5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

Epidemiologija i DDD u Hrvatskoj

Provedba deratizacijskih postupaka - integralni pristup

(Implementation of deratization measures - integrated approach)
Darko Krajcar
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija tampar"
IZVORNI RAD objavljen u zborniku radova obvezne Trajne edukacije za izvoditelje obvezatnih DDD mjera - 3. tema od 10 pod nazivom
Cjelovito (integralno) suzbijanje tetnih glodavaca i mjere zatite od ptica. Svibanj, 2008. godine. ISBN 978-953-7247-07-2. CIP zapis
dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 666492. Izdava KORUNI d.o.o. Zagreb, str.
71-86.
Uvod
U praksi se deratizacijom nazivaju postupci koji se provode s ciljem suzbijanja, odnosno smanjenja populacije tetnih glodavaca,
to je samo djelomino tono, jer naziv deratizacija dolazi od rijei de - rat, to znai osloboditi od takora.
U praktinom suzbijanju tetnih glodavaca, kao to su takori, mievi i mioliki glodavci (poljski i umski mievi, voluharice)
koriste se ista sredstva i metode, jer su principi suzbijanja isti, bez obzira koju vrstu suzbijamo. Da bi se provelo uspjeno
suzbijanje glodavaca, odnosno smanjenje populacije na bioloki minimum, samo e integralni pristup, tj. zajednika primjena
biolokih, mehanikih, fizikalnih i kemijskih mjera uz obvezatnu sanitaciju okolia dati eljene rezultate.
Zato se u definiciji deratizacije i naglaava da:
Deratizacija je skup m jera i postupaka kojim a se tetnim v rstam a glodav aca sprijeav a ulaenje, zadrav anje,
hranjenje i razm noav anje ili se reducira njihov broj u stam benim i poslov nim prostorim a i njihov u neposrednu
okoliu.
Samo takav pristup i tumaenje deratizacije dat e eljene rezultate, dok e svako odstupanje rezultirati stvaranjem povoljnih
uvjeta za zadravanje i razvoj glodavaca koje e oni obilato koristiti.
Naalost, danas se u praksi preesto koriste i provode samo kemijske mjere i deratizacija se poistovjeuje samo s izlaganjem
otrova, tj. zatrovanih mamaca, to je pogreno.
Zato suzbijamo takore i miolike glodavce?
Teko je ustvrditi jesu li takori i mievi iskonski neprijatelji ovjeka ili samo obilato koriste i uzimaju ovjeku ono to on stvara
za sebe, ali esto nekontrolirano uva i odbacuje. tetni glodavci raireni su po cijelom svijetu i svojim aktivnostima ljudskom rodu
nanose velike:
- ekonom ske tete - konzumirajui, oneiujui ili oteujui hranu, sirovine i predmete
- zdrav stv ene tete - prirodni su rezervoari, ali i prijenosnici uzronika raznih zaraznih bolesti.
1. METODE SUZBIJANJA TETNIH GLODAVACA
takori i mievi razlikuju se od ostalih glodavaca gustoom populacije, bioloko-ekolokim karakteristikama i brzom prilagodbom
novim uvjetima i zato njihovo suzbijanje nije nimalo lak posao. U praksi svi govore o suzbijanju, a ispravnije bi bilo govoriti o
smanjenju populacije tetnih glodavaca, odnosno o odravanju populacije na biolokom minimumu.
Suzbijanje tetnih glodavaca provodi se:
1. preventivnom metodom
2. biolokom metodom
3. mehanikom metodom
4. fizikalnom metodom
5. kemijskom metodom.
1.1. PREVENTIVNA METODA
Preventivna metoda je primjena tehnikih i higijenskih mjera i postupaka kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaenje,
zadravanje, hranjenje i opstanak tetnih vrsta glodavaca. Budui da je u praksi takor glavni protivnik, postupci preventivne
metode provode se pod zajednikim imenom:
RAT-PROOF-SYSTEM ili OD TAKORA SIGURNI
1) graev inske m jere sve mjere koje se poduzimaju s ciljem da bi se sprijeio ulazak, zadravanje, hranjenje i razmnoavanje
glodavaca u ili oko objekta bez obzira na vrstu i namjenu.
U graevinske mjere ubrajamo:
- pravilnu i kvalitetnu izrada temelja objekata
- primjereno zatvaranje svih ulaznih otvora dovodnih i odvodnih instalacija
- pravilno izvoenje i ugradnju vrata s metalnim obrubom
- ugradnju zatitnih mrea na prozore
- ugradnju zatitnih mrea na odzranike i ostale otvore
- ugradnju ispravnih sifona i prepreka u kanalizacijskom sustavu itd.
2) higijensko tehnike m jere okolia postupci pravovremenog i higijenski ispravnog uklanjanja i deponiranja otpadaka, kako
ih glodavci ne bi mogli koristiti za hranu, sklonita ili stanite. Ove mjere imaju veliku ulogu u organiziranom suzbijanju, jer
smanjuju mogunost izbora hrane, a time ine izloene zatrovane mamce prihvatljivijim i obratno.
3) higijensko tehnike m jere u prostoru u svim objektima i prostorima za proizvodnju, skladitenje i promet namirnica i
sirovina, u kojim se namirnice i sirovine pripremaju, prerauju ili uvaju (skladita), posebna se panja mora posvetiti
onemoguavanju ulaska, zadravanja, hranjenja i razmnoavanja glodavaca u tim prostorima. Uskladitene namirnice, sirovine ili
roba, moraju biti sloene na nain da je mogu vizualni nadzor, bez mrtvog kuta, a svaka poiljka prije unosa morala bi biti
detaljno pregledana da se sprijei unos glodavaca ambalaom.
Ova grupa mjera, a nabrojene su samo najvanije, od posebne su vanosti u provoenju organiziranog suzbijanja, jer uspjeh
deratizacije, po nekim podacima i do 90%, ovisi o pravilno provedenim sanitarno-higijenskim mjerama, posebno uklanjanju i
pravilnom deponiranju otpadaka.
1.2. BIOLOKA METODA
Bioloka metoda je primjena postupaka koji reguliraju uvjete za rast i razvoj, ali i koritenje usluga prirodnih neprijatelja
predatora. Pod biolokim metodama podrazumijavaju se:
a) m ehanizm i odrav anja bioloke rav notee teko je na njih utjecati ili ih usmjeriti prema naim eljama. Odvijaju se
samostalno i po prirodnim zakonima, ali stvaranjem nepovoljnih uvjeta regulacijom temperature, svjetlosti i izvora hrane mogu se

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

1/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

bitno umanjiti uvjeti za zadravanje, rast, razvoj i razmnoavanje.

b) prirodni neprijatelji predatori glodavaca zmije, mungosi, ptice grabljivice, kune, lasice, make, psi, u slobodnoj prirodi
imaju veliku i znaajnu ulogu u odravanju bioloke ravnotee. U ciljanom suzbijanju rijetko se koriste usluge prirodnih
neprijatelja, posebno ivotinja. Dobro je poznato da je najbolji prirodni deratizer zmija, ali zmije se iz znanih razloga vrlo rijetko
koriste u ciljanom suzbijanju glodavaca. Najee se koriste make i psi. Iako su ciljano najee koriteni prirodni neprijatelji,
treba znati i uzeti u obzir injenicu da se esto koriste netoni podaci. Nisu sve make dobre lovice, a ni svi psi ne love takore i
treba imati odreenu dozu rezerve u njihovu koritenju.
c) kanibalizam bilo je pokuaja da se iskoristi i posebno stimulira (usmjeri) kanibalizam, pa je uzgojen takor - v uk. Zbog
slabe uinkovitosti postupak je ubrzo naputen. Dresirani takor-vuk brzo naleti na boljeg i jaeg takora, a uzgoj takora - vuka
je kompliciran, nehuman i skup.
d) m ikroorganizm i pokualo ih se ciljano koristiti, kao npr. Salmonellu typhimurium i Salmonellu enteritidis-gartneri, no usprkos
poetnim dobrim rezultatima, postupak je ubrzo naputen zbog brze pojave imuniteta i prevelikog rizika za ovjeka.
1.3. MEHANIKA METODA
Mehanika metoda je primjena najstarijih postupaka kojima se ovjek odavno koristi, koristei zapravo svoje znanje i instinkt
lovca. Samostalnom primjenom mehanikih postupaka i mjera rijetko e se postii dobri rezultati, ali ovi postupci imaju prednost
pred ostalim, posebno u pojedinanom suzbijanju, zbog injenice da koriteni postupci ne ugroavaju okoli, ljude, domae
ivotinje i neciljane vrste.
a) prepreke cilj je sprijeiti ulazak tetnih vrsta glodavaca u objekte. U tu svrhu koriste se razni tipovi zatite, od mrea na
prozorima i otvorima, kolutovima na uadi ili icama kojima bi mogli ui i proi glodavci. U postavljanju ili ugradnji prepreka treba
voditi rauna, da prepreke moraju biti izvedene od materijala koji glodavci ne mogu proglodati ili savladati. Mree npr. moraju biti
eline, a oka (rupe) ne smiju biti promjera veeg od 6 mm.
b) klopke za hv atanje ili ubijanje su naprave raznih vrsta i konstrukcije ija je glavna karakteristika, da imaju zaporni
mehanizam na oprugu koji klopku zatvara (ivolovke) ili udarom ubija (mrtvolovke). Za veinu klopki, bez obzira na namjenu,
zajedniko je da se u njih mora stavljati mamac, koji mora biti svje i atraktivan. Najee koriteni mamci su: sir, pek (slanina),
salama, ribice itd. Klopke se moraju uklapati u ambijent, a postavljaju se uz puteve kojima glodavci prolaze ili na mjesta na kojima
se zadravaju. Poeljno je klopke par dana izlagati bez mamca i s osiguraem, da se glodavci na njih priviknu. Pojedini autori
navode da kod postavljanja klopki treba nositi rukavice, da ne zaostane miris ruku ovjeka, ali to ne stoji, jer su glodavci
komensali i miris ovjeka ih ne smeta. Mnogo je vanije da su klopke iste i oprane i da nemaju miris od prethodne uporabe.
Glodavce e prije odbiti miris drugog glodavca, nego miris ovjeka. Glodavci vrlo brzo otkriju opasnost lovki i uspjeno ih
zaobilaze, pa je vano postaviti to vei broj, ako elimo imati uspjean lov. Prednost klopki je da nisu opasne po ovjeka i
okolinu, a ulovljene ili uginule glodavce moe se lako i nekodljivo ukloniti.
Klopke i lovke veu primjenu imaju u individualnom suzbijanju. Koriste se i za terenska istraivanja praenja kretanja vrste i
populacije glodavaca ili zoonoza na nekom terenu.
c) ljepljiv e trake postupak u kojem se na podloge (trake od papira, kartona, stakla, lima itd.) nanose ljepila jake adhezione
moi, koja se sporo i dugo sue. Ljepljive trake postave se na puteve ili mjesta kretanja glodavaca tako da glodavci moraju preko
njih prelaziti. Veu primjenu ljepljive trake imaju u suzbijanju mieva (takor se lako otrgne s podloge) npr. u stanovima ili
trgovinama, kada treba brzo i efikasno ukloniti mia.
1.4. FIZIKALNA METODA
Fizikalna metoda je primjena postupaka u kojima koristimo zvuk i svjetlost s ciljem tjeranja ili sprijeavanja ulaenja i
zadravanja glodavaca u ciljanom prostoru.
a) zv uk da bi sprijeili ulaenje ili zadravanje glodavaca u nekom prostoru koriste se ureaji koji emitiraju stalno ili u
razmacima frekvencije koje iritiraju glodavce ili zvukove koji oponaaju glasanja ptica grabljivica. Potrebne su este promjene,
posebno frekvencija, jer se glodavci vrlo brzo priviknu i otkriju da nema prave opasnosti.
b) sv jetlost mievi i takori su none ivotinje, vole mrak i aktivnost im zapoinje u sumrak. Osvjetljenjem prostora
cijelodnevnom rasvjetom meutim daje slabe rezultate. Puno vie se postie preglednou kuteva i uklanjanjem sjena i zaklona
koje glodavci koriste za kretanje u prostoru.
c) elektrom agnetski v alov i jo uvijek u ispitivanju i zasada relativno mala primjena u praksi.
1.5. KEMIJSKA METODA
Kemijska metoda je primjena pesticida rodenticida ili raticida. Rodenticidi, odnosno raticidi (jer se najee koriste za
suzbijanje, odnosno trovanje takora) su kemijska sredstva namjenjena za suzbijanje tetnih vrsta glodavaca.
U praksi rodenticidi se primjenjuju kao:
1. probavni otrovi - u obliku zatrovanih mamaca - akutni i antikoagulanti
2. plinovi - direktna primjena - nervni i zaguljivci
3. kemosterilizanti - u obliku zatrovanih mamaca
Suzbijanje, tonije trovanje tetnih glodavaca kemijskim sredstvima, danas je najraireniji i najee koriten nain smanjenja
populacije takora i miolikih glodavaca i zato se u praksi pojam deratizacije esto izjednauje samo s koritenjem, tj. izlaganjem
otrova u obliku zatrovanih mamaca.
2. ODABIR METODE SUZBIJANJA TETNIH GLODAVACA
Da bi se postigao cilj deratizacije, eradikacija populacije ili smanjenje glodavaca na bioloki minimum, svaka deratizacija trebala
bi biti kombinacija svih metoda suzbijanja, zato i govorimo o integralnom suzbijanju.
Koja e metoda dominirati ovisi o:
- tipu, odnosno vrsti deratizacije (preventivna, ofenzivna, protuepidemijska)
- vrsti suzbijanih glodavaca (takor, mi, voluharica)
- graevinsko-tehnikim karakteristikama objekta (montani, vrsti)
- namjeni objekta (prehranbeno-proizvodni, bolnica, kola, hotel)
- karakteristikama terena (park, panjak, uma, vodozatitna zona)
- prisustvu ivotinja i sl. (kuni ljubimci, ivotinje u uzgoju, divlja).
U provoenju preventivnih deratizacija naglasak mora biti na biolokoj, fizikalnoj i mehanikoj metodi jer je prvenstvena zadaa
smanjiti uvjete ulaenja, zadravanja i razmnoavanja, a samo kad izostane rezultat treba primjenjivati i kemijsku metodu tj.
izlaganje zatrovanih mamaca.
U ofenzivnim deratizacijama, koje za cilj imaju smanjenje prisutne populacije, redosljed je obrnut, ali se mjere prevencije ne
smiju preskoiti da ne doe do reinfestacije.
U protuepidemijskim deratizacijama koje za cilj imaju brzo smanjenje prisutne populacije kemijska metoda je dominatna, a po
potrebi moe biti dozvoljena i uporaba akutnih otrova.
3. PRAKTINA PRIMJENA METODA SUZBIJANJA TETNIH GLODAVACA
Deratizacija veih objekata trebala bi se provoditi po planu i programu koji se izrauje za svaki objekt i zapravo je sistematska ili
sustavna deratizacija u malom. U izradi plana i programa potrebno je voditi rauna i uvaavati sve specifinosti objekta (lokacija,
graevinske, tehnoloke i proizvodne karakteristike) i predvidjeti pokrivanje mjerama deratizacije svih povrina u objektu i
njegovu pripadajuem okoliu.
U planu i programu mjera deratizacije treba predvidjeti:
1. Pregled objekta
2. Sanitaciju objekta
3. Sprjeavanje ulaska glodavaca
4. Redukciju populacije glodavaca
5. Nadzor i kontrolu uspjenosti.

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

2/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

Pregled objekta - podrazumijeva utvrivanje stanja i traenje tragova prisustva glodavaca u objektu i neposrednom okoliu. Da
bi se mogao izraditi Plan i Program deratizacije potrebno je prethodno temeljito pregledati objekt i neposredni okoli kako bi se
utvrdilo stvarno stanje. Osim traenja tragova prisustva glodavaca (aktivne rupe, izmet, tragovi glodanja) snimaju se i biljee
sva kritina mjesta koja pogoduju ulaenju i zadravanju glodavaca u ili oko objekta.
Pregled provode struni djelatnici (sanitarni tehniari) izvoaa mjera deratizacije uz suradnju zaposlenika i korisnika objekta.
Sanitacija objekta - podrazumijeva planiranje i primjenu mjera koje se poduzimaju u svrhu popravka i poboljanja opeg
graevinskog i higijenskog stanja objekta i neposrednog okolia. Saniranjem, tj. uklanjanjem uoenih nedostataka smanjiti e se
uvjeti za zadravanje i razmnoavanje glodavaca. Mjere sanitacije predlae izvoa deratizacije (pismeno), a provodi vlasnik
objekta.
Sprjeavanje ulaska glodavaca - podrazumijeva planiranje i provoenje postupaka kojima e se smanjiti mogunost ulaska
glodavaca u objekt. U primjeni tih postupaka uvijek treba biti svjestan injenice da je nemogue provesti potpuno sprjeavanje
ulaska glodavaca u objekt, ali treba inzistirati da se mogunost ulaska smanji na minimum. Mogunost ulaska glodavaca smanjit
e se postavljanjem barijera (mree, sifoni), ali i redovnim pregledom sirovina, robe, opreme i predmeta kod unosa, posebno
upakiranih i paletiranih.
Postupke i mjere sprijeavanja ulaska glodavaca u objekt (RAT-PROOF-SYSTEM), predlae izvoa deratizacije (pismeno), a
provodi vlasnik objekta.
Redukcija populacije glodavaca - podrazumijeva planiranje i postavljanje lovki ili klopki za lov ili ubijanje (mehanike mjere) ili
izlaganje zatrovanih mamaca (kemijske mjere) s ciljem trovanja glodavca. U svakoj deratizaciji, odnosno zatiti objekata od
tetnih glodavaca uvijek postoji potreba za redukcijom glodavaca kemijskim mjerama. Izlaganje mamaca teko se moe izbjei, ali
mora biti planirano i zato se za svaki vei objekt i njegov pripadajui okoli mora izraditi toan plan postavljanja hranidbenih
postaja sa zatrovanim mamcima. Planom se utvruje vrsta i formulacija mamaca, mjesto izlaganja i raspored hranidbenih postaja
koje se izlau na indicirana mjesta.
Plan izlaganja i nadzora mora sadravati karte tlocrtnog rasporeda s:
- pozicijama za izlaganje mamaca i lovki u objektu (proizvodnim pogonima)
- pozicijama za izlaganje mamaca u neposrednom okoliu
- pozicijama za izlaganje mamaca u kanalizacijskom sustavu.
Izlaganje, kontrolu i zanavljanje (obnavljanje) lovki i mamaca provode iskljuivo educirani djelatnici (sanitarni tehniari)
ovlatenog izvoaa.
Nadzor i kontrola uspjenosti - podrazumijeva postupke kojima se prati i provjerava da li su provedene sve predloene mjere i
donosi zavrna procjena uspjenosti. esta pogreka u provedbi deratizacija je pristup da je s izlaganjem mamaca stvar
zavrena. Danas se ni komitenti, odnosno traitelji usluga time ne zadovoljavaju ve trae trajna rjeenja i stalan nadzor. Nadzor
se provodi na dvije razine. Prvu ine vlasnici, tj. korisnici objekta koji prate i dojavljuju sve bitne promjene vezane uz glodavce i
postavljene kutije s mamcima ovlatenom izvoau. Drugu razinu nadzora provodi ovlateni izvoa redovnim pregledom objekta i
okolia (2, 4 ili vie puta godinje).
Nadzor i kontrolu uspjenosti provode educirani djelatnici. Dinamika nadzora prilagoava se vrsti i namjeni objekta i ugovara se
s vlasnikom, odnosno korisnikom objekta.
4. PRIKAZ DOZVOLJENIH RODENTICIDA
U Republici Hrvatskoj u provoenju deratizacija dozvoljena je samo uporaba rodenticida iz skupine antikoagulanata i to onih
djelatnih tvari i formulacija koje su registrirane i imaju dozvolu za uporabu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.
U odabiru rodenticida i formulacije treba prethodno provjeriti u popratnoj dokumentaciji (STL - Sigurnosno tehniki list) za
primjenu u kojoj djelatnosti formulacija ima odobrenje komunalno-zdravstvenoj, veterini ili poljoprivredi i umarstvu. Djelatne
tvari imaju veinom dozvolu za uporabu u sve tri grane, ali pojedine formulacije ne.
Otkriem Warfarina (Link 1945.) i praktinom upotrebom antikoagulanata u suzbijanju takora od 1948. godine bitno je porasla
uinkovitost, ali i sigurnost u provoenju suzbijanja glodavaca. Brzo iza otkria Warfarina, pronalaze se i ostali djelotvorni
antikoagulanti, kao npr. kumaklor (1951.), kumatetralil (1956.) itd. Zajednika karakteristika svih antikoagulanata je da djeluju
samo ingestijom, odnosno da moraju biti uneseni u probavni trakt glodavaca.
Djelovanje antikoagulanata oituje se u uzrokovanju poremeaja u mehanizmu gruanja krvi.
U zdravim organizmima, u sluaju povrede kapilara, iz protrombina prisutnog u krvi, djelovanjem enzima trombokinaze i uz
prisustvo kalcijevih iona stvara se trombin. Trombin u krvnoj plazmi djeluje na tekui fibrinogen i pretvara ga u vrsti fibrin koji
zatvara oteena mjesta. U zdravom organizmu, protrombin se neprekidno stvara u jetri djelovanjem enzima koji kao aktivnu
skupinu ima vitamin K1. U nedostatku vitamina K1 jetra ne stvara dovoljno protrombina i u krvi ga ima sve manje, a kroz 24 sata
padne na tako nizak nivo da je potpuno onemogueno zgruavanje krvi. Uneseni u organizam glodavca, antikoagulanti potiskuju
iz enzima vitamin K1 i ubacuju se na njegovo mjesto. Enzim postaje neaktivan (blokiran) i vie ne moe stvarati protrombin, a bez
protrombina ne stvara se trombin, bez kojeg ne moe doi do zgruavanja krvi i stvaranja vrstog fibrina, a bez fibrina, krvne
kapilare proputaju krv u unutaranjost organizma. Antikoagulanti osim to onemoguuju stvaranje protrombina, usput blokiraju i
stvaranje ostalih faktora vanih u koagulaciji krvi (faktori VII., IX. i X.), pa dolazi do propusnosti zidova krvnih ila i kapilara, a
glodavci postepeno slabe i ugibaju. Prvi znaci otrovanja su krv u mokrai, krvarenje iz sluznice njuke, krvavi feces, krvarenje u
miiima, zglobovima, koi. Zbog propusnosti i pucanja kapilara, dolazi do postupnog izljevanja krvi u tjelesnu upljinu i smrti
glodavaca. Vrlo je vana injenica da smrt od antikoagulanta slii na prirodnu smrt od slabosti ili starosti i ne izaziva sumnju kod
glodavaca.
Zanimljivo je spomenuti da antikoagulanti svoje mjesto imaju i u medicini, posebno u kirurgiji i ginekologiji, kao lijekovi za
sprjeavanje postoperativnih tromboza i embolija, kao i u terapiji infarkta miokarda.
Potrebna koliina antikoagulanta, kao i vrijeme unosa otrova, da bi dolo do krvarenja i smrti glodavaca je razliita pa su
antikoagulanti po toj osnovi podijeljeni u dvije grupe:
a) antikoagulanti prv e generacije - viekratno uzimanje, kumulativno djelovanje
b) antikoagulanti druge generacije - jednokratno uzimanje.
Antikoagulanti prv e generacije
Antikoagulanti prve generacije imaju protrahirano i kumulativno djelovanje i moraju biti viekratno unaani u organizam
glodavaca. Jednokratnim unoanjem mamaca, ak i s vrlo visokim dozama, ne postie se eljeni uinak. Tek viekratnim
unoenjem u organizam malih doza, zbog kumulativnog djelovanja smrt nastupa za 5 do 10 dana. Glodavci mamce zatrovane
antikoagulantima I. generacije, moraju uzimati najmanje 5 do 6 dana, to je lako postii, jer nema vanjskih simptoma upozorenja i
glodavci ne sumnjaju u zatrovane mamce, pa ih redovito i bez straha uzimaju.
Kombinacijom, izlaganjem zatrovanih mamaca i posipanjem aktivnih rupa i puteva kretanja takora antikoagulantnim prahom
postiu se jo bolji rezultati. Svi glodavci, pa tako i takori, stalno liu i iste svoje krzno i tako nesvjesno unose otrov, koji
pokupe dok se kreu zapraenim putevima.
Klorfacinon LD50 za takora (oralno) 20,5 mg/kg
LD - za takora (oralno) 2 mg/kg kroz 6 dana
Slabo topljiv u vodi
Antidot vitamin K1
Formulacije: -- 0,25 % uljni koncentrat -- za izradu svjeih mamaca (30 ml / 1 kg)
-- 10% vodotopivi koncentrat -- za trovanje vode (10 ml / 1 lit)
-- 0,2 % prah
-- gotovi mamci (0,005 % d.t.):
rasuti: - penini lom
- komplex - mjeavina itarica
filter vreice

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

3/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

kockice
pelete
-- gotovi mamci (0,075 % d.t.):
rasuti: - penini i zobeni lom
- penini lom s atraktantom
Zabrane: -- mamci ne smiju biti dostupni djeci
-- mamci ne smiju biti dostupni divljim i domaim ivotinjama
-- izlaganje u blizini vodotoka i vodocrpilita
-- primjena iz zrakoplova
Kumatetralil LD50 za takora (oralno) 16,5 mg/kg
LD - za takora (oralno) 0,3 mg/kg kroz 5 dana
Netopiv u vodi
Antidot vitamin K1
Formulacije: -- prah (0,75 % d.t.): -- za posipanje rupa i puteva
-- za izradu mamaca (1:19)
-- gotovi mamci (0,0375 % d.t.): rasuti: - penini lom
- zobene pahuljice
pelete
parafin blok - 25 gr, 210 gr
Zabrane: -- mamci ne smiju biti dostupni djeci
-- mamci ne smiju biti dostupni divljim i domaim ivotinjama
-- primjena iz zrakoplova
-- primjena od 1. 1. 2009.
Antikoagulanti druge generacije
Karakteristika ove skupine antikoagulanata je da je dovoljno jednokratno ili jednodnev no unoenje, (singl doza), odnosno
uzimanje zatrovanih mamca da se postigne eljeni uinak, tj. trovanje. Ugibanje glodavaca kao i kod antikoagulanata prve
generacije ne nastupa odmah, ve sa zadrkom nakon 5 do 6 dana, s istim simptomima. Kao i kod antikoagulanata prve
generacije, glodavci rado i bez straha uzimaju zatrovane mamce jer nema signala opasnosti.
Brodifacum LD50 za takora (oralno) 0,26 mg/kg
Netopljiv u vodi
Antidot vitamin K1
Formulacije: -- prah (0,09 % d.t.): -- za izradu mamaca (1:17)
-- gotovi mamci (0,005% d.t.):
rasuti: - penini lom
- penica zrno
- komplex - mjeavina itarica
pelete
valjii
filter vreice
parafin tablete
parafin blokovi - 20 gr, 25 gr, 210 gr
Zabrana: -- mamci ne smiju biti dostupni djeci
-- mamci ne smiju biti dostupni divljim i domaim ivotinjama
-- izlaganja u polju i umama
-- izlaganja u blizini vodotoka i vodocrpilita
-- izlaganja u kanale i kanalizaciju
-- primjena iz zrakoplova
Bromadiolon LD50 za takora (oralno) 1,125 mg/kg
LD - za takora 200 gr/kg 0,005% formulacije
Netopljiv u vodi
Antidot vitamin K1
Formulacije: -- prah (0,25 % d.t.): -- za izradu mamaca (1:49)
-- prah (0,09% d.t.): -- za posipanje rupa i puteva
-- za izradu mamaca (1:17)
-- gotovi mamci (0,005% d.t.):
rasuti: - penini i zobeni lom
- penini lom
- penica zrno
- komplex - mjeavina itarica
- braneni
briketi - 50, 100 gr
pelete
pasta u vreicama
valjii
filter vreice
parafin tablete - 25 gr
parafin blokovi 5, 10, 20, 30, 35, 25, 50, 210 gr
parafin blok s icom 100, 200 gr
Zabrana: -- mamci ne smiju biti dostupni djeci
-- mamci ne smiju biti dostupni divljim i domaim ivotinjama
-- izlaganja u blizini vodotoka i vodocrpilita
-- primjena iz zrakoplova
Difenakum LD50 za takora (oralno) 1, mg/kg
Netopljiv u vodi
Antidot vitamin K1
Formulacije: -- gotovi mamci (0,005% d.t.)
rasuti: - komplex - mjeavina itarica
filter vreice - s tijestastom masom
pelete
parafin kockice
parafin blokovi
Zabrana: -- mamci ne smiju biti dostupni djeci
-- mamci ne smiju biti dostupni divljim i domaim ivotinjama
Difetialon LD50 za takora (oralno) 0,56 mg/kg
Antidot vitamin K1

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

4/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

Formulacije: -- gotovi mamci (0,0025% d.t.)
rasuti: - komplex - mjeavina itarica
pelete
parafin kocke
parafin blokovi
Zabrana: -- mamci ne smiju biti dostupni djeci
-- mamci ne smiju biti dostupni divljim i domaim ivotinjama
-- izlaganja u blizini vodotoka, jezera, bunara i vodocrpilita
-- izlaganja u kanalima i kanalizaciji
-- primjene iz zrakoplova
-- primjena od 1. 1. 2009.
Flokumafen LD50 za takora (oralno) 0,25 mg/kg
Netopljiv u vodi
Antidot vitamin K1
Formulacije: -- gotovi mamci (0,005 % d.t.)
pelete
parafin blok - jastui
Zabrana: -- izlaganja u djejim vrtiima
-- izlaganja na povrinama namijenjenim za ispau
-- primjena od 1. 1. 2009.

5. ZABRANJENI RODENTICIDI
Zbog svoje visoke otrovnosti i opasnosti za ovjeka, domae i ostale ivotinje, akutni otrovi su danas u veini zemalja zabranjeni
pa tako i kod nas. Ipak akutni otrovi su u priuvi, jer bi po potrebi bili koriteni u protuepidemijskim deratizacijama kada se trai
brza i uinkovita redukcija broja glodavaca, pa ih treba poznavati i znati ih koristiti.
Akutni otrovi uneseni u organizam glodavaca djeluju vrlo brzo pa glodavci ugibaju brzo nakon jednokratnog uzimanja. Zbog
velike otrovnosti mogu se koristiti samo na mjestima na kojima je mogu stalan nadzor nad izloenim mamcima i kad treba brzo
ukloniti populaciju tetnih glodavaca. Mamci s akutnim otrovima moraju uvijek biti svjee pripremljeni i vrlo atraktivni. Zbog
poznate opreznosti i nepovjerenja takora (Bait shy), prije izlaganja mamaca s akutnim otrovima izlau se nekoliko dana slijepi
mamci bez otrova (prebaiting) da bi se glodavci privikli na njih i poeli ih konzumirati. Slijepi mamci moraju biti istog sastava i
konzistencije kao i pravi, samo bez otrova. Mamce s akutnim otrovima glodavci brzo prestanu uzimati jer shvate opasnost i
otkriju njihovu otrovnost, pa nema svrhe da su izloeni dulje vrijeme. Sve uginule glodavce kao i ostatke mamaca mora se nakon
24 sata pokupiti i nekodljivo unititi.
Antu

letalna doza oralno 6-7 mg/kg

netopljiv u vodi
formulacija prah
antidot nema
Cink fosfid letalna doza oralno 45,7 mg/kg -- preporuka za mamce 1 2 % d.t.
nestabilan u vlazi
slabo topiv u vodi
formulacija prah, pasta, gotovi mamci
antidot nema
Natrijev fluoroacetat ili 1080
letalna doza oralno 0,22 mg/kg -- preporuka za mamce 0,08-0,5 % d.t.
topiv u vodi
formulacija prah
antidot nema
Talijev sulfat letalna doza oralno 16 mg/kg -- preporuka za mamce 0,51,5 %d.t.
topiv u vodi, ulju i masti
formulacija pasta, zrnati mamac
antidot nema
6. FORMULACIJE RODENTICIDA
Najvei broj rodenticida (akutni, antikoagulanti i kemosterilizanti) su probavni otrovi i da bi djelovali, moraju biti uneeni u
probavni trakt glodavaca. isti rodenticidi, djelatne tvari kao supstancije, nisu atraktivni i teko bi ih same glodavci uzimali. Da bi
se postigao unos u organizam glodavaca, otrovi se mijeaju s hranom koju ciljani glodavci najrae uzimaju. Mjeavina rodenticida
i hrane kao nosaa naziva se m eka ili m am ac.
Viegodinja iskustva pokazuju da su u principu svi otrovi visoko uinkoviti, uz uvjet da ih glodavci konzumiraju, odnosno da
nema loih otrova, ali ima loih i neprihvatljivih mamaca. U izradi meka ili mamaca mora se strogo pridravati recepture i uputa
proizvoaa, jer svako pa i neznatno predoziranje moe djelovati repelentno i uiniti mamac neprihvatljivim za glodavca. Iako su
glodavci u pravilu znatieljni, posebno kad imaju vei i stalni izbor hrane, vrlo su oprezni u uzimanju nove, njima nepoznate hrane.
Plaljivost pri uzimanju novog, (Bait shy), poznata je pojava i ne smije se zanemariti, neovisno o kojoj se formulaciji mamaca radi.
U suzbijanju tetnih glodavaca oblik, vrsta i kvaliteta mamaca ima veliku i presudnu ulogu, a po sastavu, odnosno hranjivom
nosau i konzistenciji mamci se mogu podijeliti na:
a) sv jei m am ac - m am ci sa sv jeom ili pokv arljiv om hranom nosa su lako pokvarljive namirnice, a mamci se pripremaju
neposredno prije uporabe. Kao nosa koristi se: meso, mesne preraevine, riba (svjea i iz konzerve), povre, voe (svjee i
suho), sir itd. Izbor hrane za nosa ovisi o vrsti glodavca i hrani koju rado uzima, npr:
- crni takor kotice i ulje od bundeve, suncokreta ili kikirikija, roga, voe
- sivi takor riba, riblje brano, pek (slanina), sir, preni luk, okolada, roga
- mievi riba iz konzerve, preni luk, kruh, penica, suncokret, okolada, napolitanke.
Pripremanje, tj. izrada svjeih mamaca relativno je laka i jednostavna, ali pod uvjetom da se pridravamo receptura ili preporuka
proizvoaa otrova. Mnogo je tee izabrati pravi nosa, odnosno hranjivu podlogu koja e biti dovoljno atraktivna da privue
glodavca. U mamce se esto dodaje i razne atraktante (anis, miris sira, miris suhog mesa, eer, sol itd.) da bi ih uinili to
atraktivnijim i prihvatljivijim, ali to moe biti ma s dvije otrice, jer to jednu vrstu privlai drugu odbija. esta i velika pogreka je
pretjerivanje s koliinom atraktanta, pa mamci postanu repelentni - odbijajui.
b) rasuti m am ac - m am ci sa itaricam a ime dolazi zbog sipkosti, a kao nosa koriste se: penica, kukuruzna krupica, zob i
zobene pahuljice, kruh, eer, mlijeko u prahu, hrana za ptice, briketirana stona hrana (bez vitamina), sojina sama itd. Kao
vezivo otrova i hranjivog nosaa koristi se ulje. Od rasutih mamaca, kao i od svih ostalih vrsta mamaca trai se dobra i
ravnomjerna protkanost otrovom. To je od velike vanosti posebno kod peninih (zrnatih) nosaa, jer npr. mievi i mioliki
glodavci preferiraju pojesti samo klicu. Gulei zrno, odbace ljusku i na taj nain izbjegnu otrov ako je on samo povrinski
deponiran, a nije prodro i u unutranjost zrna.
c) kruti m am ac - parafinizirani m am ci su rasuti mamci, potopljeni ili dodatno obraeni s 40-45% parafina, talita 40 - 60 0C.
Zahvaljujui parafinu postaju kruti i glodavci ih rado prihvaaju zbog svoje stalne potrebe za glodanjem, a i stabilniji su u vlanim
medijima od rasutih mamaca. Kao i kod svih mamaca i od parafiniziranih se trai ravnomjeran raspored otrova, a ne da se
djelatna tvar sedimentira samo u donji dio bloka ili kocke. esto se parafinski mamci deklariraju kao vodootporni to nije tono,
posebno ako sadre manji postotak parafina (20-25%), a vei sadraj branate komponente. Ako takve mamce izloimo u veliku
vlagu, brano e upijati vodu i bubriti i dolazi do pucanja i raspada mamca. To naravno ne znai da mamci nisu dobri i kvalitetni,
ve samo da nisu pravilno odabrani i izloeni.

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

5/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

d) tekui m am ac - zatrov ane tekuine za njihovu pripremu koriste se samo rodenticidi dobro topivi u vodi. Vrlo je upitna
prihvatljivost tekuih mamaca i zato se oni malo koriste u praksi, tim vie to velika veina glodavaca svoju potrebu za vodom
nadoknauje kroz hranu. Ako ih se koristi treba ih izlagati u zato prikladnim i posebno oznaenim posudama i to samo u ljetnim
mjesecima za velikih ega.
e) prah ili praiv a su formulacije rodenticida pripremljene za posipanje puteva kretanja glodavaca ili njihovih aktivnih rupa.
Glodavci se otruju unosei ih u organizam liui se i istei svoje krzno. Praiva se esto u uporabi kombiniraju s rasutim mamcima,
posebno kad glodavci imaju velik izbor hrane, ali uz uvjet da su povrine na koje se nanosi prah, suhe barem 5 dana. U uporabi
antikoagulantnih praiva treba biti jako oprezan da ne stradaju neciljane vrste, posebno one koje vole lizati ili da se ne oneisti
okoli. Dok se svjee, rasute ili krute mamce moe lako i jednostavno pokupiti, ako nisu konzumirani, to nije sluaj s praivom pa
o tome treba voditi rauna u primjeni.
7. ODABIR FORMULACIJE
Viegodinja iskustva pokazuju da su svi rodenticidi uinkoviti, ali samo uz uvjet da ih glodavci konzumiraju, odnosno pojedu, jer
nema loih rodenticida, ali ima loih i slabo prihvatljivih mamaca. U suzbijanju glodavaca oblik, vrsta i kvaliteta mamca ima veliku i
presudnu ulogu.
Kod odabira formulacije mora se voditi rauna o:
a) registraciji i dozvoli - prvi i osnovni kriterij u odabiru formulacije je da su rodenticid (d.t.) i formulacija (vrsta i oblik mamca)
registrirani i imaju dozvolu nadlenog ministarstva za uporabu u Republici Hrvatskoj. Ovisno o podruju rada uporabu reguliraju
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
b) vrsti glodavca koju suzbijamo - iako su postupci, otrovi i formulacije koje se koriste iste, postoje velike razlike u suzbijanju
komensalnih vrsta; sivi takor (Rattus norvegicus), crni takor (Rattus rattus) kuni mi (Mus musculus) i tzv. divljih vrsta
glodavaca (voluharice, puh, umske i poljske vrste mieva).
c) Svaka vrsta ima svoje specifine bioloke karakteristike (mjesta zadravanja, puteve kretanja, nain prehrane, vrijeme
aktivnosti i sl.) i u pravilno provedenim deratizacijima tei se to vie mamac uiniti prihvatljivim ciljanoj vrsti.
d) uvjetima izlaganja - uvjeti u kojima se mamci izlau razlikuju se od objekta do objekta ili povrina na kojoj se izlau i mogu
znatno utjecati na kvalitetu, trajnost i prihvatljivost izloenih mamaca. Formulaciju mamca treba odabrati i prilagoditi situaciji na
terenu, jer nije isto izlau li se mamci u mokrom, vlanom ili suhom prostoru i terenu.
e) prostoru u kojem se mamci izlau - kao to svaka vrsta koju suzbijamo trai prilagodbu biologiji vrste, tako i svaki prostor u
kojem se provodi izlaganje mamaca trai dobro poznavanje i uvaavanje tehnikih i prostornih karakteristika kako objekta tako i
pripadajueg prostora.
f) opasnostima po neciljane vrste - u izboru formulacije treba izabrati formulaciju koja e biti najmanje rizina po neciljane vrste.
esto puta to je veliki problem jer osim atraktivnosti (privlanosti) za neciljane vrste i oblika (prah, rasuti, kruti) mamca koji se
koristi, postoji rizik od ispranja ili mogunosti da glodavac moe prenijeti i premjestiti izloeni mamac. Formulacije kao to su prah i
rasuti mamci lake se sakrivaju i izlau na mjesta teko dostupna neciljanim vrstama, a i mogunost premjetanja je minimalna.
Ukoliko ne postoje prirodni zakloni i prepreke mamce treba izlagati u deratizacijskim kutijama (hranidbene postaje) prilagoenim
prostoru u kojem se postavljaju (kartonske, PVC, limene, drvene).
U praksi je teko provedivo, no bilo bi poeljno i preporua se da se na podruju provoenja obvezatnih preventivnih
deratizacija (sustavne ili sistematske deratizacije) koristiti isti rodenticid, odnosno mamci, da bi se moglo pratiti i usporeivati
uspjenost provedene deratizacije.
8. PRAVILNO IZLAGANJE RODENTICIDNIH MAMACA
Osnovno pravilo u izlaganju zatrovanih mamaca mora biti da su mamci izloeni na nain da su dostupni i primamljivi za takore i
mieve, a istovremeno da su izloeni na nain da su neprihvatljivi i nedostupni neciljanim vrstama. Ako se mamci ne mogu dobro
sakriti ili sigurno izloiti, moraju biti izloeni na jasno obiljeenim podlocima ili u zato posebno izraenim i oznaenim kutijama.
Od presudnog je znaaja pravilno izlaganje zatrovanih meka ili mamaca i nije svejedno gdje i kako e se meke izloiti. Loim,
odnosno pogrenim izlaganjem, dobru i vrlo atraktivnu meku, moe se uiniti slabo prihvatljivom za glodavca.
Postupci i nain izlaganja zatrovanih mamaca propisan je u Pravilniku o nainu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i
deratizacije (lanak 20. i 21.).
Osnovna pravila u izlaganju mamaca:
- za svaki objekt i teren, treba izraditi toan plan i raspored izlaganja mamaca, da se moe pratiti uzimanje i eventualni nestanak
mamaca
- plan i raspored izlaganja mamaca mora sadravati podatke o kritinim mjestima, planiranim koliinama i koliinama potrebnim za
zanavljanje
- mamce treba postavljati na i uz mjesta na kojim je uoen najvei broj glodavaca, na i uz puteve njihova kretanja, zadravanja ili
u njihove rupe
- mamce treba uvijek izlagati na skrovita i zaklonjena mjesta ili u zato predviene kutije
- mamci moraju biti izloeni na nain da su nedostupni za sve neciljane vrste, domae i ostale ivotinje, ljude, a posebno djecu
- mamci izloeni u blizini domaih ivotinja, posebno kruti (parafinski), moraju biti icom vezani da ih tetni glodavci ne bi mogli
prenijeti
- mamci moraju biti izloeni na nain da ne kontaminiraju hranu i sirovine i da ne bi sluajno ili zabunom bili pomijeani s hranom i
sirovinama
- broj i koliina izloenih mamaca i nain izlaganja uvijek mora biti u skladu s uputama za uporabu proizvoda
- mamci izloeni u kanalizacijskim sustavima moraju biti otporni na vlagu i izloeni na mjestima ili nain da ih voda ne moe
otplaviti
- izvoditelji DDD mjera mamce ne smiju davati korisnicima obvezatnih DDD mjera na koritenje bez nadzora.
Preporuke za izlaganje mamaca:
STAMBENI OBJEKTI I OKUNICE
-- mamci moraju biti izloeni to blie putevima kretanja i rupama takora
-- izloeni mamci moraju biti dostupni takorima, a nedostupni neciljanim vrstama
-- izloeni mamci ne smiju se premjetati
-- izloeni mamci moraju biti nedostupni djeci
GOSPODARSKI OBJEKTI I PRIPADAJUI PROSTOR
-- mamci moraju biti izloeni to blie putevima kretanja i rupama takora
-- izloeni mamci moraju biti dostupni takorima, a nedostupni neciljanim vrstama
-- rasute formulacije izlagati samo u rupe ili u zaklone dostupne samo takorima
-- krute mamce obavezno izlagati u kutijama i vezati ih icom
OBJEKTI ZA PROIZVODNJU, PRERADU, SKLADITENJE ILI PRODAJU NAMIRNICA I UGOSTITELJSKI OBJEKTI
-- mamci moraju biti izloeni to blie putevima kretanja i rupama takora
-- izloeni mamci moraju biti dostupni takorima, a nedostupni neciljanim vrstama
-- u zatvorenom prostoru mamci (sve formulacije) moraju se izlagati u oznaenim kutijama na ciljana mjesta i ne smiju se
premjetati
-- u preventivnim deratizacijama izbjegavati izlaganje u objektu, posebno kuhinjama
-- predvidjeti i izbjei svako mjeanje sa sirovinama i hranom
-- okoli objekata obrauje se izlaganjem mamaca na skrovita mjesta, ili u kutijama
-- oko objekta stvoriti prsten i izloiti meke uz sve potencijalne puteve ulaska
OBJEKTI JAVNE NAMJENE (bolnice, kole, vrtii i ostalo)
-- mamci moraju biti izloeni to blie putevima kretanja i rupama takora
-- izloeni mamci moraju biti dostupni takorima, a nedostupni neciljanim vrstama

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

6/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

-- u zatvorenom prostoru mamci se izlau samo u oznaenim kutijama

-- oko objekta stvoriti prsten i izloiti mamce uz sve potencijalne puteve ulaska
-- okoli objekata obrauje se izlaganjem mamaca u rupe, na skrovita mjesta, ili u kutijama to blie putevima kretanja i rupama
takora, ali na nain da su nedostupni neciljanim vrstama
OTVORENE JAVNE POVRINE (trgovi, parkovi, otvoreni vodotoci)
-- na javnim povrinama mamci se izlau samo u aktivne rupe, kutije ili na zatiena mjesta
-- izloeni mamci moraju biti dostupni takorima, a nedostupni neciljanim vrstama
-- izloeni mamci ne smiju biti dostupni neovlatenim osobama i djeci
KANALIZACIJA
-- izlaganje mamaca u sustav kanalizacije treba provoditi uz prisustvo djelatnika lokalne komunalne slube
-- u kanalizaciju se izlau mamci vodootpornih formulacija na suha i poviena mjesta u reviziona okna ili u suhe dijelove
kanalizacije
-- kruti izloeni mamci moraju biti vezani icom da ih ne otplavi voda
-- poklopac revizionog okna u koji je postavljan mamac mora se obiljeiti bojom
DEPONIJE KRUTOG I ORGANSKOG OTPADA (organizirani i divlji)
-- izlaganja mamaca na deponijima, posebno divljim, provoditi u prisustvu nadlenog sanitarnog inspektora ili komunalnog
redara
-- neovisno o tipu deponije (organizirana ili divlja) mamci se izlau na ciljana mjesta (uz puteve kretanja, u rupe ili u i uz zaklone)
-- izloeni mamci moraju biti dostupni takorima, a nedostupni neciljanim vrstama
-- na deponijama veih povrina zatrovane mamce treba izlagati u obliku prstena irine 5 - 10 metara oko deponija s
razmakom 5 - 10 metara
-- na ograenim deponijama pod nadzorom, mogu se aktivne rupe i putevi kretanja takora obraditi posipanjem
antikoagulantnim praivima
Shema 1. Primjer 3 prstena obrane od tetnih glodavaca (Izvor: Food and Feed Protection - course lecture GRSC651 L10 Rodents. Dr.
Bhadriraju Subramanyam, KSU.)

9. IZRAUN POTREBNIH KOLIINA RODENTICIDA

To je tema oko koje se vjeno lome koplja. S jedne strane uvijek je pritisak i nastojanje da se izloe to vee koliine mamaca i
temeljito pokrije teren (financijski interes), a s druge strane trai se izlaganje to manjih koliina i samo ciljano izlaganje mamaca
(ekoloki interes).
Osim sukoba ova dva interesa u praksi se susreemo i s dva razliita tumaenja o koliinama zatrovanih mamaca koje treba
izloiti da se postigne letalna doza. Jedna grupa predlae izlaganja mamaca u koliinama baziranim na dnevnoj potrebi takora,
dok druga grupa predlae izlaganje mamaca u koliinama dostatnim za viekratno hranjenje i s priuvnom tj. rezervom za novo
pridole takore.
Mnogi danas ipak preferiraju i preporuuju pulsirajuu metodu izlaganja. Ova metoda bazira se na izlaganju minimalnih koliina
mamaca (s antikoagulatima II. generacije) na strogo indicirana mjesta. Izloeni mamci nadziru se i zanavljaju po potrebi ili se
postupak izlaganja ponavlja za 7 i 14 dana, kako bi se otrovali i takori koji nisu doli do mamaca u prvom ili drugom izlaganju.
U sluajevima visokog stupnja infestacije i loe sanitacije okolia, neovisno o tipu objekta i vrsti rodenticida treba udvostruiti
predvienu koliinu zatrovanih mamaca. Iz tog razloga u planiranju ukupnih koliina zatrovanih mamaca treba u proraunu
predvidjeti i 30% rezerve za vanredne situacije.
Iz tog razloga sve normative treba promatrati samo kao pomo u planiranju koliine zatrovanih mamaka za neki objekt ili
podruje.
10. STANDARDI (NORMATIVI) ZA IZLAGANJE ZATROVANIH MAMACA
Vodopija i suradnici (1978.) predlau orijentacijske koliine za urbane sredine:
- Stambene zgrade s 1-5 stanova i okunica 1 kg meke na 20 mjesta
- Stambene zgrade s vie od 20 stanova i okoli 2 kg meke na 40 mjesta
- Poslovne zgrade
1 kg na 100 m2 na 20 mjesta
- Vanjske povrine uz poslovne zgrade 1 kg na 250 m2 na 20 mjesta
- Objekti u kojima se rukuje namirnicama 1 kg na 50 m2 na 20 mjesta
- Oko objekata u kojima se rukuje namirnicama 1 kg na 150 m2 na 30 mjesta
- Kanalizacijska mrea glavni kolektor 1 kg na 500 m kanala na 20 mjesta
- Kanalizacijska mrea prikljuci 1 kg na 250 m kanala na 20 mjesta
- Rubovi (obale) otvorenih vodotoka 1 kg na 100 m vodotoka na 20 mjesta
- Parkovi i javne povrine 1 kg na 500 m2 na 20 mjesta
Ovu preporuku treba uzeti s vremenskom distancom, jer je predloena u vrijeme koritenja antikoagulanata I. generacije, koji
zahtjevaju viekratno uzimanje.
Danas su u uporabi veinom mamci s antikoagulantima II. generacije, koji se izlau u manjim koliinama jer su vrlo uinkoviti,
odnosno dostatno je jednokratno uzimanje pa se predlae:
- Stambeni objekti i okunice: 1 mamac (20-50 gr) / 20 m2 tlocrtne povrine
(cca 500 gr po objektu na 10 mjesta)
- Gospodarski objekti i pripadajui prostori: 1 mamac (20-50 gr) / 10 m2 tlocrtne povrine
(cca 1000 gr na 20 mjesta)
- Objekti za proizvodnju, preradu, skladitenje ili prodaju namirnica i ugostiteljski objekti:
u objektu
1 mamac (20-50 gr) / 20 m2 tlocrtne povrine
(cca 500 gr po objektu na 10 mjesta)
oko objekta 1 mamac (20-50 gr) / 10 m2 tlocrtne povrine
(cca 1000 gr po objektu na 20 mjesta)
- Objekti javne namjene (bolnice, kole, vrtii i ostalo):
u objektu
1 mamac (20-50 gr) / 20 m2 tlocrtne povrine
(cca 500 gr po objektu na 10 mjesta)
oko objekta 1 mamac (20-50 gr) / 10 m2 tlocrtne povrine
(cca 1000 gr po objektu na 20 mjesta)
- Otvorene javne povrine:
kanali, otvoreni vodotoci; 1 mamac (20-50 gr) / 10 m obale vodotoka

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

7/8

5/15/2014

HJZ - Hrvatski asopis za javno zdravstvo

parkovi i zelene povrine; 1 mamac (20-50 gr) / 10-20 m2 tlocrtne povrine

- Kanalizacija: 1 mamac (100-200 gr) na svakih 200 m kanalizacije,
ili
1 mamac (100-200 gr) u svako 2 ili 3 reviziono okno,
ili
1000 gr na 500 m kanalizacije rasporeeno na 10 mjesta
- Deponije krutog i organskog otpada (organizirani ili divlji):
krute ili rasute meke 1 mamac (20-50 gr) / 10 m2 tlocrtne povrine
(cca 500 gr / 100 m2 na 10 mjesta)
ili 1 mamac (20-50 gr) svakih 5-10 m u prstenu
(cca 1000 gr / 100 m2 na 20 mjesta)
antikoagulantna praiva posipanje aktivnih rupa i puteva kretanja takora
samo ako su deponije ograene i pod nadzorom !
11. ISPRAVLJANJE POGREAKA U PROVOENJU MJERA DERATIZACIJE
U izvoenju svake deratizacije bilo da se radi o pojedinanoj ili organiziranoj, preventivnoj ili ofenzivnoj, uvijek treba imati na
pameti da je to borba s protivnikom koji razmilja, pamti i odlino koristi sve nae pogreke i propuste.
Najee pogreke, odnosno izostanak rezultata je zbog:
-- nedovoljnog poznavanja terena koji se pokriva mjerama deratizacije
-- nedovoljnog pokrivanja cijelog interesnog terena
-- obrade samo objekata, a ne i pripadajueg okolia
-- preskakanja objekata
-- pogrenog odabira formulacije mamaca
-- pogrenog izlaganja mamaca
-- izlaganja nedovoljnih koliina mamaca
-- izlaganja premalog broja hranidbenih postaja
-- ostavljanja mamaca korisniku da ih sam izloi
-- neprovoenja sanitacije okolia:
-- uklanjanje stanita i sklonita glodavaca
-- uklanjanje izvora hrane
-- uklanjanje divljih deponija
-- saniranje oteene kanalizacije.
Sve eventualne pogreke tijekom provoenja mjera deratizacije mogu se ispraviti samo ako za vrijeme provoenja i po
zavrenoj akciji postoji interni i struni nadzor u provoenju deratizacije. Tada se velika veina uoenih pogreaka moe lako
ukloniti jo u tijeku akcije, tj. u"hodu". Sve ostale pogreke uoene u zavrnoj analizi uklanjaju se ponavljanjem mjera na
dijelovima terena na kojima su uoeni propusti.
Po zavrenoj akciji svaki izvoa duan se odazvati na poziv korisnika usluge radi zanavljanja pojedenih mamaka.
Literatura
Anon: Pravilnik o nainu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije(Narodne novine br. 35/07)
Koruni J. (2007.): Insekticidi, fumiganti i rodenticidi u prometu u Republici Hrvatskoj, izdava KORUNI d.o.o. Zagreb
Krajcar D. (2002): Praktina provedba deratizacije, Zbornik radova DDD Trajne edukacije Glodavci i ptice, str. 43-53, KORUNI
d.o.o. Zagreb
Krajcar D. (2001): Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, Izdava Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, suizdava: Visoka
zdravstvena kola
Razni autori: Zbornik radova seminara DDD i ZUPP '08, KORUNI d.o.o. Zagreb; ibenik, 2.-4.4.2008.

http://www.izlog.info/tmp/hcjz/pr.php?id=14389

8/8