Eric Jensen: Pouavanje s mozgom na umu

(inteligencija, stres, emocije, uenje i pouavanje)

Predava: Juraj Markovi, pedagog

Intelektualni razvoj djeteta

Kljuni imbenici koji utjeu na razvoj mozga i obrazovno postignue: Prehrana bogata povrem, voem, vodom, raznolika (bjelanevine, nezasiene masnoe, sloeni ugljikohidrati) Vjebanje fizika aktivnost od prve godine ivota potrebna motorika stimulacija igranje na djejim igralitima, igre spretnosti, vonja biciklom, tranje Geni - nasljee Ljubav briga roditelja, panja, dodir, razumijevanje Izazovi poticaji za razvoj mozga (intelektualne, umjetnike i tjelesne aktivnosti)

Kako stres utjee na uenje

Bilo koja osoba pod stresom lui pojaano iz nadbubrenih lijezda tvar kortizol koja utjee na smanjenje aktivnosti imunolokog sustava, poveanje napetosti miia, jae gruanje krvi i vii krvni tlak. Kronino visoke razine kortizola dovode do smrti modanih stanica u dijelu mozga koji je kljuan za stvaranje eksplicitne memorije.

Stres i uenje

Mnogobrojna istraivanja na amerikim sveuilitima pokazala su da kronini stres oteuje sposobnost pri razluivanju bitnog od nebitnog, utjee na miljenje i pamenje, sklonost bolestima (vie izostajanja s nastave)

Izvori stresa: odnosi u koli, odnosi u obitelji, koliina gledanja TV i koritenja kompjutora, drutvena zbivanja

Prijetnja i uenje

Razliiti uenici razliito odgovaraju na potencijalne prijetnje

Prijetnje koje utjeu na otputanje adrenalina i kortizola, to smanjuje nain miljenja, osjeanja i djelovanja fizike prijetnje, poniavanje, ismijavanje

Nauena bespomonost

Jedna od reakcija na stres i prijetnje jeste stanje nauene bespomonosti Prepoznaje se kroz izjave: ja sam glup, ja sam nesretan, ja to ne mogu Uzroci: trauma, gubitak kontrole nad traumatskim dogaajem, zbog nemogunosti donoenja odluka dolazi do preputanja (bespomonosti) Mogu je poticati i esta uiteljeva prekoravanja: ti se uope ne trudi, ti si beznadan sluaj

Rezultati nauene bespomonosti

Oteano rjeavanje problema Oteano uenje Tjeskoba, ljutnja, depresija Neprijateljsko ponaanje

Praktini savjeti

Otklanjanje stresa uklanjanje uvjeta koji ga potiu (u obitelji ili koli)

Strategije oslobaanja od stresa: podrka prijatelja, razgovor, igre, vjebanje, igra uloga, proslave u razredu, pisanje dnevnika Stvaranje prijateljskog ozraja u razredu ne tolerirati uenicima da jedni drugima prijete, bez prijetnji uenicima za slanje ravnatelju ili pedagogu

Ogranienja kod usvajanja nastavnog gradiva

Mozak djeteta moe obraivati ogranienu koliinu informacija Ono to se ui mora biti uklopljeno u postojee iskustvo djeteta Ako je osoba pasivan primalac informacija, slabije ih razumije, tee pamti i bre zaboravlja Razliitim uenicima odgovaraju razliiti stilovi pouavanja Mogunost uenja ograniena je nivoom kognitivnog razvoja djeteta

Stil uenja
Istraivanja pokazuju da

29% uenika preferira vizualni stil uenja (slika tekst) 34% uenika preferira auditivni stil uenja (zvuk, glazba) 37% uenika ima haptiki stil uenja (pokret,dodir) U razredu od 30 uenika, 2-3 uenika su neuspjena zbog osobnih i obiteljskih razloga, a 6 ih je neuspjeno zbog neprimjerenog stila pouavanja koji ne odgovara njihovom stilu uenja

Stil pouavanja

Uz pomo novih (nefrontalnih) metoda pouavanja znaajno se moe podii efikasnost nastave Za uspjeno pouavanje najvaniji su: red u uionici pozitivna oekivanja od uenika pozitivno razmiljanje uitelja osjeaj osobnog postignua i vanost posla

Mozak i emocije

Negativne emocije smanjuju kapacitet mozga za razumijevanje, uoavanje znaenja, pamenje i vie misaone procese Zaplaeni, zbunjeni uenici ne mogu jasno razmiljati Emocije odreuju zato uimo i imamo li samopouzdanja i sigurnosti u rezultat uenja

Pozitivne emocije

Pozitivne emocije (ugoda,veselje, sigurnost) poveavaju mogunosti za uspjenijim uenjem

Pozitivne emocije stvaraju visoko samopouzdanje i samopotovanje kod uenika

Osobine djeteta niskog samopotovanja

Nije zadovoljno sobom Podcjenjuje se Ima negativno miljenje o sebi Uspjeh pripisuje srei Neuspjeh pripisuje vlastitoj nesposobnosti Stalno oekuje da e doivjeti neuspjeh Zatvoreno u sebe ili agresivno

Ne zaboravite

Pozitivne informacije poveavaju, a negativne smanjuju samopotovanje. Najvanije su nam informacije koje dolaze od nama vanih ljudi (ueniku od roditelja i uitelja).

Emocije i uenje

Razlika izmeu emocija i osjeaja: EMOCIJE se stvaraju u biolokim automatskim putovima: ugoda, strah, iznenaenje, ljutnja, alost.

OSJEAJI su kulturalno i okolinski razvijeni odgovori na okolnosti: zabrinutost, predvianje, frustriranost, cinizam, optimizam.

Emocije i uenje

Emocije utjeu na uenikovo ponaanje jer stvaraju razliita duevno-tjelesna stanja Pozitivne emocije potiu sposobnost uenja

Kretanje, uenje i pamenje

Istraivanja pokazuju da dio mozga koji obrauje pokrete/kretanje obrauje i uenje.

Tjelesna aktivnost poboljava kogniciju, tj. uenje

Nedostatak kretanja moe uzrokovati probleme u ponaanju i uenju Vjebanje puni mozak kisikom i hrani ga visokohranjivim tvarima potrebnim za njegov razvoj

Literatura

1. Jensen, E. (2005.) Pouavanje s mozgom na umu, Zagreb, Educa Ostala literatura: 2. Jensen, E. (2003.) Super nastava, Zagreb, Educa 3. Dryden G., Vos J. (2003.) Revolucija u uenju, Zagreb, Educa 4. Andrilovi, V. (1988.) Psihiologija uenja i nastave, Zagreb, kolska knjiga