SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 95

HRVATSKI SAVEZ GRAĐEVINSKIH INŽENJERA

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008
Cavtat, 6.-8. studenoga 2008.

Sonja Jurković, Zlatko Belošević UDK 725.826.002.2(26-2)

Višenamjenska dvorana Žatika

u Poreču

Sažetak
Opisuje se višenamjenska dvorana Žatika koja se gradi u Poreču za utakmice
svjetskoga rukometnog prvenstva. Dvorana će biti u sastavu budućega športsko-
rekreacijskog središta, a za svjetsko je prvenstvo nešto povećana i prilagođena. Dvo-
rana ima neobičan izgled koji je potpuno neuobičajen kod građevina slične namjene.
Nema sumnje da će dvorana postati nov prepoznatljiv simbol grada te okupljalište
građana i turista na brojnim športskim, kulturnim i rekreativnim okupljanjima.
Ključne riječi: višenamjenska dvorana Žatika, Poreč, svjetsko rukometno prvenstvo,
športsko-rekreacijsko središte, neuobičajen izgled, simbol grada

Summary
Žatika Multipurpose Hall in Poreč
The Žatika Multipurpose Hall, currently under construction in Poreč for the onco-
ming world handball championship, is described. The hall will be a part of the fu-
ture sports & recreation centre, and it has been somewhat enlarged and adjusted for
purposes of the world championship. The appearance of the hall is unusual, quite
uncommon for structures of this type. This hall will undoubtedly become a new and
recognizable symbol of the city, and a venue where locals and tourists will enjoy nu-
merous sports, cultural and recreational events and gatherings.
Key words: Žatika Multipurpose Hall, Poreč, world handball championship, sports
& recreational centre, unusual appearance, symbol of the city

Autori: Prof. dr. sc. Sonja Jurković, dipl. ing. arh., Sveučilište u Zagrebu, Arhitek-
tonski fakultet; Zlatko Belošević, dipl. ing. građ., Ured ovlaštenog inženjera
građevinarstva, Zabok
96 Sonja Jurković, Zlatko Belošević

1 Uvod
U Poreču se gradi nova rukometna dvorana u kojoj će se održati dio susreta 21.
svjetskoga rukometnog prvenstva. Zanimljivo jest da je športska dvorana na ulazu u Poreč
bila davno planirana i predviđena u usvojenim planskim dokumentima. No održavanje
velike športske priredbe, možda i najveće koja se u Hrvatskoj događa od njezina osamo-
staljenja, značajno je promijenila veličinu, izgled i rokove izgradnje te dvorane. Dvorana
je znatno povećana kako bi udovoljila propisima Svjetske rukometne federacije, a prido-
dana je i manja dvorana za treninge koja je također propisana za takve velike športske
manifestacije.
Sve je to, uz smještaj unutar budućega športskog parka i uz padinu manjega brežulj-
ka, prouzročilo neobičan i zanimljiv izgled dvorane, potpuno neuobičajen za slične više-
namjenske športske građevine.

2 Nastanak i izgradnja dvorane

Nova je porečka višenamjenska dvorana Žatika nazvana prema predjelu i manjoj uz-
visini uz koju se gradi, a u sastavu je buduće športsko-rekreacijske zone Poreča koja će na
približno 30 ha imati novo nogometno igralište, bazen, zabavni centar i hotel. Smještaj je
zone i višenamjenske dvorane određen Urbanističkim planom uređenja zone Žatika-Veli
Jože. Taj je plan odgojno-obrazovne zone i športsko-rekreacijske zone nakon provedenog
natječaja izradio Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Arhi-
tektonskog fakulteta u Zagrebu, a Gradsko ga je vijeće Poreča usvojilo početkom 2007.
godine.
Područje je obuhvata zone na istočnom izlazu iz Poreča, a taj je prostor u prijašnjim
planskim dokumentima označen kao zona društvene namjene. Obuhvaća područje Osno-

Slika 1. Prostorno rješenje zone s osnovnom organizacijom i odnosima u prostoru

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 97

vna škola Poreč te športsko-rekreacijske centre Veli Jože (izgrađen) i Žatika. Uključen
je i dio naseljenog područja Poreča (mjesni odbor Joakim Rakovac), dio građevinskog
područja i dio katastarske općine Poreč te manji dio zaštitnoga obalnog pojasa. Novi bi
športski park Žatika trebao služiti športskim nadmetanjima, ali biti i mjesto druženja i
rekreacije građana.
Dvorana je sastavni dio budućega velikoga kompleksa koji se nalazi na istočnom
ulazu u Poreč, uz regionalnu cestu Baderna – Poreč. Posebna je zanimljivost da je taj izlaz
iz Poreča, koji je produžetak Vukovarske ulice, zapravo nastavak Decumanusa, glavne
uzdužne ulice stare gradske jezgre, što svjedoči da se nova športsko-rekreacijska dvorana
nalazi u središtu urbanih sadržaja grada koji se uglavnom širio uz svoj obalni prostor.
Dvorana je u blizini i nešto južnije od regionalne prometnice, a između je pješačka staza
uz potok, dok s jugoistočne strane njezin prostor omeđuje obilaznica koja vodi do istoi-
mene stancije (turističko-poljoprivrednoga dobra), a to će inače biti servisna cesta za sve
sadržaje budućega športskog kompleksa (slika 1.).
Inače na ovom je mjestu bila planirana nova dvorana, doduše gotovo dvostruko
manja, ali je organizacija Svjetskoga rukometnog prvenstva bila jedinstvena prigoda pa
je došlo do promjene projekta. Odluci da se utakmice Svjetskoga rukometnoga prvenstva
održavaju u Poreču vjerojatno je pridonijela činjenica da grad ima jak rukometni klub i da
iz njega potječe rukometni selektor Lino Červar. Uostalom ovdje je često na pripremama
hrvatska rukometna reprezentacija.
Za razliku od drugih gradova, u gradnji dvorane Žatika ne sudjeluje Vlada Republike
Hrvatske, već cijelu izgradnju financira Grad. Ipak država u financiranju sudjeluje posre-
dno jer je ustupila zemljište na predjelu Facinka u vlasništvu Hrvatskog fonda za privati-
zaciju, gdje će se graditi veliki trgovački lanci, a Grad se zauzvrat obvezao izgraditi novu
športsku dvoranu, školu i obilaznicu.
Građevina se sastoji od velike dvorane s gledalištem s ukupno 3664 mjesta i 94 za
invalide (od čega fiksne tribine primaju 1990, a preostalo su teleskopske i montažne), male
i fitnes dvorane s pratećim i dodatnim sadržajima. Građevinska je čestica trapeznog oblika
i površine 13.503 m2, a teren je u nagibu od 18 do 35 m n.v. Dvorana je dimenzija 73,65 x
102,25 m u najširemu dijelu i ukupne visine 30 m odnosno 18,45 m od zaravnane kote te-

Slika 2. Gradilište u početku montaže krovne konstrukcije

98 Sonja Jurković, Zlatko Belošević

rena. Tlocrtna je površina 6428,7 m2, a ukupna bruto površina cijele građevine 14.070,82
m2. Krov je zakrivljen i uzdužno i poprečno, a u poprečnom je smjeru visinski podijeljen u
četiri razine s prirodnim osvjetljenjem na mjestu visinskih razlika (slike 2. i 3.).

Slika 3. Završni radovi na krovnoj konstrukciji

Fiksno je gledalište smješteno s južne, zapadne i istočne strane; ispod južne se tribine
nalaze teleskopske tribine, a iznad te tribine i gledalište s balkonom, dok su montažne tri-
bine predviđene pokraj sjevernog pročelja. Mala dvorana ima površinu 213,4 m2, a fitnes
86,26 m2. Prateći su sadržaji velike i male dvorane velike i male svlačionice sa sanitarnim
prostorijama, spremišta športskih rekvizita, prostorije za trenere, suce i ambulante te pro-
stori za tehniku i osoblje, uz sanitarne prostorije i garderobe za posjetitelje. Od dodatnih
su sadržaja predviđeni prostori za ugostiteljske i klupske potrebe te povremeni fleksibilni
montažni prostori za priredbe i sajmove.
Dvorana je predviđena kao višenamjenska i treba osim raznovrsnih športskih prire-
daba omogućiti i razne druge gradske manifestacije, poput sajmova vina, cvijeća, nautičke
opreme ili knjiga, političkih skupova te kulturnih događanja kao što su koncerti, kazališna
gostovanja, plesovi i sl. Prostor omogućuje smještaj dvaju rukometnih igrališta uzdužno
(koji se mogu međusobno razdvojiti) ili jednoga poprečno, ali tada s tribinama sa svih
strana (slika 4.).
Glavni je izvođač dvorane Kamgrad d.o.o. iz Zagreba, a čeličnu je konstrukciju ugra-
dio Metaling d.o.o. iz Siska. Investitor je uime grada Poreča Parentium d.o.o., posebna
tvrtka osnovana samo za tu namjenu.
Dvoranu je projektirao poseban tim s Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Za-
grebu. Glavni je projektant prof. dr. sc. Sonja Jurković, a suradnici Sanja Gašparović,
dipl. ing. arh., Nataša Martinčić, dipl. ing. arh. i Tatjana Peraković, dipl. ing. arh. Projek-
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 99

tant je konstrukcije Zlatko

Belošević, dipl. ing. građ., iz
ureda ovlaštenog inženjera
građevinarstva. Stručni nadzor
obavlja Rex d.o.o. iz Poreča, a
glavni nadzorni inženjer dr. sc.
Branko Gulić, dipl. ing. građ.
Radovi su započeli 20.
studenoga 2007., a trebaju
biti dovršeni do 20. studenoga
2008. Izvođač je izabran na ja-
vnom nadmetanju i obveza mu
je izgraditi dvoranu za 100 mi-
lijuna kuna bez dodatne opre-
me i uređenja okoliša.
Kao i drugdje, i ovdje će
velik problem biti održavanje
goleme dvorane, pa je za tu
namjenu osnovano novo po-
duzeće Sport-Poreč d.o.o.
koje će nastojati programima
i sadržajima dvoranu učiniti
rentabilnom. Velika su šansa
pripreme velikih športskih pro-
fesionalnih klubova, posebno
kada se izgrade dodatni sadržaji
u športsko-rekreacijskog zoni. Slika 4. Detalj krovne konstrukcije

3 Arhitektonsko oblikovanje i konstrukcija

Višenamjensku dvoranu Žatika bitno su odredili odnosi prema položaju, respekti-
ranju prirodnih oblika i nastojanju da se građevina nenametljivo uklopi u postojeći okoliš.
Stoga je dvorana, čije su dimenzije zaista velike, odmaknuta od raskrižja glavnih promet-
nica i utisnuta u padinu brežuljka Žatike. Prirodna padina u koju se ukopala posebno je
obilježena oblikom krova i s četiri zaobljena dijela (lamele) koja se kaskadno spuštaju.

Slika 5. Uzdužni presjek dvorane

100 Sonja Jurković, Zlatko Belošević

Tako je u uzdužnom presjeku teren na neki način vraćen u dvoranu jer se tribine spuštaju
po tlu, a prozirna pročelja omogućuju pogled kroz prostor i stvaraju dojam da je padina
očuvana (slike 5. i 6.).

Slika 6. Tlocrt dvorane

Dvorana je dijelom projektirana prema antičkim uzorima, posebno amfiteatrima koji

su za gradnju gledališta iskorištavali prirodne padine, pa su svi pogledi bili usredotočeni
prema pozornici u dnu terena, a okolni je pejzaž imao ulogu proširene scenografije. Takvi
su uzori u Poreču sasvim razumljivi jer su grad osmislili Rimljani prije dva tisućljeća
nakon što su pokorili starosjedioce Histre. Najprije su stvorili vojnički logor, a potom
utvrđeni grad koji je vrlo brzo prerastao u upravno i gospodarsko središte – Colonia Iulia
Parentium.
Pri oblikovanju su se prostora primijenjena neka osnovna načela radi stvaranja
vanjskoga i unutrašnjeg dojma. To su
- stvoriti jedinstvenu formu koja treba biti jedinstven i prepoznatljiv simbol na ulazu
u grad Poreč, posebno i stoga jer se radi o povijesnom prilazu u produženom Decu-
manusu;
- oblik se ne smije isticati u prostoru već samo naznačiti svoj sadržaj jer je sastavni
dio triju glavnih športskih građevina u športskom kompleksu (dvorana, bazen i
stadion);
- višenamjensko je iskorištavanje zahtijevalo posebno oblikovanje koje mora biti
prepoznatljivo prema reprezentativnosti i uporabnoj javnoj namjeni (slika 7.).
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 101

Slika 7. Budući izgled nove građevine

Postojao je i projektantski zahtjev da dvorana treba biti jednostavna i iskrena u po-

kazivanju svoje osnovne konstrukcije pa konstrukcijski materijali u unutrašnjem prostoru
nisu skriveni niti obloženi. Iz izbora konstrukcijskih materijala (beton i čelični rešetkasti
lukovi) proizišlo je stajalište da konstrukcijski elementi i instalacije budu dio unutrašnjeg

Slika 8. Uklopljenost dvorane u prostor padine

102 Sonja Jurković, Zlatko Belošević

“dekora”, a to je zasnovano na uvjerenju da je dobra konstrukcija ujedno i najbolji inte-

rijer. Naposljetku mijenjajući tijekom idejne razrade izbor konstrukcije i traganju zajedno
s projektantom konstrukcije najprikladnije krovne nosače, dvorana koja je tlocrtno gotovo
kvadratna, pokrivena je s četiri lučne lamele koje izvođač pokrova zove “kućama” nani-
zanima niz padinu (slike 7. i 8).
Oblik se građevine tlocrtno rastvorio kako bi mogao prihvatiti pristupne staze prema
ulazima. Dvorana je tako poprimila oblik rakovice ili češera, dakle neke organske forme
koja se potpuno razlikuje od uobičajenih športskih hala. Razvedenost oblika pojačavaju
vanjski trgovi i zrakasta stubišta. Na kraju valja istaknuti da je unatoč projektantskoj želji
za suzdržanošću i jednostavnošću iznikla neobična, bujna i razigrana forma.
Konstrukcija je dodatno prilagođena potrebi da se dvorana obloži posebnim alumi-
nijskim limom (kalzip). Pokrov je bio zahtjevan i stoga što je bio zakrivljen u dva smjera,
a to je zahtijevalo izrazito precizan obračun kako bi se dobila kontinuirana zakrivljenost.
Športska je dvorana projektirana kao prostorna armiranobetonska konstrukcija izve-
dena iz poprečnih i uzdužnih armiranobetonskih zidova i okvira. Oni su međusobno po-
vezani monolitnom stropnom konstrukcijom i kosom pločom tribine pa zajedno čine pro-
storni nosivi sustav. Raster je konstrukcije u oba smjera 8 m. Kose tribine su izvedene iz
montažnih nosača raspona 4 m, a stropnu konstrukciju tvore monolitne armiranobetonske
ploče debljine 30 cm.
Krovna se čelična konstrukcija sastoji od deset čeličnih rešetkastih nosača u raste-
ru od 8 m, visine 3,6 m i raspona 64 m s dva lučna produžetka koji na krajevima po-
staju rešetkasti stupovi. Ukupna se duljina nosača i visina rešetkastih stupova međusobno
razlikuju. Na srednjem se rasponu nosači oslanjaju na armiranobetonske uzdužne okvire
koji u tom smjeru prenose horizontalne sile vjetra ili potresa. Pokrov s kalzipom i ostalim
slojevima nosi primarna i sekundarna čelična konstrukcija (slike 4. i 9.).

Slika 9. Crtež tribina i krovne konstrukcije

SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 103

Zbog velikoga svijetlog raspona od 64 m, uvjetovanog paralelnim rukometnim

igralištima, za presvođenje je odabrana čelična lučna konstrukcija s visinski razmaknutim
nosačima. Čelični se lukovi kao čelični okviri oslanjaju na armiranobetonske stupove,
a dijelom tvore i konstrukciju bočnih pročelja tako da se krovna konstrukcija spušta i
pretvara u bočne zidove. Dva su vanjska pročelja, sjeverno i južno, obložena velikim
ostakljenim stijenama u čeličnim okvirima.

4 Zaključak
Grad Poreč jedan je od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji se može pohvaliti da ima više
dvorana sa športskim sadržajima. Ako se pribroji ova nova u športsko-rekreacijskoj zoni
Žatika, bit će ih ukupno šest. No nova je dvorana značajna i po tome što će biti najveća
i najbolje opremljena te što će osim za športske susrete i rekreaciju građana služiti i za
organizaciju raznih gradskih manifestacija, poput sajmova, izložbi, kulturnih događanja
i političkih skupova. U skoroj će se budućnosti nalaziti usred velikoga športskog kom-
pleksa u čijem će sastavu biti nogometni stadion i bazen, ali i brojni drugi rekreativni i
športski sadržaji na otvorenom. Dakoko da su predviđeni i ugostiteljski sadržaji, a gradit
će se i poseban hotel. Sve će to os športskog parka Žatike stvoriti nezaobilaznim mjestom
okupljanja Porečana i njihovih gostiju. Sasvim će sigurno tome pridonijeti i atraktivna
lokacija na glavnom izlasku iz grada i nadomak središnjih gradskih prostora.
Projektanti su uvjereni da će dvorana svojim oblikom i konstrukcijom postat još je-
dan prepoznatljiv simbol grada Poreča koji je u svijetu poznat prema crkvi Eufrazijani iz
6. stoljeća pod zaštitom UNESCO-a.

Podaci o sudionicima u gradnji

Naziv građevine: Višenamjenska sportska dvorana Žatika
Investitor: Parentium d.o.o., Poreč, u vlasništvu Grada Poreča
Idejni i glavni projekt: Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbani-
zam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu; glavni projek-
tant: prof. dr. sc. Sonja Jurković, dipl. ing. arh., projektant kon-
strukcije: Zlatko Belošević, dipl. ing. građ., Ured ovlaštenog
inženjera građevinarstva, Zabok
Nadzor: Rex d.o.o., Poreč; glavni nadzorni inženjer: dr. sc. Branko
Gulić, dipl. ing. građ.
Izvođač: Kamgrad d.o.o., Zagreb, glavni inženjer: Mario Bukovina, ing.
građ.
Rokovi izgradnje: Početak: 20. studenoga 2007., dovršetak: 20. studenoga 2008.

Izvori
[1] Urbanistički plan uređenja te dokumentacija iz idejnog i glavnog projekta
 104 Sonja Jurković, Zlatko Belošević
'%%-@cVj[>chjaVi^dcY#d#d#
¨

;`hWef[U[\Sg[la^SU[\geWgaV`aeg`S
g^a¯W`ahdS×SlSbdae\WÙ`a$&YaV[`W
SeaTl[da_`SfdW`gf`WU[\W`WW`WdY[\W
ehS][eW`ahSU[`hWef[dS`g[la^SU[\gf[\W]a_
¯[haf`aYh[\W]ShdSf[`S\_S`\W'bgfS
OVk^«Z^c[dgbVX^_VcVodk^iZ%)')%&(%%
^a^cVhedh_Zi^iZcVlll#`cVjÎchjaVi^dc#]g