetroelektrana
Vrste stupova vjetroelektrana:
pridrani elini cijevni (nisu ekonomski uinkoviti) stupovi kao kombinacija armiranog betona i elika

Stupovi vjetroelektrana
S poveanjem visine stupa
transport, izvoenje i sastavljanje komponenata vjetroelektrane skuplje i kompliciranije
(npr. visine stupova premauju 100 m, a teine kuita na vrhu su po nekoliko stotina tona to zahtjeva stupove baznog promjera veeg od 5 m, pa cestovni prijevoz elemenata stupova vie nije mogu)

poveava se i prinos specifine energije rotora.

Optimalna visina stupa dobije se iz funkcije kotanja konstrukcije i prinosa energije, ali se ne moe generalno odrediti za sve tipove stupova.

Stupovi vjetroelektrana
Kod velikih turbina - cijena - s poveanjem visine, raste puno bre nego kod malih. Izbor lokacije specifina energija vjetra. Krutost stupova dinamika stupova odreena je proraunom prve vlastite frekvencije i njezinom usporedbom sa spektrom 1 P (frekvencija prolaza jedne elise). Optimalna cijena vjetroelektrane se moe postii jedino tonim uklapanjem konstrukcije stupa u ostatak konstrukcije. Iako se stup vjetroelektrane, promatran odvojeno, moe promatrati kao uobiajena konstrukcija, njegovo projektiranje zahtjeva poprilino poznavanje ostalih dijelova vjetroelektrane. Osim u funkcionalnom pogledu, stup, vie nego kuite, odreuje krajnji izgled vjetroelektrane pa se mora pripaziti i na estetiku stupa.

elini cijevni stup

Danas, daleko najkoritenije konstrukcije za komercijalne vjetroelektrane. Kratko vrijeme sastavljanja i podizanja stupa. Stupovi, visine do 20 m, mogu se, u tvornici, proizvesti u komadu i postaviti u gotovi temelj na gradilitu. Vii stupovi, do 100 m visine, proizvode se u dijelovima koji se spajaju na gradilitu. Uestali odabir elinih cijevnih stupova uzrokovan je i vrlo niskom cijenom elika u posljednjih 20 godina.

elini cijevni stup

Dimenzioniranje stupa:
Statiko optereenje (teina generatora i stupa), Dinamiko optereenje (aerodinamikom navalom vjetra na rotor), Utjecaj zamora materijala za 20 do 30 godina rada vjetroelektrane, Dodatna optereenja uzrokovana vibracijama u sluaju rezonancije te krutost s obzirom na vibracije. Problem nosivosti stupa svodi se na nosivost na savijanje na dnu stupa. Otpornost na lokalno izboavanje stjenki kod stupova s malom vlastitom savijajuom frekvencijom (< 1 P)

elini cijevni stup

Stupovi velikih vjetroelektrana su konusnog oblika promjer se smanjuje od baze prema vrhu. U usporedbi s cilindrinim oblicima, ovime se ostvaruje zahtijevana krutost uz smanjenje teine. Stupovi se sastoje od niza predgotovljenih segmenata duine do 30 m, debljine stjenki od 10 do 50 mm. Ploe irine 2 m, zaobljuju se strojno u kruni oblik te se, tako kruno oblikovane, zavarivanjem spajaju u segmente

elini cijevni stup

Proizvodnja segmenta stupa

elini cijevni stup

Detalj spoja dvaju segmenata stupa

Betonski stup
Vrlo visoki stupovi - bez problema prijevoza Zbog zahtjeva za sve viim stupovima, beton se sve vie vraa u primjenu. Mogu biti monolitni ili predgotovljeni (izbjegava se dugi period graenja). Nenapeta ili prednapeta armatura (za stupove s velikim dinamikim optereenjem). Svaki od ovih naina ima svoje prednosti i mane. Odabir ovisi o mjestu izgradnje, te nije bitna jedino lokacija i pristupanost nego i dostupnost tehnike infrastrukture i trajanje izgradnje koje takoer utjee na ukupnu cijenu stupa.

Betonski stup

Betonski stup
Proraun nosivosti jednak kao i kod elinih stupova uz neke specifinosti Kod monolitnih AB stupova, beton se moe izraivati na licu mjesta ili dovoziti na gradilite. Svjei beton se ulijeva u oplatu u kojoj je ve postavljena armatura. Oplata moe biti u odsjecima ili klizna. S obzirom da donji odsjeak mora otvrdnuti da bi se prelo na sljedei, vrijeme izgradnje traje dugo. Stvrdnjavanje betona ovisi i o temperaturi pa bez obzira na aditive, nije mogue raditi pri izrazito niskim temperaturama. Monolitno se mogu izvoditi i prednapeti stupovi.

Betonski stup
Prednost predgotovljenih stupova mogunost izvedbe vrlo visokih stupova bez problema u prijevozu, Kod stupova srednjih visina najee se koriste centrifugalno lijevani betonski stupovi. Dijelovi stupa, duine do 35 m i teine do 50 tona proizvode se na specijalnim rotirajuim strojevima.

Betonski stup

Betonski stup
Druga vrsta predgotovljenih betonskih stupova bazira se na segmentnoj proizvodnji u tvornici

Betonski stup
Segmenti od otprilike 3,8 m duine. Pojedinani segmenti se prevoze na lokaciju i spajaju jedan na drugi. Pojedinani segmenti se prednapinju tijekom izvedbe. Ova vrsta predgotovljenih betonskih stupova prikladna je i za stupove visine 100 m i vie.

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

elini stup:
Visina stupa: 77m Agregat: ACCIONA AW-77/1500 ili AW82/1500 3 segmenta Stijenke stupa izraene su od elika S355J2+N, a pojasnice od elika S355NL+Z25

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

elini stup:

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Podijeljeni su u dvije grupe, po dva modela Proraun:
Stalno optereenje (vlastita teina + agregat vjetroelektrane), Vjetar - osnovna vrijednost poredbene brzine vjetra vref,0 = 30 m/s Potresno optereenje - VIII seizmika zona. Vlastita teina svakog stupa proraunava se raunalnim programom za proraun i dimenzioniranje konstrukcija.

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Optereenje agregatom i rotorom na vrhu stupa vjetroelektrane:

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Optereenje vjetrom po visini stupa:

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Pomaci stupa:

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Prvi model ima manji pomak od drugog modela, kako na vrhu tako i du cijele konstrukcije, te takoer i manji kut otklona. Kao i kod prvog i drugog modela, vei utroak materijala je kod treeg modela u odnosu na etvrti model. Kao i u sluaju prve grupe modela, bolje ponaanje ostvaruje model veih dimenzija, tj. trei model. Iako su djelovanja na trei model veeg iznosa u odnosu na etvrti, on postie veu stabilnost, a samim time i potrebu za manjom koliinom armature. Takoer, ima i puno veu krutost, a samim time i manji pomak i kut otklona u odnosu na etvrti model. etvrti model je ipak premalih dimenzija pa iako se s njim ostvaruje uteda betona, zahtijeva preveliku koliinu armature, a i pomak vrha konstrukcije, dostie preveliku vrijednost.

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Armiranobetonski stupovi:
Iz dviju skupina izdvojeni su prvi i trei model Svaki od ova dva modela ima svoje prednosti, ali i mane. Prvi model zahtijeva neto vei utroak materijala, ali je jednostavniji za izvoenje zbog konstantnog vanjskog presjeka u gornje dvije treine visine. Potrebna armatura kod prvog modela je dosta promjenjiva po presjecima, dok se kod treeg modela kontinuirano smanjuje od temelja prema vrhu konstrukcije. Takoer je, kod treeg modela vea i ukupna koliina potrebne armature. Kod prvog modela - poveanje potrebne armature u podruju prijelaza iz promjenjivog presjeka u konstantni, to moe stvarati probleme u izvoenju i slaganju armature pri betoniranju. to se pomaka tie, tu prednost ima trei model jer ima znaajno manji kut otklona i pomak vrha konstrukcije. Temeljem prethodnih razmatranja, za usporedbu s elinim stupom odabran je trei model armiranobetonskog stupa.

Usporedba cijevnog elinog i armiranobetonskog stupa

Utroak materijala i cijena:
Armiranobetonski stup:

elini stup:

Zakljuak
Prema prethodnim tablicama, elini stup je znaajno skuplji od armiranobetonskog to nije krajnja cijena cijele konstrukcije vjetroelektrane. Utjecaji koji nisu uzeti u obzir:
Udaljenost betonare, odnosno proizvodnog pogona od mjesta izgradnje, Dostupnost mjesta izgradnje, tj. kakvo je stanje pristupnih prometnica Cijena materijala i prijevoza u vrijeme izgradnje. Cijena temelja Cijena demontae stupa nakon isteka uporabnog vijeka vjetroelektrane.

Zakljuak
Usporedba iz literature:

Zakljuak
Ako se usporede sve prednosti i mane betonskih i elinih stupova, iz drugih, a i ovog rada, moe se doi do zakljuka da je u nekim sluajevima, armiranobetonski stup opravdano rjeenje.

Hvala na pozornosti !