You are on page 1of 4

Dreca Tarik, dia cand. Mr. Sci.

PROJEKTOVANJE I GRAENJE POARNOG OPTEREENJA

ZGRADA

POD

DJELOVANJEM

U europsku , a sada i nau zakonsku i tehniku regulativu u do sada uobia ena optereen a gra!evina ugra!eno e i d elovan e po"ara.#in enica da ni edan nastavni pred$et ne obra!u e ovu oblast%ovo e po ava i u ze$l a$a okru"en a&,vodi to$e da tehnika avnost ni e upoznata sa propisi$a doneseni$ u 'U i da se oni uskla!u u u nao legislativi . S$atra$o da e neophodno dati saznan a iz ove oblasti pro ektovan a i gra!en a. (zlagan e s$o koncipirali da prezentu e$o nau regulativu paralelno sa sv etsko$ regulativo$ i to podru a za ko a s$o $i nadle"ni,sti$ da $ora$o tangirati i propise drugih struka %npr.pro ektovan e prostora kotlovnica, prostora za ure!a e za gaen e po"ara idr.&, er na$ se deava da na$ ovi propisi ak i obore naa pro ektna r een a, a sa proble$i$a se na"alost suoi$o, ne ri etko, tek pri dobi an u upotrebne dozvole.

I. EUROPSKA REGULATIVA I.1.DIREKTIVA CPD ( Constr !t"on Pro# !ts D"r$!t"%$& )egulativo$ *+,-./,'01 od 2- dece$bra -+**. godine usaglaene su s$ er nice i pri$ ena Direktiva 'U na pol u GRAEVINSKI' KONSTRUKCIJA %34D& 5 U do$enu direktive za gra!evinske konstrukci e %34D 6 3onstruction 4roducts Directive& postavl eni su 7snovni zaht evi. 5 7ni su speci8icirani u doku$entu za 4ri$ enu 5 U doku$enti$a regulative su navedeni instru$enti za usaglaavan e $ era %ne $ora u se svi zah tevi prihvatiti& 5 9e posto e dal i zaht evi u )egulativi 5 Dr()%$ *+)n"!$ ,o#) .)/t$%)0 s%o0 n"%o s"- rnost"

5 Sadr"a ob ekta ni e obuhvaen zaht evi$a regulative. ODREENI ZA'TJEVI (1$st o20)%+0$n"/ #o3 ,$n)t)& Mehanika vrstoa i statika sigurnost Z)1t"t) o# 4o()r) :igi ena, ekologi a i zdravstvo

Sigurnost u pri$ eni ;atita od buke Uteda energi e i toplote. Posto0" 4$t osno%n"/ 3r"t$r"0 ,) .) "s n0)%)n0$ .)/0t$%) .)1t"t$ o# 4o()r) o2+)st"

7b ekti $ora u biti tako konstruktivno izvedeni da u slua u po"ara zadovol e osnovne predlo"ene uv ete< statika sigurnost noseih konstrukci a u 8unkci i vre$ena da ogranie prenos i razvo po"ara i di$a u ob ektu lokalizaci a po"ara da o$ogue evakuaci u iz ob ekta evakuacioni$ putevi$a, ili da osigura u siguran po"a$i sektor, u sastavu sa$og ob ekta, pogodan za zatitu l udi da o$ogue rad ekipa za spasavan e i gaen e po"ara.

Us%)0)n0$ .)/0t$%) CPD (Constr !t"on Pro# !ts D"r$!t"%$& Usva an e zaht eva %34D& u po edini$ lanica$a 'U usil edilo e u devedeseti$ godina$a prolog vi eka, ) 5EDERACIJA 6"' USVAJANJEM r$#2$< Ur$#2) o t$/n"*3", s%o0st%",) 3o0$ -r)7$%"n$ ,or)0 .)#o%o+0)%)t" 4o-+$# s"- rnost" t$ n)*"n) 3or"1t$n0) " o#r()%)n0) -r)7$%"n) %=Slu"bene novine >ederaci e ?i:=, br. 2+,.@ i A-,.* & 4reien tekst, s%o0"+) 0$ .)/t0$%$ CPD8$9 o%" .)/t0$%" s$ ,or)0 s%o0"t" 4r"0$ +)s3) EU. U produ"etku iznosi$o dio ko i se odnosi na ispun avan e zaht eva u oblasti zatite od po"ara< (( T':9(#BC SD7ESTDC B7EC 1)CF'D(9' M7)CEU ;CD7D7GECDCT( U 471G'DU S(1U)97ST( -. Sigurnost 1ra!evina $ora biti pro ektovana i izgra!ena na nain da se postigne sigurnost gra!evine u ci elosti, kao i svakog n enog di ela i ele$enta. Sigurnost e sposobnost gra!evine da izdr"i sva predvi!ena d elovan a ko a se avl a u pri nor$alno upotrebi, te da sadr"i sva bitna tehnika svo stva toko$ predvi!enog vre$ena tra an a, a to su<

-& $ehanika otpornost i stabilnost, :& .)1t"t) o# 4o()r)9 H& higi ena, I& zdravl e i zatita okolice, A& sigurnost u koriten u, /& zatita od buke, @& uteda energi e i toplinska zatita *& odstupan e od bitnih zaht eva gra!evine i +& nes$etan pristup i kretan e u gra!evini 1ra!evina $ora biti pro ektovana i izgra!ena tako da se u slua u po"ara< -& uva nosivost konstrukci e toko$ odre!enog vre$ena utvr!ena posebni$ propiso$, 2& spri ei iren e vatre i di$a unutar gra!evine, H& spri ei iren e vatre na sus edne gra!evine, I& o$ogui da lica $ogu neozli e!eno napustiti gra!evinu, odnosno da se o$ogui n ihovo spaavan e i A& o$ogui zatita spasioca. 1ra!evina $ora da bude pro ektirana i izgra!ena tako, da u slua u nor$alnog koriten a, ne $o"e doi do eksplozi e. ((.2. 4UT :C)M79(;C3(E' 'U STC9DC)DC U produ"etku iznosi$o put har$onizaci e europskih standarda ko i se odvi a preko 3'9%'U)74'C9 37MM(TT'' >7) STC9DC)D(;CT(79&< 5 3'9 e dobio $andat za har$onizaci u po edinih standarda ili di elova standarda 5 U dopuna$a %a$and$ani$a& 3'9 donosi listu speci8ikaci a za standarde ko i se $ora u ispuniti, da bi se postigle kra n e $ ere ze$l e lanice 5 'U potvr!u e standard, ko i availabilitJ& K dan dostupnosti e od 3'96a predlo"en %DCD6 date o8

5 DC44 KDCDL + $ eseci %DC44 6 date o8 applicabilitJ& K dan pri$ en l ivosti. Bada e prihvaena oznaka 3' %prethodna nacionalna regulativa se i dal e pri$ en u e D70 K DC0L2- $ esec %kra n i rok bilo kakvog osporavan a& %D70K date o8 Mith draMal& Kdan do kada e $ogue povlaen e regulative. 9acionalna regulativa vie ne va"i i obavezna e pri$ ena 3' oznaavan a,kada e zavreno usaglaavan e atestiran a i dozvol ena upotreba peata sa oznako$ 3' 4osli e ovog perioda, ako su bili pri$ en ivani paralelno, 3' oznaavan e posta e obavezno i zaht eva usaglaavan e, kao na pri$ er.

5 4roizvod se $ora testirati u ne zavisno laboratori i ko a e akreditavana %prvo testiran e& 5 4roizvod se zati$ od ne zavisne akreditovane organizaci e kontrolie,da bi se dobio peat kontrole proizvoda

You might also like