ISKOP TUNELA PRIMJENOM TEHNIKE OPREZNOG MINIRANJA U BLIZINI

IZGRAĐENIH TUNELA

TUNNEL EXCAVATION WITH USE OF CONTROLLED BLASTING METHOD IN

PROXIMITY OF CONSTRUCTED TUNNELS

Hrvoje Antičević, dipl. ing. rud., Hrvatske autoceste, Širolina 4, 10000 Zagreb

Franjo Iličić, dipl. ing. rud., Hidroelektra – Niskogradnja, Zeleni trg 6a, 10000 Zagreb

Sažetak

U ovom radu obrađen je utjecaj miniranja u tunelu na podgradni sklop paralelne izgrađene
tunelske cijevi. Ispitivanja su obavljena na autocesti Zagreb – Split - Dubrovnik u tunelu Plasina
primjenom tehnike opreznog miniranja u cilju smanjenja oscilacija tla i izbjegavanja oštećenja
podgrade u drugoj tunelskoj cijevi.
Istraživanjem su dobiveni relevantni podaci koji su bitni za projektante i izvođače, pogotovo ako
je završena sekundarna betonska obloga u drugoj tunelskoj cijevi.
Ključne riječi: miniranja u tunelu, autocesta, tehnika opreznog miniranja, oscilacije tla

Summary

This paper deals with tunnel blasting influence on primary support and lining in parallel
constructed second tube. Researches are made on motorway Zagreb – Split - Dubrovnik in tunnel
Plasina with use of controlled blasting method. Goal was to achieve decrease of ground
oscilations and avoidness of damaging the tunnel support in other tube.
With help of these researches relevant data for designers and contractor are obtained. This is
especially important if tunnel lining in other tube is finished.

1. Uvod

U okviru buduće autoceste Bregana – Zagreb – Dubrovnik na dionici Žuta Lokva – Ličko Lešće
smješten je tunel Plasina duljine 2300 m. Nadmorska visina lijeve i desne tunelske cijevi je
između 532 i 549 m, s najvećim nadslojem od 180 m. Iskop tunela obavljao se u punom profilu
autoceste, s dva prometna traka za svaki smjer vožnje. Radovi na iskopu su započeli sa sjevernog
portala sredinom studenog 2002., a na južnom početkom ožujka 2003. Desna tunelska cijev
probijena je krajem 2003., a lijeva krajem siječnja 2004. pri čemu je ostvaren prosječni napredak
iskopa od 7,5 m/dan po tunelskoj cijevi. Izgradnja tunela je izvedena N.A.T.M., primjenom
tehnike bušenja i miniranja. Investitor projekta su Hrvatske autoceste, projektant IPZ, a
izvoditelji su Hidroelektra – Niskogradnja i Subterra.

Za vrijeme iskopa tunela Plasina izvršen je niz mjerenja u funkciji definiranja utjecaja miniranja
u jednoj cijevi na podgradni sklop druge iskopane tunelske cijevi.

-1-
Posebna pažnja posvećena je intenzitetu seizmičkim utjecaja te njihovom sniženju u željenom
pravcu prema drugoj tunelskoj cijevi, a da se pritom zadrži isti napredak po stupnju miniranja i
ne utječe na ekonomičnost radova.
Poznavanje utjecaja eksplozije uz adekvatne mjerne instrumente omogućava utvrđivanje
intenziteta vibracija tla te potrebnu korekciju do određivanja optimalnih parametara miniranja.
Iniciranje eksplozivnog naboja u minskoj bušotini dolazi do brze kemijske reakcije eksploziva
pri čemu se oslobađa velika količina energije i produkata detonacije koja uzrokuje nastanak
udarnih valova u eksplozivu koji se dalje prenose na okolni stijenski masiv. Oslobođena energija
prenosi se na okolni masiv u vidu energije udarnog vala i ekspanzije plinova.
Energija udarnog vala zaslužna je za primarni lom odnosno razaranje stijene, a jačina ovisi o
gustoći eksplozivnog punjenja i detonacijskoj brzini. Daljnje napredovanje udarnog vala gdje
prestaje razaranje stijene počinje zona stvaranja radijalnih pukotina.
Energija ekspanzije plinova ili potisna energija pod utjecajem plinova visokog tlaka i
temperature nastavlja proces proširenja radijalnih pukotina nastalih udarnim valom.
Količinski udio energije udarnog vala je manji, ali dalekosežniji od energije ekspanzije plinova
koji djeluje oko minske bušotine u zoni razaranja i proširenja radijalnih pukotina što uzrokuje
oslobađanje prostora i nagli pad tlaka.
Povećanjem udaljenosti od središta eksplozije smanjuju se naprezanja tlačnog vala toliko da su
manja od vlačne čvrstoće stijene i prestaje zona stvaranje radijalnih pukotina, a tlačni val
nastavlja se širiti kao elastični val koji izaziva oscilacije tla.
Na dalju okolinu elastični val može izazvati nepoželjne učinke na svome putu širenja.

Poznato je da udarni (tlačni ) odnosno elastični val ovisno o udaljenosti od mjesta eksplozije na
svom putu širenja nailaskom na slobodnu površinu transformira se u vlačni val što može
prouzrokovati nepoželjne posljedice lučenja materijala (slika 1.1. i 1.2.). Ovakva pojava
interferencije tlačnog i odbijenog vlačnog vala poznata je pod nazivom Hopkinsonov efekt.
Detalj A

Mjesto
opažanja Mjesto
miniranja

slika 1.1.

-2-
 Slobodna
površina t0 - detonacija
t1 - zona drobljenja
t6 t2-4 - širenje tlačnih udarnih valova u svim
t7
t5 smjerovima
t4
t6 t3
t5 - dio tlačnog udarnog vala sudario se sa
Odvaljujući
t2 slobodnom površinom
segment t1 t6 - dio tlačnog udarnog vala putuje prema
t8
t0 van, a dio se reflektira od slobodne
površine
kao vlačni val
t7 - dolazak drugog tlačnog vala do slobodne
površine ponavlja se postupak
odvaljivanja segmenta slobodne površine
t8 - odvaljivanje segmenta slobodne površine

Detalj A

Slika 1.2.

2. Geološki sklop stijenskog masiva

U toku iskopa tunela utvrđeno je da stijenski masiv sačinjavaju neuslojeni, kredni vapnenci tipa
madston i tektonsko – odronske vapnenačke breče poznatije pod imenom Jelarske breče (slika
2.1.). Zbog intenzivne tektonike navlačno reversnog karaktera stijenski masiv je raspucan,
rasjednut, na mjestima umjereno do jako rastrošen.

Slika 2.1.

-3-
Utjecajem tektonike i erozijsko – korozijskog djelovanja procijedne vode učestale su pojave
speleoloških objekata. Kroz kaverne se odvija vertikalno procijeđivanje vode s površine terena
prema slivu Gacke odnosno dubljim dijelovima litosfere.

Vapnenačke Jelarske breče djelomično pripadaju kategoriji odronskih breča, a djelomice i

tektonskim brečama jer su prema svom postanku, vezane uz navlačnu tektoniku i uz
odronjavanje golemih količina krupnozrnatog karbonatnog detritusa niza strme padine. Odlikuju
se vrlo lošom unutrašnjom organizacijom klasta. Klasti različitih dimenzija obično nemaju
međusobnu potporu, nego plivaju u sitnozrnatom matriksu koji se u pravilu sastoji od sitno
razdobljenih odlomaka istih stijena kao i klasti koji je čvrsto cementiran kalcitom. Breče su
umjereno do jače okršene.
Kao posljedica intenzivne navlačne tektonike u tunelu Plasina pojavljuju se i blokovi (samci),
uglavnom većih dimenzija ( > 2 m3 ), koji plivaju u sekundarnim rezidualnim glinama. Takve su
gline nastale djelovanjem mehaničko-kemijskim razgradnjom stijene tj. raspadanjem
irazgradnjom drugih stijena procesima hipergeneze. Pojavljuju se kao pukotinska ispuna u obliku
proslojaka i gnijezda, čvrste je konzistencije, visoke plastičnosti i mijenja obujam usljed
kolebanja temperature.

Kontakt između vapnenaca i vapnenačkih breča je nepravilan, uglavnom s učestalim pojavama

spilja i procijednih voda kroz njih.
Prilikom iskopa tunela utvrđene su zone vapnenačkih breča (u duljini > 100 m) za koje se
istražnim radovima predviđalo da su smještene iznad nivelete tunela. U takvim zonama iskop se
odvijao pažljivo i usporeno ( IV i V kategorija stijenskog masiva ) što je dovelo do bitnog
odstupanja stvarnih od prognoznih kategorija stijenskog masiva.

3. Brzine vibracije tla i utjecajne veličine

Na seizmički utjecaj miniranja utječe niz veličina od kojih su najznačajnije karakteristike sredine
i metode miniranja.
Međutim metoda miniranja je glavni faktor kojeg treba prilagoditi uvjetima sredine odnosno
stijenskog masiva u kojem se obavlja miniranje.
Korelacija između brzine vibracije tla i napona u stijeni prikazana je relacijom ( Holmberg & all
1979, Persson & all 1993 )

σ = ρo v C (1)

gdje je ρo inicijalna gustoća stijene, v brzina vibracije tla, a C brzina širenja longitudinalnog
vala.

Na osnovi višegodišnjeg opažanja i mjerenja definirana je korelacija između brzine vibracije tla,
količine eksplozivnog punjenja i udaljenosti mjesta opažanja od minskog polja formulom M. A.
Sadovskog ( Krsnik,1989. ):

n
3 Q 
v = k  [cm / s ] (2)
 R 
 

pri čemu je v brzina vibracije tla ( cm/ s ), k koeficijent načina miniranja, Q trenutno detonirana
količina eksploziva ( kg ), R udaljenost mjesta opažanja od minskog polja ( m ) i n koeficijent
prigušenja seizmičkih valova na putu širenja.

-4-
Kod svakog miniranja poznate su veličine Q i R, a rezultante brzina vibracije jednaka je
vektorskom zbroju komponenata brzina vibracije.
Kad se brzine vibracije tla istovremeno mjere s dva mjesta opažanja koeficijenti k i n
3 Q
izračunavaju se iz sustava jednadžbi pri čemu izraz = ρ predstavlja svedenu količinu
R
eksplozivnog punjenja:

v r1 = kρ1n (3)

v r 2 = kρ 2n (4)

iz gornjih dobivenih brzina vibracije odnosno jednadžbi s dvije nepoznanice izračunavaju se

vrijednost koeficijenata k i n gdje je:

v r1
v r1
log log
vr 2
vr 2
n= = (5)
ρ R
log 1 log 2
ρ2 R1

v r1 vr 2
k= = (6)
ρ n
1 ρ 2n

Koeficijenti k i n su konstantne vrijednosti za određeni lokalitet preciznije samo za smjer u

kojem je izvedeno mjerenje. Zbog složenog geološkog sklopa stijenskog masiva vrijednost
koeficijenta prigušenja n je različit za svaki smjer mjerenja. Analogno navedenom za svaki
smjer od mjesta miniranja koji je od interesa za gradilište potrebno je obaviti mjerenje s dva
mjesta opažanja.
Koeficijent k predstavlja sklop svih utjecajnih veličina vezanih isključivo za način miniranja kao
što su: vrsta i količina eksploziva, vremenski intervali iniciranja, vrsta zaloma, geometrija
bušenja i dr. U ovom slučaju nisu mjereni koeficijenti k i n jer su instrumenti bili postavljeni
jedan okomito, a drugi paralelno s minskim poljem.

4. Kriteriji graničnih vrijednosti brzina vibracija

Vrijednost brzine vibracije tla je standardizirana veličina za ocjenu mogućih oštećenja i ugrađena
u većinu svjetskih normi (DIN 4150, OSMRE, B.S. 7385, G.F.E.E.). Niti jedan od ovih
standarda ne definira graničnu brzinu vibracije tla za tunele i ceste.
Potreba za poznavanjem seizmičkog utjecaja miniranja je tim veća što ne postoji zvanični kriterij
na osnovu kojeg bi se mogle definirati dozvoljene brzine vibracija u ovom slučaju za tunele. Iz
tog razloga se koriste tuđi kriteriji uz primjenu empirijskih formula od strane raznih autora te
podataka nekih drugih mjerenja što može da utječe na ekonomičnost radova s vrlo ozbiljnim
posljedicama.
Stoga mjerenje i opažanje predstavlja osnovu za proučavanje seizmičkog utjecaja miniranja.

-5-
Prema njemačkim kriterijima ( DIN 4150 ) koji se smatraju jednim od najstrožih, najveće
dozvoljene brzine vibracija na temeljima zgrade prikazani su u tablici 4.1.

Nivo Vrsta objekta Vrijednosti brzina vibracija mm/s

br.
Frekvencije Sve
<10 Hz 10-50 Hz 50-100 Hz frekvencije
Građevine za
industrijske
namjene,
1 20 20-40 40-50 40
industrijske i slično
projektirane
građevine
Stanovi i slična
2 gradnja 5 5-15 15-20 15

Konstrukcije koje
zbog posebne
osjetljivosti na
3 3 3-8 8-10 8
vibracije ne spadaju
u nivo 1 i 2
(spomenici kulture )

Tablica 4.1. - Standard DIN 4150

Kao što se vidi iz tablice i pripadajućeg dijagrama (dijagram 4.1.) što su frekvencije oscilacije tla
niže kriterij je stroži.

Dijagram 4.1.

-6-
U tablici 4.2. prikazan je odnos stupnja potresa, brzine vibracija i opis mogućih oštečenja (S. V.
Medvedov).

Brzina
Stupanj
vibracije Opis djelovanja
potresa
(cm/s)
1. 0.2 Vibracije mogu registrirati samo instrumenti.
2. 0.2-0.4 Vibracije se mogu osjetiti samo u potpunoj tišini.
3. 0.4-0.8 Vibracije mogu osjetiti osobe koje su obaviještene o miniranju.
4. 0.8-1.5 Vibracije osjećaju mnoge osobe i pojavljuje se zveckanje.
5. 1.5-3.0 Počinje osipanje žbuke i nastaju oštećenja na starijim zgradama.
6. 3.0-6.0 Pojava većih pukotina na žbuci i vidljiva oštećenja na zgradama.
7. 6.0-12.0 Pojava oštećenja na solidnijim zgradama; opadaju komadi žbuke; tanke
pukotine u zidovima i konstrukcijama; klizanje vodom zasićenog
pjeskovitog tla; opadanje nestabilnih blokova na strmim kosinama.
8. 12.0-24.0 Znatna oštećenja na zgradama; veće pukotine na zidovima i
konstrukcijama; ruše se dimnjaci; obrušavanje kosina uz rub tektonskih
pukotina; stalne deformacije u slabo vezanim stijenama.
9. 24.0-96.0 Rušenje zgrada; velike pukotine u zidovima i stijenama; odronjavanje
čvrstih kosina.
10. 48.0-96.0 Velika razaranja i rušenje zgrada; pukotine u čvrstim stijenama;
zarušavanje jamskih hodnika.
11.-12. 96.0 Obrušavanje kosina u čvrstim stijenama.

Tablica 4.2.

5. Mjerenja seizmičkih utjecaja miniranja i metode njegovog sniženja

Za mjerenja su upotrebljeni trokomponentni seizmografi marke White Mini-Seis II (slika 5.1.) i

BlastMate III (slika 5.2.)

Slika 5.1. Slika 5.2.

Instrumenti imaju mogućnost mjerenja frekvencije, pomaka, ubrzanja, zračnog udara i

najmjerodavnije veličine seizmičkog efekta vektorske rezultante brzine vibracija tla.

-7-
Rezultanta brzina vibracija jednaka je vektorskom zbroju komponentnih brzina vibracija:

vR = vT2 + vV2 + v L2 (7)

gdje je :
- vT = transverzalna komponenta brzine vibracije
- vv = vertikalna komponenta brzine vibracije
- vL = longitudinalna komponenta brzine vibracije

Mjerenja seizmičkih utjecaja miniranja obavljena su istovremeno na dva mjesta opažanja pri
čemu je jedno mjesto opažanja (M.O.1) bilo je okomito, a drugo (M.O.2) paralelno s bušotinama
u minskom polju (M.P.) kako je prikazano na slici 5.3.
Jedan od geofona seizmografa bio je pričvršćen na stjenku primarne podgrade druge tunelske
cijevi (slika 5.1.) dok je drugi geofon bio položen na niveletu s druge strane neiskopanog dijela
iste tunelske cijev (slika 5.2.) u kojoj je obavljeno miniranje.

Udaljenost između tunelskih cijevi na stacionaži 20+900 iznosila je 38,40 m kolika je ujedno bila
udaljenost minskog polja (M.P.) do mjesta opažanja (M.O.1.) Drugo mjesto opažanja bilo je
smješteno unutar iste tunelske cijevi gdje se miniralo odnosno s druge strane neiskopanog dijela
tunela (slika 5.3.).

40 m

22 m

L.T.C.
M.O.2 M.P.
38,40
ZAGREB SPLIT 48,90

D.T.C.
M.O.1

Slika 5.3. - Mjesta opažanja u odnosu na minsko polje

Ukupno je izvršeno deset mjerenja istovremeno mjereno s dva mjesta opažanja. Od ukupnog
broja mjerenja sva mjerenja obavljena su na istim udaljenostima od mjesta miniranja i u istoj
kategoriji iskopa (slike 5.4. i 5.5.).
Kako je poznato uslijed miniranja u nekoj sredini nastaju razne anomalije čiji stupanj ovisi niza
faktora od kojih su metoda miniranja i karakteristike stijenskog masiva najutjecajnije. Ovim
ispitivanjem tražena je korelacija između metode miniranja i napretka u odnosu na intenzitet
vibracije tla.

-8-
Osim navedenog s obzirom da je stijena osnovni element podgrade težilo se da zona oslabljenja
okolnog masiva izazvanim miniranjem izvan konture iskopa ostane što kvalitetnija i zadrži svoju
izvornu čvrstoću koliko je to moguće.

Slika 5.4. Slika 5.5.

Površina iskopa iznosila je P = 80 m2. Dubina bušenja bila je od 4,0 – 4,6 m, a ukupni broj
bušotina od 104 – 132 kom. uz utrošak od 386 do 526 kg eksploziva po jednom ciklusu
miniranja.
Korištena su 23 broja neelektričnih upaljača sa stupnjem usporenja od 100 (1-10), 200 (12-20) i
500 (25-60) milisekundi i kombinacija više vrsta eksploziv (ovisno o udjelu energije udarnog
vala i energije ekspanzije plinova).

Mjerenja su prvo obavljena na klasičnom načinom miniranja (slika 5.6.) odnosno maksimalnim
iskorištenju energije eksploziva u funkciji postizanja što većeg napretka (3,8 – 4,4 m) po
miniranju.

Slika 5.6. - klasičan način miniranja

S povećanjem dubine bušenja, količine eksploziva i napretka proporcionalno su rasle brzine

vibracija na oba mjesta opažanja. Klasičnim načinom miniranja izmjereni podaci su dostigli
vrijednosti od 110,7 mm / s na M.O.1 (slika 5.7.) i 19,8 mm / s na M.O.2 (slika 5.8.). Na

-9-
prikazanom primjeru utrošeno je ukupno 386 kg eksploziva, po stupnju paljenja do 25,2 kg uz
napredak od 3,8 m.

Slika 5.7. - oscilacije M.O.1

Slika 5.8. - oscilacije M.O.2

- 10 -
Daljnja mjerenja nastavljena su u cilju smanjenja vibracija tla u željenom smjeru odnosno drugoj
tunelskoj cijevi, ali pod uvjetom da se zadrži i ne smanji napredak od 3,8 m po ciklusu miniranja.
Prva promjena u metodi miniranja izvedena je u razmještanju upaljača na čelu iskopa od
uobičajenog, na način da se predminiranjem lijeve konture čela odvoji stijenski masiv prema
drugoj cijevi (M.O.1) od vibracija uzrokovanih miniranjem cijelog čela.

Međutim zbog dugačke linije iskopa po konturi i prevelikim punjenjem za jedan stupanj pucanja
predminiranje je obavljeno u više vremenskih intervala.

Ovom metodom zadržan je napredak od 3,8 m po ciklusu miniranja uz potrošnju od 494 kg

eksploziva, a smanjenje su vibracije na 44,7 mm/s prema mjestu opažanja M.O.1 od klasičnog
načina. Sva mjerenja s mjesta opažanja M.O.2 očitavane su vibracije sukladno utrošenoj količini
eksploziva po stupnju paljenja.

Naredna ispitivanja su nastavljena s predminiranjem s povećanom dubinom bušenja (4,6 m) i

količinom eksploziva (526 kg) od klasičnog načina. Povećanjem količina eksploziva po stupnju
paljenja izmjerene su i veće vibracije tla međutim još uvijek manje od klasičnog načina
miniranja. U ovom slučaju zbog velike ukliještenosti primijenjene su i prazne bušotine kao
pomoćna slobodna površina oko konturnog reda gdje je izvršeno predminiranje.

6. Zaključak

Utjecaj miniranja u jednoj tunelskoj cijevi na podgradni sklop već probijene tunelske cijevi može
imati nepoželjne posljedice. Kako je već istaknuto interferencija tlačnog udarnog vala i
odbijenog vlačnog udarnog vala od slobodne površine može uzrokovati oštećenje, lučenjem
dijelova podgrade probijenog tunela.

Predminiranjem i stvaranjem ekranizirane zone stvoreni su uvjeti fizičkog odvajanja od mjesta

miniranja prema mjestu opažanja i smanjenje utjecaja vibracije tla. Od ovakve stvorene zone
ustvari novostvorene slobodne površine, udarni tlačni val se odbija i bolje utječe na drobljenje
unutar minskog polja i ograničava daljnje širenje vibracija tla.
Na osnovu prethodnih opisanih mjerenja dokazano je da se može smanjiti seizmički utjecaj za
razliku od klasične metode miniranja, a da se pritom ne smanji napredak po ciklusu miniranja
odnosno rentabilnost iskopa. Dakako, zbog velike ukliještenosti jedne slobodne površine mora se
imati u vidu da miniranja u tunelima odnosno podzemna miniranja su ograničena s obzirom
mogućnosti izbora metode za razliku od nadzemnih miniranja.
Određivanje vrste i količine eksploziva po stupnju paljenja i metode miniranja od presudne je
važnosti na visinu seizmičkog utjecaja miniranja. Neodgovarajuća količina eksploziva kako
prevelika tako i premala, kao i nepravilan izbor metode miniranja može povećati seizmički
utjecaj. U većini slučajeva da bi se smanjio utjecaj miniranja preporuča se smanjenje eksploziva
po stupnju paljenja. Međutim prilikom smanjenja količine eksploziva treba biti oprezan jer sva
energija koja se ne utroši na drobljenje i razaranje širi se dalje u vidu elastičnih valova što
uzrokuje povećane vibracije tla. Miniranje u funkcije samo rastresanja stijenske mase treba
izbjegavati jer se ovakvim načinom miniranja može izazvat velike vibracije tla u odnosu na
utrošenu količinu eksploziva.
Također treba skrenuti pažnju na procijedne vode čije prisustvo izaziva seizmički prirast koje ne
trebaju biti prisutne za vrijeme mjerenja, ali se mogu javiti nakon usvajanja parametara
miniranja.

- 11 -
Iz dosad navedenog, probna miniranja sa seizmičkim mjerenjima moraju se obavljati što češće
pogotovo kod promjene geološkog sklopa stijenskog masiva zbog potvrde postojećih, te po
potrebi definiranja novih parametara miniranja.

Literatura

Ester, Z., Antičević, H. 1997. Determination of a particular regime of blasting in a tunnel with
thin overburden, Proceedings of the Internationa Conference Tunneling Under Difficult
Conditions, ITC, Basel

Ester, Z., Vrkljan, D., Dobrilović, M. Dinamički utjecaj miniranja na podgradni sustav tunela,

Ester, Z. 1994. Metode utvrđivanja optimalne vrste eksploziva za tunelske iskope,

Znanstvenostručno savjetovanje, Novigrad

Jakosky, J., J., 1960.Geofizička ispitivanja,

Krsnik, J 1989. Miniranje, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb

Medvedev, S, V, 1965. Inženjerska seizmologija, Moskva

Sućeska, M 2001. Eksplozije i eksplozivi, Brodarski institut, Zagreb

Šiljeg, Z, 2004. Karakteristike stijenske mase utvrđene prilikom iskopa tunela Plasina,
neobjavljeno

Institut za geološka istraživanja, 2002. Inženjerskogeološki istraživački radovi, dionica Žuta

Lokva – Otočac, Zagreb

- 12 -