umska higijena

umska higijena predstavlja niz preventivnih i kurativnih umsko-uzgojnih i zatitnih mjera

koje provodimo u sastojinama u cilju ouvanja njihovog zdravlja.
Zdrave sastojine preduvjet su ostvarivanja ciljeva gospodarenja- odravanje potrajnosti,
bioraznolikosti i ekoloke stabilnosti .Cilj higijene uma je odravanje brojnosti populacije
tetnika i pojavnosti mikroorganizama u normalnim granicama, tj. granicama u kojima
njihova pojavnost ne djeluje tetno na sastojinu te osiguravanje potrajnosti sastojine.
Istrijebljivanje bilo koje vrste organizma u suprotnosti je sa suvremenim nainom
gospodarenja umama. Svaka biljna i ivotinjska vrsta te mikroorganizmi lanovi
su pojedinog umskog ekosustava i kao takvi imaju svoju (nezamjenjivu) ulogu u sloenim
odnosima unutar biocenoze. Potpuno unitenje naruilo bi bioloku ravnoteu i ugrozilo
opstanak
umskog
ekosustava
kao
cjeline.

Ako sastojinu promatramo kao jedan ivi organizam, kukci, vee ivotinje i mikroorganizmi
(gljive, bakterije, virusi) dio su hranidbenog lanca. Stvarna opasnost za umu poinje tek
kad brojnost populacije odreenog organizma poraste iznad normalnih vrijednosti. Brojnost
populacije neke vrste ovisi o vie imbenika, a glavni su bioloki potencijal- sposobnost
reprodukcije, zapremnina prostora i koliina hrane. Ako su uvjeti u okoliu povoljni za tetni
organizam, a nepovoljni za domadara (napadnuti organizam) , dolazi do naglog rasta
brojnosti populacije tetnog organizma. Brojnost raste sve dok ima dovoljno hrane i
prostora, kad ih ponestane, spontano dolazi i do smanjivanja brojnosti populacije i vraanje
u latentno (normalno) stanje.
Naravno da ne moemo ekati nestanak hrane, u ovom sluaju umskih biljaka, ve, da bi
ouvali umu, moramo puno prije djelovati.
Sami zakonski propisi vezani za umarstvo prvi su nain ouvanja zdravlja ume-uvanje
uma, umski red, karantena, dijagnozno prognozna sluba, provoenje propisanih radova
bioloke obnove uma, zatita uma od poara i dr .
umoposjednici, uz strunu pomo savjetnika, vlastitim aktivnostima takoer mogu
pridonijeti zdravlju svojih umskih posjeda .
Provoenje odgovarajuih umsko-uzgojnih radova od njege mladih biljaka, njege tla pa
sve obnove sastojina, jedan su od temelja zdrave sastojine i vana mjera umske higijene.
U preventivne mjere spadaju umsko uzgojne mjere kojima se postie i odrava optimalna
struktura tijekom cijelog ivota sastojina. Mjeovite sastojine u kojima postoje sva tri slojasloj drvea, grmlja i prizemnog raa u pravilu su otpornije i stabilnije od istih sastojina,
monokultura i plantaa. Bioraznolikost biljnih vrsta osigurava dom za razliite ivotinjske
organizme, prirodne neprijatelje tetnih organizama. Dovoljan broj prirodnih neprijatelja,

garancija

su

za

odravanje

normalne

brojnosti

potencijalnih

uzronika

teta.

Ptice spadaju u grupu najkorisnih ivotinja u reguliranju brojnosti tetnih kukaca, a esto su
meta lovokradica ili rtve nekontroliranog koritenja pesticida pa je njihova zatita, kao i
zatita ostalih korisnih umskih ivotinja, bitna mjera higijene uma. Organiziranje njihove
prehrane tijekom zimskih mjeseci uvijek je preporuljivo i hvale vrijedno .
ume, naroito mjeovite sastojine zaslune su i za ouvanje kvalitete umskog tla. Bogati
sloj listinca te mrtve ivotinje, djelovanjem mikroorganizama u tlu, raspadaju se i
rastvaraju na jednostavnije, biljci dostupne hranjive sastojke. Dostupnost svih potrebnih
hranjiva pomae jaanju imuniteta biljaka i cijele sastojine. Gdjegod je broj vrsta reduciran
(monokulture, plantae) poremeen je odnos hranjiva u tlu. Treba voditi rauna da se
ravnotea naruava i koritenjem pesticida koji negativno djeluju na prirodne neprijatelje
tetnika i uzronike bolesti te na mikroorganizme u tlu,a koji su presudni za rastvaranje
listinca i stvaranje humusa.
Za kontroliranje brojnosti tetnog organizma neizostavna mjera je praenje stanja sastojine
i brzo reagiranje na svaki disbalans to ukljuuje uklanjanje izvora hrane za tetne
organizme i unitavanje mjesta razmoavanja. Pod time se misli uklanjanje oteenih,
bolesnih stabala koje su potencijalno pogodno mjesto namnaanja nekog tetnog organizma
ili predstavljaju lako dostupne vee koliine hrane na jednom mjestu.
umski red obuhvaa niz postupaka kojima se, izmeu ostalog, smanjuje mogunost razvoja
tetnika i bolesti i omoguava nesmetano daljnje provoenje svih mjera neophodnih za
normalno gospodarenje umama- odreivanje vremena sjee, odreivanje ii obiljeavanje
izvoznih puteva prije izvoenja sjee, okoravanje trupaca i panjeva, vaenje panjeva,
usitnjavanje ili uhrpiavanje ostataka posjeenih stabala, ureivanje puteva nakon sjee,
epiranje mladih biljaka, ostavljanje nekoliko trulih stabala zbog ptica i drugih ivotinja koje u

njima

ive

dr.

Sanacija nakon kalamiteta (poara, napada tetnika ili bolesti, snjegoloma ) takoer je dio
higijene uma. U takvim stanjima sastojina je najosjetljivija i svu panju treba usmjeriti na
postupke kojima sastojinu vraamo u normalno stanje. To ukljuuje: uklanjanje oteenih i
slomljenih stabala, spaljivanje zaraenog materijala, obnova i njega sastojine i druge
umskouzgojne mjere .
U sluaju masovne pojave tetnika i bolesti prednost uvijek treba dati ekoloko prihvatljivim
metodama mehanikim, biolokim ili biokemijskim, a kemijske koristiti kao zadnju
mogunost.
Odluku o odabiru metoda zatite ume i odreivanju umskouzgojnih radova treba
obavezno prepustiti strunjaku jer samo educirana osoba moe ocijeniti i predvidjeti mogue
posljedice i prepoznati prijetnju ili pogodnost neke metode.
ovjek je esto negativan imbenik u zatiti uma. Svojim postupcima i djelovanjem
odgovoran je za naruavanje zdravlja ume i remeenja bioloke ravnotee. Od najeih
takvih djelovanja moemo istaknuti zrana oneienja i oneienja tla, nekontrolirane
sjee, poare, krivolov i odlaganje otpada.
Otpad u umi je jedna od glavnih prijetnji umi-izvor je razliitih oneienja, mogui je
uzrok poara i naruava estetski izgled umskog krajobraza. Zateeni otpad mora se to prije
ukloniti iz ume i nastojati sprijeiti daljnja oneienja. To nije uvijek jednostavno zbog
izostanka plana uvanja privatnih uma pa jedino to umoposjednici mogu je organizirati
uvanje svojih posjeda kroz meusobnu suradnju i aktivnosti udruga te suradnjom s
lokalnom samoupravom, Savjetodavnom slubom, umarskom inspekcijom, ekolokim
udrugama i policijom.
Odgovoran i savjestan pojedinac, bilo da se radi o vlasniku ume ili samo korisniku umskih
blagodati, najvaniji je imbenik opstanka umskih ekosustava. Edukacija i informiranje
stanovnika mora poeti u najranijem djetinjstvu i trajati cijelog ivota kao vana i neizostavna
mjera higijene uma i bitna karika u lancu postupaka za ouvanje postojanosti uma.
Ksenija Franulovi, dipl. ing. um.
Struna savjetnica za ume umoposjednika