105.

to je hipocentar,a to epicentar?- Mjesto nastanka potresa u dubini zemlje

naziva se hipocentar ili arite, a mjesto njegove vertikalne projekcije na povrini, na
kojem se osjeti najja i udar, naziva se epicentar.
106.
Podjela potresa s obzirom na dubinu hipocentra--Plitki potresi 0-70km
(85%),Srednje duboki 70-350km (12%), Duboki potresi 350-670km (3%)
107.
Mjerenje jakosti i intenziteta potresa- Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica
(MCS) 12 stupnjeva, Modificirana Mercallijeva ljestvica(MM) sa 12 stupnjeva, Japanska
ljestvica sa 7 stupnjeva, Medvedev-Sponhuer-Karnikova ljestvica (MSK-64) ili UNESCO
ljestvica s 12 stupnjeva.
108.
Seizmi ka rajonizacija- Odre uju se irina podru ja u kojima se o ekuju jednak
intenzitet potresa, izraen stupnjevima neke od ljestvica intenziteta ili drugim parametrima
( seizmi ki koeficijent, spektri seizmi kog djelovanja, maksimalna ubrzanja i drugo
109.
Seizmi ka mikrorajonizacija- Preciznije se odre uje o ekivani intenzitet potresa
na manjim podru jima, primjerice podru je nekog grada ili vanijeg inenjerskog objekta.
110.
Neotektonski pokreti- razlikujemo: vertikalne pomake, horizontalne pomake
111.
Metode istraivanja za potrebe gradnjeininjerskogeoloko kartiranje,
geofizi ka istraivanja, istraiva ko buenje i raskopi, modeliranje,istraivanje pukotina i
drugih strukturnih elemenata, laboratorijska ispitivanja
112.
Inenjerskogeoloko kartiranje--Kao jedna od faza istraivanje terena, prethodi
geofizi kim istraivanjima, istraiva kom buenju, izradi raskopa, istraiva kih jama i
sli no, ali i laboratorijskim istraivanja.
113.
Inenjerskogeoloke
klasifikacije
stijenevezane( vrste)stijene,
poluvezane(koherentne stijene), nevezane(inkoherentne)stijene
114.
Geofizi ke metode za potrebe gradnje--Koje se primjenjuju za cjelovite
upoznavanje zna ajki stijenske mase radi izvedbe nekog inenjerskog objekta, su
seizmi ke i geoelektri ne, te razli ita mjerna u sitranim buotinama , dok se podre eno u
tu svrhu rabe magnetometrijska mjerenja.
115.
Istraiva ko buenje-- Ubraja se u me u najuniverzalnije istraiva ke radove jer
se tim na inom istraivanja dobiva mnotvo razli itih podataka.
116.
Istraiva ki raskopi-Pomo u otkrivki, istraiva kih zasjeka i usjeka, istraiva kih
jama i istraiva kih otkopa, dobiva se mogu nost promatranja i mjerenja djelova stjenske
mase u njihovom prirodnom okruenju.
117.
Laboratorijska ispitivanja u sklopu.....-temeljenje, prometnice,prostorno
planiranje,hidrotehni ki objekti,tuneli
118.
Istrazivanje pukotina- Ima veliko zna enje u sklopu inenjerskogeolokih
istraivanja terena. Spoznaje o njima upu uju na mehani ka ote enja bitna za stabilnost
kosina i iskopa i mogu nost upotrebe kamena kao prirodnog gra evinskog materijala.
119.
IGI kod temeljenja- Osnovna funkcija temelja neke gra evine je prenoenje
optere enja objekta na podlogu, uz trenu stabilnost i sigurnost. U projektiranju i gradnji
temelja bitne su inenjerskogeoloke zna ajke terena, ijim se poznavanjem omogu uje
da metoda mehanike tla (za inkoherentne i koherentne stijene) i mehanike stijena.
120.
IGI kod prostornog laniranja- Za izgradnju novih urbanih podru ja treba
promatrati kao segment istraivanja cjelokupnog okolia, koji u interakciji s drugim
vrstama istraivanja doprinosi donoenju optimalnih odluka o urbanizaciji.
121.
IGI kod gradnje prometnica- Prometnice su graditeljski objekti koji imaju posve
specifi ne zna ajke glede planiranja i izvedbe trase te doputenih nagiba. Zbog duljine
prometnica, mnoge zna ajke terena (litoloke, inenjerskogeoloke, tektonske, reljefne)
mijenjaju se uzdu trase, pa na odre enim dionicama imamo razli ite utjecaje
egzodinamskih i endodinamskih procesa i pojava koje oni izazivaju.
122.
IGI kod gradnje tunela- sadre pracenje radova, uz detaljno registriranje svih
relevantnih geolokih zna ajki i njihovo ucrtavanje na razvijenom IG profilu tunela.
123.
IGI kod gradnje hidrotehni kih objekata- Geoloka su istraivanja za potrebe
izgradnje hidrotehni kih objekata(akumulacije, brane, kanali) kompleksna i raznovrsna jer
zahtjevaju to ne i do kraja precizne determinacije odnosa na terenu, s obzirom na to da
njihova pogrena ili nedovoljno precizna ocjena moe izazvati katastofalne posljedice.

83. Tok debrisa i vrste- Koristi se za one pokrete na padinama koji se doga aju unutar ve
ranije pokrenute mase. Naj e i oblici toka debrisa su: zemljani tok, blatni tok i lavina
debrisa.
84. Zemljani tok- U zemljanom toku debris se kre e niz padinu kao visokozni fluid; proces
moe biti spor ili brz. Obi no se doga a na padinama na kojima je deblji pokriva debrisa,
i to obi no nakon obilnih oborina koje tlo saturiraju s vodom.
85. Naj e i uzorci zemljanog toka- erozija podnoja padine, -podsijecanje podnoja
padine
86. Soliflukacija- Te enje vodom saturiranog debrisa preko nepropusne barijere.
87. Blatni tok- Mjeavina debrisa i vode, koja se obi no kre e po nekom kanalu. Ve ina
vrstih estica su glina i prah ( otuda i blatni izgled), ali dio mjeavine su krupnije estice.
88. Lavina debrisa- Najbri oblik toka debrisa je lavina debrisa, vrlo brzo kretanje
turbulentne mase debrisa, zraka i vode. Njihova brzina moe dose i i nekoliko stotina
km/h
89. Odronjavanje- Pojava odlamanja i slobodnog pada bloka stijene naziva se odronjavanje.
Do procesa odronjavanja dolazi u vrstim stijenama na strmim padinama u slu ajevima
da su diskontinuiteti u stijeni blae nagnuti od nagiba padina.
90. Osipanje/prevrtanje- Na strmim ogoljenim padinama aktivan je proces osipavanja
rastroenog materijala, koja se nagomilava na morfoloki pogodnim padinama u obliku
sipara ili to ila.
91. Klizanje u stijeni- Pojava brzog klizanja mase stijene po nagnutoj oslabljenoj plohi, kao
to je nar ploha slojevitosti ili po drugim glavnim pukotinama u stijenama. Klizanje u stijeni
tako er uzrokuju odsjecanja padina, prirodna ili umjetna
92. Spre avanje klizanja-promjenom oblika padine, dreniranjem podzemne vode,
reguliranjem otjecanja povr.voda,potpornim konstrukcijama,pove anjem
vrsto e
materijala, poumljavanjem terena,metodama injektiranja
93. Vanija klizita u hrvatskoj- Samoborsko gorje, medvednica, Ivan ica sa
Strahinj icom, Maceljska gora, Kalnik i podru ja juzno od kupe
94. Sufozija- Proces koji se odvija u poluvezanim i nevezanim stijenama, a rezultira
ispiranjem sitnih estica radom teku ih podzemnih voda u terenu
95. Likvefakcija- Proces koji nastaje u nevezanim sedimentima nezasi enim s vodom.
Manifestira se njihovim prijelazom u teku e stanje pod utjecanjem dinami kih faktora.
96. Endodimski procesi- Procesi koji se doga aju zbog promjena u unutranjosti zemlje. Te
promjene nastaju kao posljedica djelovanja vanjskih sila ( promjena izostati ke ravnotee
masa u litosferi, plimski utjecaj Mjeseca i Sunca, gravitacija) i unutarnjih sila.
97. Magmatizam- Magma prodire iz unutranjosti zemlje prodire prema povrini kroz razli ite
pukotine i kanale, poto popusti visoki tlak pod kojim se ona primarno nalazi. Ali, taj
proces je i posljedica manje gusto e magme od stijena litosfere ( to dovodi do
magmatskog uzgona).
98. Orgogenski pokreti ili orogeneza- Ozna avaju izrazito jake pokrete koji uzrokuju bitne
promjene postoje ih me usobnih odnosa stijena u dijelu litosfere.
99. Divergentne granice- U podru ju divergentnih granica plo e se udaljavaju, a mjesta
udaljavanja popunjavaju se novom oceanskom korom bazaltnog sastava. Naziva se jo i
zone irenja.
100.
Konvergentne granice- Mjesta na kojima se plo e pribliavaju i sudaraju , a
nazivaju se jo i zone subdukcije.
101.
Transformne granice- Mjesta gdje se plo e horizontalno pomi u (klize) jedna uz
drugu, te ne dolazi do nastanka nove kore ni do unitavanje postoje e.
102.
to su potresi i kako nastaju?- Iznenade i kratkotrajne pokrete dijelova Zemljine
kore.Nastaju pomicanjem zemljine kore.
103.
Najaktivnija seizmi ka podru ja na zemlji- cirkumpacifi ko podru je uz rubove
Tihog oceana, na tim se zaristima oslobada ukupno 80%energije,- mediteranskotransazijsko podru je-podru je Sredozemlja, Mala Azija, Kavkaz, Iran, Pamir, Burma,
Malajski arhipelag, himalaja (15% seizm.energije)
104.
Seizmi ki valovi i njihova podjela- Kod tektonskih pokreta doga a se da nastali
tlakovi viestruko prekora e vrsto u stijena te dolazi do njezinog loma. Vrste:
longitudinalni(vibriraju u smjeru irenja potresnog udara,izazivaju stezanje i rastezanje
stijenske mase),-transvezalni valovi(vibriraju okomito na smjer irenja), -dugi valovi-(ire
se samo kroz litosferu,parlelno s njezinim lupinama i najsporiji su,ali uzrokuju ote enja
zbog gibanja tla)

60. Potencijalni izvori zaga enja- u normanlnim okolnostima ne zaga uju okolinu, a time ni
podzemne vode, ve do zaga enja dolazi uslijed kvara, havarija, nepanje ili namjernog
isputanja zaga ivala na povrinu terena ili u podzemlje
61. Naj e i izvori zaga enja podzemne vode- povrinski vodotoci, otpadne vode
naselja,odlagalita otpada, poljoprivredne povrine, prometnice, prodor slane vode,
nuklearni objekti, Ure aji za proizvodnju, transport i distribuciju nafte i naftnih derivata
62. Mehanizam zaga ivanja podzemnih voda-prodor zaga ivala kroz/uz konstrikciju
zdenca, procje ivanje zaga ivala s povrine terena kroz zonu aeracije do podzemne
vode, me uslojno procje ivanje iz zaga enih vodonosnih slojeva u nezaga ene
vodonosnike, prodor slanih atrekih voda u pli e vodonosne slojeve sa saltkom vodom
uslijed razlike tlakove.
63. Zatita podzemnih voda- Tijekom 2002 godine usvojen je pravilnik o utvr ivanju zona
sanitarne zatite izvorita(NN br. 55/02). Cilj odredbi Pravilnika je izvorita koja se koriste
ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu zatititi od one i enja i namjernog ili slu ajnog
zaga ivanja.
64. Zatita crpilita vode za pi e iz vodonosnika s me uzrnskom porozno u-Kod
dimenzioniranja zatitinih zona crpilita u vodonosnicima me uzrnske poroznosti, u
europi postoje 2 osnovna pristupa. Jedan se osniva na empirijskom dimenzioniranju
zona, a drugi na prou avanju svakog one i iva a zajedno- zona strogog reima, zona
strogog ograni enja, zona ograni enja i kontrole
65. Kriteriji za odre ivanje zatitnih zona crpilita---**********
66. Zatita crpilita vode za pi e iz krkih vodonosnika- Za krke vodonosnike odre uju
se 4 zatitne zone: -zona ograni ene zatite,-zona ograni enja i kontrole,-zona strogog
reima,-zona strogog reima zatite
67. Kriterij za odre ivanje zatitnih zona crpilita iz krkih vodonosnika- zatitne zone,tok podzemne vode prema objektima crpilita,-prividna brzina podzemne vode u cm/s,koli ina napajanja izvora,-potrebe hidrogeoloke podloge
68. Djelovanje egzodinamskih procesa- Suvremeni egzodinamski procesi djeluju na teren
u kojem elimo graditi, mijenjaju i povrinski dio reljefa. Promjene djeluju djelovanjem
voda teku ica, kie, morskih valova snijega, mraza itd.
69. Denudacija- Povezano djelovanje atmosferskih voda, povrinskih tokova, insolacije, leda,
vjetra i organizama rezultira ogoljavanjem i snienjem kopnenih masa.
70. Erozija- Ozna ava mehani ko razaranje i kemijsko otapanje stijena i odnoenje
razaranog i otopljenog materijala s povrine ili u pli em podzemlju.
71. Regionalna ili pluvijalna erozija- Zahva a itavu povrinu litosfere, tim procesom se
zamjenjuje iscrpljeni povrinski sloj zemljita u debljini od cca 0.1 mm godinje
72. Fluvijalna erozija- O ituje se u horizontalnom i vertikalnom smislu, a uvjetovana je
nagibom vodnog toka, brzinom protjecanja, koli inom vode i fizi ko-mehani kim
svojstvima stijenske mase.
73. Selektivna erozija- Erozijska snaga vode djeluje na stijensku masu, ovisno o njezinim
fizi ko-mehani kim svojstvima, tako da lake troi i erodira meke nevezane i poluvezane
stijene, a tee vrste, vezane stijene.
74. Glacijalan erozija ili eksaracija- Ozna uje proces mehani kog razaranja i prenoenja
stjenovitog materijala kao rezultata rada ledenjaka.
75. Eolska erozija ili korozija- Nastaje mehani kim radom vjetra. Pri tome vjetar kotrlja ve e
fragmente, tako da oni struu i gla aju povrinu.
76. Akumulacija- Dio prenesesnog stijenskog materijala nakuplja se u depresijama i
dolonama vodenih tokova, gdje ponekad nastaju vana nalazita gra evnog materijala
(ljunak, pijesak)
77. Abrazija- Proces razaranja obala snagom valova
78. Pokreti na padinama- Su kretanja u kojima se osnovna stijena, debris stijena ili tlo kre u
niz padinu zbog gravitacije.
79. Klasifikacija pokreta na padinama- brzina kretanja (sporo, umjereno i brzo), vrsta
materijala (osnovna stijena i debris),tipovi pokreta (te enje, klizanje, odron)
80. Faktori koji utje u na pokrete na padinama- promjene u nagibu padine, promjene
optere enja na padini, udari i vibracije, promjene u sadrzaju vode u terenu, djelovanje
podzemnih voda, promjene u vegetaciji, troenje stijena
81. Tipovi pokreta na padinama- puzanje,tok debrisa,soliflukacija,blatni tok, odroni i klizanje
u stijeni, osipanje/prevrtanje,klizanje u stijeni,klizanje i odron debrisa
82. Puzanje- Vrlo sporo kretanje tla ili nekonsolidiranog debrisa niz padinu

41. Unutranji pojas- podru je sjeverno od Kupe i plitvi kih jezera. Nema tipi nih ponornica,
nema estvaela, a vodotoci su urezani do razine podzemne vode.
42. Kretanje vode u kru-odvija se razvijenim pukotinskim sustavima i voda modelira i iri
vec postojece pukotine u karbonatnim stijenama
43. Brzina kretanja podzemne vode- odreduje se primjenom obiljezivaca odnosno trasera.
44. Trasiranje- unoenje supstance koje se unose u podzemnu vodu s namjerom da se
dobiju dodatni podaci o karakteristikama podzemnih voda.
45. Tvrdoca vode-predstvalja sadraj kalcijskih i magnezijskih soli u vodi. Tvrdo u vode
mjerimo stupnjevima tvrdoce. Vrste: prolazna tvrdo a i stalna tvrdo a.
46. Agresivnost vode i vrste-sposobnost vode da razara razli ite materijale
(betonske,zeljezne konstrukcije, prirodni materijali-vapnenac i dolomit), a vrlo je bitna za
gra evinare.
Vrste
agresivnosti:
karbonatna,
opca
kiselinska
agresivnost,sulfatna,magnezijska,agresivnost kisika
47. Klasifikacija podzemnih voda prema kemijskom sastavu:Ukupan sadraj otopljenih
soli, odnosno prema stupnju mineralizacije vode;Ukupnoj tvrdo i;Kemijskom sastavu,
odnosno prevladavaju im ionima ili grupi iona;Raznim karakteristi nim koeficijentima
48. ...prema ukupnoj mineralizaciji: slatke vode (0-1g/l), slabo mineralizirane (1-10 g/l),
slane vode (10-100 g/l), rasoli >100 g/l
49. Hidrogeoloka istraivanja za potrebe isusivanja temeljnih iskopa. Prvi zadatak je
isuiti temeljni iskop, drugi zadatak sastoji se u projektiranju efikasne odvodnje objekata
radi spre avanja dotoka vode u kontaktnu zonu temelj-stijena
50. Hidrogeoloka istrazivanja za izgradnju hidrotehni kih objekata. Bitan je podatak o
cirkulaciji vode u podzemlju tako da istraivanja po inju utvr ivanjem odnosa u podzemlju
i utvr ivanjem veza podzemne i povrinske vode.
Prije svega moraju rezultirati odgovorima o:
51. Rasprostranjenosti i veli ini vodonosnog podru ja,uklju uju i kotu izvora u odnosu na
potroa e.
-Koli ini i kakvo i podzemne vode
-Bilanci voda
-Podru ju vodozahvata
-Zatitinim podru jima
52. Potrebno je utvrditi:
- Reim povrinskih vodotoka s kolebanjem razine podzemne vode
- Dubinu do podzemne vode hidroizobate
- Kemijski sastav podzemne vode
- Reim (promjene u vremenu) podzemne vode
- Reim saliniteta
- Brzinu i smjer kretanja podzemne vode
- Mogu nost koritenja podzemne vode za navodnjavanje.
53. Zaga enje podzemne vode:
Pod zaga enjem u uem smislu misli se na degradaciju kakvo e voda fizi kim, biolokim
i radiolokim one i enjem do stupnja u kojem je nemogu e koritenje vode za pi e.
- Fizi ko
- Mikrobioloko
- Kemijsko i radioloko zaga enje
54. Vrsta zaga ivala s obzirom na geometrijski oblik
- To kasti izvor zaga enja
- Linijski
- Ploni
55. To kasti izvori zaga enja: Djeluje u jednoj to ki prostora iz kojeg se zaga enje iri u
smjeru toka podzemne vode
56. Linijski i.z.- Djeluje du pravca ili krivulje. U taj tip izvora zaga enja spadaju propusni
kanali, prodori slane morske vode, prometnice itd.
57. Ploni i.z.- Obi no predstavlja povrinu terena s koje s zaga ivalo infiltrira u podzemlje.
Naj e e se radi o poljoprivrednim povrinama na kojima se koriste agrotehni ka
sredstva.
58. Izvori zagadenja s obzirom na na in djelovanja
Aktitivni i potencijalni izvori zagadenja.
59. Aktivni izvori zaga enja-predstavljaju prirodni ili izgradeni objekti iz kojih se stalno ili
povremeno u podzemlju infiltriraju tekucine koje u vecoj ili manjoj koli ini samanjuju
kvalitetu vode

23. Metode za odre ivanje koef.hidraul.vodljivosti: terenska metoda pokusnog crpljenja,

odreduje se transmisivnost, a djeljenjem s debljinom sloja odre uje hidraul.vodljivost;
laboratorijska metoda-pomo u premeametra; metoda koja se temelji na empirijskim
formulama uz koritenje podataka o granulometrijskom sastavu porozne sredine
24. **
25. ***
26. Depresijska krivulja zdenaca-krivulja snizenja razine podzemne vode nastale
crpljenjem.
27. Izvori ili vrela-mjesta na kojima najve i dio podzemne vode izlazi na povrinu. Pievine
mjesto difuznog izlaenja vode na povrinu
28. Podjela izvora prema: izdanosti, na inu istjecanja, amplitudi kolebanja, kemijskom
sastavu, temperaturi.
29. Preljevni izvori-kod njih se voda preljeva preko neke nepropusne ili slabopropusne
podloge. Vodno lice im je nagnuto prema izvoru to su podtipovi silaznih izvora.
Podmorski izvori ili vrulje izvori pod morem i naj e e su u kru.
30. Gejziri-poseban tip izvora koji povremeno izbacuju paru i vru u vodu iz podzemnih
rezervoara, a karakteristi ni su u podru jima nekadanjih vulkana. Prirodni izvori
mineralnih voda izvori kod kojih je sadraj otopljenih tvari u vodi veci od 1000mg/l.
(Radenci,Rogaka slatina,Jamnica, Bukovica,Kiseljak)
31. Kr-skup morfolokih, hidrolokih i hidrogeolokih zna ajki terena, izgradeni od stijena
topivih u vodi (vapnenci i dolomiti-zauzimaju 46%HR). Morfoloki oblici u kru: krape,
ponikve ili vrta e,uvale ili suhe doline,krka polja,jame i spilje.
32. krape-uska,ljebasta udubljenja na golim karbonatnim stijenama,me usobno odvojena
uskim grebenima i nastaju kao posljedica troenja karbonatne mase i formirane su
erozijskim radom vode. Ponikve-ljevkasta,okrugla ili dugoljasta udubljenja nastala
otapanjem vapnenca i dolomita u tektonski razomljenim podru jima gdje djeluju
podzemne vode. Suzavaju se prema dnu i dno im je obi no pokriveno obradivom
zemljom crvenicom i nalazi se iznad razine podzemne vode.Promjer na vrhu moze biti od
1-100m.
33. Uvale ili suhe doline-izduzena,koritasta udubljenja u kru nastala tektonski razlomljenim
zonama.Duljina uvale:100m-nekoliko km.Ne prolaze stalni vodotoci,samo povremeni koji
nakon kratkog toka gube u podzemlju.Krka polja-najve e i najzna ajnije morfoloke
forme u kru,ravno obradive povrine.To su velike depresije duzine do nekoliko desetaka
km i manje irine.Kroz vecinu polja protjecu stalni ili povremeni vodotoci koji na jednoj
stani polja izviru a na drugoj poniru.Redovito su plavljena u vlanom razdoblju
godine,aljeti pate od nedostatka vode.(Gacko polje)
34. Jame-vertikalni krki kanali koji silaze duboko u karbonatni masiv, esto smjetene u
niim djelovima polja,imaju funkciju ponora (Lukina jama,1355m,Velebit) piljepodzemne morfoloke forme koje nastaju kemijskim i mehani kim djelovanjem podzemne
vode.Vecina spilja je nastala pomocu podzemne vode.Naslage kalcita koje izgraduju
pilje i nastale kapanjem vodu su sige. Stalaktiti su sige koje vise sa stropa spilje.
Stalagmiti su stoasti oblici koji nastaju na dnu spilja. Stalamat(stup) nastaje spajanjem
stalaktita i stalagmita. (Veternica, Cerove ke pilje)
35. Specifi ne hidrogeoloke forme u kru: krki izvori,estavele,sifonalna vrela, rijeke
ponornice,vrulje,bo ati izvori.
36. Estavele-kombinacija krkog izvora i ponora(za vrijeme visoke podzemne vode voda
izvire kroz istu pukotinu kroz koju za vrijeme niskih voda ponire. Sinfonalna vrela37. Ponornice-manje tekucice koje se nakon povrinskog toka gube u podzemlju kroz jedan
ili vie ponora. (Dobra, Zagorska Mrenica, Lika i gacka). Vrulje- stalni ili povremeni krki
izvori slatke vode ispod mora.Vide se po koncentri nim krugovima ili vidljivoj razlici
pov.morske vode.ponekad je i vidljivo bubrenje kao da more vrije.Pojavljuju se
pojedina no ili u skupinama podalje od obale.kroz njih se gube velike koli ine slatke vode
u moru. Bo ati izvori- mjeanje morske i slatke vode na izvoru.
38. Podjela kra u Hrvatskoj:Jadranski ili primorski pojas, sredinji pojas, unutranji pojas
39. Jadranski ili primorski pojas-Karakteriziran postojanjem velikog broja slatkih izvora,
bo atig,priobalnih izvora i vrulja.Izvori mogu biti stalni i povremeni (vrulje-kod LovranaIka-I i i,kod senja,blizu Brela)
40. Sredinji pojas-obuhvaca najvie predjele Dinarskog kra(visokoplaninski pojas)Odlikuje
se Estavelama, ponornicama i vecim i manjim neskaldom izmedu povrinske i podzemne
razvodnice,problem odredivanja sliva.

1. Hidroloki ciklus ili kruni tok vode u prirodi je slijed prelaenja vode iz atmosfere kroz
oborine na Zemlju i njeno ponovno vracanje u atmosferu isparavanjem.
2. Raspodjela vode u podzemlju: a) meteorska, vadozna voda koju ine oborine(kia,
snijeg)
b) juvenilna (nastaje sintezom vodika i kisika i kondenzacijom iz magmatskih izvora) i
konatna voda (nastala zajedno sa stijenom)
3. Poroznost-uz krute estice postije slobodni prostori koje u odredenim uvjetima ispunjava
teku ina. Vrste poroznosti: primarna i sekundarna
4. Primarna(nastaje kada se i stijena stvara, konsolidira ili preobrazava procesom
metamorfoze)
5. Sekundarna(nastaje kao posljedica mehani kog naprezanja uslijed djelovanja tektonskih
sila na stijenu koja je vec formirana i to je pukotinska poroznost ili nastaje otapanjem vec
formirane stijene djelovanjem otopina(vode) i to je disolucijska poroznost)
6. Ukupna poroznost je omjer volumena pora i ukupnog volumena stijene
7. Efektivna poroznost-pore su me usobno povezane, a moe se definirati koli inom vode
koja ce se gravitacijski ocijediti iz uzorka stijene
8. Pukotinska poroznost- ine ju pukotine i prsline razli itih oblika, dimenzija i razli itog
poloaja u prostoru.Naj e e su blie povrini,a s dubinom broj pukotina otpada.
Klasifikacija pukotina: prema porijeklu, prema dimenzijama,(leptoklaze, dijaklaze,
paraklaze i dijastrome), prema ispuni pukotine, prema karakteru stijenke pukotine.
9. Disolucijska poroznost-pojavljuje se u stijenama koje se otapaju u vodi(vapnenci,
dolomiti,gips). Stijene s velikom disolucijskom poroznosti mogu predstavljati velike
rezervoare podzemne vode.
10. Propusnost-moze se izraziti kao lakoca kojom se fluid krece kroz poroznu
sredinu.Podjela: dobropropusne, slabopropusne i nepropusne stijene.
11. Vodonosni sloj ili vodonosnik-sloj ili skupina slojeva koja sadrze vodu i kroz koju u
prirodnim uvjetima mogu protjecati znatne koli ine vode tj. Kroz koji se voda krece s
lako om u smislu dotoka vode u zdenac za potrebe vodoopskrbe.
12. Slabopropusni sloj-stijena tj.sloj ili skupina slojeva ija je propusnost znatno manja os
propusnosti vodonosnika(voda se ne moze crpiti pomo u zdenaca)
13. Tipovi vodonosnih slojeva: zatvoreni, poluzatvoreni i slobodni (otvoreni) vodonosni sloj.
14. Zatvoreni vodonosni sloj-potpuno saturirani vodonosni sloj, gornju i donju stranicu ine
nepropusne naslage. Tlak vode je veci od atmosferskog tlaka i piezometarska razina je
via od vodnog lica. Ako je toliko visoka da nadvisujerazinu tla, voda ce se izlijevati bez
crpljenja-nastaje arteki bunar.
15. Poluzatvoreni vodonosni sloj-potpuno saturirani vodonosni sloj kojemu se u krovini i
podini nalaze slabopropusne naslage, hidrauli ka vodljivost je veca od 0, ali puno manja
od hidrauli ke vodljivosti vodonosnog sloja.
16. Otvoreni ili slobodni v.s- samo je djelomi no ispunjen vodom, lei na nepropusnoj
podlozi. Razina vode u zdencu se podudara s vodnim licem i gornja granica satur.dijela
ini vodeno lice pod tlakom.
17. Vrste gibanja podzemnih voda:Pelikularan tok(uzrokovan molekularnim silama
privla enja estica tal i vode.Kapilaran tok(uzrokovan molekul.silama privla enja estica
tla i vode i povrinskom napetosti fluida,odvija se iz saturirane prena nesaturiranoj zoni)
18. Laminarni tok-uvjetovan je malim brzinama i karakteristi an za tok vode u primarno
poroznim stijenama i sekundarno poroznim.Gubici visine razmjerni su visini kretanja.
Turbuletan tok-ima puno vecu brzinu i karakter.je za pov.tokove,cijevi ili stijene s
pukotinskom porozno u gdje su dimenz.pukotina velike.Javlja se pod branama, oko
drenova i neposrednom okoliu zdenaca.
19. Darcyjev zakon je fizikalni zakon o srazmjernostii medu specifi nim protokom teku ine
kroz porozni sloj sa hidrauli kim gradijentom u laminarnom reimu. Q=Ki=-K dh/dl
20. Potencijal je skalarna veli ina jer je u svakoj to ki promatranog prostora je odredena
svojom brojevnom vrijedno u.
21. Hidrauli ki gradijent je nagib razine podzemne vode,nastao uslijed pada potencijala na
promatranom putu,odnosno gubitak mehani ke energije fluida zbog otpora trenja. Razina
podzemne vode je strmija kada je propusnost mala ili kada je protok veliki; tipi an
gradijent je 1:100 u dobrim vodonosnicima. Tok podzemne vode je usmjeru nagiba razine
podzemne vode i utvr uje se bunarima.
22. Koeficijent hidrauli ke vodljivosti-koli ina vode koja protje e kroz popre ni presjek
vodonosne stijene jedini ne pov.uz jedini ni hidrauli ki gradijent.