PREDAVANJA SPORTSKI OBJEKTI

Rije sport je nastala od stare engleske rijei disport, to u prvodu znai igra, zabava, razonoda.

Ova vrsta objekata treba da udovolji potrebama tjelesnog odgoja svih uzrasta graana, poev od najnieg - pedagokog uzrasta do starije dobi. Objekti tjelesnog odgoja trebaju da zadovolje zahtjeve masovnosti I svestranosti. Openito ove vrste objekata mogu biti podjeljene prema nizu kriterija.

Prema ciljevima ova vrsta objekta se dijeli na: Objekta za podruja za rekreaciju Objekti za masovnost I svestranost, odnosno tjelesni odgoj Objekti za takmienje I razvoj sportskih disciplina

1. 2. 3.

1.U pravilu objekti za rekreaciju su, pored svih vrsta objekata za tjelesni odgoj I sport, spadaju I slobodne rekreacione povrine kao I vodene povrine. U slobodne rekreacione povrine spadaju Parkovi

 Izletita

etalita itd.

2.Objekti za masovnost I svestranost za tjelesnu kulturu obuhvataju sve vrste koje udovoljavaju svojoj namjeni. Ovi objekti nisu produkt proizvoljnosti ve imaju svoj koncept I smisao da odgovaraju I nekim zahtjevima takmiarskog kareaktera kao I osmiljenom tjelesnom odgoju. 3.Objekti namjenjeni kvalitetnom sportu, odnosno nadogradnji tjelesne kulture, u pravilu odgovaraju I zahtjevila tjelesnog odgoja u pogledu normi I veliine, dok u pogledu masovnosti neto se razlikuju od objekata za masovnu upotrebu. Objekti za tjelesnu kulturu I sportski objekti u naelu mogu imati niz podjela, ovisno o gleditima u pogledu odreivanja vrste. Na osnovu navedenog objekte moemo djeliti na:

A.
Otvorene sportske objekte Zatvorene sportske objekte Kompleksne I pojedinane sportske objekte

B.
Prema gravitacionom podruju, odnosno vrsti korisnika objekti mogu biti: U mjesnoj zajednici-stambenoj jedinici - spadaju djeija igralita U zajednici vie stambenih zona - spadaju sportski centri U gradskim okvirima spadaju stadioni, sportske dvorane, otvoreni izatvorena kupalita, klizalita itd. U kolama,tvornicama itd.- dvorane igralita itd. Objekti van grada - hipodromi, autodromi, veslake staze, sportski aerodrome itd. Rekreacioni centri

C.
Prema namjeni-tjelesnoj aktivnosti moe se vriti podjela I izgradnja objekata specijalno za : Atletiku Sportske igre Borilake sportove Gimnastiku Tekoatletske discipline Streljatvo Kuglanje Skijanje Bob staze itd.

O PLANIRANJU LOCIRANJU SPORTSKIH OBJEKATA

Prilikom prostornih I urbanistikih planova mora se omoguiti jasno sagledavanje perspektivnog razvoja mree objekata za tjelesnu kulturu, kao I potrebnih akcija za unapreenje sporta I rekreacije graana. Kod izgradnje sportskih objekata primarni je interes graana, pa tek onda tehniki uvjeti i izgradnja objekata za klubove, odnosno gradnja objekata za takmiarski karakter. Na osnovu podjele prema razliitim kriterijima, opem sagledavanju potreba, a prema nivou standarada I tradicije sredine u kojima se gradi, mogu se ustanoviti priblini normative za planiranje izgradnje objekata tjelesne kulture. Osnovni kritrij za planiranje je broj stanovnitva , gdje je osnovna karakteristika starosna dob koja dosta ima uticaja. Prema okvirno utvrenim normama, koje se po mogunou trebaju poveati I I predvia se:

1. Objekti za rekreaciju
Vangradsko zelenilo (ukljuujui vodene povrine) stanovniku Optimalna veliina gradskog zelenila je stanovniku Od ega za tjelesnu kulturu predvia se po stanovniku Imajui u vidu stvarno stanje gdje su uveliko uzurpirane slobodne povrine u gradovima se predviaju : Neophodan min.gradskog zelenila po stanovniku Odnosno za tjelesnu kulturu min. stanovniku 6 m2 po 12 13 m2 6 8 m2 25 m2 po 150 m2 po

2. Objekti za tjelesnu kulturu I sport:

Ukupne otvorene I zatvorene povrine min. stanovniku Od toga ide Igralita za djecu do 3 godine stanovniku odnosno po korisniku 1,5 2 m2 0,6 0,8 m3 Igralita za djecu 3 7 godina po stanovniku odnosno po korisniku 9,5 10 m2 1,5 1,7 m3 Igralita za djecu 7 15 godina po stanovniku odnosno po korisniku u turnusima (najbolje 2 turnusa) po djetetu cca 12 m2 0,1 m2 po 6 m2 po

- Za kolska vjebalita, odnosno od veliine kole, odnosno od broja korisnika predviaju se: Do 150 uenika ueniku Do 300 uenika Do 700 uenika 2 m2 po ueniku min min 5 m2 po ueniku 3 m2 po ueniku

min

10-12

m2

po

Kod velkih kolskih centara (bez dvorane ) min

- Centri za tjelesnu kulturu u sambenim zonama-jedinicama (do 5000 stanov.) Otvoreni prostor - vjebalite Zatvoreni prostor 0,8 1 m2 po stanovniku 0,1 0,3 m2 po stanovniku

U okviru ovih povrina od cca 6 m2 po stanovniku nisu u uim zonama stanovanja ili rada, te u manjim gradovima uraunate povrine specijalno namjenjene za kvalitetna takmienja , odnosno sport. Povrina od min 6 m2 po stanovnika odosno bolje 8 m2 za organizaciju kvalitetnog takmienja odnosno sporta po jednom stanovniku djelimo dalje na: Vrsta sporta Igralite na stadionu Sportske dvorane Zatvorena kupalita Otvorena kupalita Posebni objekti (streljane,vodena kupalita) Zelenilo I komunikacije unutar sportskih objekata 1,25 0,30 objekat po m2 po stanovniku

5,00 0,40 0,045 0.15

____________________________________________ UKUPNO 8,00 m2

Zanimljiva je naa uporedba naih pok azatelja sa drugim zemljama. Po UNECO-u potrerbna povrina za tjelesni odgoj u USA je 35m2 po stanovniku, vicarskoj 26m2 po stanovniku, Engleskoj 20m2 po stanovniku itd. esto se u mnogim sluajevima ne mogu obezbjediti ove pov rine. Razlozi mogu biti veoma razliiti kao, gusto izgraeni gradovi, nepogodne topografske karakteristike, nedostatak prostora za razvoj grada I slino. U cilju obezbjeenja I ostvarivanja nekih minimalnih zahtjeva u ekolokom pogledu, potrebno je obezbjediti za prvo vrijeme povr inu gradskog zelenila, a kasnije utkati-ugraditi sve navedene sadraje za tjelesni odgoj. Programom razvoja mrea objekata tjelesnog odgoja mora se obuhvatiti objektivno utvrene potrebe cjelokupnog stanovnitva, a sa posebnim osvrtom na perspektivni razvoj grada, odnosno naselja. Ukoliko se ovakva mrea ne ustanovi prijeto opasnost da se pro stor namjenjen za sport uzurpiraju za sasvim druge namjene. Pored toga, program mrea treba da posebno obuhvati: Za sve objekte za tjelesni odgoj prema uzrastu Sve objekte viestranog koritenjan i Specijalne objekte namjenjeni sportu, a predviene I za otvorenu funkciju tjelesnog odgoja. Nadalje mreom se utvruje zone koje ovakve objekte usluuju, vodei rauna o uzrastu njihovih korisnika. Prema uzrastu I korisnicima objekti mogu biti:

Slika

Udaljenosti od centra tjelesne kulture I sporta u mjesnoj

zajednici

1.

Igralita za djecu do 3 godine u okviru uih zona stanovanja, a sa

najveom udaljenou os stana od 50-60ml. Igralita su najee pjeana, a dopunjena takvim mobilijarom koji odgovara uzrastu. S obzirom na potrebei najvee udaljenosti ova igraliat su I najmasovnija, a najee se gradi za 30 -40 djece.. Igralita moraju biti osunana I na zdravom zemljitu, a po mogunosti sa manjom nadstrenicom. Igralita za djecu od 3-7 godina znatno su vea I obuhvataju neto

2.

iru zonu, ali je njihova udaljenost od mjesta stanovanja najvie 200 300ml. Njihova obrada je razliita poev od pjeanika do tvrdih asfaltnih povrina, a u paravilu sa bogatim igralinim mobilijarom. Nije preporuivo gradfiti igralita za manje od 50 djece, odnosno 500m2. Igralita za djecu od 7-15 godina treba planirati u zonama

3.

stanovanja sa radijusom okupljanja od cca 500 m2 Ova igralita jednim dijelom su sa tvrdim asfaltnom podlogom , a za starijai uzrast moe se predvidjeti I neka borilita -igralita koja su svojim dimenzijam I proporcijama priblina onima za sportska taknienja. Najee treba predvidjeti ova igralita za cca 300 djece. Racionalna izgradnja ovih igralita u veliini od 500 do 1000 m2. Na sve navedene tipove igralita nisu obavezni pratei sadraji kao svlaionice, gardarobe I sl. Ali se preporuuje izgradnja nadstrenica . kolska vjebalita, koja su uslovljena posebnim normama nisu

4.

obuhvaena ovim poglavljem jer su obuhvaena u poglavlju kolske zgrade.

5.

Centar za tjelesnu kulturu I sport u mjesnim zajednicama je

kompleks zatvorenih I otvorenih povrina koji obuhvataju z onu od 6000 do 8000 stanovnika. Vei gradovi trebaju da imaju ovakve centre.najpovoljnija udaljenost od stanovanja je od 1100 do 1200 ml. U samom okviru centra predviaju se I zatvoreni centri za tjelesni odgoj, odnosno sport, u koji su u

pravilu po svojoj funkciji otvorenog kapaciteta, te dozvoljavaju slobodno, spontano ili organizovano oavljenje tjelesnim odgojem, ili sportom svim graanima gravitacionog podruja. Najmanja veliina objekta je 1500 m2 a kreu se do 4000 m2, to je ovisno od prostora koji je predvien za ove namjene. Preporuljivo je da ovakvi zatvoreni objekti sdadre okupljanje graana, kao I manje gledalite u najveoj dvorani. Veina ovavih objekata moe da ima I elemente koji zadovaljavaju sportske norme, pa su u tom pogledu neto skuplji u izgradnji I odravanju, ali s druge strane doprinosi razvoju sporta. Pored osnovnih sdraja-borilita I prateih prostora, te sastajalita ovakve vrste objekata mogu sadravati I neke prostore sekcija, razne kubove I udruenje graana za razvoj tjel esnog odgoja.

Imajui u vidu ematski prikaz objekta za tjelesni odgoj moe se zakljuiti da je u gustoj gradskoj izgradnji preporuljivo vriti nihovo integrisanje uz proirenje funkcija I povrina. Odreivanje veliine pojedinih vrsta objekata za tjel esni odgoj I sport u principu se vri na osnovu: Vrsta sporta-odnosno veliine borilita, Aktivnosti korisnika I veliine prateih sadraja i Na osnovu broja gledatelje Ova tri osnovna parametra su I najbitnija, mada se mora voditi rauna o servisnim I drugim sadrajima koji opsluuju objekat.

DISPOZICIONO

RJEAVANJE

FUNKCIONALNIH

POJEDINOSTI OBJEKTA ZA TJELISNI ODGOJ I SPORT

U osnovi, korisni i radni prostori u sportskim objektima mogu se podjeliti u tri skupine: 1. Prostori-plohe koji slue sportistima ili aktivnim uesnicima u tjelesnim vjebanju ( vrsta sporta odnosno veliina borilita) 2. Prostori za gledateljstvo 3. Pratei sadraji ili dopunski prostori (administracija, klupske

prostorije,restoran itd.)

POVRINE-PLOHE I PROSTORI ZA TJELESNI ODGOJ

Veliki znaaj za ispravnu funkciju objekata za tjelesni odgoj ima I rjeenje podloge i igralita i staze kod otvorenih i podloga u zatvorenim objektima. Glavna osobinama za izradu povrina igralita I staza su: Ravnina I njena postojanost (vrstina, gdje ne smiju nastajati deformacije prilikom koritenja), Tvrdoa (ima uticaj na sportski dometi sigurnost pri padu) Bezpranost, propusnost da bi voda sto prije otekla, a povina ostala ne promjenjena. Neklizavost I lako odravanje

Pored tradicionalnih materijala sve se vie koriste razna vjetaka masa za izgradnju sportskih objekata.Njihova era je poela pojavom uvenog tartan a danas postoji bezbroj firmi koje se bave proizvodnjom za ove namjene.Takav materijak se ne proizvodi samo za igralitave imamo zamjenu za povrine za skijanje,klizanje,ski skokove itd.

Za dvorane je potrebna tvrdoa sa ijeg gledita raspoznajemo dvije vrste: Tvrda podloga, gdje pri udaru lopte ili igraa podloga iskae silu suprotnog smjera, odbijase lopta se jae odrazi od podloge Plastino-elestina podloga, koje se pod pritiskom, udarom deformiu, ali ne iskau protivsmjernu silu, ne odbije se. Prva vrsta poda se koristi za igrom sa laptom dok druga se koristi za gimnastiku.

Na osnovu podjele sportski objekt djelimo u tri skupine:

Prostori - plohe koji slue sportistima ili aktivnim uesnicima u tjelesnom vjebanju ( vrsta sporta odnosno veliina borilita) Prostori za gledateljstvo Pratei sadraji ili dopunski prostori (administracija, klupske prostorije,restoran itd.

Prostorije za sport

Glavnu funkcionalnu jedinicu dopunskih objekata za sport su gardarobe I higijenski prostori. Prilikom projektiranja moramo voditi rauna pored propisa I o funkciji zavisnosti o vrsti sporta da li je na otvorenom ili zatvorenom porstoru. Naprimjer hokejai imaju druge zahtjeve od osnovnog tjelesnog vjebanja. Prostor za gledateljstvo Osnovni funkcionalni zahtjev za gledalite je vidljivost koje vrijedi uope, a koji u sportskim objektima ima I neke specifinosti. Nekada se to iskazuje empirijske brojevima tako naprimjer gledatelj nogometa ili lake atletike ne smije biti udaljen od sredine igralita vie po kraoj strasni od 90 do 1 46 ml, a po duoj strain 119-160 ml. ili na hokeju od 60 ml. itd.

Slika

Max. vidljivost gledatelja na nogometnom stadionu

Orjentacija vanjskih terena odnosno stadiona je duom osovinom su u pravilu sjever-jug, mada su dozvoljena odstupanja sa deklinacijom due ose prema sjevero-zapadu za cca 20 stupnjeva.

Najbolja osovina terena za veinu sportova Prihvatljivi kut za fudbal i ragbi Najbolji kut za bejzbol

Otvorena gledalita u pogledu ambijentalnih vrijednosti I pruanja boljih vizura gledaocima su kvalitetnije.

Prva gledaliata su raena sa zemljanim masama -ukopana ili na nasipima, graena na terenu ili kombinovana.

Malo gledalita za stajanje na nasipu

Gledalite na nasipu

Gledalite usjeeno u terenu-u nasipu

Gledalite na nasipu -vjetaki

Gledalite na nasipu I usjeku-iskopu

Graena tribinan na terenu

Gledalite u iskopu

Tri vida gledalita-iskop, nasip I gradnja tribina

Profil gledalita za stajanje sa jednim redom

Gledalite za stajanje sa dva reda gledalaca

Profil gledalita za sjedenje

irina I duina sjedita po posjetiocu je cca 50 cm.

OBLICI I MJESTO TRIBINA ZA GLEDALITE, ovisi o broju posjetilaca, mogu biti razliitih oblika, a po obimu se mogu graditi djelimino, ili da se u cjelosti zatvaraju borilita sa svih strana. Tako imamo.

Jednostrano gledalite mana kod velkog broja gledalaca dovodi dobru vidljivost radi velike dubine tribina

Zakljivljeno gledalite na jednoj strani (Cornell univerzitet SAD 20,000 gled.)

Dvostrana gledalita u pravcu

Dvostrana zakrivljena gledalita (Univerzitet u Evanstonu SAD 75.000 gl.)

Ugaono gledalite (Bern, Karakas gradski univerzitet)

Polukruni nastavak poluzatvorenog stadiona

Trostrano gledalite (Atina, Filadelfija, ikago)

Potkoviasti oblik trostranog gledalita (Standford univ. SAD 60.000 gl.Oslo stadion za hokej)

Gledalite oblikovano sa ciljem pribliavanja borilita (Roterdam potpuno zatvoren,Buenos Aires Boka Junior)

Potkoviasti oblik sa slobodnom duom stranom (Budinpeta-stadion Olimpico)

Polikruno zatvoren oblik stadiona (Amsterdam iz 1928 god.,Rim velodrom Olimpico)

Pravougaono zatvoreno gledalite Rousunda-tokolm)

Kruno gledalite (Rio de Jeneiro 2000.000 gl.Marakana,Montevideo stadion)

Kruno sa smaknutim igralitem za 1/3 (Hanover stadion)

Polukruno gledalite sa jedne strane (Providence stadion)

Polukruno gledalite sa dvije strane (Evanston stadion)

GLEDALITE PREMA KONTINUITETU I DISKONTINUITETU KRIVE LINIJE GLEDALITA Gledalite u kontinuitetu

Ispravan prekid

Ispravno smicanje

Neispravno smicanje linije

U pravilu za konstrukciju ispravnog gledalita krive linije gornjih zona sjedita je uvijek u liniji sa donjom zonom ili iznad nje .

RAZVOJ SAOBRAAJA GLEDAOCA NA TRIBINAMA

Sa dosta izgubljenog pada

Ranije razdvajanje prije ulaska u gledalite

Podjela tribina odnosno gledateljstva u zone po visini sa ispravnim odnosom gornje zone prema donjoj je 2:1

RAZVOJ SAOBRAAJA U GLEDALITU Pitanje unutranjeg saobraaja je veoma vano obzirom na veliki broj posjetilaca. Pristupe treba detaljno prostudirati da bi se posjetioci I vozila to lake doli na stadion ili dvoranu. Vanjski saobraaj ne smije da dovede do koncentracije na pojedinim

mjestima. Zbog toga ni blagajne na stadionima ne smiju biti na jednom mjestu nego na raznim mjestima tako da se posjetioci ve od ulaza dijele.

Prilikom projektiranja moramo voditi rauna o kreiranju komunikacionog sistema koji omoguava nespetan tok ljudi I naraito mora biti zagarantirana sigurnost gledatelja. Tu je izuzetno bitna poarna sigurnost gledatelja. Broj ulaza za gledatelje odreuje se prema ukupnom kapacitetu kao I broj stepenica u stadionu. Kako bi se obezbijedio pravilan unutranji saobraaj svaki veliki stadion se dijeli na horizontalnu I vertukalnu zonu.Svaka zona ima svoj ulaz I stepenite, gdje moe biti vie ulaza. Za dimenzioniranje ulaza nije mjerodavan ulazak ve odlazak gledaoca zato je potrebno odrediti vrijeme pranjenja stadiona, gdje imamo naprimjer u Torinu 7 min.,Amsterdam 9, Los Aneles 12, sve preko 100.000 gledalaca. irina ulaza se dobija po formuli:

B=N/Tx1,25

N- broj gledalaca T- vrijeme odreeno za evakuaciju 1,25 konstanta brzina kretanja0,8m u sec.se kree ovjek Obino se uzima za stadione od 50.000 gledalaca da je T=5 -10

Na osnovu dimenzioniranog ulaza gdje u prosjeku ide 1200 gledaoca,a gdje je pranjenj gledatelja za 3 min. moemo vidjeti dvije vrste rasporeda ulazka I sjedenja.

Ravnomjeran raspored prolaza sa jednakim brojem pripadajuih sjedita, a istom irinom prolaza do krajnjih sjedita

Neravnomjeran raspored prolaza, a sa dozvoljenom najveom udaljenosti sjedita od 8,5 m, odnosno 17 sjedita-

PROSTORIJE ZA POTREBE GLEDATELJA ? Higijenske prostorije gledatelja potrebno je ralaniti I smjestiti na osnovu ukupne dispozicije, kako bi njihova dostupnost bila odgovarajua:

IGRALITA WC ENE 1 sjedalo do 50 ena 2 sjedala do 200 ena 1 sjedalo na svakih daljnjih 200 ena

WC MUKARCI 1 WC na 100 mukaraca 1 WC na svakih 100 daljnih mukaraca na 1 WC 1 pisoar

UMIVAONICI na 3 WC-a 1 umivaonik

STADIONI I SPORTSKE HALE WC ENE do 1000 gledatelja 1 WC na 125 ena 1000 2000 gledatelja 1 WC na 500 ena 2000 10 000 gledatelja 1 WC na 1000 ena 10 000 30 000 gledatelja 1 WC na 2000 ena WC MUKARCI do 1000 gledatelja 1 WC na 250 mukaraca 1000 2000 gledatelja 1 WC na 500 mukaraca 2000 5000 gledatelja 1 WC na 2000 mukaraca

5000 15000 gledatelja 1 WC na 2000 mukaraca 15000 50000 gledatelja 1 WC na 5000 mukaraca 1 stojei pisoar na svakih 100 gledatelja broj stojeih pisoara moe biti manji

UMIVAONICI ene: na 3 WC 1 umivaonik muki: na 5 WC-a 1 umivaonik Broj mukaraca i ena preporuuje se uvaavati u odnosu 7 : 3 (u nekim sportovima moe biti i obrnut npr. gimnastika).

PRATEI PROSTORI

U sportskim objektima u pravilu bivaju projektirani i realizirani pratei prostori koji slue za sportiste, rekreativce i gledateljstvo. Pratei prostori se za razliite svrhe drugije projektiraju u odnosu npristupe korisnika I puteve od prateih prostora do borilita odnosno terena za sport. To u prvom redu ovisi od karakteru terena-borilita, odnosno dali je za masovnu upotrebu ili pak slui za manji broj korisnika. Za otvorene terene -borilita putevi do prateih prostora I od njih se bitno razlikuju od prateih prostora za zatvorene terene ilim dvorane. Osnovni princippostiranja prateih sadraja je da se oni uvjek nalaze na loginom putu od ulaza ka borilitu. Drugi veoma bitan uslov ked a se obezbjedi odgovarajaui stupanj higijene u prateim prostorima, kao I u zatvorenim borilitima.dvoranama. Navedeni uvjeti nam nameu potrebu da se isti I neisti putevi jasno razgranie, a to je za razliite sluajeve jednostavno rijeiti, dok se kod prateih sadraja koji slue za zatvorene I otvorene terene moe, takoe lako rijeiti ukoliko se vodi rauna o potrebama razdvajanja I istih I neistih zona.

U ovakvim sluajevima treba utvrditi I stepen istih zona, jer su kod objekata sa razliitom strukturom sadraja -dvorane za sport, zatvoreno plivalite,otvoreno borilite I otvoreno borilite za svaki od sadraja razliitih stepeni odtavanja istoe u pojedinim zonama. Prema priloenim emama lako se moe utvrditi da se takozvani filterski system prateih sadraja u pravilu rjeavaju za zatvorene sportske objekte, jer na taj nain spreava unoenje neistoe u dvoranu.

Strana 26 pet ema

Ve iz prikazanih ema moe se zakljuiti da zone nisu u svim sluajevima istog stepena istoe, pa je I u pogledu rjeavanja takvog kretanja I obrade trebaju razliito tretirati. Po prirodi funkcije zatvorena kupalita -bazeni imaju I najstriije uvjete u pogledu odravanja higijene vode to namee potrebe I stepenovanje zona istih I neistih komunikacija prateih prostora ukljuujui I filtere. Prema karakteru I namjeni funkcionalnosti, odnosno sportskih objekata za pratee sadraje se predviaju I dosta razliite veliine, to u u direktnoj ovisnosti od uestalosti izmjena u koritenju sportskih povrina. Shodno ovome kod veih sportskih objekata ova grupa prostora dobija I nove dodatne sadraje, a posebno prostore za brojne sudije, saune, medecinske kupke, masae, prostore za zagrijavanje I niz drugih koji trebaju da u cijelosti opslui sve osnovne funkcije sportskog objekta. U grupu prateih prostora najee spadaju: Svaionice sa ostavama gardarobe za korisnike I praonice Ope prostorije ulaz, kafiterija, uprava, blagajna, okupljalite,prostori za novinare,teretane, dopunski prostori za sportiste-klubovi VIP loe,proctor za vatrogasce, prvu pomo itd.

Pomoni prostori -spremite rekvizita I opreme borilita, spremite za alat za odravanje borilita, kao I sami prostori za odravanje objekta

SPORTSKE DVORANE ZA TJELESNU KULTURU I SPORT

Sportske dvorane za tjelesnu kulturu i sport su takva vrste arhitektonskih objekata koji u funkciji naselja I gradova odnosno gradskih zona treba da zadovolji potrebe stanovnita Sportske dvorane su sa raznolikom, kompleksnom namjenom za sportive au novije vrijeme I druge manifestacije.Natkrivene sportske dvorane se dijele na: sportske dvorane sportske domove I univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane

Suvremena I praktina podjela sportskih dvorana je: Manje sportske dvorane za potrebe kola, min.odbojka, koarka Srednje sportske dvorane za potrebe stambenih zona za 500010000 stanovnika u pravilu jednostavnije I jeftinije graenje, sa ali brojem mjesta za gledaoce Vee sportske dvorane za potrebe rekreacije, drutvenih organizacija, sa minimalnom povrinom da se moe igrati rukomet Oprema je redovito mobilna tj.montano -demontana izuzev namjenskih dvorana. Svaka sportska dvorana mora imati u svom sklopu potrebne pratee sadraje: svlaionioce,sanitarije.tueve,umivaonike,wc I sl.,ambalantu, spremite opreme I inventara, prostorije za grijanje I ventiliranje,pripremu topple vode itd.

FUNKCIONALNA SHEMA SPORTSKE DVORANE MANJE I SREDNJE VELIINE

Veliinu dvorane se obino iskustveno odreuje tako da se predvia 0,5 - 4% od ukupnog stanovnitva u gradu za gledaoce, odnosno min. veliina parcele bez parking prostora za dvoranu dimenzija:

15 x 27 ml iznosi 2000 m2 18 x 36 ml iznosi 3000 m2 27 x 45 ml iznosi 4000 m2

Gdje je potrebno za 4 gledatelja 1 parking mjesto

Dnevno osvjetljenje 1/4 do 1/5 podne povrine Veliina gledalita je 0,45 m2 0,55 m2 po gledaocu Garadarobe za sportiste grupne 0,8 m2 1,4 m2 po korisniku 1 tu za 5-8 korisnika 1 umivaonik za 8 korisnika 1 wc za 20-25 korisnik Gardarobe za gledaoce 0,1 m2 1,5 m2 po gledaocu Foaje ulazna partija 0,25 m2 0,3 m2 po korisniku sa malom kafeterijom Drugi podatak 0.5-0,8 m2 po gledaocu kad se uzima 1/3 korisnika Okupljalite 1,5 m2 po gledaocu

UNIVERZALNE DVORANE

ILI

MULTIFUNKCIONALNE

SPORTSKE

To su objekti koji imaju sportsku dvoranu s arenom I fiksnim gledalitem za vie od 2000 gledalaca. Univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane slue za treninge I natjecanja u gotovo svim sportskim granama, povrh svega I u organizaciji javnih sportskih priredbi sa veim brojem gledalaca, kao I razna kulturna zbivanja. Glavna karakteristika svake univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane je njen osnovni elemenat borilite. Broj mjesta u gledalitu moe znatno varirati, sve zavisi od karaktera I tipa objekta. Univerzalne ili multifunkcionalne sportske dvorane, prema namjeni I veliini borilita, djele se na tri osnovna tipa: Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s malom povrinom za igru , treninge I takmienje u svim vrstama sporta gdje veliina prostora odnosno borilita ne prelazi pravokutnu povrpinu 24 x 45 ml, odnosno eliptino promjera 36 45 ml. I za ili okr uglo borilite javne drutvene

potrebe:skupove,predavanja,izlobe,koncerte,kina, sajmove itd.

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana s povrinom za hokej na ledu, umjetniko klizanje itd.ima povrinu borilita min.30 x 61 ml, a moe biti I 35 x 71 ml, gdje je gledalite u ovakovim dvoranamaredovno etverostrano I kree se od 4000 do 150000 mjesta.

Univerzalna ili multifunkcionalna sportska dvorana sa borilitem za atletiku, biciklizam, neke discipline konjikog sporta, masovnih sportskih nastupa. Ovakva borilita imaju najee ovalni oblik, gdje je veliina ovisi od duine I irine krune trkake staze od 180 do 250 ml optimalno 200 ml, gdje je radijus zakrivljenjenosti 20 m. Unutar ove staze moe se smjestiti igralite za hokej na ledu 30 x 61 ml. Povrina atletske staze borilita kree se od 3000 do 6000 m2. Gldalite ima redovito zatvorenu ovalnu formu uz rub trkalita. Broj mjesta se kree od 10.000 do 32.000 mjesta.

Sportska dvorana ima sljedee grupe prostora:

Prostor za sportiste Prostor za gledateljstvo Prostor z a administraciju Servisi Eventualno poslovne prostore

Prostor za sportiste

se organizira tako da imaju zaseban ulaz I svoju autonomiju I sastoji se od : Ulaznog hola sa kontrolom Klubski sadraji sa kafeterijom Svlaionice sa sanitarijama Prostori za trenere Ambulanta Prostor za masau

Prostor za sudije Dvorane za tening Ostave za rekvizite

Potrebno je obezbjediti odnosno ostvariti vezu sa vanjskim terenima.

Prostori za gledaoce Ulaz sa vjetribranom I kontrolom Blagajna Ulazni hol Gardarobe Sanitarije

 Kafiterija Gledalite

Prostor za administraciju Uprava Administracija Propaganda I tamparija

Servisi Prostor za odravanje objekta Prostor za pomono osoblje Radionice za odravanje Prostor za obezbjeenje

Prostor za protuv poarnu zatitu Kotlovnica I klima, trafo, Prostori za TV novinare, Prostori za prevodioce Spikeri Prostorije za reportere,snimatelje reiju itd