ZAKONI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

(2) Usklaivanje pravomono izreene odluke iz stava 1. ovog lana vri sud koji je donio tu odluku u prvom stepenu. Ovo usklaivanje se vri po slu enoj !unk"iji u roku od #$ dana od dana poetka primjene ovog zakona.

ZAKON O ZATITI PRIRODE

(%l. novine & 'i( r.##)$#)

I - OSNOVNE ODREDBE
*lan 1.
Ovim zakonom ureuju se uvjeti i nain o nove+ zatite+ ouvanja i odrivog razvoja pejzaa+ prirodni, podruja+ iljaka+ ivotinja i nji,ovi, stanita+ minerala i !osila i drugi, komponenti prirode na teritoriji &edera"ije 'osne i (er"egovine (u daljem tekstu- &edera"ija 'i()+ nadlenosti tijela koja vre poslove zatite prirode+ planiranja zatite prirode+ ope i pose ne mjere za zatitu prirode+ in!orma"ijski sistem+ nadzor+ !inansiranje zatite prirode i kazne za prekraje za pravna i !izika li"a.

*lan 2.
Odred e .akona o zatiti okolia koje nisu u suprotnosti s odred ama ovog zakona primjenjuju se u skladu sa odred ama ovog zakona. Odred e .akona o zatiti okolia ili pose nog zakona primjenjuju se na sva pitanja koja nisu regulirana ovim zakonom.

*lan #.
Odred e ovog zakona i .akona o zatiti okolia primjenjuju se i na zatitu voda+ zraka+ zemljita+ uma i drugi, dijelova prirode ukoliko to nije regulirano pose nim zakonima. Ukoliko je odred ama pose nog zakona utvren manji stepen zatite u odnosu na zatitu utvrenu ovim zakonom+ primjenjuju se odred e ovog zakona.

*lan /.
0jerama propisanim ovim zakonom osiguravaju se osnovni uvjeti za zatitu prirode i odrivi razvoj prirode i okolia+ a naroito1. o nova+ zatita+ ouvanje i odriva upotre a ekolokog alansa u prirodi1 2. o nova+ zatita+ ouvanje i odriva upotre a o novljivi, prirodni, resursa1 #. o nova+ zatita+ ouvanje i odriva upotre a prirode i revitaliza"ija oteeni, podruja i dijelova prirode1 /. uspostavljanje sistema za planiranje+ upravljanje+ in!ormiranje i !inansiranje zatite prirode1 2. uspostavljanje meuentitetske i meunarodne saradnje u domenu zatite prirode1 3. uee javnosti u o lasti zatite prirode1 4. realiza"ija "iljeva propisani, u %trategiji zatite prirode1 5. usklaivanje ekonomski, i drutveni, razvojni, planova i projekata sa odravanjem svi, postojei, o novljivi, prirodni, resursa1 6. smanjanje koritenja+ optereenja i zagaivanja vrsta (ivotinja+ iljaka+ gljiva) i nji,ovi, stanita.

*lan 2.
Odred e ovog zakona primjenjuju se na sva !izika i pravna li"a i nji,ova udruenja koja mogu iti nosio"i prava i o aveza iz odreda a ovog zakona. Ovaj zakon ne primjenjuje se u sluaju preduzimanja ,itni, mjera radi spreavanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi.

II - DEFINICIJE
*lan 3.
U smislu ovog zakona sljedei izrazi znae7 ioloka raznolikost8 9 razliitost meu ivim organizmima iz svi, izvora ukljuujui+ izmeu ostalog+ kopnene+ morske i druge vodene ekosisteme i ekoloke komplekse kojima pripadaju. Ovo ukljuuje raznolikost unutar vrsta+ izmeu vrsta i ekosistema1 7prirodni sistem8 ili 7ekosistem8 9 prirodna jedini"a ivi, organizama koja se dinamino mijenja+ nji,ove zajedni"e i a iotiki okoli1 7komponenta prirode8 9 elementi prirode kao to su iljni i ivotinjski svijet+ ivi organizmi i nji,ovi prirodni sistemi+ ioloka raznolikost+ zemljite+ pejza+ vjetaki okoli+ prirodna do ra i uzajamno djelovanje ovi, elemenata1 7!aktori prirode8 9 supstan"e+ aktivnosti i mjere+ ugovori o upravljanju prirodom+ planovi i programi koji imaju tetan uti"aj na elemente prirode i ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste tokom pro"esa donoenja odluka1 7zatita prirode8 9 sve odgovarajue aktivnosti i mjere koje imaju za "ilj spreavanje tetni, aktivnosti+ oteenja ili zagaivanja prirode+ smanjenje ili eliminisanje nastale tete ili o nova prirode i dovoenje u prvo itno stanje1 7pri lino prirodni uvjeti8 9 uvjeti stanita+ pejzaa ili nji,ovi, zajedni"a na iji razvitak znaajno utie ovjek tako da se u njima uglavnom deavaju pro"esi samoragula"ije i oni nisu sposo ni da preive ez direktnog ljudskog posredovanja1 7prirodni uvjeti8 9 uvjeti stanita+ pejzaa i zajedni"a na iji razvoj ovjek nema nikakavog ili ima neznatan uti"aj i kao posljedi"a toga u njima se uglavnom deavaju pro"esi samoregula"ije1 7prirodni resursi8 9 komponente prirode ili odreeni sastavni dijelovi koji se mogu koristiti za zadovoljavanje potre a drutva sa izuzetkom vjetakog okolia1 7oteenje prirode8 9 oteenje prirode ili njeni, komponenti u o liku ilo koje promjene ili zagaivanja prirode+ ili koritenja prirode do stepena kada ne postoji mogunost o nove oteene prirode i vraanje u prirodno ili prvo itno stanje+ to ima negativan uti"aj na iljni i ivotinjski svijet1 7upravljanje zatitom prirode8 9 svaka aktivnost koja ima za "ilj istraivanje+ voenje registra+ regula"iju+ ouvanje+ odravanje+ izlaganje ili sana"iju zatieni, pejzaa+ vrsta+ minerala ili podruja1 7pejza8 9 ogranieno podruje koje sadri odreene strukture i karakteristike+ spe"i!ine divlje vrste i prirodne sisteme zajedno sa spe"i!inim karakteristikama kulturnog naslijea+ gdje zajedno egzistiraju i djeluju sile prirode i elementi vjetakog okolia1 7stanite8 ili 7prirodno stanite8 9 kopneno ili vodeno podruje koje se razlikuje po geoegra!skim+ a iotikim+ iotikim karakteristikama+ ez o zira na to da li je u potpunosti pririodno ili pri lino prirodno+ koje sadri odgovarajue uvjete za ivot odreenog organizma+ njegove popula"ije ili zajedni"e organizama unutar prirodnog sistema gdje postoje svi okolinski uvjeti neop,odni za nji,ov razvoj+ opstanak i multiplika"iju1 7vrste prirodni, stanita iz :rvene liste8 9 su prirodna stanita koja se nalaze u &edera"iji 'i( 1. kojima prijeti opasnost od nestanka u nji,ovom prirodnom podruju ili 2. imaju mali prirodni opseg rasprostiranja nakon regresije ili z og nji,ovog prirodno ogranienog podruja ili #. predstavljaju primjere izuzetne vrijednosti koji su tipini za mediteransko i kontinentalno iogeogra!sko podruje1 7ouvanja stanja prirodni, stanita8 9 ukupan z ir aktivnosti koje imaju uti"aj na prirodno stanite i nj,ove tipine vrste+ mogu uti"ati na dugoronu distri u"iju+ strukturu i !unk"iju+ kao i na dugoroni opstanak njegove vrste unutar teritorije entiteta. Ouvanje stanja prirodnog stanita smatrat e se pri,vatljivim kada9 njegov prirodni opseg i podruje koje pokriva unutar tog opsega ude sta ilno ili se poveava+ 9 kada postoje spe"i!ine strukture i !unk"ije neop,odne za dugorono odravanje i vjerovatno e nastaviti egzistirati u liskoj udunosti i kada je 9 ouvanje stanja tipini, vrsta pri,vatljivo1 7ekoloka mrea8 9 ioloka veza prirodni, i pri lino prirodni, podruja+ zatieni, prirodni, podruja i nji,ovi, tampon zona koje su osigurane 7ekolokim koridorom8 koji predstavljaju ilo koji ekoloki prolaz sainjen od prirodni, i pri lino prirodni, podruja1 7prirodno podruje8 9 ilo koje kopneno podruje sa karakteristikama pri lino prirodni, uvjeta1 7okolinski osjetljivo podruje8 9 svako pretjerano kultivirano podruje gdje se primjenju prirodno pri,vatljive metode kultiviranja i koje je pogodno da ude proglaeno zatienim u skladu sa ovim zakonom1 7ivi organizmi8 9 vrste+ podvrste+ i varieteti mikroorganizama+ gljiva+ iljaka ili ivotinja1 7vrste8 9 svaka vrsta+ podvrsta ili geogra!ski odvojena popula"ija+ naroito ilo koja vrsta ivotinja ili iljaka+ ez o zira na to je li iva ili mrtva+ ilo koji lako prepoznatljivi dio ili dio nastao od toga1 7vrste sa :rvene liste8 9 su vrste koje-

9 vrste kojima prijeti opasnost od izumiranja "ijele vrste ili velikog roja individua iz nji,ovog prirodnog opsega1 9 ugroene vrste1 9 izumiru ili izumiru u daljini1 9 osjetljive vrste 9 vrste za koje se pretpostavlja da e najvjerovatnije iti u katagoriji ugroeni, vrsta u liskoj udunosti ako uzroni !aktori nastave djelovati1 9 rijetke vrste 9 koje imaju jednu ili vie popula"ija sa malim rojem individua i koje nisu trenutno ugroene ili osjetljive ali je nji,ov opstanak rizian1 9 endemine vrste 9 za,tijevaju pose nu panju z og spe"i!ine prirode nji,ovi, stanita i poten"ijalnog uti"aja istraivanja nji,ovi, stanita1 9 divlje vrste 9 slo odno ive u prirodi i na ije evolu"ione pro"ese ne utiu ljudi da i zadovoljili svoje potre e1 7vrste koje su od interesa za zajedni"u8 9 vrste koje se nalaze na teritoriji &edera"ije 'i( i navedene su u ;irektivi <U o stanitima kao 7vrste koje su od interesa za zajedni"u8 ili u ;irektivi <U o pti"ama u =neksu > 7ouvanje stanja vrsta8 9 ukupan z ir aktivnosti koje imaju uti"aj na vrste i mogu uti"ati na nji,ovu dugoronu distri u"iju i izumiranje popula"ije unutar teritorije &edera"ije 'i(. Ouvanje stanja e se smatrati pri,vatljivim kada9 dinamini poda"i o vrstama pokazuju da se odravaju same na dugoronoj osnovi+ 9 prirodni opseg vrsta nije smanjen+ niti e vjerovatno iti smanjen u liskoj udunosti+ 9 postoji i vjerovatno e postojati dovoljno veliko stanite koje e odravati njegovu popula"iju na dugoronoj osnovi1 7nedostatak podataka8 9 nedostatak adekvatne in!orma"ije da i se napravila direktna ili indirektna pro"jena rizika od izumiranja1 7odrivi razvoj8 9 sistem drutveni, i ekonomski, uvjeta i aktivnosti koje tite divlje vrste i vjetaki okoli za sadanje i udue genera"ije+ korienje prirodni, resursa na ekonomian i prikladan nain+ osiguranje po oljanja kvaliteta ivota i ouvanje ioloko9kulturne raznolikosti u dugoronom periodu1 7odrivo koritenje8 9 koritenje komponenti prirode na nain i u stepenu koji ne is"rpljuje nji,ove regenerativne sposo nosti ili dovodi do smanjenja prirodni, resursa i ioloke raznolikosti i stoga odrava nji,ov uroeni poten"ijal za zadovoljenje za,tjeva i potre e sadanji, i udui, genera"ija1 7in!orma"ije o zatiti prirode8 9 svaka in!orma"ija data pisanim putem+ vizuelnim+ elektronskim+ ili u ilo kakvoj !ormi o stanju prirode ili o !aktorima prirode1 7;irektiva o pti"ama8 9 <vropska unija+ ;irektiva ?ijea 62)/#)<<: od 2. aprila 1646. o ouvanju divlji, pti"a1 7;irektiva o stanitima8 9 <vropska unija+ ;irektiva ?ijea 62)/#)<<: od 21. maj 1662. o ouvanju prirodni, stanita i divlje !lore i !aune.

III - OSNOVNA NAELA

*lan 4.
%va pravna i !izika li"a kao i druge organiza"ije dune su tititi prirodu na nain da sarauju u spreavanju aktivnosti koje mogu ugroziti ili otetiti prirodu+ u laiti svaku takvu tetu+ eliminasti posljedi"e takve tete i o noviti oteenu prirodu i dovesti je u stanje u kojem je ila prije pojave tete.

*lan 5.
<ksploata"ija divlji, vrsta+ minerala i podruja sa prirodnim ili pri lino prirodnim karakteristikama moe se vriti samo do stepena na kojem se nji,ova ioloka raznolikost+ ispravno !unk"ioniranje osnovni, prirodni, sistema i pro"esa u tim sistemima moe odravati.

*lan 6.
U sluaju pojave tete ili oteenja prirode prioritet e iti otklanjanje takve tete ili oteenja na izvoru.

*lan 1$.
>nteresi ouvanja prirode it e uzeti u o zir pri utvrivanju strategije ekonomskog razvoja+ dokumenata prostornog ureenja i prilikom preduzimanja mjera od nadleni, organa.

*lan 11.
.agaivai i korisni"i duni su platiti trokove+ poreze+ takse i dr. za zagaivanje ili koritenje prirode ili prirodni, resursa za izvoenje ilo koji, aktivnosti ako one prouzrokuju ili e vjerovatno prouzrokovati tetu po prirodu.

*lan 12.
%vako koritenje prirode i njeno optereenje vri se na nain koji najmanje zagauje ili oteuje prirodu.

*lan 1#.
@odizanje javne savjesti o potovanju .akona i drugi, propisa o zatiti prirode se postie putem o razovanja i o uke javnosti.

*lan 1/.
.a aktivnosti koje mogu imati znaajan uti"aj na prirodu ili predstavljaju veliku opasnost ili nepopravljivu tetu+ nedostatak naune podloge nee se koristiti kao razlog za odlaganje ekonomski, mjera da i se sprijeila teta po prirodu.

*lan 12.
Organi uprave+ javnost+ privredna drutva i druga pravna li"a duna su o ratiti pose nu panju na odrivi razvoj dok provode aktivnosti u koritenju o novljivi, i neo novljivi, izvora+ u spreavanju tete i opasnosti po zdravlje ljudi i smanjenju tete+ opasnosti i optereenju prirode.

IV - NADLENOST
*lan 13.
@oslove zatite prirode iz nadlenosti &edera"ije 'i( vri &ederalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (u daljem tekstu- &ederalno ministarstvo). @oslove zatite prirode iz nadlenosti kantona vri kantonalno ministarstvo nadleno za poslove okolia (u daljem tekstu- kantonalno ministarstvo). @oslovi iz stava 2. ovog lana ukljuuju i9 davanje preporuka za odreivanje zatieni, podruja+ 9 davanje prijedloga za proglaenje zatieni, podruja+ 9 davanje miljenja i sudjelovanje u izradi i implementa"iji %trategije za zatitu prirode.

*lan 14.
0euentitetsko tijelo za okoli+ pored ovlatenja utvreni, u .akonu o zatiti okolia+ ovlateno je i zaa) davanje sruni, o janjenja nadlenim ministarstvima+ ) izradu :rvene liste za 'osnu i (er"egovinu+ ") izradu smjerni"a za unoenje vrsta u 'osnu i (er"egovinu+ d) usaglaavanje 0euentitetske strategije zatite prirode u 'osni i (er"egovini+ e) izradu smjerni"a za koordina"iju i saradnju prekogranini, zatieni, podruja.

V - PLANIRANJE ZATITE PRIRODE

*lan 15.
&ederalna strategija zatite prirode &ederalnom strategijom zatite prirode utvruje se politika zatite prirode+ odreuju zada"i zatite prirode i zatite ioloke raznolikosti+ osigurava nadzor i zatita drugi, dijelova prirodnog nasljea. &ederalna strategija iz stava 1. ovog lana je dio &ederalne strategije zatite okolia. &ederalna strategija iz stava 1. ovog lana sadri pose no1. opi opis prirodni, podruja u zemlji i aktivnosti koje su vane za zatitu i ouvanje ioloke raznolikosti1 2. ope za,tjeve kao i resorne i meuresorne zadatke za zatitu i ouvanje prirodni, podruja+ pejzaa i drugi, vriejdnosti1 #. dugorone i srednjorone zadatke zatite i ouvanja zatieni, vrsta+ minerala i podruja i odreivanje novi, zatieni, podruja1 /. dugorone i srednjorone zadatke za uspostavljanje i odravanje ekoloke mree i ekoloki, (zeleni,) koridora1 2. dugorone i srednjorone zadatke odravanja okolinski osjetljivi, podruja (<%=) i sistema1 3. dugorone i srednjorone zadatke revitaliza"ije oteeni, podruja1 4. sistem uvjeta i prin"ipa najvaniji, mjera iz ta. 1. do 3. ovog stava1 5. dugorone i srednjorone programe za istraivanja+ razvoj+ o razovne i demonstrativne zadatke i populariza"iju zatite i ouvanja prirode1 6. planirane izvore !inansiranja1 1$. prin"ipe za uspostavljanje i !unk"ioniranje sistema za posmatranje+ prikupljanje podataka+ registra"iju i pro"jenu pejzaa+ vrsta+ minerala i podruja sa prirodnim ili pri lino prirodnim karakteristikama. %trategija iz stava 1. ovog lana mora iti usaglaena sa 0euentitetskim planom zatite okolia ili iti njegov dio. %vaki kanton e donijeti plan zatite prirode na svom podruju. @lan iz stava /. ovog lana mora iti usaglaen sa &ederalnom strategijom zatite prirode. @lan iz stava /. ovog lana dostavlja se &ederalnom ministarstvu.

*lan 16.
&ederalnu strategiju zatite prirode donosi @arlament &edera"ije 'osne i (er"egovine (u daljem tekstu- @arlament &edera"ije) na period od deset godina na prijedlog ?lade &edera"ije 'osne i (er"egovine (u daljem tekstu- ?lada 'i()+ a nakon pret,odno pri avljenog miljenja kantona. %trune i druge poslove u izradi &ederalne strategije zatite prirode vri &ederalno ministarstvo.

*lan 2$.
?lada &'i( donosi svake dvije godine plan implementa"ije &ederalne strategije zatite prirode.

VI - OPE MJERE ZA ZATITU PRIRODE

*lan 21.
Zatita p !"a#a U skladu sa ovim zakonom+ zatita pejzaa ima za "ilj zatitu ili unapreenje9 karakteristika prirodnog sistema i njegovi, ugroeni,+ osjetljivi, ili rijetki, vrsta+ 9 karakteristika ugroenog pejzaa+ 9 rekrea"ioni, vrijednosti pejzaa+ @ose nim propisom uredit e se nain izrade i vrste planova i projekata za zatitu pejzaa. @ropisom iz stava #. ovog lana uredit e se9 postupak za do ivanje dozvole za aktivnosti na podruju pejzaa1 9 vrste planova i projekata za zatitu pejzaa1 9 sadraj i o lik izvjetaja koji tre a podnijeti nosila" izrade plana ili projekta nadlenom organu o mjerama koje je preduzeo u "ilju spreavanja negativni, uti"aja na pejza1 9 aktivnosti koje su za ranjene u pejzau1

;ozvola iz stava /. alineja 1. ovog lana moe se izdati ako plan ili projekat nema negativan uti"aj na9 karakteristike prirodnog sistema i njegove zatiene ili ugroene vrste ili 9 karakteristike pejzaa. Aegativan uti"aj iz stava 2. alineja 1. ovog lana postoji ako e9 znaajan roj ugroeni,+ osjetljivi, ili rijetki, vrsta iljaka i ivotinja iti istrije ljen1 9 sranita ugroeni,+ osjetljivi, ili rijetki, vrsta iljaka i ivotinja iti izloena negativnim uti"ajima ili unitena+ ili 9 se moe oekivati znaajan poremeaj u odnosima i meuso nom djelovanju izmeu ivotinjski, i iljni, vrsta i nji,ovi, iotiki, i a iotiki, !aktora prirode u ekosistemu ili njegovim dijelovima. Aegativan uti"aj iz stava 2. alineja 2. ovog lana postoji ako e9 veliki roj prirodni, elemenata pejzaa kao to je iva ograda+ pojedinano drvee+ skupine drvea itd. iti znaajno smanjen+ 9 prirodne povrine kao to su rijeke+ doline+ rda iti znaajno smanjena ili e o ale rijeka+ vlana podruja i jezera i nji,ov iljni i ivotinjski svijet kroz graenje i sline mjere iti podloni negativnom uti"aju.

*lan 22.
Zatita $i%&!i' #i%(ti)!a i *i&!a+a Odred e ovog zakona primjenjuju se na svaku pojedinu vrstu divlji, iljaka i ivotinja u svakoj !azi razvoja+ u svakom o liku i stanju. .a ranjeno je namjerno unitavanje ili oteenje+ zloupotre ljavanje ili pretjerano iskoritavanje nezatieni, divlji, iljaka. .a ranjeno je uznemiravanje+ proganjanje ili u ijanje nezatieni, divlji, ivotinja+ premjetanje+ oteenje ili unitavanje nji,ovi, pre ivalita (gnijezda+ legla) i uzemiravanje+ unitenje ili mijenjanje nji,ovi, stanita ukoliko za to ne postoje pose ni razlozi. ;ivlje vrste koje nisu o u,vaene stavom od 1. do #. ovog lana uivaju zatitu prema :rvenoj listi.

*lan 2#.
C,% )a &i-ta &edralni ministar prostornog ureenja i okolia (u daljem tekstu- !ederalni ministar) utvrdit e :rvenu listu+ njen sadraj i rok vaenja. &ederalni ministar duan je in!ormirati javnost o razlozima ukljuenja svake vrste ili stanita u :rvenu listu i mjerama koje e se primjeniti radi po oljanja stanja vrsta i stanita iz :rvene liste. >zrada :rvene liste it e zasnovana na naunim prin"ipima.

*lan 2/.
Zatita -ta)ita Ovim zakonom ureuje se ouvanje ioloke raznolikosti kroz zatitu i ouvanje prirodni, stanita i divlji, iljni, i ivotinjski, vrsta+ te preduzimanje ekonomski,+ drutveni, i kulturni, mjera radi odravanja ili o navljanja prirodni, stanita+ divlji, iljni, i ivotinjski, vrsta i ouvanja izvornog stanja. @ose nim zakonom uredit e se pitanja ouvanja 7?rsta prirodni, stanita iz :rvene liste8 i 7?rsta prirodni, stanita od zajednikog interesa8.

VII - POSEBNE MJERE ZATITE PRIRODE

BAaziv poglavljaC1. .atita podruja

*lan 22.
.atieno podruje je dio kopna ili mora odreeno radi zatite ili odravanja ioloki, raznolikosti+ prirodni, i kulturni, resursa.

.atiena podruja sua) zatiena prirodna podruja ustanovljena u naune svr,e ili radi zatite divljine1 ) na"ionalni parkovi ustanovljeni u svr,u zatite ekosistema i rekrea"ije1 ") spomeni"i prirode ustanovljeni u svr,u ouvanja spe"i!ini, prirodni, karakteristika1 d) zatieni pejzai ustanovljeni u svr,u ouvanja kopneni, pejzaa+ prio alni, podruja i rekrea"ije.

*lan 23.
Zati. )a p,i,($)a p($,/0!a .atieno prirodno podruje jea) kopneno ili prio alno podruje sa izuzetnim ili reprezentativnim ekosistemima+ geolokim ili !iziolokim karakteristikama i vrstama od izuzetne vanosti+ a koristi se u naune svr,e i monitoring okolia+ ili ) neizmjenjeno ili neznatno izmijenjeno kopneno i prio alno podruje velike povrine+ koje je zadralo svoje prirodne karakteristike i uti"aj+ ez stalnog ili znaajnog stanita ustanovljeno radi ouvanja prirodni, uvjeta+ ili ") kopneno i prio alno podruje izloeno aktivnoj interven"iji radi upravljanja s "iljem osiguranja odravanja stanita i ispunjenja za,tjeva spe"i!ini, vrsta. .atieno pririodno podruje utvruje se s "iljem9 ouvanja i neuznemiravanja stanita+ ekosistema i vrsta+ odravanja genetiki, resursa u dinaminom stanju i stanju razvoja+ odravanje utvreni, ekoloki, pro"esa+ ouvanje struktualni, karakteristika pejzaa ili stijena+ ouvanje uzoraka iz pririodnog okolia u naune svr,e+ monitoringa okolia i o razovanja+ svoenja uznemiravanja na minimum putem paljivog planiranja i vrenja istraivanja i drugi, odo reni, aktivnosti i ogranienja pristupa javnosti1 9 osiguranja sadanjim i uduim genera"ijama ouvanja prirodni, vrijednosti i kvaliteta okolia+ osiguranja pristupa javnosti i odravanje kvaliteta divljine i 9 ouvanje i odravanje uvjeta stanita neop,odni, za zatitu znaajni, vrsta+ grupa+ iotiki, zajedni"a ili !iziki, karakteristika okolia tamo gdje je potre na odreena ljudska interven"ija za optimalno upravljanje1 9 omoguavanja izvoenja nauni, istraivanja i monitoringa okolia kao primarni, aktivnosti zajedno sa odrivim upravljanjem resursa1 9 odreivanja podruja radi o razovanja javnosti i razumjevanja karakteristika stanita i upravljanja divljim iljnim i ivotinjskim svijetom1 9 eliminiranje i spreavanje eksploata"ije u zatienim o lastima ili posjeta koje mogu uzrokovati promjene ili oteenja prirode1 9 omoguavanje eni!i"ija stanovnitvu koje ivi u zatienom podruju koje su u skladu sa drugim "iljevima upravljanja.

*lan 24.
Na1i()a&)i pa,+ Aa"ionalni park je prirodno i prio alno podruje odreeno radia) zatite ekolokog integriteta jednog ili vie ekosistema za sadanje i udue genera"ije1 ) iskljuivanje eksploata"ije ili posjeta koje mogu uzrokovati promjene i oteenja prirode+ ") osiguranja osnova za du,ovne+ naune+ o razovne+ rekrea"ione i posjetilake svr,e. Aa"ionalni park utvruje se s "iljem9 zatite prirodni, podruja od izuzetne vrijednosti+ na"ionalnog i meunarodnog znaaja za du,ovne+ naune+ edukativne+ rekrea"ione+ ili turistike svr,e1 9 ouvanje izvornog stanja iotiki, zajedni"a+ genetiki, resursa i vrsta1 9 osiguranja ekoloke sta ilnosti i raznolikosti1 9 osiguranja koritenja u inspirativne+ edukativne+ kulturne+ svr,e+ iskljuujui eksploata"iju ili posjete koje mogu prouzrokovati promjene ili oteenja prirode1 9 odravanje ekoloki,+ geomor!oloki, i estetski, karakteristika z og koji, je podruje proglaeno zatienim.

*lan 25.
Sp(2 )i+ p,i,($ %pomenik prirode je podruje sa jednom ili vie spe"i!ini, prirodni, i kulturni, karakteristika od izuzetne ili jedinstvene vrijednosti z og svoji, prirodni,+ reprezentativni, ili estetiski, oso ina ili kulturne vanosti. %pomeni"i prirode utvruju se s "iljem-

9 zatite i ouvanja trajni, prirodni, karakteristika od izuzetne vanosti+ jedinstvenog ili znaajnog kvaliteta i spiritualnog znaenja u skladu sa odreenim "iljevima+ pruanja mogunosti za nauna istraivanja+ o razovanja+ interpreta"iju i pro"jenu od javnosti1 9 otklanjanje ili spreavanje eksploata"ije ili posjeta koje mogu dovesti do promjene i oteenja prirode1 9 omoguavanje ene!i"ija stanovnitvu koje ivi na tom podruju koje su u skladu sa "iljevima upravljanja.

*lan 26.
Zati. )i p !"a# @ejza je kopneno ili prio alno podruje nastalo meuso nim djelovanjem prirode i ovjeka sa izuzetnim estetskim+ ekolokim i kulturnim vrijednostima i esto sa velikom iolokom raznolikou. .atieni pejza utvruje se s "iljem9 odravanja usklaenosti meuso nog djelovanja prirode i kulture putem zatite kopnenog i prio alnog pejzaa i tradi"ionalnog korienja zemljita+ graenja+ te drutveni, i kulturni, mani!esta"ija1 9 izvoenja ekonmski, aktivnosti u skladu sa prirodom i ouvanjem kulturnog sistema zajedni"a1 9 odravanja raznolikosti pejzaa i stanita+ srodni, vrsta i ekosistema1 9 eliminiranja i spreavanja korienja zemljita i aktivnosti koje nisu u skladu s "iljevima upravljanja+ omoguavanja turizma koji odgovara kategoriji podruja1 9 podsti"anje nauni, i edukativni, aktivnosti za do ro it stanovnitva za dui vremenski period1 9 uee javnosti u zatiti okolia tog podruja+ omoguavanje ene!i"ija kroz osiguranje prirodni, izvora i usluga za lokalnu zajedni"u.

*lan #$.
O$, 3i%a)! i p,(4&a )! p($,/0!a "ati. )i2 /+&!/0/!/.i ta2p()-"() @rijedlog za proglaenje zatienog prirodnog podruja i na"ionalnog parka daje &ederalno ministarstvo. @rijedlog za proglaenje zatienog pejzaa i spomenika prirode daju kantonalna ministarstva. @rijedlog za proglaenje zatienog pejzaa i spomenika prirode koji se nalaze na podruju dva ili vie kantona daje &ederalno ministarstvo. @rijedlog za proglaenje zatieni, podruja koja se nalaze na podruju o a entiteta daje &ederalno ministarstvo i 0inistarstvo za ur anizam. stam eno9komunalne djelatnosti+ graevinarstvo i ekologiju Depu like %rpske u skladu sa 0euentitetskim programom zatite okolia. Aadlani organi iz st. 1. do /. ovog lana duni su o avijestiti vlasnika i korisnika podruja o pokretanju postupka za proglaenje podruja zatienim u roku od jedne godine radi privremene zatite podruja. O avijest mora sadravati grani"e podruja i taan opis postojeeg stanja podruja. .a ranjeno je pogoravanje postojeeg stanja od slanja o avijesti do proglaenja podruja zatienim. @ose an zakon o proglaenju podruja iz st. 2. ovog lana donose zakonodavna tijela kantona. @ose an zakon o proglaenju podruja zatienim iz st. /. ovog zakona donose entitetska zakonodavna tijela. @oda"i o zatienim podrujima+ tampon9zonama u njima i preduzetim aktivnostima za ouvanje izvornog stanja dostavljat e se u katastar+ registar zatieni, podruja i meuentitetski in!ormativni sistem. Degistar vodi &ederalno i kantonalno ministarstvo+ svako iz svoje nadlenosti. Eantonalno ministarstvo duno je jednom godinje podatke iz registra zatieni, podruja kantona dostaviti &ederalnom ministarstvu. @roved enim propisom uredit e se sadraj i nain voenja registra.

*lan #1.
Up,a%&!a)! "ati. )i2 p($,/0! 2 @ropisom iz lana #$. st. 5. propisat e se mjere upravljanja i te,nologije koje e se primjeniti na zatienom podruju. @ropis iz st. 1. ovog lana mora iti u skladu sa &edralnom strategijom zatite prirode. @ropis iz l. #$. st. 6. ovog zakona mora iti u skladu sa kantonalnim planom zatite prirode. Aakon donoenja propisa iz l. #$. st. 5. ovog zakona ?lada &'i( e donijeti pose an plan upravljanja za svaki na"ionalni park i zatieno podruje. Aakon donoenja propisa iz l. #$. st. 6. ovog zakona vlada kantona donijet e pose an plan upravljanja za svaki zatieni pejza i spomenik prirode. @ose ni planovi upravljanja mogu se donijeti za odreena periode.

@roved enim propisom uredit e se sadraj i nain izrade plana upravljanja zatienim podrujima.

*lan #2.
A+ti%)(-ti i )!i'(%a $! &(%a)!a )a "ati. )(2 p($,/0!/ @ropisom iz l. #$. st. 5. i 1$. ovog zakona mogu se odrediti za rane i ogranienja radi ispunjavanja "iljeva upravljanja.

*lan ##.
Zati. )a p($,/0!a / E%,(pi @ropisom ?lade &'i( pojedina podruja mogu iti odreena za evropski program A=FUD= 2$$$ s "iljem ukljuivanja u meunarodnu ekoloku mreu ouvanja prirodni, stanita i stanita vrsta. @odruja koja mogu iti odreena za program iz st. 1. ovog lana su na"ionalni parkovi+ zatiena prirodna podruja+ zatieni pejzai ili spomeni"i prirode ako se u njima nalaze 7vrste prirodni, stanita od zajednikog interesa8 i 7vrste od zajednikog interesa8 po meunarodnim kriterijima. @ropis iz st. 1. ovog lana mora sadravati "iljeve ouvanja podruja i neop,odne mjere zatite. Aa planove i projekte izraene nakon proglaenja podruja zatienim kao zatieno podruje u <vropi primjenjivat e se st. 2. i 3. ovog lana ukoliko pose nim zakonom nije drugaije odreeno. %vaki plan ili projekt koji moe imati znaajan uti"aj na podruje+ iako nije direktno vezan za podruje+ it e podloan pro"jeni uti"aja na podruje u pogledu "iljeva ouvanja. Odo ravanje plana ili projekta vri se tek nakon to se na siguran nain utvrdi da nee imati negativan uti"aj na odreeno podruje. BAaziv poglavljaC2. .atita divlji, vrsta

*lan #/.
Zati. ) %,-t *i&!a+a i 4&!i%a -a C,% ) &i-t .a ranjeno je svakoa) namjerno ranje+ skupljanje+ rezanje+ vaenje korijenja ili oteivanje takvi, iljaka u nji,ovom prirodnom opsegu koje se nalazi u divljini+ ) uvanje transport i prodaja ili razmjena takvi, vrsta koje se nalaze u divljini+ izuzev oni, koje su pri avljene po pravnom osnovu prije stupanja na snagu ovog zakona. .a rana iz st. 1. ovog lana odnosi se na sve !aze ivotnog "iklusa iljaka.

*lan #2.
Zati. ) #i%(ti)! -a C,% ) &i-t .a ranjeno je svakoa) namjerno dranje ili u ijanje zatieni, ivotinja koje se nalaze u divljini1 ) namjerno uznemiravanje+ pose no tokom zimskog sna i migra"ija1 ") namjerno oteivanje ili uklanjanje gnijezda1 d) oteivanje i unitavanje legla ili gnijezda1 e) uvanje+ transport i prodaja ili razmjena vrsta iz divljine+ izuzev oni, koje su pri avljene po pravnom osnovu prije stupanja na snagu ovog zakona1 !) vrenje radnji koje mogu prouzrokovati nestanak ili uznemiravanje popula"ije takvi, vrsta. @roved enim propisom utvrdit e se uspostavljanje sistema praenja namjernog dranja i u ijanja zatieni, ivotinja. @roved enim propisom utvrdit e se nove mjere za istraivanje ili ouvanje kako i se sprijeio negativan uti"aj na vrste namjernim ,vatanjem ili u ijanjem. .a rana iz st. 1. ta. a.+ . i e. ovog lana odnosi se na sve !aze ivotnog "iklusa ivotinja.

*lan #3.

I"/"i2a)! >zuzetno+ primjena odreda a lana 22. st. 1. i 2.+ lana #/. stav 1. i lana #2. st. 1. moe se ograniiti pose nim zakonom s "iljem1. zatite divlji, iljni, i ivotinjski, vrsta i ouvanja prirodni, stanita1 2. spreavanje veliki, teta po poljoprivredne kulture+ stoku+ ume+ ri arstvo i vode1 #. spreavanje nesrea vei, razmjera1 /. zatita ivota+ zdravlja ljudi i sigurnosti1 2. drugi, interesa javnosti+ ukljuujui drutvene ili ekonomske interese+ kao i pogodnosti koje su od primarne vanosti za okoli1 3. nauni, i o razovni, potre a+ ponovnog unoenja vrsta u svr,u uzgajanja+ ukljuujui vjetako razmnoavanje iljaka1 4. odo renje+ pod strogim uvjetima+ na selektivnoj osnovi i u ogranienom stepenu za uzimanje ili uvanje odreeni, vrsta u ogranienom roju. @ropisom iz l. 2#. st. 1. ovog zakona odredit e se koje se divlje ivotinje mogu loviti i pe"ati+ lovni period+ roj i nain lova. U sluaju iz st. 2. ovog lana pret,odno e se pri aviti miljenje ministarstva nadlenog za lov i ri olov.

*lan #4.
U)( )! )(%i' i&i ) -ta&i' %,-ta .a ranjeno je unoenje novi, ili nestali, iljni, ili ivotinjski, vrsta koje ne potiu sa teritorije 'osne i (er"egovine. >zuzetno od st. 1. ovog lana proved enim propisom moe se utvditi drugaije ukoliko to nije tetno za prirodna stanita unutar nji,ovog prirodnog opsega ili za divlje iljne ili ivotinjske vrste. @onovno unoenje nestali, iljaka i ivotinja u &edera"iju 'i( moe se vriti samo uz pret,odnu saglasnost !ederalnog ministarstva i pri avljenu saglasnost !ederalnog ministarstva nadlenog za poljoprivredu+ vodoprivredu i umarstvo. BAaziv poglavljaC#. .atita minerala i !osila

*lan #5.
O pronalaenju minerala i !osila koji su od pose nog znaaja z og svoje veliine+ rijetkosti+ sastava ili drugi, o iljeja mora se o avijestiti &ederalno ministarstvo putem kantonalnog ministarstva. U sluaju iz st. 1. ovog lana pronalaza je duan ponuditi prodaju prvo kantonalnom+ a nakon toga &ederalnom ministarstvu. Ukoliko &ederalno ministarstvo od ije ponudu iz st. 2. ovog lana pronalaza je duan prodaju ponuditi kantonalnom ministarstvu.

VIII - INFORMATIVNI SISTEM I JAVNA SVIJEST

*lan #6.
@roved enim propisom uredit e se uspostavljanje i upravljanje >n!ormativnim sistemom za zatitu prirode i vrenje monotoringa @ropisom iz st. 1. ovog lana uredit e se pitanja praenja+ prikupljanja+ registriranja i analiziranja podataka+ injeni"a i drugi, relevantni, in!orma"ija o stanju i korienju prirode i mjerama preduzetim od organa uprave+ privredni, drutava i drugi, organiza"ija. &ederalni ministar e jednom godinje ?ladi &'i( dostaviti izvjetaj o osnovnim in!orma"ijama i stanju prirode u &edera"iji 'i(. @oda"i iz st. 2. ovog lana sluit e &ederalnom i kantonalnim ministarstvima s "iljem omoguavanja uea javnosti u provoenju ovog zakona.

I5 - NADZOR
*lan /$.
Aadzor nad provoenjem odreda a ovog zakona i propisa doneseni, na osnovu njega vri &ederalno ministarstvo. @oslove inspek"ijskog nadzora vre inspektor zatite prirode u &ederalnom ministarstvu za !ederalni nivo i inspektor zatite prirode u kantonalnom ministarstvu za kantonalni nivo. .a inspektora zatite prirode moe se postaviti li"e sa visokom strunom spremom iz podruja prirodni, nauka+ sa najmanje pet godina radnog iskustva u stru"i i poloenim strunim ispitom.

*lan /1.
U vrenju inspek"ijskog nadzora !ederalni ministar vri kontrolu9 korienja i upotre e zatieni, dijelova prirode- zatieni, prirodni, podruja i na"ionalni, parkova1 9 stanja kvaliteta prirode i provoenja mjera zatite prirode u zatienim prirodnim podrujima i na"ionalnim parkovima1 9 da li su saglasnosti za aktivnosti u zatienim podrujima izdate u skladu sa odred ama ovog zakona i .akona o proglaenju podruja zatienim1 9 unoenje i ponovno unoenje divlji, vrsta u prirodu.

*lan /2.
U vrenju inspek"ijskog nadzora kantonalni inspektor vri kontrolu9 korienja i upotre e zatieni, dijelova prirode9 spomenika prirode+ zatieni, pejzaa i drugi, dijelova prirode1 9 stanja kvaliteta prirode i provoenje mjera zatite prirode u zatienim pejzaima+ spomeni"ima prirode i drugim dijelovima prirode1 9 da li su saglasnosti za aktivnosti u zatienim podrujima izdate u skladu sa odred ama ovog zakona i kantonalni, zakona o proglaenju podruja zatienim.

*lan /#.
U vrenju inspek"ijskog nadzora !ederalni ministar ima pravo i dunost da svojim rjeenjem9 naredi preduzimanje mjera radi usklaivanja aktivnosti u zatienim prirodnim podrujima i na"ionalnim pakovima sa odred ama ovog zakona1 9 privremeno o ustavi aktivnosti koje nisu u skladu sa odred ama ovog zakona1 9 privremeno+ do konane odluke nadlenog organa+ oduzme predmete kojim je uinjen prekraj u zatienom prirodnom podruju i na"ionalnom parku.

*lan //.
U vrenju inspek"ijskog nadzora kantonalni inspektor ima pravo i dunost da svojim rjeenjem9 naredi preduzimanje mjera radi usklaivanja aktivnosti u zatienom pejzau+ prirodnim spomeni"ima i dr. sa odred ama ovog zakona1 9 privremeno o ustavi aktivnosti koje nisu u skladu sa odred ama ovog zakona+ kantonalni, propisa i sl.1 9 privremeno+ do konane odluke nadlenog organa+ oduzme predmete kojim je uinjen prekraj u zatienom pejzau+ prirodnom spomeniku i drugim dijelovima prirode predvien ovim zakonom i kantonalnim zakonima.

5 - FINANSIRANJE ZATITE PRIRODE

*lan /2.

.a o avljenje poslova iz zatite prirode iz nadlenosti &edera"ije 'i( sredstva se osiguravaju kroz &ederalni !ond za zatitu okolia. .a o avljanje poslova zatite prirode iz nadlenosti kantona sredstva se osiguravaju kroz Eantonalni !ond za zatitu okolia.

*lan /3.
V&a-)it%( i )a+)a$ ?lasnitvo nad zemljitem i nekretninama u zatienim podrujima+ iji je vlasnik &edera"ije 'i(+ mogu sti"ati pravna ili !izika li"a u skladu sa ovim zakonom. ?lasnik zemljita i nekretnina u zatienim podrujima duan je u sluaju prodaje ponuditi svoju imovinu prvo ?ladi &'i(. Ukoliko ?lada &'i( ne pri,vati ponudu u roku od 3$ dana od dana prijema ponude+ vlasnik svoju imovinu moe prodati drugom pravnom ili !izikom li"u u skladu sa st. 1. ovog lana. ?lasnik zatienog dijela prirode duan je pri,vatiti+ ez naknade+ odreivanje grani"a zatienog podruja i dozvoliti pristup tom dijelu podruja. @roved enim propisom utvrdit e se uvjeti pristupa zatienom podruju.

*lan /4.
=ko je korienje zatienog dijela prirode ogranieno ili za ranjeno+ vlasnik ima pravo na naknadu z og ogranienja kojima je podvrgnut. ?isina naknade iz st. 1. ovog lana mora iti srazmjerna umanjenom pri,odu i utvruje se sporazumno. U sluaju spora o visini naknade odluuje sud. Aaknada se isplauje iz sredstava &onda za zatitu okolia.

*lan /5.
Gtetu koju unutar zatienog okolia nanese zatiena ivotinja snosi nadleno tijelo iz l. #1. st. 1. ovog zakona. Gtetu koju van zatienog podruja nanese zatiena ivotinja snosi &edera"ija 'i(.

5I - KAZNENE ODREDBE
*lan /6.
Aovanom kaznom od 1.$$$+$$ E0 do 1$.$$$+$$ E0 kaznit e se za prekraj pravno li"e ako9 pogorava postojee stanje nakon slanja o avijesti o pokretanju postupka za proglaenje podruja zatienim1 9 prekri za ranu utvrenu propisom o proglaenju podruja zatienim1 9 izradi plan ili projekat koji ima znaajan uti"aj na zatiena podruja u <vropi1 9 vri radnje koje su za ranjene odred ama ovog zakona1 9 ponovo unosi nestale ivotinje ili iljke1 9 ne o avijesti &ederalno ministarstvo o pronalasku minerala i !osila1 9 ne ponudi prodaju minerala i !osila1 9 ne ponudi prodaju nekretnina unutar zatienog podruja prvo ?ladi &'i(+ na osnovu prin"ipa prava pree kupnje1 9 ne osigura pristup zatienim podrujima. .a prekraj iz st. 1. kaznit e se i odgovorno li"e u pravnom li"u novanom kaznom od 2$$+$$ E0 do 1.$$$+$$ E0. Aovanom kaznom u iznosu od 1$$+$$ E0 do 2$$+$$ E0 kaznit e se za prekraj !iziko li"e koje izvri radnje iz st. 1. ovog lana.

5II - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

*lan 2$.
Odred e pose ni, zakona i proved eni, propisa kojima se ureuju pitanja zatite prirode koje nisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati. @lanovi upravljanja zatienim podrujima+ doneseni prije stupanja na snagu ovog zakona primjenjivat e se do isteka perioda za koji su doneseni+ ukoliko nisu u suprotnosti sa odred ama ovog zakona. U roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog zakona kantoni e uskladiti propise o zatiti prirode sa ovim zakonom.

*lan 21.
@ropis iz l. 16. st. 1. i lana #$. st. 5. donijet e @arlament &edera"ije u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona. @ropis iz l. 2$. i #1. stav /.+ i ##.+ stav 1. donijet e ?lada &'i( u roku od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona. @ropise iz l. #$. st. 1/. i #1. st. 4. i #2. st. 2. i #. i #6. st. 1. i /3 st. 2. donijet e !ederalni ministar u roku od dvije godine od stupanja na snagu ovog zakona.

*lan 22.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana o javljivanja u 7%lu enim novinama &edera"ije 'i(8.