GRAEVINSKIFAKULTETUSARAJEVU

BetonskekonstrukcijeII2011/2012

9.DIMENZIONIRANJEZANAPREZANJETORZIJOM
Prof.dr.ing.MuhamedZlatar

UVOD

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU

Pored uvrtanja tapa oko tzv. centra smicanja presjeka naprezanje torzijom izaziva i vitoperenje ravni
poprenih presjeka tako da one imaju prostornu zakrivljenost. Ako je sprijeena vitoperna torzija tada
nastaju poduni i smiui naponi koji su dio naprezanja torzijom (tzv. sekundarna torzija). Za izvoenje
pravila dimenzioniranja torzijom openito se pretpostavlja da vitoperna torzija nije sprijeena, dakle radi
se o istoj torziji (tzv. primarna torzija), poznata kao Seint- Venantova torzija

2
 PONAANJENOSAAKODISTETORZIJE

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Sant- Venantova torzija:

tap od idealno elastinog homogenog materijala napregnut sa momentom torzije TE, izaziva konstantno
zaokretanje podune izvodnice = d/dx.

Openito se ponaanje elastinog tapa opisuje kroz torzioni momenat inercije IT i torzioni momenat otpora WT.

TE TE
; T,max
G IT WT

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU

Kod prstenastog presjeka kod kojeg je debljina prstena u odnosu na radius mala moe se predpostaviti da je
siui napon T konstantan po debljini prstena tako da se dobija konstantan tok sile smicanja T = T t.

Tok sile smicanja kod zatvorenih tankostjenih presjeka dobija se na osnovu Bredtovih jednadbi:

T 4 A k2
T ; IT
2 Ak ds
t

4
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
5

Prandtlova analogija sa membranom:

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU

Na osnovu Prandtlove analogije sa membranom slijedi:

6
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Kod armiranobetonskih presjeka naponi od vitoperenja poprenih presjeka se kroz naprsline u znatnoj mjeri
reduciraju. Kod tapova sa velikom torzionom krutou (npr. puni ili sanduasti presjeci) naprezanja od vitoperne
torzije su zanemarljiva u odnosu na napone od Saint-Venat'ove torzije. Suprotno kod torziono "mekih" presjeka
(npr. otvoreni T-presjeka ili dvostruki T-presjek) nastupaju znaajna naprezanja od vitoperne torzije, koja se mogu
obuhvatiti kroz savijanje rebra i flani. Dimenzioniranje na vitopernu torziju vodi ka dimenzioniranju na savijanje
i poprene sile.

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Torzija u stadiju II:

U nepopucalom stanju (stadij I) ponaanje armirano-

betonskog elementa moe se opisati na osnovama teorije
elastinosti. Uticaj armature na torzionu krutost GcIT, kao i
na momenat torzije Tcr pri nastanku prvih pukotina je
zanemarljiv.
Formiranje naprslina poinje kada glavni naponi zatezanja
dostignu efektivnu vrstou betona na zatezanje fct,eff.
Naprsline se proteu spiralno okomito na pravac glavnih
napona zatezanja pod nagibom 45 u odnosu na osu
tapa.

Sa stvaranjem naprslina torziona krutost

znatno opada. Na slici su prikazani
rezultati ispitivanja prizmatinih tapova
armiranih uobiajenom armaturom od
podunih tapova i vilica. Karakteristina
su tri stadija T- linije. Stadij I bez naprslina,
stadij II sa naprslinama i stadij teenja
armature. U stadiju II otpor naprezanju
torzijom prua rubni dio presjeka dok jezgro
presjeka ostaje ne napregnuto. Puni presjek
i sanduasti presjek sa istom armaturom u
stadiju II imaju vrlo slino ponaanje.

8
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Dakle, kod naprezanja torzijom u stadiju II popreni presjek se sastoji od aktivne armiranobetonske ljuske
koja primarno preuzima naprezanje torzijom i pasivnog jezgra koje uglavnom ostaje ne napregnuto
(Lampert/Thrlimann 1968, Leonhardt/Schelling 1974).

Za naprezanje torzijom kompaktni presjek se idealizira sa fiktivnim sanduastim presjekom efektivne

debljine stjene sanduka teff, sa priblino konstantnim tokom sile smicanja.

Pravokutni presjeci razliitih odnosa strana b/h, priblino iste povrine presjeka i jezgra, kao i priblino iste
armature, u stadiju I imaju izrazito razliitu torzionu krutost. Opiti kod naprezanja torzijom kod takvih
presjeka nakon stvaranja pukotina pokazuju slinu nosivosti i torzionu krutost. Istovremeno sa pojavom
naprslina pokazuju i znatno smanjenje torzione krutosti koja u zavisnosti od forme poprenog presjeka i
jaine armature u stadiju II iznosi svega 5% do 20% od one u stadiju I.

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Model reetke za naprezanje istom torzijom:

Kao kod naprezanja sa poprenim silama i kod naprezanja torzijom tok sila moe se opisati sa pritisnutim i
zategnutim tapovima, koji se formiraju u aktivnoj vanjskoj ljusci presjeka. Rausch 1929 je predlagao analogiju
sa prostornom reetkom koju ine zategnuti elementi okomito na naprsline koji slijede pravce glavnih napona
zatezanja iz stadija I i koji su u nagibu od 45 u odnosu na osu tapa. Pritisnuti tapovi su u pravcu naprslina,
suprotno smjeru uvrtanja pod uglom 45 u odnosu na os tapa. Iz ovoga slijedi i spiralno oblikovanje armature.
U praksi iz praktinih razloga primjenjuje se kombinovana armatura od vilica i podunih ipki koja takoe
omoguava formiranje modela reetke.

Vano: Uz armaturu od vertikalnih vilica neizostavno mora doi i armatura od podunih ipki.

10
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Vrste otkazivanja kod naprezanja torzijom:

Mogui modeli otkazivanja kod naprezanja torzijom su:

Otkazivanje zategnute armature. Otkazivanje podune i/ili armature od vertikalnih vilica propraeno je znatnim
deformacijama i irokim pukotinama. Spada u vrste duktilnih lomova i za manje stepene naprezanja potrebno je
birati minimalnu armaturu.

Otkazivanje betonskih dijagonala. Kod velikog stepena armiranja mogue je da doe do naglog otkazivanja
pritisnutog betona i prije nego su naponi u armaturi dostigli granicu teenja. vrstoa betona na pritisak je i u
ovom sluaju, kao kod naprezanja sa poprenim silama, reducirana kroz djelovanje poprenih zateui napona
od armature.

Cjepanje betona na rubovima. Usljed prevelikog razmaka vilica ili prekrutih podunih ipki, mogue je, da zbog
promjene pravca pritisnutih dijagonala, skretne sile izazovu cjepanje betona na rubovima elementa.

Otkazivanje zbog nedovoljnog sidrenja armature. Nedovoljna duina sidrenja armature od vilica ili podunih ipki
moe dovesti do nenajavljnog otkazivanja elementa.

11

TORZIONA NOSIVOST PRIZMATINIH TAPOVA

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Osnove dimenzioniranja

Za proraun sila u tapovima fiktivne reetke polazi

se od pretpostavke konstantnog toka sila smicanja vEd
unutar tankostjenog sanduastog presjeka. Po visini zi
zida (i) sila smicanja VEd,T, prema tzv. 2 Bredt'ovoj
jednadbi je,
TEd TEd zi
v Ed,T , VEd,T v Ed,T zi
2 Ak 2 Ak

VEd,T
Iz uslova ravnotee u presjeku izmeu dvije vilice je, Fcd , Fsld Fcd cos VEd,T cos
sin

Iz uslova ravnotee u voru (1) je, Fswd Fcd sin VEd,T

12
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Naprezanja u betonu i armaturi dobiju se ako se sile u tapovima reetke jednog zida podjele sa pripadajuom
povrinom,
Fcd t eff c i t eff zi cos
A sl
Fsld z asl zi
uk i
A sw
Fswd z cot asw zi cot
sw i
A sl
Ovdje je, : poduna armatura na jedinicu duine obima jezgra presjeka Ak,
uk
A sw : armatura jednog kraka vilice na jedinicu duine nosaa.
sw

Naponi betona i armature su:

Fcd VEd,T TEd TEd

cd (cot tan)
t eff zi cos t eff zi cos sin 2 Ak t eff cos sin 2 Ak t eff
Fsld V T cot
sld Ed,T cot Ed
asl zi asl zi 2 Ak asl
Fswd V T tan
swd Ed,T tan Ed
asw zi cot asw zi 2 Ak asw

13

Za granino stanje nosivosti, vrijedi za presjek da je TEd = TRd. Torziona nosivost je dostignuta ako su naponi

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
betona cd, odnosno armarure sld i swd dostigli vrijednosti pripadajuih vrstoa (c,red fcd), odnosno fyd.

c,red fcd 2 A k t eff

TRd,max c,red fcd 2 A k t eff sin cos
cot tan
fyd asl 2 A k tan (poduznaarmatura)
TRd,sy min
fyd asw 2 A k cot (armaturaodvilica)

Iz prethodnih jednadbi potrebna torziona armatura od podunih ipki i vilica za TEd = TRd,sy je,

A sl TEd
asl cot
uk 2 Ak fyd
A sw TEd
asw tan
sw 2 Ak fyd

Primjena spiralne armature ima povoljnije djelovanje na naprezanje betona i armature. Za nagib armature koji je
< 90 gornje jednadbe su:

cot cot
TRd,max c,red fcd 2 Ak t eff
1 cot 2
TEd
asl (cot cot )
2 Ak fyd
TEd 1
asw
2 Ak fyd sin (cot cot )

14
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Uticaj nagiba pritisnutih dijagonala:

U prethodnim jednadbama ostaju nepoznate veliine debljine fiktivnog sanduastog presjeka teff i nagiba
pritisnutih dijagonala . Obje veliine su vezane za plastino ponaanje reetke u stanju loma.

=90

Dakle, na osnovama teorije plastinosti slobodan je izbor, u odreenim granicama, nagiba pritisnutih dijagonala.
Mogue je u odnosu na 45 da nagib dijagonala bude blai ili strmiji. Izborom nagiba utie se na potrebnu
koliinu ukupne armature as,tot = asw + asl. Za manju potrebnu povrinu armature od vilica dobija se vea
potrebna armatura od podunih ipki i obratno. Minimum armature dobija se za = 45 a istovremeno ostvaruje
se i najvea nosivost betonskog presjeka.

15

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
vrstoa betona na pritisak betonskih dijagonala:

Kao i kod poprenih sila, armatura koja presjeca naprsline reducira vrstou beton na pritisak. Takoe uvrtanjem
grede prizmatinog poprenog presjeka, povrine stranica poprimaju deformaciju priblino u obliku parabolinog
hiperboloida. Dodatno, zbog ekscentriciteta, sile smicanja od torzije izazivaju i napone od savijanja u stjenama
fiktivnog sanduka koji poveavaju napone pritiska od torzije u betonu. Iz tog razloga uveden je i faktor redukcije
raunske vrstoe betona na pritisak c,red fcd.

Kod sanduastih presjeka kod kojih se armatura postavlja sa obje strane sanduka, dvosjene vilice, u uglovima
presjeka se beton dobro obuhvata armaturom tako da se tu moe ostvariti i vea vrstoa betona na pritisak. Svi
ovi efekti se razliito uzimaju u pojedinim propisima razliitih zemalja.

16
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Sloeni presjeci:

Polazi se od pretpostavke da se itav presjek zaokree za isti ugao pa se prema torzionoj krutosti momenat torzije
TEd dijeli na jednostavne presjeke koji se svaki dimenzionira prema pripadajuem momentu torzije.

Definisanje fiktivnog sanduastog presjeka:

17

DIMENZIONIRANJE

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
DIN 1045-1:

Nosivost prizmatinog tapa se odreuje uz predpostavku tankostjenog sanduastog presjeka sa konstantnim

tokom sila smicanja. Sila smicanja VEd,T stjene sanduastog presjeka duine zi je,

TEd zi
VEd,T
2 Ak

Dokaz se provodi na tankostjenom zamjenjujuem sanduastom presjeku na osnovu analogije sa

prostornom reetkom koja se sastoji od podunih tapova, okomiih vilica i pritisnutih tapova koji zalapaju
ugao u odnosu na osu tapa.

Sloeni presjeci mogu se djeliti u jednostavne presjeke na koje djeluju pripadajui momenti torzije
proporcionalni krutostima IT u stadiju I pojedinih dijelova presjeka.

IT,j
TEd,j TEd
Ii
T,i

Srednja linija zidova fiktivnog sanduastog presjeka definisana je na prethodnoj slici. Nagib betonskih
dijagonala smije se biratu u granicama istim kao kod dimenzioniranja na poprene sile.

1,2 1,4 cd / fcd 0,58

cot
1 VRd,c / VEd 3,00

18
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Za odreivanje djela naprezanja VRd,c kojeg preuzima beton treba se VEd zamjeniti sa VEd,T, a istovremeno kod
odreivanja VRd,c umjesto irine rebra bw treba uzeti debljinu stjene teff sanduastog zanjenjujueg presjeka. Kod
kombinovanog naprezanja torzijom i poprenim silama vrijede posebna pravila interakcije.

Raunska vrijednost torzionog momenta TRd,sy kojeg moe preuzeti presjek sa torzionom armaturom je,

fyd asl 2 A k tan (poduznaarmatura)

TRd,sy min
fyd asw 2 A k cot (armaturaodvilica)

Raunska vrijednost torzionog momenta TRd,max kojeg moe preuzeti presjek s obzirom na vrstou betonskih
dijagonala je,

c,red fcd 2 Ak t eff

TRd,max
cot tan

0,7 c fcd (openito)

c,red fcd
c fcd kod sanduastih presjeka sa armaturom na vanjskoj i unutarnjoj strani sanduka

Ovdje je, c=0,75 1, gdje je 1=1,0 za normalni beton a 1=0,4+0,6 / 2200 za laki beton.
Za TRd,sy i TRd,max mjerodavna je manja vrijednost.

19

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
EN 1992-1-1:

Dokaz nosivosti za naprezanje torzijom prema EN 1992-1-1 je openito identian sa pravilima u DIN 1045-1.
Razlike su u slijedeem,

Efektivna debljina fiktivnog sanduka je slobodnog izbora (prema prethodnoj slici). Kao smjernica daje se,
teff,i = A / u, gdje je A - ukupna povrina presjeka a u - vanjski obim presjeka. Pri tome treba teff,i biti najmanje
dvostrukom rastojanju linije koja povezuje podunu armaturu od ruba presjeka. Kod sanduastih presjeka za
teff,i treba uzeti stvarnu debljinu sanduka.

Nagib betonskih dijagonala moe se birati u istim granicama kao kod dokaza za naprezanje sa poprenim silama:
1 cot 2,5 (21,8o 45o )

Kod kombinovanog naprezanja vrijede posebna ogranienja.

Ogranienje nosivosti s obzirom na vrstou betona u pritisnutim dijagonalama je,

TRd,max cw fcd 2 Ak t eff,i sin cos

Ovdje je i cw kao kod dimenzioniranja za naprezanje poprenim silama.

20
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Kombinovano naprezanje

U praksi najei sluaj je da torzija nastipa zajedno sa savijanjem i poprenom silom. Ovako kombinovano
naprezanje ima izuzetno kompleksno naponsko stanje. Openito, kombinovanje napona od torzije sa podunim
naponima pritiska ili zatezanja vodi razliitom nagibu pritisnutih dijagonala na pojedinim povrinama sanduastog
presjeka. Iz praktinih razloga dokaz nosivosti se provodi odvojeno za M+N, V i T. Zbog nelinearnog ponaanja
prosta superpozicija i nije mogua. Umjesto tanog rjeenja danas se primjenjuje pojednostavljena interakcija.

Interakcija (M+N) i T

Uz istovremeno djelovanje momenta torzije i savijanja sa normalnom silom fiktivni sanduk usljed torzije napregnut
je dodatno naponima pritiska i zatezanja od savijanja. Kod odvojenog posmatranja T i M, na osnovama teorije
plastinosti, u zategnutoj zoni od savijanja poduna armatura od torzije se dodaje podunoj armaturi od savijanja.
Istovremeno u pritisnutoj zoni od savijanja naponi zatezanja od torzije se moraju iskljuiti. Kod dominantnog
naprezanja na savijanje u pritisnutoj zoni se mogu izostaviti podune ipke od torzije. Za poveanje napona
u pritisnutim dijagonalama od torzije usljed pritiska od savijanja potreban je dokaz.
Poto u jae napregnutoj pritisnutoj zoni nema zatezanja u podunoj armaturi, prema Zilch/Schnaider (2001) iz
NT = MEd / z slijedi nagib sila pritiska u pritisnutoj zoni:

2 MEd
cot sa ime je od ranije (vidi jednadbe izvedene za prostornu reetku),
TEd
TEd 2 MEd T
cd Ed
2 A k t eff EdT 2 MEd

rjeavanjem je,
TEd MEd MEd
2 1
A k t eff cd z b t eff cd z b t eff cd
21

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Ograniavanjem napona cd na vrstou betona na pritisak dobiva se granini uslov dokaza nosivosti pritisnutih
dijagonala. Inkonzistentno je da su efektivne vrstoe c,red fcd za torziju i fcd za savijanje razliite, pa se u odnosu
na presjene sile moe odluiti o mjerodavnoj vrstoi:

TEd M M
2 1 Ed Ed
TEd0 Mrd0 Mrd0

gdje je, TRd0 Ak t eff c,red fcd

MRd0 z b t eff fcd

Interakcija T i V

Kombinovano naprezanja od torzije i poprenih sila razlae se u zidovima fiktivnog presjeka preko sila smicanja
kako od V tako i od T. Odvojeno odreivanje potrebne armature od vilica i superponiranje je mogue ali uz
pretpostavku istog nagiba pritisnutih dijagonala .
A s,tot V
A sw 2 A sw
T

sw sw sw

Za dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala treba voditi rauna da naponi od poprene sile djeluju kroz cijeli presjek
dok naprezanja od torzije primarno se odnose na zid tankostjenog fiktivnog upljeg presjeka. Smatra se da je
linearno slaganje napona konzervativno pa se primjenjuje kvadratna interakcija. U sluaju realnog sanduastog
presjeka opravdana je linearna interakcija.

22
 DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
DIN 1045-1:

Prema DIN 1045-1 kod punog poprenog presjeka napregnutog sa T i V nije potrebno proraunavati armaturu,
usvaja se minimalna armatura, ako su zadovoljene slijedee jednadbe:

VEd b w
TEd
4,5
4,5 TEd
VEd 1 VRd,ct
VEd b w

Kombinovano naprezanje T+V:

Daju se dvije mogunosti, kombinovano dimenzioniranje i pojednostavljeno dimenzioniranje, gdje se oba postupka
baziraju na odvojenom dokazu za T i V. Kod kombinovanog dimenzioniranja mora nagib pritisnutih dijagonala biti
isti za T i V. Vrijede ranije navedene granice za nagib pritisnuti dijagonala (kod dimenzioniranja na poprene sile).
Kod odreivanja donje granine vrijednosti ugla za VEd treba uzeti VEd,T+V od torzije i dio poprene sile koji otpada
na zamjenjujuu sanduasti presjek,
t eff
VEd,TV VEd,T VEd
bw

Dio poprene sile kojeg preuzima beton VRd,c treba odrediti za teff umjesto bw. Dobivena armatura usljed T i V se
jednostavno zbrajaju (za isti ).

Pojednostavljeni postupak dimenzioniranja dozvoljava da se potrebna torziona armatura odredi ne ovisno od

armature za poprene sile koja se odreuje za nagib dijagonala =45. Tako odreene armature se zbrajaju.

23

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala provodi se u zavisnosti od tipa poprenog presjeka,

2 2
TEd VEd
1 za pune poprene presjeke
TRd,max VRd,max
TEd VEd
1 za sanduaste poprene presjeke
TRd,max VRd,max

Kombinovano naprezanje T+M:

Doputeno je podunu torzionu armaturu reducirati u pritisnutoj zoni od savijanja prema stvarnim vrijednostima
sila pritiska. U zategnutom pojasu armature se zbrajaju.

EN 1992-1-1:

Za kombinovano naprezanje postupak je u osnovi isti kao i u DIN 1045-1. Razlike su u slijedeem,
Kod punih presjeka nije potrebno proraunavati armaturu, usvaja se minimalna armatura, ako je zadovoljena
slijedea jednadba,
TEd V
Ed 1
TRd,c VRd,c

gdje je, TRd,c fctd WT

Kombinovano naprezanje T+V:

DIMENZIONIRANJEZATORZIJU
Prema EN 1992-1-1 dimenzioniranje za T i V smije se provoditi odvojeno za isti ugao u granicama koje su date
kod dimenzioniranja na poprene sile. Dobivena armatura se zbraja.

Za dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala daje se linearna interakcija:

TEd VEd
1
TRd,max VRd,max
b w z 1 fcd
gdje je VRd.max dato ranije kod dimenzioniranja na poprene sile. VRd,max
cot tan

25