Radovan DAMJANOVIC

Podgorica

Pregledni rad PEDAGOGIJA XL, 1-2, 2002. UDK: 37014.3

PROMJENE U OBRAZOVNOM SISTEMU eRNE GORE

Rezime: Reforma sistema obrazovanja u Crnoj Gori je postala realnost. Istina, ne u smislu njene implementacije u formalnom, neformalnom i informalnom dijelu obrazovnog sistema, ali sa stanovista utvrdene koncepcije buduceg razvoja, kao i prvih koraka na tom putu, izvjesno je da smo vee u sistemu promjena postojeceg vaspitno-obrazovnog sistema. Za buduci razvoj Crne Gore i njene integracije u savremene evropske i svjetske ekonomske, tehnoloske, politicke i globalne civilizacijske tokove od neprocjenjivog je znacaja da se na cjelovit nacin preispita postojeci i nadu rjesenja za novi obrazovni sistem koji ce primjereno potrebi obrazovanje, znanje i ljudske resurse (ljudski kapital) staviti u funkciju individualnog i drustvenog progresa. Znanje i obrazovanje nijesu sarno instrument ekonomskog i tehnoloskog razvoja, oni su uslov humanizacije iivota, rada, kulturnog napretka zemlje, demokratizacije politickog iivota. Ovaj rad treba da ukaie na ciljeve i nacela reformisanog sistema kao i na prepreke (ogranicenja) koja stoje na putu primjene novih rjesenja. Ovim se ieli ukazati na sustinu i dinamiku promjena kroz koje treba da prode postojeci obrazovni sistem u Crnoj Gori. Kljucne rijeci: Promjene, nova organizacija, permanentno obrazovanje, usavrsavanje, iskustvo, obrazovni sistem, ciljevi i principi, ogranicenja.

Nova koncepcija obrazovanja

Razvoj obrazovnog sistema u Cmoj Gori odvijao se u posljednjih deset godina u slozenim i dosta nepovoljnim uslovima. Dramatican raspad drzavne
34

PEDAGOGIJA,I-2/02.

zajednice (bivse SFR Jugoslavije), drastican pad privrednog i ekonomskog razvoja, sankcije i izolacija, prisutan osjecaj neizvjesnosti i nesigumosti kod gradanstva su bili ambijent u kojem se odrzavao i razvijao sistem obrazovanja. No, i pored toga u Cmoj Gori se za ovo vrijeme od strane drzave i odgovomih za politiku obrazovanja promisljalo i radilo na odredjenim promjenama ovog sistema. Na samom pocetku, tj. prvih godina devete decenije uradjene su prve izmjene sistema obrazovanja koje su napravile razlaz sa jako decentralizovanim sistemom koji je bio prisutan u vrijeme socijalistickog samoupravljanja. Osnovno obiljezje tih promjena bilo je centralizacija sistema u svim sferama djelovanja. Taj sistem, koji jos zivi u zemlji, pokazao je sve svoje vrline i mane u ovom periodu njegove primjene. Na bazi tog iskustva i uporednih analiza sa drugim sistemima u Evropi i svijetu obrazovne vlasti u Cmoj Gori posljednjih 2 - 3 godine intenzivno rade na izradi nove strategije razvoja obrazovanja. U 2001. godini usvojen je dokument koji nosi naziv Knjiga promjena. U njemu su naznaceni opsti pravci razvoja sistema pocev od dugorocnih ciljeva i principa na kojima treba da pociva sistem, upravljanja sistemom, osnivanja institucija, njegovog finansiranja do orijentacije u planskim i programskim sadrzajima. Koncept obrazovanja kakav je predlozen u "Knjizi promjena" nastoji da odrazi savremeni pogled na obrazovni sistem kojeg cine skolske i neskolske organizacije u kojima skolovanje mladih i odraslih ukljucuje formalni, neformalni i informalni proces sticanja znanja. Skola vise nece biti jedino mjesto organizovanog ucenja pa se kod projekcije promjena sistema obrazovanja ne moze govoriti 0 preuredenju (reformi) skolskog sistema. Ide se korak dalje. Na obrazovanje se gleda kao pedagoski proces u funkciji obogacivanja ljudskog saznanja. Savremene obrazovne teorije pocivaju na konceptu dozivotnog ucenja, Koncept ucenja u toku cijelog zivota je direktan put ka ucenom drustvu, ka drustvu koje nudi mnoge i raznovrsne prilike za ucenje, kako u skoli tako i u privredi, drustvenom i kulturnom zivotu, ali i potrebi za vecom saradnjom i partnerstvom sa porodicom, industrijom i biznisom, dobrovoljnim udruzenjima, ljudima koji su aktivni u oblasti kulture i sl. (1. Delors, 1996.). Pored toga, u tom sistemu treba obezbijediti uspostavljanje svih vidova interkulturalnog prozimanja i saradnje u uzoj i siroj zajednici. Skola je sarno jedan cinilac koji omogucava pojedincu razvoj i napredovanje, te sarna bez saradnje sa drugim ciniocima ne moze omoguciti kvalitetan i cjelovit razvoj pojedinca. (P. Gazivoda, 2001.). Nova skola treba da bude otvorenija i kreativnija od postojece i da omoguci bolju komunikaciju medju svim ucesnicima nastavnovaspitnog rada. Vizija razvoja obrazovnog sistema proizilazi iz orijentacije da obrazovanje unapreduje kvalitet zivota. Zbog toga su i promjene usmjerene ka demokratizaciji i humanizaciji sistema kako bi njegovi korisnici zadovoljili sopstvene potrebe, a i potrebe drustva,

PEDAGOGIJA, 1-2/02.

35

Nova koncepcija obrazovanja koja obuhvata douniverzitetsko obrazovanje ima za cilj izgradivanje jedne nove filozofije i metodologije ovog sistema. Obrazovanje se sve vise usmjerava na buducnost te se mora ici na kvalitativne, strukturalne, organizacijske, koncepcijske i kadrovske promjene. To je zahtjev nastupajuceg drustva koje ce biti prepoznatljivo po sintagmi drustvo koje uci. Znaci, radi se 0 studiji koja je elaborirala promjene obrazovnog sistema a ne skolovanje djece i mladih. Pri koncipiranju ove strateske vizije i identifikacije pozeljnih promjena vodilo se racuna i 0 odrzivosti i izvodljivosti predlozenih rjesenja. Bili su prisutni i ogranicavajuci faktori, kako unutar, tako i izvan obrazovnog sistema.

Vaznost obrazovanja za nacionalni razvoj

Zemlje u tranziciji, medu njima i Cma Gora, imaju razlog vise za struktume promjene obrazovnih sistema. Tim promjenama se olaksava prelaz iz planske u trzisnu privredu, iz monistickog u demokratsko civilno (gradansko) drustvo. Promjene ce uticati da svaki gradanin ovlada vjestinama i kompetencijama za uspjesno snalazenje u novonastalim situacijama. Cma Gora se nalazi u procesu promjena tako da je neminovno da i cmogorsko obrazovanje ide tim putem. Zeli se graditi jedan savremen i moderan sistem vaspitanja i obrazovanja kakvi danas postoje u mnogim zemljama Evrope i svijeta. To treba da bude kompatibilan i komparabilan sistem sa razvijenim sistemima u kome ce se mladi, a i odrasli, prijatno osjecati i prema svojim mogucnostima sticati znanje, vjestine i navike. U skladu sa tim svi se u Cmoj Gori slazu da je za uspjeh predstojece reforme nuzno obezbijediti odredeni stepen decentralizacije i deregulacije sto ce znacajno izmijeniti uloge subjekata koje participiraju u obrazovnom procesu. I nadleznosti drzave (Ministarstva) bice koncepcijski na drugi nacin postavljene. Promjene ce naglasiti orijentaciju ka dekoncentraciji uloge i moci centra upravljanja (drzave). Nasuprot tome, lokalna samouprava dobija na znacaju, Zajedno sa skolom ona preuzima odgovomosti da u okviru utvrdenog nacionalnog plana radi na ostvarenju programskih zadataka. Direktori zajedno sa skolskim odborima iIi savjetima preuzimaju upravnu odgovomost za donosenje odluka. Vazno pitanje na koje treba obratiti paznju je da se ne shvati da je osnovni zadatak 10kalne samouprave u povezivanju skole sa lokalnom administracijom vee da je, pored toga, to jacanje lokalnih kapaciteta za poboljsanje rezultata u ucenju, modemizacija nastavnih planova i programa i primjena novih nastavnih metoda i oblika rada. Kod izrade zakona 0 svim nivoima obrazovanja rjesenja se temelje na principu decentralizacije i deregulacije, koji pruza podrsku nastavnicima, direktorima skola i lokalnoj skolskoj zajednici da zajednicki rade na postizanju kvalitetnijeg rada i boljeg uspjeha. To znaci, staviti u fokus organizacionu, upravlja36

PEDAGOGIJA, 1-2/02.

cku i finansijsku fleksibilnost, lokalni input pri donosenju odluka, izbor osoblja i reformu nastavnog plana i programa na nacin koji ce podsticati kreativnost nastavnika i prenosenje na direktora skole i nastavnika vecu odgovomost i ovlascenje radi postizanja boljih rezultata u radu. Zato je potrebno kreirati transparentno i efikasno obrazovno zakonodavstvo koje ce slijediti evropske i svjetske trendove au isto vrijeme obezbijediti njegovu nacionalnu prepoznatljivost. Pored zakonske regulative predstojece promjene u obrazovanju ce obuhvatiti: izmjenu nastavnih planova i programa, uvodenje novih oblika i metoda rada u nastavi, adekvatnije skolovanje i usavrsavanje nastavnog kadra, obezbjedenje sistema kvaliteta, orijentaciju na naglasenije izucavanje stranih jezika, informaticka znanja i ekologiju, pripremu mladih na aktivnije ukljucivanje u zivot i rad u lokalnoj zajednici, razvoj gradanske svijesti i usvajanja univerzalnih vrijednosti kao sto su: mir, sloboda, tolerancija; humanost, rad, ljudska i djecja prava, razumijevanje, dijalog i s1.

Znacajnije odlike planiranih promjena

Postojeci obrazovni sistem u Cmoj Gori ima svoje karakteristike po kojima je bio prepoznatljiv. Dobre osobine su njegova konzistentnost i sveobuhvatnost. Medjutim, on u sebi nosi dosta tradicionalno-konzervativnog, previse intelektualistickog, sa pomanjkanjem pragrnaticnog, funkcionalnog, fleksibilnog i otvorenog. U pluralistickom, multietnickom i multikonfesionalnom drustvu, kakvo je drustvo u Cmoj Gori, slozeno je koncipirati dobar sistem vaspitanja i obrazovanja koji bi bio sveobuhvatan i koji bi proizilazio iz pojedinih filozofskih ili, pak, pedagoskih doktrina. Potrebno je postici javni konsenzus 0 zajednickim polazistima 0 tome sta je dobar vrtic, odnosno dobra skola, kako u privatnim vrticima i skolama zadovoljiti posebne interese onih roditelja koji svoju djecu, zele vaspitati i obrazovati u skladu sa svojim svjetovnim, religioznim, moralnim ili drugim uvjerenjima. Znacajnije odlike novog obrazovnog sistema ogledale bi se u sljedecem: u koncepciju sistema ugradeni su osnovni principi savremenih obrazovnih sistema kao sto su princip demokraticnosti, autonomnosti, decentralizacije, jednakih mogucnosti, fleksibilnosti, deideologizacije, transparentnosti, kvaliteta i funkcionalnosti; analiticki pristup sadasnjem stanju i njegova uporedljivost sa drugim sistemima Evrope i svijeta stavljaju reformu obrazovanja u Cmoj Gori u meduPEDAGOGIJA, 1-2/02. 37

narodni kontekst. Ovim je otvoren put transformacije obrazovnog sistema od sadasnjeg stanja do postavljenih ciljeva reforme koje treba ostvariti u praksi kako bi se cmogorsko drustvo i u ovoj oblasti kandidovalo za ulazak u Evropsku Uniju; strategija razvoja sistema temelji se na koncepciji dozivotnog ucenja, tj. koncepciji drustva koje uci; promjene ce imati jak uticaj na sva podrucja obrazovnog sistema. Taj uticaj ce u pojedinim nivoima ili podrucjima biti intenzivniji tako da ce imati obiljezje radikalnijih promjena (srednje strucno obrazovanje, obrazovanje odraslih, obrazovanje i usavrsavanje nastavnickog kadra, standardizacija rada i znanja i s1.); podrucja obrazovnog sistema, koja su u strategiji razvoja dati kao konsekutivni nivoi, nude alternative i vecu mogucnost izbora sto pretpostavlja vecu diferencijaciju unutar sistema; proces sticanja znanja, kako unutar institucionalnog sistema tako i van njega, ce vise pocivati na metodolosko-metodickim principima ucenja i nastave u kojima ce korisnik obrazovnih usluga vise neposredno ucestvovati, U tom procesu sve vise ce se praktikovati kombinovanje razlicitih oblika ucenja. Koristice se razni izvori znanja sto ce podsticati povezivanje formalnog i neformalnog obrazovanje i pojacavati njihovu sinergicnost. Pojedinac ce se osposobljavati za samoupravljivo ucenje (self-directed learning) a sa tom intelektualnom vjestinorn stvaraju se uslovi za dozivotno aktivno mjesto u drustvu; sistem obrazovanja ima ekspIicitni iIi implicitni zadatak da pojedinca priprema za njegovu aktivnu drustvenu ulogu tako sto ce ga uputiti u njegova prava i duznosti, To ce doprinijeti izgradnji odgovomog drustva koje podrzava svoje gradane ali i oni podrzavaju njega; uvodi se sistem obrazovnih standarda kao i postupci pracenja i evaluacije rezultata u vaspitno-obrazovnoj djelatnosti. Redovnim mjerenjem postignuca izlazi se u susret zahtjevu uvodenja sistema kvaIiteta. Postojece iskustvo govori da je, pored teorijskih polazista, za promjene javnog sistema obrazovanja od osnovnog znacaja nacelo postupnosti uvodenja promjena. Ono je bazirano na saznanju da se i dobronamjeme prornjene mogu pretvoriti u svoju suprotnost ako nijesu smisleno pripremljene, strucno analizirane, teorijski utemeljene i ispitane na manjem uzorku vrtica ili skola,

Ciljevi i nacela vaspitno-obrazovnog sistema

Polazeci od strateskih razvojnih opredjeljenja i ciljeva reformi u Cmoj Gori da se gradi demokratsko, ekonomski prosperitetno i otvoreno drustvo izvjesno je da struktura ciljeva i nacela obrazovnog sistema korespondira toj razvojnoj koncepciji. Kako se radi 0 koncepciji koju danas bastine sve razvijene zemlje Evrope i svijeta to se namece i zakljucak da su razvijeni nacionalni obrazovni

38

PEDAGOGIJA,I-2/02.

sistemi ujednaceni kad su u pitanju ciljevi i principi obrazovne politike. Znaci, u razvijenim zemljama, na opstem planu, globalizuje se prosvjetna politika iako ne postoje u tim zemljama istovjetni obrazovni, tj. skolski sistemi. Osnovna polazista, smjernice, tj. ciljevi i nacela buduceg obrazovnog sistema u Crnoj Gori mozemo prepoznati u sljedecem:

1. Obrazovni sistern je uterneljen na koncepciji dozivotnog ucenja i drustva koje uei

Najrazvijenije zemlje svijeta su prihvatile ovu koncepciju kao okvir svojih prosvjetnih politika. Ona pretpostavlja ucenje tokom citavog zivota sto obuhvata sve oblike formalnog, neformalnog i informalnog ucenja, U savremenom dobu, vremenu ekspanzije tehnicko-tehnoloskih inovacija permanentno ucenje ima izuzetan znacaj, Primjena principa permenentnog obrazovanja u izboru i strukturiranju obrazovnih sadrzaja obezbjeduje obrazovnoj djelatnosti univerzalne ljudske i drustvene vrijednosti. CR. Dukanovic, 1999.). U cilju stvaranja uslova za permanentno obrazovanje potrebno je postici kvalitetniji nivo koordinacije na lokalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou.

2. Orijentacija je da se stieu ona znanja, vjestine i navike koja irnaju vecu transfernu vrijednost
Kod izrade novih nastavnih planova i programa i orijentacije da treba znacajnije rasteretiti nastavne programe potrebno je znacajnije uvazavati postojanje transfera, tj. uticaja jednog ucenja na drugo ucenje ili na datu aktivnost. Koriscenje ranije stecenog iskustva u ucenju novog gradiva (pozitivan transfer) omogucuje ucesnicima obrazovnog procesa da sa manje postizu vise. To je put da dode i do vece povezanosti nastavnih sadrzaja, tj. do interdisciplinarnosti. Na ovaj nacin dolazi se do novih konfiguracija znanja koja su logicki bolje povezana. Nastavni planovi i programi moraju ostaviti mogucnost da nastavnici budu autonomni u pogledu prilagodavanja nastavnih sadrzaja specificnim potrebama sredine, skole i ucenika.

3. Povecati kvalitet i trajnost znanja

Reformisani sistem vaspitanja i obrazovanja mora da daje prednost onim oblicima ucenja koji izgradjuju trajna znanja, vjestine i navike. To su logicno povezana, prakticno primjenjiva, tzv. funkcionalna znanja. U tu svrhu potrebno je unaprijediti metodologiju vaspitno-obrazovnog procesa uvodjenjem interaktivnih oblika rada i podsticanjem razvoja kritickog misljenja kod djece.

PEDAGOGIJA, 1-2/02.

39

Radi se 0 tome "da ucenici ne uce gotova znanja", vee da se upute kako se dolazi do saznanja. Uloge pasivnih slusalaca i primalaca informacija ucenici treba da zamijene aktivnim ucescem u nastavnom procesu. Potrebno je odgovoriti na izazov kako izmijeniti obrazovanje pamcenja U obrazovanje misljenja, odnosno kako skolu pamcenja preobratiti u skolu misljenja? Poenta je, dakle, u afirmisanju skole misljenja, a ne pamcenja gotovih cinjenica koje ne znace mnogo u duhovnom svijetu ucenika. (S. Gvozdenovic, 2001.). Proces sticanja znanja treba usmjeravati ka sve vecem postovanju nacela individualizacijc, sto podrazumijeva postovanje razvojnog nivoa individue, prisutnih razlika, porodicne kulture, temperamenta, stilova ucenja, interesovanja i s1. Novog etrucnjaka i gradanina moze promovisati sarno nova skola. To nece biti ona koja ce se sarno baviti prenosenjem znanja, vee skola koja ce bitno uticati na skladan razvoj pojedinca uz podrsku razvoju njegovih kreativnih potencijala. Ovim putem skola neposredno utice na formiranje licnosti, Licnosti koja ce stecenim znanjem biti pripremljena i osposobljena za kreativnu, stvaralacku, adaptibilnu, fleksibilnu i kooperativnu ulogu u drustvu,

4. Poboljsavati profesionalne kompetencije nastavnika i jacati materijalnu osnovu rada

Nase znanje je konacno. Nase neznanje je beskonacno. Beskonac.;o neznanje daje Ham sanse da saznajemo kazao bi dr Duro Susnjic, Uocljiva je nedovoljna ili neadekvatna ocposobljenost nastavnika za jedan savremeniji i, danas u svijetu, opste prihvaccni nacin rada u nastavi ivan nastave. Ne vlada se novim tehnologijama rada i procesima sticanja znanja. Ucenje oblika saznanja, primjena raznovrsnih oblika i metoda rada u nastavnom radu, obuka ucenika kako uciti su sarno neke strucne aktivnosti koje moraju zauzeti centralno mjesto U obrazovnoj praksi cime bi sc doprinijelo profesionalizaciji profesije i poboljsanju profesionalnih kompentencija. . Neophodne su sustinske promjene u dijelu inicijalnog obrazovanja nastavnika. Posebna aktivnost treba da bude usmjerena na uspostavljanje profesionalnih studija (pedagosko-psiholoske i didakticko- metodicke nauke) za buduce nastavnike koji sada nemajn ove discipline u programu studiranja a zele da rade u obrazovanju, Prijeka je potreba razviti modele strucnog usavrsavanja i profesionalnog razvoja nastavnika. Potrebno je stalno raditi r.a stvaranju boljih uslova rada, kako u smislu adekvatnog opremanja skclskog prostora tako i u pogledu podizanja Iicnog standarda nastavnika. Uspostaviti tjesnju saradnju izmedu institucija koje obrazuju nastavnike i vaspitno-obrazovnih institucija.

40

PEDAGOGIJA, 1-2/02.

5. Razvijati komunikacione sposobnosti ueenlka:

funkeionalna pismenost, prakticna znanja, znanje stranih jezika i informaticka pismenost.

6. Razvijati demokratsku atmosferu u ueionicl, skoli, sredini

Skola mora postati obrazae demokratske prakse. U njoj se moraju praktikovati primjeri demokratskog ponasanja, Demokratija je vise nego oblik vladavine: to je prije svega oblik zajednickog zivota, zajednicke izmjene iskustva. Prosiriti broj liea u prostoru koja dijele interese na taj nacin sto svaki svoj rad mora da uskladuje sa radom drugih i da sudi 0 tudoj djelatnosti da bi sopstvenoj radnji odredio smisao i pravae, znaci isto sto i prosiriti one prepreke izmedu klasa, rasa i naeionalnih teritorija koje su ljudima smetale da uvide punu vaznost vlastite djelatnosti. (Dzon Djui, 1915.) Zadovoljstvo ucenika i nastavnika ne ogleda se samo u obrazovnim postignucima. Potrebno je razvijati savjetodavni nadzor i nedirektivne metode rukovodjenja. Ucenici i nastavniei moraju imati vise slobode i odgovomosti kao ucesnici u donosenju odluka vezanih za njihov zivot i rad u skoli,

7. Razvijati partnerski odnos sa drugim institucijama

U osnovnoj skoli to je saradnja sa porodicnom i lokalnom sredinom, kod visih nivoa obrazovanja saradnju razvijati sa raznim subjektima (preduzeca, ustanove, zajedniee, NVO i dr).

8. Promovisati demokratske vrijednosti kao sto su: mir, tolerancija, multikulturalizam nivoa, nenasilno rjesavanje sukoba, sloboda, postovanje ljudskih (djecjih) prava, aktivno gradanstvo i sl.
Sistem obrazovanja ima za eilj da pripremi mlade za zivot u multikulturalnom drustvu. Osposobljavanjem za postovanje univerzalnih vrijednosti suzava se prostor ideologizaeiji i politizaciji. Dinamika koraka reforme Vremenski faktor je jedan od onih 0 kome zavisi uspjeh reforme. Iz iskustva je poznato da je nerealno ocekivati brzu pripremu i primjenu reformskih rjesenja. To su u prvom redu nerealna ocekivanja. Struktume promjene treba profesionalno pripremiti, postupno voditi i redovno evaluirati. Postignuta je saglasnost kod izrade strategije razvoja (Knjiga promjena) da prednost kod implementacije novih rjesenja treba dati dugorocnim nad kratkorocnim pristupima.

PEDAGOGIJA,I-2/02.

41

Taj novi obrazovni sistem, uz redovni evaluativni postupak, rnoze tek poslije desetak godina biti prepoznatljiv po svim svojim funkcijama. Plan implementacije, strategije obrazovnog sistema je posebni dokument koji ce se naknadno utvrditi i usvojiti. On ce jasnije precizirati dinamiku primjene pojedinih rjesenja koje "Knjiga promjena poznaje. Medjutim, paralelno sa donosenjem i usvajanjem nove koncepcije obrazovnog sistema radeno je i na njenoj implementaciji. Ona se ogledala u sljedecern: stvarani su povoljniji uslovi za rad u obrazovnim institucijama sistema, realizovano je vise projekata iz nastavne prakse, redovno su organizovane aktivnosti na planu strucnog usavrsavanja nastavnika, uspostavljana je konkretnija i bliza saradnja porodice, skole i lokalnih vlasti, realizovana su nekolika eksperimentalna programa i s1. sto utice na postepeno mijenjanje svijesti strucne javnosti 0 neophodnosti mijenjanja postojeceg stanja. Znaci, period do 2002. godine je posvecen donosenju koncepcije strateskog razvoja, pripremi za reformu i stvaranje kadrovskog potencijala za njenu implementaciju. Sproveden je sirok opseg koordiniranih aktivnosti koje su imale zadatak da se da podrska razvoju obrazovne politike i strategiji izgradnje novog, savremenog obrazovnog sistema. Formiran je Savjet za promjene sistema obrazovanja erne Gore, formirane su komisije, radne grupe eksperata po nivoima obrazovanja, uspostavljena je vrlo dinamicna i sadrzajna saradnja sa ekspertima iz Evropske unije, a posebno iz Slovenije, postignut konsenzus 0 neophodnosti promjena u sistemu vaspitanja i obrazovanja i s1. Sadasnja faza realizacije koncepcije sastoji se u izradi i usvajanju nove zakonske regulative, osnivanju komisija i radnih tijela za izradu nastavnih planova i programa. Sva radna tijela pro laze kroz edukativnu fazu rada. Ipak, cjelovitija implementacija obrazovne reforme treba da pocne sa usvajanjem novih zakonskih rjesenja i donosenjern novih nastavnih planova i programa. Za ocekivati je da ce naredne dvije skolske godine biti strateski vazne za pocetak primjene novih legislativnih i kurikularnih rjesenja. Primjena ce teci sukcesivno, ne mogu se odjednom obezbijediti za sve skole potrebni uslovi za nova rjesenja, i treba ocekivati da ce u jednom periodu u crnogorskim skolama biti prisutan odredeni paralelizam ili kombinacija novih i starih rjesenja, Za skole u kojima ce se poceti primjenjivati novi nastavni planovi i programi obezbijedice se strucno usavrsavanje nastavnika i uprava ovih ustanova. Ogranicenja u realizaciji promjena Na putu primjene novih rjesenja i postepenog unapredivanja postojece prakse prisutne su odredene prepreke i ogranicenja, Da nabrojimo neke: a) Nastavnici nijesu dovoljno pripremljeni za prakticni rad poslije zavrsenih studija. Kod vecine se ispoljava teznja za favorizovanjem sadrzaja nastavnog predmeta kojeg predaje tako da se programi redovno nadograduju umjesto da se redukuju. Profesionalna obuka i obuka uz rad se jos ne smatraju neophodnim.
42 PEDAGOGIJA, 1-2/02.

b) Vecina pedagoskih radnika (direktori, prosvjetni inspektori, nastavnici) nema iskustvo u procesima donosenja odluka. Takodje nemaju odgovarajuci pristup modernijim obrazovnim teorijama: teorijama ucenja, upravljanja i slicno, c) Postoji ozbiljan problem u nedostatku odgovarajuce strucne, udzbenieke, dopunske i izvorne literature. Udzbenici treba da budu sredstvo koje je u funkciji obezbjedivanja kvalitetnog ucenja. d) Ne postoje institucionalne strukture koje se bave sistemom kvaliteta i strucnom procjenom postignuca u nastavnom radu. e) Sistem komunkacija na liniji prosvjetna vlast (Ministarstvo) - uprava skole - nastavnici i obrnuto ne funkcionise na pravi nacin. f) Materijalni polozaj nastavnika ozbiljno utice na kvalitet rada i angazovanje nastavnika na uvodjenje novina u radu. To se odrazava na kvalitet nastave i ucenja. Niske plate su ozbiljna prepreka za implementaciju planiranih reformi. g) Postojeci obrazovni sistem ima visoko centralizovanu strukturu tako da je nastavnicima uskracena mogucnost da u njemu znacajnije ucestvuju i donose samostalno odluke 0 radu cime bi se povecao osjecaj odgovornosti. h) Sistem inspekcije je takodje postavljen da je vise u funkciji obezbjedenja centralnog upravljanja, kontrole realizacije planova i programa, planiranja nego unapredivanja kvaliteta ucenja, i) Postoji znacajan problem u efikasnostii studiranja. Mali broj studenata na vrijeme zavrsava studije. Pored toga, najbolji odlaze u inostranstvo poslije diplomiranja, najcesce zbog nemogucnosti adekvatnog radnog angazovanja u zemlji. Crna Gora je vee duzi period poznata po "odlivu mozgova". Neophodno je pruziti jaci podsticaj napredovanju u karijeri za visoko obrazovane mlade ljude. j) Kod znatnog broja nastavnika postoji vidljiva tradicionalisticko-konzervativna svijest koja sa skepsom gleda na svako uvodjenje inovacija i mijenjanja postojeceg stanja. Kad zaduva vjetar promjene, neko podigne zid, a neko izgradi vjetrenjacu - kaze kineska poslovica.

Umjesto zakljucaka
1. Reforma u Crnoj Gori je neminovnost i realnost. Njena sustina, ciljevi kojima tezi i principi na kojima pociva saopsteni su u Knjizi promjena strateskorn dokumentu vizije razvoja obrazovanja, usvojenom 2001. godine. 2. Koncepcija obuhvata douniverzitetsko obrazovanje i njom su predvideni razvojni pravci predskolskog vaspitanja i obrazovanja, osnovnog, gimnazijskog i srednjeg strucnog obrazovanja, kao i obrazovanja odraslih. 3. Osnovne odlike novog sistema su otvorenost, fleksibilnost, demokraticnost, transparentnost, kompatibilnost i komparabilnost. Obrazovanje je okrenuto covjeku, pojedincu. 4. Strategija razvoja je uvazila postojeci stepen razvijenosti obrazovPEDAGOGIJA, 1-2/02. 43

nog sistema, sadasnje drustveno-ekonomske prilike - resurse i kadrovske potencijale, dosadasnja iskustva u planiranju i realizaciji promjena sistema, savremena kretanja i razvoj obrazovnih sistema u razvijenim zemljama Evrope i svijeta, projekciju drustvenog, ekonomskog i politickog razvoja erne Gore kao i mogucu odrzivost predvidenih rjesenja, 5. Plan implementacije, kao poseban dokument, bice donesen u ovoj godini sa donosenjem seta novih zakona i novih nastavnih planova i programa.

Literatura:
Vlahovic dr Bosko, (200 I), Putevi inovacija u obrazovanju, Beograd Bandur dr Veljko i Potkonjak dr Nikola, (1999), Metodologija pedagogije, SPDJ, Beograd Gazivoda dr Pavle, (2001), Raskrsca obrazovanja, Podgorica Gvozdenovic dr Slavka, (2001), Aktivno ucenje - teorijski i prakticni aspekt,Vaspitanje i obrazovanje, br. 3, Podgorica 5. Djui Dzon, (1915), Vaspitanje i demokratija, Obod, Cetinje 6. Delor Zak, (1996), Obrazovanje skrivena riznica, UNESCO, Beograd 7. Dukanovic dr Ratko, (1999), Vaspitanje i obrazovanje, br. I, intervju, Podgorica 8. Jukic dr Stipan, (1997), Ucenje ucenja u nastavi, Savez pedagoskih drustava Vojvodine, Novi Sad 9. Langran Pol, (1976), Uvod u permanentno obrazovanje, Beograd 10. Ratkovic dr Milan, (1996), Obrazovanje i Ijudskifaktor danas, SPDJ, Beograd II. Susnjic dr Duro, (1995), Otpori kritickom misljenju, Cigoja, Beograd 12. ***, (2001), Knjiga promjena, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica 1. 2. 3. 4.

CHANGES IN EDUCATIONAL SYSTEM OF MONTENEGRO

Summary: Reform of educational system in Montenegro has become reality. The truth is, it is not the sense of its implementation in formal, non-formal and informal part ofeducational system which is in question, but from the point ofview ofdetermined conception offuture development, and first steps on this way, meaning that we are already in the system ofchanges ofexisting pedagogical-educational system. The future development of Montenegro and its integration into contemporary European, technological, political and global civilisation currents, the utter importance lies in inspecting the existing educational system in a thorough way and finding new solutions for new educational system which will, according to the needs of education, put knowledge and human resources (t'buman capita!") into function of individual and social progress. Knowledge and education are not only the instruments ofeconomic and technical development; they are the condition of humanisation of life, work, cultural development ofthe country, democracy ofpolitical life. This paper should show aims and postulates of reform system and some obstacles (restrictions), which stand on the way of applying new solutions. In this way, we want to point at the very essence and dynamic of changes, which should the existing educational system in Montenegro pass through. Key words: changes, new organisation, permanent education, training, experience, educational system, aims and principles, restrictions.

44

PEDAGOGIJA, 1-2/02.