Prirucnik E-Portfolio Kao Nastavna Aktivnost

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik za nastavnike
Projekt Uporaba sustava e-portfolija u sveuilinoj nastavi nositelj projekta: Centar za e-uenje Sveuilinog raunskog centra Srce u suradnji sa Sveuilitem u Portu, Portugal URL: http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-e-ucenje/medunarodna-suradnja/uporaba-sustava-e-portfolija-u-sveucilisnoj-nastavi/ Urednici: Sandra Kuina Softi, dipl. ing. Tona Perii Pintek, prof. dr. sc. Zoran Beki Izdava:
SVEUILITE U ZAGREBU SVEUILINI RAUNSKI CENTAR Josipa Marohnia 5, 10000 Zagreb, Hrvatska Tiskano u sijenju 2013. ISBN 978-953-7138-27-1 Naklada: 100 primjeraka Ukupan broj stranica: 44
Ovi materijali temelje se na

radu koji je financirao Fond za razvoj Sveuilita
Miljenje, nalazi i zakljuci ili preporuke navedene u ovom materijalu oznaavaju miljenje autora i ne reflektiraju nuno stajalite Sveuilita.
Ovo djelo je dano na koritenje pod licencom Creative Commons Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska. Licenca je dostupna na stranici: http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/.
E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik
Sadraj:
PREDGOVOR ....................................................................................................................................................................................................................................................... 4 1. UVOD ................................................................................................................................................................................................................................................................... 5 1.1. O projektu Uporaba sustava e-portfolija u sveuilinoj nastavi ........................................................................................................................................................... 6 2. O E-PORTFOLIJU .................................................................................................................................................................................................................................................. 7 2.1. to je e-portfolio? ....................................................................................................................................................................................................................................... 8 2.2. Pedagogija i instrukcijski dizajn u primjeni e-portfolija ..........................................................................................................................................................................14 2.3. Zakljuci 2. Radionice o e-portfoliju ........................................................................................................................................................................................................25 3. IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U NASTAVI ..............................................................................................................................................................................28 3.1. Digitalni portfolio u profesionalnom osposobljavanju: studija sluaja s Kineziolokog fakulteta.......................................................................................................29 3.2. Organizacija i vrednovanje studentskih aktivnosti u e-portfoliju Mahara .............................................................................................................................................31 4. IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U CJELOIVOTNOM OBRAZOVANJU .....................................................................................................................................36 4.1. Razvojni e-portfolio na programima CARNetove e-learning akademije ................................................................................................................................................37 5. E-PORTFOLIO NA SVEUILITU U PORTU ........................................................................................................................................................................................................40 6. IMPLEMENTACIJA E-PORTFOLIJA NA SVEUILITU U ZAGREBU ....................................................................................................................................................................42
PREDGOVOR
E-portfolio jedan je od alata e-uenja koji je prepoznat kao vaan u procesu unaprjeenja kvalitete pouavanja i uenja i pomaku prema modelu obrazovanja usmjerenog na studenta. Primjena e-portfolija u nastavi prua nastavniku mogunost za dodatni i novi nain vrjednovanja studenata, kontinuirano praenje njegova rada i dodatnu evaluaciju ishoda uenja. Nastavna aktivnost vezana uz eportfolio slui i podizanju svijesti studenata o vlastitu radu i napretku u kolegiju. elja nam je ovim Prirunikom pruiti nastavnicima dovoljno informacija o eportfoliju kako bi mogli lake prepoznati mogunosti tog alata u unaprjeenju kvalitete nastave te osmisliti kako ga kao nastavnu aktivnost primijeniti u okviru svojega kolegija. Prirunik se sastoji od nekoliko poglavlja podijeljenih na teoretski i praktini dio. Teoretski dio (poglavlje o e-portfoliju) donosi definiciju e-portfolija, mogunosti podjele s obzirom na vrste i sadraj, zatim pedagoke osnove uporabe e-portfolija te osvrt na instrukcijski dizajn u primjeni e-portfolija u akademskom obrazovanju. Praktini dio u dva poglavlja daje primjere primjene e-portfolija u nastavi u visokom obrazovanju te u cjeloivotnom uenju iz perspektive nastavnika. Na kraju donosimo pregled studije implementacije e-portfolija na Sveuilitu u Zagrebu i na Sveuilitu u Portu. Veina materijala u Priruniku nastala je tijekom projekta Uporaba sustava eportfolija u sveuilinoj nastavi. Zagreb, sijeanj 2013.
Sandra Kuina Softi, dipl. ing., voditeljica projekta Uporaba sustava e-portfolija u sveuilinoj nastavi
1.UVOD
1.1. O PROJEKTU UPORABA SUSTAVA E-PORTFOLIJA U SVEUILINOJ NASTAVI

Centar za e-uenje Sveuilinog raunskog centra (Srce) osmislio je meunarodnim projekt Uporaba sustava e-portfolija u sveuilinoj nastavi koji se izvodio u suradnji sa Sveuilitem u Portu (Portugal). Tim razvojnim projektom Fonda za razvoj Sveuilita u Zagrebu, Srce eli potaknuti uvoenje e-portfolija kao nastavne aktivnosti u obrazovni proces, educirati nastavnike za rad sa sustavom za e-portfolio i upoznati ih s njegovim mogunostima. U okviru projekta odrana su predavanja i radionice na kojima su nastavnici stekli nova znanja o e-portfoliju i njegovim mogunostima, uli iskustva i primjere dobre prakse primjene e-portfolija kao nastavne aktivnosti od kolega sa Sveuilita u Portu te razmijenili iskustva i ideje kako ga primijeniti u svojoj nastavi. Srce ve niz godina surauje s europskim sveuilitima u podruju informacijskih i komunikacijskih tehnologija i tehnologija e-uenja, a meu njima je i Sveuilite u Portu. Sveuilite u Portu je europsko sveuilite s tradicijom u primjeni ICT-a i tehnologija e-uenja u visokom obrazovanju, a na rang-listi Webometrics Ranking of World Universities zauzima visoko 79. mjesto. Projekt je zapoeo u oujku 2012., a zavrava u veljai 2013. godine. U okviru projekta su, osim radionica i predavanja, uspostavljene i web-stranice o projektu i e-portfoliju na hrvatskom i engleskom jeziku. Takoer je pripremljen ovaj prirunik za nastavnike o koritenju sustava e-portfolija kao nastavne aktivnosti. Vie o projektu moete proitati na web-stranicama http://www.srce.unizg.hr/proizvodi-i-usluge/obrazovanje/centar-za-eucenje/medunarodna-suradnja/uporaba-sustava-e-portfolija-u-sveucilisnojnastavi/. Centar za e-uenje Srce uspostavio je i odrava ve nekoliko godina e-portfolio sustav (http://merlin.srce.hr/eportfolio), koji je dostupan nastavnicima i studentima Sveuilita u Zagrebu i iroj akademskoj zajednici, a osigurava i podrku korisnicima u koritenju tog alata kao i u njegovoj primjeni. Ovim projektom Centar za e-uenje Srca nastavlja rad na sustavnoj implementaciji Strategije e-uenja Sveuilita u Zagrebu te primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija u unaprjeenju kvalitete obrazovnog procesa kao i edukaciji nastavnika.
Sandra Kuina Softi, dipl. ing., voditeljica projekta Uporaba sustava e-portfolija u sveuilinoj nastavi i voditeljica Centra za e-uenje Srca 6
2.
O E-PORTFOLIJU
2.1. TO JE E-PORTFOLIO?
SANDRA KUINA SOFTI, DIPL. ING., VODITELJICA CENTRA ZA E-UENJE, SVEUILINI RAUNSKI CENTAR SRCE
TO JE ELEKTRONIKI PORTFOLIO?
Rije portfolio dolazi od talijanske rijei portafoglio (portare nositi i foglio papir). Postoji vie definicija portfolija i one mogu biti koritene u razliite svrhe. Portfolio moemo definirati kao zbirku artefakata koje je stvorila jedna osoba. Najpoznatiji primjer portfolija je onaj umjetnika i modela koji sadri zbirku njihovih radova u cilju evidentiranja iskustava i prezentacije steenih kvalifikacija. Kada govorimo o portfoliju u obrazovanju, najee ga definiramo kao zbirku artefakata koji opisuju proces uenja i stjecanja znanja. Beetham (2005) opisuje portfolio kao jednostavnu zbirku dokumenata vezanu uz napredak studenta u stjecanju znanja, njegov razvoj i postignua. Barret (2005) definira portfolio kao zbirku studentskog (ili nastavnikog) rada s namjenom da se prikae napredak i postignua u jednom ili vie podruja tijekom vremena. Elektroniki se portfolio koristi digitalnom tehnologijom, omoguavajui osobi koja ga izrauje prikupljanje i organizaciju artefakata u razliitim formatima (tekst, audio, video, grafika). Razvojem tehnologija papirni je portfolio preao u digitalni prostor. Batson (2002) istie da se termini e-portfolio ili elektroniki portfolio rabe jo od sredine devedesetih godina 20. stoljea za opis zbirke studentskih radova na web-stranicama. Najopenitija definicija e-portfolija je da je to skup radova kojima se dokumentiraju ideje, aktivnosti i postignua u digitalnom obliku na razliitim medijima. Elektroniki portfolio takoer je poznat kao webfolio, e-portfolio ili digitalni portfolio. Najee se izraz webfolio koristi za portfolio u digitalnoj formi objavljen na internetu. E-portfolio je webfolio realiziran pomou odgovarajueg softvera koji omoguava osnovne i dodatne funkcionalnosti (administracija, prava pristupa, komunikacija i sl.). Izrazi e-portoflio ili eportfolio najee se rabe kada govorimo o elektronikom portfoliju.
E-portfolio prema definiciji Helen Beetham (2005) ukljuuje ove elemente: zbirku digitalnih resursa dokaze koji upuuju na napredak i postignua vlasnika portfolija postignute aktivnostima vezanim za formalno i neformalno uenje izrauje ga i odrava vlasnik moe se koristiti za preglede, osvrte i recenziju te planiranje osobnog razvoja moe se odrediti selektivan pristup (npr. nastavniku, studentima u grupi, prijateljima, nekoj komisiji ili potencijalnim poslodavcima). U procesu modernizacije obrazovanja i implementacije naela Bolonjskog procesa unaprjeenje kvalitete obrazovnog procesa jedan je od prioriteta na sveuilitima. Uz to, pokazalo se neophodnim ukljuiti u obrazovni proces i informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i tehnologije e-uenja koje su se pokazale dobrim katalizatorom u unaprjeenju i postizanju kvalitete obrazovnog procesa usmjerenog na studenta. Poznati svjetski strunjak u podruju e-uenja Tony Bates (2010) u jednom je intervjuu istaknuo da u drutvu baziranom na znanju, u pouavanje i istraivanje treba ukljuiti tehnologije jer se pomou njih danas znanje stvara, pohranjuje i organizira. Meutim, vrlo je vano znati kako se koristiti tehnologijom u obrazovnom procesu i kako provoditi procese promjene naina pouavanja i uenja. To je jednostavnije rei nego napraviti jer su uprave fakulteta i sveuilita kao i sami nastavnici suoeni s brojnim alatima i tehnologijama o kojima trebaju imati dovoljno znanja kako bi ih mogli razlikovati, procijeniti i odabrati za primjenu u obrazovnom procesu. Najvea odlika e-portfolija je to se moe koristiti za cijeli niz aktivnosti, od vrednovanja znanja, praenja osobnog razvoja te puta uenja, izradu ivotopisa, profesionalnu akreditaciju, mobilnost meu obrazovnim ustanovama ili zaposlenjima, sve do prijave za posao nakon zavretka studija.
ZATO ELEKTRONIKI PORTFOLIO?

izrada digitalnog portfolija potie razvoj i evidentiranje kompetencija i dugorono usmjerava i vodi profesionalni razvoj pojedinca potie osjeaj vlasnitva i kontrole nad vlastitim obrazovanjem doprinosi motivaciji i poveavanju osobnog ukljuenja i sudjelovanja u procesu uenja i usavravanja sveuilini s vremenom prerasta u profesionalni (LLL).
za stipendiju, tj. nagradu). Lake je organizirati se i izraditi namjensku stranicu e-portfolija kada su svi podaci na jednom mjestu, strukturirani i kronoloki poredani (npr. priprema za ispite, odabir kolegija za idui semestar, u sluaju mobilnosti odabir programa ili fakulteta). E-portfolio studenta je privatan, ali student moe odluiti eli li neke njegove dijelove podijeliti s prijateljima, drugim studentima ili nastavnicima. E-portfolio takoer omoguava rad u skupinama te socijalizaciju. Zbog toga je e-portfolio prozvan akademska drutvena mrea u usporedbi s Facebookom.
VRSTE E-PORTFOLIJA
Glavni akteri u visokom obrazovanju su studenti, nastavnici i ustanove pa se eportfolio moe definirati s obzirom na vrstu kao: E-portfolio studenta E-portfolio nastavnika E-portfolio ustanove.
STUDENTSKI E-PORTFOLIO
E-portfolio moe biti osobni i privatni prostor studenta gdje on moe prikupljati i organizirati artefakte (dokumente, tekstove, slike, audio- i video-zapise, dnevnike) vezane uz svoje obrazovanje, hobije ili interese. E-portfolio moe imati viestruku svrhu. Osim evidentiranja radova, studentski e-portfoliji omoguavaju studentima dodatno razvijanje vjetina i kompetencija na podrujima kao to su komunikacija, menadment, organizacija, vjetina pisanja i uporaba multimedije. E-portfoliji pomau studentima da stvarajui mapu svoje strunosti postanu kritini mislioci i da na odreeni nain sami vrednuju svoje znanje i postignua tijekom studija. Prikupljajui i organizirajui podatke u svojem e-portofliju tijekom studiranja studenti dobivaju uvid u svoja postignua i svoj proces uenja, mogu sami evaluirati i procijeniti svoj dotadanji rad te na osnovu toga donijeti odluke o daljnjim koracima. Pomou e-portfolija imaju mogunost odabrati neke od podataka i izraditi namjenske stranice (web-stranice) koje e pokazati njihova najbolja postignua u odreenom podruju i steene kompetencije (npr. za zapoljavanje ili prijavu
E-PORTFOLIO NASTAVNIKA
Jedan od glavnih razloga zato bi nastavnici trebali imati e-portfolio je zato jer im omoguava prikupljanje artefakata na jednom mjestu te dokumentiranje njihova profesionalnog napretka, steenih vjetina i postignua s ciljem napretka u karijeri. E-portfolio se moe koristiti i za izradu ivotopisa (Batson, 2002), ali i za planiranje osobnog razvoja. U tom sluaju e-portfolio je privatni radni prostor. Nastavnik moe dio svojeg e-portfolija uiniti javnim kroz razliite stranice, kao nain predstavljanja kolegama ili poslodavcu, ali i iroj zajednici kako bi bili prepoznati, uspostavili suradnju s drugima ili nali bolji posao.
9
Nastavnici se mogu koristiti e-portfolijem za predstavljanje svojeg rada i znanja unutar zajednice ili unutar skupine kolega te za komunikaciju s drugima koji imaju sline interese. S obzirom na to da nastavnici istovremeno mogu biti i studenti, e-portfolijem se mogu koristiti za razliite potrebe.
PREZENTACIJSKI E-PORTFOLIO
Prezentacijski e-portfolio je proizvod koji je izraen s namjerom da se netko ili neto predstavi odreenoj publici. On je dio osobnog on-line prostora uinjen javnim putem povezanih stranica i dostupan odabranoj publici (prijateljima, poslodavcima, prosudbenim natjeajnim povjerenstvima). Vano je imati jasan razlog za koritenje e-portfolija i cilj koji se eli postii te se sukladno tome odreuje struktura i nain prikaza. McApline (2005) raspravlja o narativnom aspektu e-portfolija kao prie, gdje e-portfolio kao takav postaje virtualni narativni identitet koji se razvija tijekom vremena s aktivnostima i zapletima voenim u svjetlu osvrta i povratne informacije. Student moe izraditi i posjedovati neogranien broj prezentacijskih portfolija. Oni mogu biti za osobno predstavljanje, za predstavljanje tima, kolegija, zadatka, ideja, projekata ili proizvoda, za promociju ili marketing, za ocjenu ili iz osobnih razloga. Izrada prezentacijskog e-portfolija potie razvoj vjetina vanih u traenju posla u dananjem drutvu kao to su kritiko razmiljanje, organizacija, kreativnost, samoprocjena ili samokritinost. Vrlo se esto eportfoliji rabe za izradu i odravanje ivotopisa.
E-PORTFOLIO USTANOVE
E-portfolio ustanove ujedinjuje studentske i nastavnike e-portfolije. Takav eportfolio omoguava ustanovi da se predstavi iroj publici s najboljim, paljivo odabranim postignuima i da bude zanimljiva potencijalnim korisnicima, naroito buduim studentima. Iako je e-portfolio u tom sluaju prezentacijske prirode, moe se koristiti i kao nain za prepoznavanje i vrednovanje postignua nastavnika i studenata u ustanovi. ovi e-portfoliji predstavlja fokusiran odabir radova, podataka i analiza koji slue kao pokreta i dodatan motiv za uenje i napredak na razini cijele ustanove. E-portfoliji ustanova ujedno demonstriraju i odgovornost i zainteresiranost ustanova za ukupne i pojedinane rezultate procesa uenja.
PODJELA E-PORTFOLIJA S OBZIROM NA SADRAJ

Uvidom u literaturu moe se pronai vie klasifikacija e-portfolija. Krmer i Seeber (2009) definirali su etiri tipa e-portoflija u obrazovanju: razvojni, za procjenu znanja, prezentacijski i hibridni. Wikipedija navodi tri osnovne vrste: razvojni, portfolio s osvrtima i pokazni. Razvojni se e-portfolio naziva i osobni, dok se pokazni naziva i prezentacijski. Hibridni portfolio sadri komponente drugih portoflija.
Dokumenti Slike Dnevnici Multimedija Poveznice
Digitalna arhiva/Repozitorij Organizirana zbirka artefakata Razvojni
Osobni virtualni prostor Prikaz razvoja vjetina vlasnika Privatan Proces uenja
RAZVOJNI (OSOBNI) E-PORTOFLIO

E-portfolio moe biti privatan i vidljiv samo vlasniku. Takav portfolio zove se radni s obzirom da predstavlja proces u kojem vlasnik radi na portfoliju prikupljajui kronoloki podatke povezane sa svojim poslom, obrazovanjem ili interesom, organizirajui ga, pregledavajui prikupljene artefakte te promiljajui o njima. Radei na e-portfoliju osoba ne prikuplja samo znanje nego aktivno sudjeluje u stvaranju znanja i odluuje kako e nastaviti daljnji osobni razvoj. Takvi se e-portfoliji zovu i osobni, a osoba ih ne mora dijeliti niti pokazivati drugima.
Prezentacijski Marketing Promocija Javan Rezultat uenja
E-portfolio
Za vrednovanje
10
Vrednovanje za uenje Vrednovanje nauenog Formativna/sumativn a evaluacija Proces uenja
E-PORTFOLIO KAO ALAT ZA VRJEDNOVANJE

Green (2005) istie da iako prevladava miljenje kako su najjai pokretai u obrazovanju pouavanje i uenje, u stvarnosti su to zapravo ispiti i testovi. Tradicionalne metode pouavanja jo uvijek dominiraju u nastavi, a znanje studenata se najee vrjednuje na kraju kolegija (sumativno vrjednovanje). Na kraju kolegija studenti imaju ispit na kojem pokazuju koliko su potrebnog gradiva zapamtili. Iako se e-portfoliji mogu rabiti za sumativno vrjednovanje, njihova je glavna funkcija podrka formativnom vrjednovanju usvojenog znanja (Barret i Carney, 2005). E-portfolio moe biti nastavna aktivnost koja omoguava provjeru znanja ili dijela znanja, a moe se ostvariti kroz izradu stranice ili dnevnika. Studenti izrauju web-stranicu na kojoj prikazuju svoje radove u svrhu prezentacije steenog znanja (seminarskog rada, zadae, kolokvija). Nastavnici tada daju svoje komentare, a komentare mogu dati i drugi studenti. Ta aktivnost moe biti individualna, ali moe biti i rad u skupinama. Izrada dnevnika pomou eportfolija moe se koristiti za promiljanje i diskusiju. Studenti mogu iznositi svoja promiljanja o sadraju kolegija i zadanim ishodima uenja, o gradivu koje su nauili tijekom kolegija, o tekstovima koje su proitali vezano uz gradivo, o vlastitom napretku (npr. potekoe s kojima su se susreli u savladavanju gradiva) i sl. Dnevnici mogu biti u slobodnoj formi, a zapisi se mogu kronoloki pregledavati i komentirati. Formativno vrjednovanje daje studentima informaciju o njihovu napretku tijekom kolegija na osnovu koje oni mogu poduzeti korake u cilju popravljanja i poboljanja uenja ili dobiti informaciju da dobro rade. Na temelju te informacije, oni mogu promiljati i procijeniti svoj dosadanji trud i rad, uoiti slabe toke, odrediti daljnji nain rada. Ako povratnu informaciju o svojem napretku studenti dobivaju kontinuirano tijekom kolegija, imaju mogunost pratiti svoj proces za razliku od sumativnog vrjednovanja gdje su informaciju o svojem uenju dobili samo na kraju kolegija. Dobivajui kontinuirano povratnu informaciju o svojem napretku tijekom kolegija, studenti stjeu naviku procjenjivanja svojega rada i uenja te sami sebe vrjednuju, analiziraju svoj dosadanji rad i donose odluke. Dajui povratnu informaciju svakom studentu tijekom kolegija, nastavnici omoguavaju studentima da personaliziraju svoj proces uenja i da postanu odgovorni za njega. Informacije o studentima dobivene tijekom formativnog vrjednovanja studentskog rada mogu pomoi nastavnicima pri stjecanju slike o napretku svakog pojedinog studenta i sukladno tome, ako je potrebno, mogu prilagoditi svoju nastavu njihovim potrebama.
ALATI ZA E-PORTFOLIO
Postoji mnogo alata za izradu e-portoflija od pojedinanih aplikacija do cijelih sustava (otvoreni, komercijalni, LMS i CMS integrirani). Himpsl i Baumgartner (2009) dali su podrobni pregled dostupnih e-portfolio alata preporuajui nekolicinu za uporabu u visokom obrazovanju. Alati za e-portfolio mogu se podijeliti i u samostalne te one koji se kao moduli ugrauju u neke od sustava za e-uenje. U nastavku su nabrojeni neki od alata za e-portfolio: sustavi za e-portfolio otvorenog koda: Elgg, Mahara, E-Pearl komercijalni sustavi za e-portfolio: PebblePad, PaperFree, iWebFolio moduli za e-portfolio integrirani u sustave otvorenog koda LMS, CMS: Moofolio, Exabis, Drupal, Plone alati koji se mogu koristiti za izradu e-portoflija (besplatni): WordPress, Google Sites alati koji se mogu koristiti za izradu e-portfolija (komercijalni): FrontPage, Dreamweaver.
UVOENJE ELEKTRONIKOG PORTFOLIJA U OBRAZOVNI PROCES

Nastavnik moe odluiti koristiti se e-portfolijem u nastavi, no to nije dovoljno. Za to mu treba alat, podrka (tehnika i pedagoka) i studenti koji e se njime htjeti koristiti jer vide svrhu u toj aktivnosti. Sigurno je da to od nastavnika zahtijeva ulaganje te znaajan trud i vrijeme. U ustanovama koje su postavile centralizirani sustav za e-portfolio i nastavnici su se upoznali s alatom, nastavnici imaju bolje uvjete i mogu se usredotoiti na pedagogiju i razloge primjene e-portfolija u nastavi. Barett (2005) i Ayala (2006) istiu da u implementaciji e-portfolija nastavnici prvo trebaju misliti o pedagogiji, zato ele primijeniti e-portfolio i koje ishode uenja e postii pomou njega, dok Cousin (2005) smatra da tehnologija ide uz bok s pedagogijom i ne moe se odvajati. Postoje sluajevi kada su nastavnici bili previe entuzijastini pri uporabi tehnologija i preopteretili su studente. esto nije jednostavno odrediti pravu mjeru u zahtjevima koji se stavljaju pred studente. Nastavnici katkada zaborave da njihov kolegij nije jedini i da treba paljivo promisliti koliko je truda i vremena studentu potrebno da bi postigao zadane ishode uenja u kolegiju. Drugi problem je to se e-portfolio esto rabi samo za sumativno vrjednovanje.
11
Tosh i kolege (2005) u svojem lanku govore o studentskim iskustvima s eportfolijem. Vrlo je vano da studenti vide svrhu i razlog uporabe e-portfolija jer ako im je neto nametnuto i oni to ne nalaze zanimljivim i primjenjivim, svrha uporabe je izgubljena. Studenti trebaju nai interes i korist za sebe pri uporabi e-portfolija, odnosno svrha uporabe e-portfolija ne bi trebala biti samo dobivanje ocjene. Ponekad se studenti ale da je uporaba sustava za eportfolio prekomplicirana jer im treba dosta vremena da se njime naue koristiti i da ga prilagode svojim potrebama. S obzirom na sve obaveze koje imaju na studiju, velika je vjerojatnost da studenti nee biti zainteresirani provesti dodatno vrijeme uei kako se koristiti novim alatom. Ako to predugo potraje, moe ih odbiti, stoga je vrlo vano kako im se e-portfolio predstavlja. Prvo, rije je o promociji neeg novog. Vano je pokazati primjere dobre uporabe ponekad pokazujui i vlastiti e-portfolio. Drugo, treba istaknuti prednosti i korist uporabe te objasniti kako e im to pomoi u uenju ili istraivanju. Studenti esto bolje shvaaju uz vizualnu prezentaciju i koritenje multimedije. Vano je da dobiju ideju koja je u tome njihova osobna korist. Ne treba zaboraviti ni pitanje motivacije. U naelu e se vrlo mali broj studenata koristiti e-portfolijem samo zato to su im nastavnici to savjetovali. Veina treba motivaciju za koritenje. Motivirati ih se moe tako da vide korist u tome ili tako da su to obavezni napraviti. No poeljno je da im se zadatak predstavi kao mogunost koja e im donijeti pogodnosti, a ne kao obavezu koju moraju odraditi da bi zavrili kolegij (princip mrkve i batine). Tree, jako su vane jasne upute. Student na poetku kolegija treba dobiti jasnu uputu o primjeni i svrsi e-portfolija, koji su ishodi uenja, kako e se e-portfolio uklopiti u kolegij i kako e se vrjednovati. Ako nastavnik i napravi sve kako treba, to jo uvijek ne znai da e uspjeno primijeniti e-portfolio u svojem kolegiju. Studenti mogu zapoeti koristiti se e-portfolijem da vide o emu se rije ili zato to moraju i nakon toga odustati. Dananji studenti jo se oslanjaju na tradicionalan model uenja u kojem kao pasivni sudionici primaju znanje od nastavnika. Reflektivno uenje nalaze tekim jer od njih zahtijeva angaman te visoku razinu predanosti i napora. I na kraju, ne treba zaboraviti traiti povratnu informaciju od studenata o tome to misle o e-portfoliju te i njih ukljuiti u sam proces implementacije te aktivnosti u nastavu. Dvije stvari danas ine e-portfolio jednim od najzanimljivijih podruja razvoja u obrazovanju i usavravanju. Prvo, prefiks e, koji portfolio ini digitalnim i omoguava da se pasivna informacija transformira u dinamiku, fleksibilnu, rastuu, koja moe biti dijeljena, razvijana, postavljana u razliite kontekste, pretraivana ili pregledavana iz razliitih perspektiva. Druga stvar je pomak prema cjeloivotnom uenju, koji stavlja uenika (njegov rad, postignua, refleksije i ciljeve) u sredite procesa uenja.
12
U tradicionalnoj su nastavi mogunosti za portfolije bile ograniene zbog dugih i fiksnih blokova po kojima se nastava odravala. Danas je u ekonomiji baziranoj na znanju vano za uenika da preuzme kontrolu nad svojim obrazovnim procesom te da kontinuirano procjenjuje i vrjednuje svoj put uenja i postignua koja su ga dovela na taj put, da odluuje kako dalje eli nastaviti te koja su mu znanja za to potrebna. E-portfolio pri tome moe posluiti kao dobar katalizator.
Reference Ayala, J. (2006). Electronic portfolios for whom? Educause Quarterly, 29(1). http://net.educause.edu/ir/library/pdf/eqm0613.pdf, 6. sijenja 2013. Barrett, H., Carney, J. (2005). Conflicting Paradigms and Competing Purposes in Electronic Portfolio Development. http://www.electronicportfolios.com/portfolios/LEAJournal-BarrettCarney.pdf, 7. sijenja 2013. Bates, T. (2010). eLearning progress in higher education: The voice of experience. Interview with Tony Bates. http://www.elearningeuropa.info/en/article/-eLearning-progress-in-highereducation%3A-The-voice-of-experience.-Interview-with-Tony-Bates, 8. sijenja 2013. Batson, T. (2002, December). The Electronic Portfolio Boom: What's it All About? Syllabus. http://campustechnology.com/articles/2002/11/theelectronic-portfolio-boom-whats-it-all-about.aspx?sc_lang=en, 8. sijenja 2013. Beetham, H. (2005). e-portfolios in post-16 learning in the UK: developments, issues and opportunities, Current e-portfolio developments in the UK: report to the JISC e-learning and pedagogy strand. http://www.jisc.ac.uk/media/documents/themes/elearning/eportfolioped.pd f, 9. sijenja 2013. Cousin, G. (2005). Learning from cyberspace u: Land, R. i Bayne, S. (ur.) Education in cyberspace. London, RoutledgeFalmer. str. 117-129. Green, H., Facer, K., Rudd, T., Dillon, P., Humphreys, P. (2005). Personalisation and Digital Technologies. Bristol: Futurelab. http://halshs.archives-ouvertes.fr/docs/00/19/03/37/PDF/green-2005Personalisation.pdf, 9. sijenja 2013. Himpsl, K., Baumgartner, P. (2009) Evaluation of E-portfolio Software: International Journal of Emerging Technologies in Learning 4/1: str. 16-22 Kimball, M. (2005). Database e-portfolio systems: a critical appraisal. Computers and Composition 22: 434-458. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S8755461505000605
Krmer, J., Seeber, G. (2009). E-portfolios as tools to assess generic competences in distance learning study courses. eLearning Papers 16. http://www.elearningeuropa.info/files/media/media20251.pdf, 11. sijenja 2013. McAlpine, M. (2005). E-portfolios and Digital Identity: some issues for discussion. E-learning, Volume 2, Number 4. http://www.wwwords.co.uk/pdf/validate.asp?j=elea&vol=2&issue=4&year=2 005&article=7_McAlpine_ELEA_2_4_web Tosh, D., Light, T. P., Fleming, K., Haywood, J. (2005). Engagement with electronic portfolios: Challenges from the student perspective. Canadian Journal of Learning and Technology, 31(3). http://www.cjlt.ca/index.php/cjlt/article/view/97/91, 8. sijenja 2013.
13
2.2. PEDAGOGIJA I INSTRUKCIJSKI DIZAJN U PRIMJENI E-PORTFOLIJA

PROF. DR. SC. GORAN BUBA FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE SVEUILITA U ZAGREBU
UVOD
Uporaba e-portfolio sustava na amerikim sveuilitima u stalnom je porastu te je u 2010. godini takvih sustava bilo na oko 50% web mjesta sveuilita, odnosno fakulteta s etverogodinjim studijima (Campus Computing, 2010.). Pri tome treba napomenuti da je studentima tih sveuilita vjerojatno najatraktivnija bila uporaba e-portfolio sustava za traenje zaposlenja (tzv. showcase portfolio kao elektroniki curriculum vitae na web mjestu sveuilita s artefaktima za potencijalne poslodavce). Naalost, neke analize pokazuju da je u europskim zemljama uporaba e-portfolio sustava, za razliku od sveuilita u SAD-u, donedavno bila vrlo malo prisutna (Baker, 2005.). Uporaba e-portfolio sustava u praksi moe poprimiti sljedee forme (preraeno prema: Ravet, 2009.): on-line dnevnici s osvrtima autora na vlastitu situaciju ili razvoj; prianje pria u obliku on-line web dokumenata ili videozapisa; prikaz najboljih uradaka kreativnih autora (npr. za umjetnike); portfolio za uenje s artefaktima i refleksijama studenta; portfolio za traenje posla (on-line CV); akreditacijski portfolio s dokazima kompetencije. Za potrebe akademske nastave najee se koriste mogunosti e-portfolija za evaluaciju uradaka i napredovanja studenata (engl. assessment portfolio), kao i za refleksije studenata o njihovim obrazovnim ciljevima i postignuima (engl. reflective portfolio). Meutim, istraivanja ukazuju na probleme u prihvaanju e-portfolio tehnologije i nekih naina njene primjene u obrazovanju. Npr. nia razina raunalne pismenosti kod studenata ima negativan utjecaj na njihovo prihvaanje te tehnologije, dok uporaba e-portfolija za refleksiju o vlastitim postignuima moe uspjenije studente uiniti zadovoljnima, a slabije studente razoarati (Jarrott i Eubanks Gambrel, 2011.).
Napomene nastavnicima Razmislite na koje sve naine moete iskoristiti e-portfolio sustav u nastavnim predmetima koje predajete; nae iskustvo ukazuje na interes studenata zavrnih godina studija za izradu osobne e-portfolio stranice (on-line CV) za poslodavce, a zamijeeno je i relativno dobro prihvaanje izrade on-line dnevnika vezanih uz tjedne aktivnosti na kolegiju s uradcima studenata, kao i prezentiranja studentskih projekata u formi jedne ili vie e-portfolio stranice.
U ovom radu bit e analizirani pedagoki aspekti uporabe e-portfolio sustava, dijelom na temelju analize literature, ali i na osnovi iskustva autora u uporabi e-portfolija u sveuilinim kolegijima na Fakultetu organizacija i informatike Sveuilita u Zagrebu (vidjeti npr.: Buba i sur., u tisku; Buba i sur. 2011.; ori i sur. 2011.).
Slika 1. Nain koritenja e-portfolio sustava u sklopu kolegija Raunalom posredovana komunikacija (nakon to su svladali tehnologiju prilikom izrade osobnog profila za poslodavce, studenti vode on-line dnevnik, pohranjuju u njega svoje uratke te prikazuju rezultate zavrnog projekta).
14
PEDAGOKE OSNOVE UPORABE E-PORTFOLIO SUSTAVA U AKADEMSKOM OBRAZOVANJU

Nekoliko je vanih potencijalnih pozitivnih efekata primjene e-portfolio sustava (preraeno prema: Snow Andrade, 2012.; Baker, 2005.): sadraji osobnog e-portfolija vlasnitvo su studenta, na jednom mjestu objedinjavaju i prezentiraju rezultate njegovog rada na kolegiju i/ili studiju te su njegovim interesima i potrebama prilagoen/personaliziran nain oblikovanja obrazovnog procesa; postavljanjem svojih ciljeva i stremljenja (u reflektivni e-portfolio) te rezultata uenja (u e-portfolio za evaluaciju od strane nastavnika), kao i konanih rezultata studiranja (u e-portfolio za poslodavce) studenti stjeu bolji uvid u proces svojeg obrazovanja i, eventualno, veu mogunost upravljanja vlastitim postignuima; noviji pristupi objanjavanju uspjeha studenata povezuju se s tzv. samoregulirajuim ponaanjem u uenju za koje je karakteristino postavljanje obrazovnih ciljeva, razvijanje strategija kako da ih se postigne, komunikacija i suradnja s drugima radi ostvarivanja potrebne pomoi i podrke, kao i (samo)procjena vlastitih uinaka, to sve moe biti podrano uporabom e-portfolio sustava; pri uporabi e-portfolio sustava uradci i rezultati rada studenata nisu vie skriveni ili izgubljeni u nastavnikovim ladicama ve su u elektronikom obliku dostupni onima za koje ih studenti ele ili trebaju takvima uiniti: drugim studentima, nastavnicima, potencijalnim poslodavcima i itd.; svoja postignua i kompetencije studenti mogu uspjenije predstaviti drugima budui da e-portfolio sustav omoguuje multimedijalni prikaz sadraja (tekst, slike, videozapisi, poveznice na web mjesta i drugi slini elementi koji mogu unaprijediti prezentaciju postignutih rezultata); sadraji koje u elektronikom obliku student postavlja u sveuilini ili fakultetski e-portfolio sustav prenosivi su i mogue ih je pohraniti na osobnom raunalu ili drugim mjestima na webu (npr. na besplatnom portfolio web mjestu kao to je FolioSpaces); vea je transparentnost procesa i rezultata uenja kad rad studenta moe preko e-portfolio sustava pratiti nastavnik ili mentor, a posebno kad su postignua dostupna i drugim studentima (naime, e-portfolio moe biti koriten slino blogu te tako individualni rezultati mogu biti dostupni drugim studentima u studijskoj grupi i podrati suradniko uenje ili engl. peer-to-peer learning);
postoji mogunost da procese vezane uz razvijanje samoregulacije prilikom uenja uz uporabu e-portfolija u jednom nastavnom predmetu studenti, prema principu transfera vjetina, prenesu i na svoje svladavanje drugih nastavnih predmeta.
Napomene nastavnicima Prema razini studija i ciljevima nastavnog predmeta procijenite koje efekte moete pokuati ostvariti uz primjenu e-portfolio sustava. Na primjer, kod studenata prve studijske godine koristili smo e-portfolio ponajprije za poticanje refleksije o razvojnim ciljevima i prezentaciju skupnih studentskih projekata. Na zavrnim godinama studija traili smo od studenata da naprave svoj e-portfolio profil za potencijalne poslodavce, da vode dnevnik rada s prikazom tjednih zadataka i da prezentiraju zavrni projekt na kolegiju. Na kraju, od posebno ICT kompetentnih studenata zavrne godine fakulteta elektrotehnike i raunarstva traeno je da u formi e-portfolio stranice kreiraju popularan prikaz odabranih znanstvenih tema, ideja ili postignua kako bi razvili vjetine on-line pouavanja iz podruja za koje su se usavravali tijekom studija.
15
kreiranje osobnih virtualnih/digitalnih prostora koje je mogue povezati s pohranjivanjem znanja i upravljanjem digitalnim artefaktima, a u sluaju e-portfolija kao posljedica stjecanja znanja iz vanjskih izvora i proizvodnje znanja te, eventualno, kao rezultat kreativnog ili inovativnog stvaranja znanja; poticanje na stvaranje veza s drugim osobama putem internetskih tehnologija koje omoguuju suradnju podrano je znaajkama eportfolio sustava koje omoguuju kreiranje osobnih profila i djelotvornu on-line samoprezentaciju kao i povezivanje pojedinaca u skupine, npr. s obzirom na pripadnost istoj nastavnoj grupi, odnosno obrazovne i poslovne interese ili aktivnosti; svladavanje atraktivnog i multimedijalnog naina prikazivanje on-line sadraja koje je potom mogue iskoristiti za suradniko uenje i pouavanje drugih osoba. Osim ICT vjetina, razvoj mnogih drugih kljunih vjetina takoer je mogue povezati s uporabom e-portfolio sustava u obrazovanju (preraeno prema: Bondolfi i Rousseau, 2006). To se prije svega odnosi na izraavanje koritenjem materinjeg i stranog jezika jer studenti pritom trebaju primijeniti standarde koji omoguuju pozitivnu procjenu njegovog jezinog izraavanja od strane nastavnika/mentora i drugih studenata te osobama koje imaju pristup sadrajima u e-portfoliju. Osim vjetina pisanja strunog teksta moe se, ovisno o zadanoj aktivnosti, razvijati i pisano izraavanje u obliku saetaka, eseja, kritikih prikaza, pria/naracija i sl. Pored toga, kreiranje i organiziranje sadraja u e-portfolio sustavu pomae pri svladavanju razliitih tehnika koje su vezane uz uenje kako uiti. Nadalje, stjee se vea svjesnost da tekst i prikaz sadraja ili dizajn treba biti prilagoen odreenoj publici koja e itati/pregledavati sadraje studentskog e-portfolija, ali i da kod preuzimanja tuih sadraja (teksta, slika, videozapisa itd.) treba potovati prava vezana uz autorstvo. U sluaju da se e-portfolio koristi za suradniko uenje i prezentaciju rezultata rada u timu, postoji mogunost razvijanja vjetina kooperacije uz primjenu informacijskih tehnologija, tj. on-line komunikacije i interakcije, samootkrivanja i upravljanja dojmovima, konverzacije te utjecanja na druge. Studenti koji koriste e-portfolio za prezentaciju multimedijalnih sadraja mogu pritom barem dijelom razviti i vjetine vezane uz srodne oblike informacijske pismenosti i web dizajna (oblikovanje teksta, obrada slike, zvuka i videozapisa, koritenje hiperteksta/poveznica, postavljanje i rasporeivanje sadraja na web stranici, hijerarhijska ili neka druga organizacija on-line sadraja itd.). Imajui takve mogunosti u vidu, nastavnici mogu u svojim nastavnim predmetima usmjeriti studente na sljedee (preraeno prema: Lane, 2007.):
Slika 2. Primjena e-portfolio sustava za prikaz individualnog studentskog projekta s poveznicama na stranice on-line dnevnika istog studenta i primjere integracije uradaka kreiranih s razliitim Web 2.0 alatima (za izradu blok dijagrama, mentalnih mapa, on-line anketa kao i prikaze videozapisa).
RAZVOJ KOMPETENCIJA
Vie je potencijalnih pozitivnih efekata uporabe e-portfolio sustava i drugih virtualnih prostora za uenje za razvoj razliitih kompetencija, a posebno onih za cjeloivotno uenje (preraeno prema Punie i Ala-Mutka, 2007.): upoznavanje sustava za izradu e-portfolija te stjecanje ICT znanja i vjetina (npr. za skupnu on-line komunikaciju s drugim korisnicima, izradu web sadraja, rad s multimedijalnim objektima, kreiranje web stranica i pogleda na sadraje s razliitim vrstama dozvole pristupa itd.) koje je mogue kasnije koristiti za rad s razliitim drugim on-line alatima i praktian rad; stjecanje sposobnosti kritikog vrednovanja on-line komunikacijskih alata kao to je e-portfolio i njihovih mogunosti/nedostataka, kao i uvida u potencijalne naine primjene;
16
izraavanje kreativnosti u kreiranju i prezentaciji on-line sadraja; istraivanje i primjena uobiajenih oblika prezentacije sadraja putem eportfolija ili weba (uobiajenih konvencija, standarda) za odreenu disciplinu; traenje modela (oglednih primjera) uspjenih i neuspjenih e-portfolija; analiziranje razlika izmeu e-portfolija i srodnih alata/servisa kao to su blogovi ili Facebook; analiza prezentacije sadraja na atraktivnim web mjestima radi upoznavanja naina prezentacije informacija na webu; istraivanje naprednih tehnolokih mogunosti e-portfolio alata; isprobavanje razliitih vrsta medija kao i to koje su vrste medija u kojoj prezentacijskoj formi najpogodnije za e-portfolio (npr. imajui u vidu koliinu teksta, broj stupaca, veliinu ilustracija, umetnute videozapise, koritenje i razmjetaj poveznica, raspored pojedinih multimedijalnih elemenata na web stranici i sl.); razmatranje razloga i koristi od dijeljenja sadraja vlastitih e-portfolio stranica s drugim studentima kao i raspoloive tehnoloke opcije za tu namjenu; razvijanje kriterija za evaluaciju sadraja i dizajna vlastitih i tuih eportfolio stranica; pretpostavljanje i predvianje kriterija za pozitivnu evaluaciju sadraja od strane razliitih vrsta posjetitelja/publike koja bi trebala ili mogla pregledavati e-portfolio stranice studenta.
Slika 3. Prikaz projektnog zadatka koji su u timu izradila dva studenta kolegija Drutveni aspekti raunalom posredovane komunikacije (studenti zavrne godine studija FER-a trebali su demonstrirati vjetine pisanja znanstveno-popularnog teksta uz koritenje Web 2.0 alata za izradu blok dijagrama i mentalnih mapa, te osigurati linkove na povezane obrazovne sadraje na webu i primjeren vizualni dizajn).
Napomene nastavnicima Pokuajte identificirati koje su sve kompetencije vane ili potrebne vaim studentima u nastavku kolovanja ili buduem zanimanju (osim onih koje su vezane uz konkretni nastavni predmet). Moete li oblikovanjem zadataka u e-portfolio sustavu kod njih potaknuti razvoj internetske pismenosti, on-line komunikacijskih vjetina i suradnje, kritikog miljenja, identificiranja potreba i drugih osobina korisnika on-line sadraja, prezentiranja informacija na webu, pisanja izvjetaja i eseja, kreativnosti i inovativne uporabe tehnologije?
PRAKTINE PRIMJENE E-PORTFOLIJA U OBRAZOVANJU
Jedna od moguih nastavnih primjena e-portfolio sustava je za voenje on-line dnevnika, npr. u izradi izvjetaja o provedenoj strunoj praksi, u izvjetavanju o nekoj studiji sluaja, kod primjene nekih od metoda tzv. kritikog miljenja ili iskustvenog uenja (engl. experiential learning), kao i u sluaju voenje on-line zabiljeki o tjednim sadrajima koji su obraeni na predavanjima i vjebama/seminarima iz odreenog nastavnog predmeta. Takva primjena eportfolio sustava osigurava ponavljanje nastavnog gradiva s predavanja i seminara/vjebi kojima je student prisustvovao, ali i proirivanje biljeaka studenta s nastavnog sata dodatnim informacijama, zakljucima, osobnim iskustvima, linkovima na povezane znanstvene ili strune resurse na webu, kao i multimedijalnim sadrajima (crtei, sheme, slike, audiozapisi, YouTube video i sl.). Na navedeni nain podrava se trajnije pamenje nastavnog gradiva, ali studenti takoer tako mogu razvijati vjetine organiziranja znanja te tekstualnog i vizualnog prezentiranja sadraja u on-line formatu i navike pohranjivanja/arhiviranja svojih biljeaka i rezultata svojeg rada (datoteka s
17
tekstovima eseja, referata, seminarskih radova, prezentacija, izvjetaja o projektima i sl.). E-portfolio sustavi posebno su pogodni za tzv. osobne sustave za upravljanje znanjem (engl. personal knowledge management system) jer u njihovom online okruenju studenti mogu sadraje i rezultate svojeg uenja pohranjivati, ureivati, integrirati, povezivati, kategorizirati, evaluirati, saimati ili proirivati, dijeliti s drugima, regulirati vrstu pristupa pojedinim sadrajima za druge osobe, suraivati u njihovoj izradi, prezentirati i dijeliti s drugima (vidjeti: Cignoni i sur., 2011.).
U obrazovnom procesu veliku ulogu ima komunikacija i suradnja, a e-portfolio sustav moe biti koriten kao dio komunikacijske infrastrukture za razmjenu socijalnih informacija i suradnju, podrku zajednicama za uenje (engl. learning communities), pa ak i za integriranje razliitih alata i servisa za podrku studentskim timovima i nastavnim grupama (vidjeti: Griesbaum i Kepp, 2010.). Na primjer, studentima e-portfolio omoguuje odravanje kontakata s nastavnikom (pojedinano i skupno), kontakte s drugim studentima, razmjenu nastavnih materijala i studentskih uradaka, kreiranje studentskih diskusijskih prostora te raspravu o nastavnim i drugim fakultetskim temama. Neke analize pokazuju da koritenje e-portfolio sustava moe pospjeiti komunikaciju ne samo izmeu internih dionika (studenti, nastavnici, odjeli) ve i s eksternim dionicima (lokalna zajednica, poslodavci) te dovesti do poboljanja na cijelom visokom uilitu (Ittelson i Oblinger, 2005.). Komunikacija postaje sve vanijom komponentom novijih pristupa on-line pouavanju, kao i socijalni kontekst u kojem se odvija uenje, za razliku od ranijih pristupa e-uenju koji su se vie zasnivali na informaciji i reprodukciji (Conole, 2008.). Uporaba e-portfolija takoer omoguuje procjenu komunikacijskih vjetina studenta, kao to su npr. izbor najpovoljnijeg medija za prikaz poruke, koritenje injenica za podrku idejama, jasno i precizno izraavanje, stvaranje smislenih veza, izrada profesionalnih prezentacija, koritenje primjerenih verbalnih i neverbalnih tehnika i oblikovanje teza za pisane radove, pri emu ne treba zanemariti korektnost u formatiranju teksta, izbjegavanje gramatikih i pravopisnih pogreaka te uporabu profesionalnog stila u tonu, strukturi, izboru rijei, organizaciji i sadraju poruke (BuzzettoMore, 2010.).
Napomene nastavnicima Prezentiranje sadraja putem e-portfolija moe osigurati potpunije razumijevanje i trajnije pamenje nastavnog gradiva. Na primjer, izrada on-line dnevnika u e-portfolio sustavu potie organizaciju, proirivanje i ponavljanje nastavnog gradiva. Kontaktima s drugim studentima mogue je dobiti savjete, pomo, povratnu informaciju, a njihovi uradci, npr. U voenju on-line dnevnika, omoguuju uvid u razliita (tua) vienja i Dopune gradiva koje je obraeno na nastavi. Prikazi projektnih zadataka vrlo dobro mogu proiriti ili pojasniti obrazovne sadraje i dati uvid u razliite pristupe rjeavanju problema vezanih uz odreenu nastavu temu. Na kraju, prikazi najboljih studentskih radova mogu biti postavljeni na web mjesto visokog uilita i tako pridonijeti njegovoj promociji te obrazovanju srednjokolskih uenika i drugih posjetitelja.
Slika 4. Prikaz stranice on-line dnevnika za 11. tjedan nastave iz kolegija Raunalom posredovana komunikacija - RPK (student je trebao napraviti zabiljeke o sadrajima vjebi u laboratoriju s raunalima i temama predavanja u uionici za dan 21.05.2010. te ih proiriti dopunskim sadrajima; linkovi na sve zabiljeke, koje su voene jednom tjedno, trebalo je pregledno organizirati na svakoj stranici dnevnika).
18
INTERAKCIJA POMOU E-PORTFOLIO SUSTAVA

Napomene nastavnicima Komunikacijske mogunosti e-portfolio sustava treba promatrati u kontekstu ostalih medija kojima se slue polaznici u odreenoj studijskoj grupi. Ukoliko oni ve otprije intenzivno koriste Facebook za meusobnu razmjenu poruka, moda nee biti voljni prijei na koritenje e-portfolio sustava za istu namjenu. Nadalje, u sluaju da nastavni kolegiji na visokom uilitu redovito koriste forume u Moodle sustavu za komunikaciju sa studentima, uporaba e-portfolio sustava za istu namjenu moe biti redundantna ili suvina. Na kraju, za posebno hitne ili vane/ozbiljne poruke moda e biti primjerenija elektronika pota poslana sa slubenog korisnikog rauna na visokom uilitu. Meutim, treba istaknuti trend na nekim visokim uilitima da se zbog vee fleksibilnosti i neposrednosti u kontaktima/odnosima sa studentima te obogaivanja njihovog obrazovnog iskustva koriste alternativni (neslubeni) kanali/mediji za komunikaciju i prezentaciju nastavnih sadraja.
Izrada osobnog profila i predstavljanje rezultata uenja razvijaju kod studenata vjetine on-line samoprezentacije i upravljanja dojmovima, to postaje sve vanija kompetencija u suvremenom poslovnom okruenju pri emu studenti svojim on-line profilima mogu nastojati ne samo dopasti se vrnjacima i drugim posjetiteljima ve ih i uvjeriti u svoje kompetencije (vidjeti: Agerbk, 2009.). Premda su to mnogi ve inili uporabom drutvenih mrea poput Facebooka, koritenjem e-portfolija studenti se privikavaju na on-line komunikaciju u obrazovnom okruenju, samootkrivaju se drugim studentima i lanovima tima, vode dijaloge i surauju, oblikuju sadraje koje e drugi studenti i nastavnici itati i evaluirati te mogu oblikovati kritike opservacije o uradcima drugih studenata. Za studente uporaba e-portfolio sustava moe imati veu vanost ukoliko poveava kompetencije i mogunost pronalaenja zaposlenja (Halstead i Sutherland, 2006.). Nadalje, budui da barem neki studenti mogu dolaskom u visokoobrazovno okruenje pokazivati anksioznost, strepnju ili strah od on-line komunikacije, koritenje e-portfolija moglo bi ih naviknuti na on-line oblike interakcije i bolje pripremiti za izazove on-line komunikacije i samoprezentacije u mnogim zanimanjima kao aktivnosti koje dominiraju suvremenim poslovnim okruenjem. On-line tehnologije za uenje u visokom obrazovanju sve vie se promatraju kao alati za interakciju, a sve manje kao sredstva za prezentaciju nastavnih sadraja (Tu, 2005.). Funkcionalnosti e-portfolio sustava poput Mahare podravaju razliite oblike komunikacije izmeu studenata, a kao posljedica bolja je njihova povezanost, uz mogunosti on-line umreavanja, suradnje i timskog rada. Osim to studenti mogu u Mahari kreirati svoje profile, to rezultira boljim meusobnim poznavanjem polaznika kolegija ili lanova studijske grupe, oni takoer mogu upravljati svojim listama prijatelja (Friends), kreirati grupe ili im se pridruiti (Groups), slati poruke prijateljima ili drugim korisnicima e-portfolio sustava (Messages), kao i komentirati njima dostupne portfolije, blogove i aktivnosti drugih korisnika sustava (Comments). Noviji trendovi u on-line pouavanju nastoje to vie iskoristiti socijalno umreavanje i povezane tehnologije (Facebook, Twitter), ukljuujui e-portfolio sustave (npr. Juceviien i Valineviien, 2010.), odnosno primijeniti koncepte zajednice za uenje (learning community) i/ili zajednice praktiara (community of practice) odreene specijalnosti (vidjeti: Bolliger i Shepherd, 2010.; Hallam et al., 2009.). Komunikacijske funkcionalnosti e-portfolio sustava Mahara mogu dobro podrati prethodno navedena pedagoka nastojanja. Na primjer, u okviru kolegija Raunalom posredovana komunikacija uporaba e-portfolio sustava omoguila je bolju interakciju studijskih grupa izvanrednih studenata, koji se u pravilu rjee susreu licem u lice i s nastavnikom i meusobno.
19
ISKUSTVENO UENJE I DOKAZI O POSTIZANJU ISHODA UENJA
Meu novijim pedagokim pristupima, koje je mogue podrati uporabom eportfolio sustava, svakako treba istaknuti tzv. iskustveno uenje (experiental learning). Taj pristup aktivnom uenju podrazumijeva uenje putem konkretnih aktivnosti studenata i njihovim promatranjem stvarnih situacija u prirodi ili praksi. Kao rezultate takvih oblika uenja studenti mogu u e-portfolio sustav postaviti dokaze poput dnevnika prakse, diskusija o posjeenim poduzeima ili izletima u prirodu, rezultate opaanja, istraivake zapise, crtee i skice, dijagrame i mentalne mape, rezultate intervjua, laboratorijske izvjetaje, fotografije, video/audio zapise i druge artefakte (preraeno prema: Zubizarreta, 2004., str. 45). Inae, koncept iskustvenog uenja mogue je povezati s primjenom reflektivnog portfolija u obrazovanju studenata (Nettleton i sur., 2008.). E-portfolio se moe koristiti kao reflektivni ili razvojni, ali i kao (re)prezentacijski, na nain da pokazuje na to u kolikoj su mjeri ostvareni neki ishodi uenja ili steene kompetencije potrebne npr. za izvoenje odreenog zanimanja (Villano, 2006.). Reflektivni e-portfolio sadravat e obrazovne ciljeve i planove studenta te zapaanja koliko su oni ostvareni, najee na temelju obrazovnih postignua i dokaza o njima (artefakti, uvjerenja, diplome). Razvojni (developmental) e-portfolio sastojat e se od kolekcije artefakata ili dokaza o postignuima koji su prikupljeni tijekom dueg vremenskog perioda. Na kraju, reprezentacijski portfolio, koji je slian showcase portfoliju za poslodavce, sadravat e dokaze o postignuima iz nekog ueg obrazovnog podruja, tj. o postignutim ishodima uenja iz povezanih obrazovnih cjelina. Koritenje e-portfolio sustava mogue je uklopiti u pedagoki okvir koji je usmjeren konkretnim postignuima i razvoju studenata prema stjecanju kompetencija. Naime, putem procesa izrade razvojnog, reflektivnog i reprezentacijskog portfolija odvija se samoregulirajue ponaanje studenata koje pospjeuje uinkovitost uenja, a takoer se omoguuje uspjenije usmjeravanje aktivnosti nastavnika i studenata i bolje vrednovanje ishoda uenja. O vanosti definiranje i procjene ishoda uenja te ulozi e-portfolija u tom procesu posebno su dobru analizu provele Sweat-Guy i Buzzeto-More (2007.). Uspjenije postizanje ishoda uenja, stjecanje kompetencija i njihovo djelotvorno prikazivanje za potencijalne poslodavce moe poveati vjerojatnost nalaenja zaposlenja, npr. u zanimanjima inenjerijskog profila.
Slika 5. Primjer prezentacije timskog zadatka kod kojeg su studenti sami birali oblik pedagokih e-aktivnosti koje su trebale pomoi animiranju drugih studenata da proue teorijske sadraje (najbolje izraeni projektni zadatci studentskih timova pred kraj semestra postavljeni su u Moodle sustavu, uz PowerPoint slajdove s predavanja nastavnika iz odgovarajuih tematskih cjelina, za druge studenti koji su pohaali kolegij)
20
Napomene nastavnicima Iskustveno uenje i kreiranje dokaza o postizanju ishoda uenja (stjecanju kompetencija) transformiraju i dopunjuju pristup pouavanju koji se zasniva na stjecanju apstraktnih znanja. Premda su vremenski zahtjevni, takvi naini oblikovanja obrazovnog procesa i zadataka za studente pribliavaju ih ispunjavanju kriterija poslodavaca s kojima e se susresti u konkretnim zanimanjima:trait e se primjenjiva znanja, snalaenje u praktinim zadacima, samostalnost u dopunjavanju akademskih znanja te njihova prilagodba potrebama sloenih i promjenjivih radnih okruenja.
KOMBINIRANJE PEDAGOKIH PRISTUPA KOD PRIMJENE E-PORTFOLIJA
Slika 6. Pomou e-portfolio sustava studenti mogu dijeliti poglede na osobne podatke, profile za poslodavce, kao i poglede na dnevnike i prikaze rezultata projekata, to podrava kognitivne procese kod uenja (dobri/loi primjeri, modeli, razliite perspektive), kao i suradniko (peer-to-peer) uenje i uenje u socijalnom kontekstu, a omoguuje i da se polaznici kolegija meusobno bolje upoznaju.
Kao anegdotalni primjer povezanosti ishodi uenja => dokazi kompetencija => portfolio za poslodavce mogue je spomenuti jednog studenta kolegija Drutveni aspekti raunalom posredovane komunikacije na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu koji je za potrebe seminara iz tog kolegija izradio e-portfolio stranicu za poslodavce s prikazom svojih postignua, poslao link na tu stranicu potencijalnim poslodavcima i na temelju toga u kratkom roku dobio posao u softverskoj tvrtki koja se bavi mobilnim tehnologijama.
Kao vane pedagoke osnove za e-uenje u literaturi su najee spominjani biheviorizam, kognitivizam i konstruktivizam. U biheviorizmu naglasak je na davanju povratnih informacija o uspjenosti uenja i nagraivanju za postignute rezultate, na primjer u obliku bodova za rijeene zadatke, informacija o tonosti u radu na pojedinim zadatcima, pohvala, priznanja, uvjerenja i certifikata. U sluaju primjene kognitivistikih principa naglasak je na stjecanju pojmova i obradi informacija, npr. uz primjenu slika, videozapisa, dijagrama, modela, analogija, usporedbi, metafora, studija sluaja, prikaza iz vie razliitih perspektiva, kombiniranje medija (slika, tekst, zvuk) itd. Na kraju, primjena konstruktivistikih metoda podrazumijeva uporabu projektnih zadataka, rjeavanje konkretnih problema u simuliranom i realnom prirodnom ili poslovnom okruenju, uenje u socijalnom kontekstu, usmjerenost na konstruiranje znanja od strane studenta bez iskljuivih interpretacija o tome to je jedino ispravno i sl. Bihevioristiki pristupi u primjeni e-portfolija povezani su uz njegovo koritenje za procjenu studentskih uradaka (assessment portfolio) te su to vie naglaeni to je feedback studentima ei i specifiniji, za manje jedinice uratka i znanja. S druge strane, kognitivistiki pristupi uenju podrani su ukoliko studenti u e-portfolio sustavu kreiraju multimedijalne prikaze s fotografijama, zvukom i videom, a prema mogunostima i s dijagramima i/ili mentalnim mapama, tj. objanjavaju nastavno gradivo (pojmove, pojave i procese) te razmjenjuju meusobno (ili izmeu vie generacija) u e-portfolio sustavu svoje poglede na specifine teme to im omoguuje uvid u tua vienja i interpretacije. Na kraju, konstruktivistiki pristupi uenju bit e podrani u sluaju da pojedini studenti ili grupe/timovi u e-portfolio sustavu izvjeuju o rezultatima svojih projekata te razmjenjuju s drugim studentima svoja zapaanja o odreenim pojavama i procesima, o konkretnim praktinim
21
rjeenjima kojima su svjedoili u realnim prirodnim ili poslovnim okruenjima te o ponaanju i doivljavanju ljudi koji u njima djeluju (uenje u socijalnom kontekstu!). Koritenje refleksije u obrazovnoj primjeni e-portfolija mogue je dopuniti tzv. kritikim miljenjem kao i povratnim informacijama koje studenti mogu davati jedni drugima. Individualno uenje mogue je zamijeniti suradnikim uenjem u grupi ili timu pri emu je proces spoznavanja s jedne strane distribuiran meu lanovima grupe/tima, a s druge strane integriran putem sadraja kojeg grupa, uz kooperaciju meu lanovima, postavlja u e-portfolio sustav. Tako je proces pouavanja sve manje usmjeren na ono to nastavnik smatra da treba prezentirati studentima, a sve vie je fokusiran na studente i njihove potrebe te mogunosti da prikupljaju, kreiraju, oblikuju i prezentiraju znanje, pri emu razvijaju kognitivne, praktine i socijalne vjetine koje su daleko iznad jednostavne reprodukcije gradiva zadanog od nastavnika. Prethodno opisane pedagoke pristupe mogue je kombinirati kod planiranja obrazovnih aktivnosti uz primjenu e-portfolio sustava. Na primjer, u primjeni eportfolija za procjenu studentskih uradaka (assessment) u pravilu e barem malo biti prisutni i kognitivistiki oblici pouavanja jer studenti te svoje uratke trebaju prikazati (npr. u multimedijalnom obliku, s poveznicama na literaturu na webu) u e-portfolio sustavu. Konstruktivistiko pouavanje u obliku projekata takoer e sadravati kognitivistika obiljeja jer e razmjenom prezentiranih informacija o projektima drugi studenti izvan projektnog tima stjecati i proirivati pojmove, misaone sheme i bolje razumjeti procese o kojima ue.
MOGUI PROBLEMI KOD PRIMJENE E-PORTFOLIO SUSTAVA

U primjeni tehnologije u obrazovanju uvijek treba voditi rauna o informacijskoj pismenosti i raunalnim/mrenim kompetencijama studenata. Ukoliko je njihova vjetina koritenja raunala i interneta/weba na niskoj razini, uporaba e-portfolio sustava moe opteretiti obrazovni proces i umanjiti uinke pouavanja u nastavnim predmetima koji nisu vezani uz ICT. Takoer, nastavnici trebaju imati uvid u mogunosti, prednosti i nedostatke primjene internetske tehnologije u pouavanju odreenih tematskih cjelina. Prethodno navedene probleme mogue je djelomino rijeiti prethodnim uvjebavanjem studenata za primjenu e-portfolio sustava. Na primjer, u okviru kolegija Menaderska komunikacija i vodstvo na studiju Ekonomika poduzetnitva studentima ekonomskog profila omogueno je prethodno uvjebavanje rada s e-portfolio sustavom te su oni vrlo dobro prihvatili izradu svojih on-line profila za poslodavce. S druge strane, studentima informatike ili elektrotehnike uporaba e-portfolio sustava nije predstavljala tehniki problem. Problemi se ponekad mogu pojaviti kod studenata koji su srameljivi ili sputani kad trebaju sebe prezentirati on-line, kao i sa studentima koji su slabiji u svladavanju nastavnog gradiva jer se izlau potencijalnoj kritici drugih studenata ukoliko ne uspiju na zadovoljavajui nain realizirati i prezentirati svoje uratke (rjeenja zadataka / projekte) u e-portfolio sustavu.
Napomene nastavnicima Nije ni potrebno ni korisno sve obrazovne aktivnosti zasnivati na e-portfolio sustavu. Bihevioralne principe pouavanja mogue je primijeniti i kratkim periodikim testovima u papir-olovka formi na nastavnom satu. Kognitivistike principe podrat e nastava uz primjenu 3d modela, laboratorijskih eksperimenata i sl. Iskustveno uenje i konstruktivistiko pouavanje mogue je realizirati volontiranjem, praksom, terenskim izletima, projektima u realnom okruenju. Takoer, istraivanja pokazuju da je uenje gradiva iz tiskanih materijala poput knjiga esto bre i uz manje distraktora nego online uenje. Treba istaknuti da je e-portfolio medij koji ponekad moe zamijeniti, ali e u najboljem i najeem sluaju proiriti i obogatiti obrazovanje uz primjenu tradicionalnih metoda. Slika 7. Kao dodatna pomo studentima prikazane su teme lekcije (za vjebe na raunalima koje su odrane dana 03.03.2012.) u Moodle sustavu s poveznicama na upute za koritenje e-portfolio sustava Mahara koje je pripremio Centar za e-uenje Sveuilita u Zagrebu, kao i na teajeve iz koritenja Mahare u video-formatu na YouTube servisu. Studenti su dobili i poveznice na brojne upute u tekstualnom i videoformatu o tome kako uspjeno izraditi (on-line) ivotopis i druge sadraje kod prijave na natjeaj za zapoljavanje.
22
ZAKLJUAK
Tijekom nekoliko godina primjene e-portfolio sustava u nastavi autor ovog lanka zakljuio je sljedee: e-portfolio je izvrstan medij za voenje on-line dnevnika i prezentiranje manjih studentskih projekata kad su studenti na zadovoljavajuoj razini raunalne pismenosti; uporaba e-portfolio sustava poveat e kod veine studenata razinu kompetencija vezanih uz uporabu internetskih tehnologija i on-line prezentaciju sadraja; dobro je imati u vidu odgovarajue pedagoke pristupe u primjeni eportfolija te prema njima planirati obrazovne aktivnosti; premda je za studente ovo vremenski zahtjevniji nain rada u odnosu na uporabu tiskanih materijala i izvjetaja u obliku teksta, koritenje eportfolija e vjerojatno potaknuti trajnije pamenje gradiva i osigurati veu mogunost za suradniko uenje; komunikacijske aktivnosti u okviru e-portfolio sustava pozitivno e utjecati na vjetine on-line interakcije i suradnje kod studenata te mogu smanjiti njihov strah ili nesigurnost u on-line samoprezentaciji i samootkrivanju u obrazovnom i poslovnom okruenju; uporabu e-portfolio sustava, kao i druge nove oblike on-line pedagokih aktivnosti, dobro je provjeriti na manjim studentskim grupama prije nego to se od velikih grupa studenata trai da ih koriste u prezentiranju svojih uradaka.
Literatura: Snow Andrade, M. (2012). Self-regulated learning activities: supporting success in on-line courses. U: Joi L. Moore and Angela D. Benson (ur.), International Perspectives of Distance Learning in Higher Education, InTech, http://www.intechopen.com/books/international-perspectives-of-distancelearning-in-higher-education/self-regulated-learning-activities-supportingsuccess-in-on-line-coursesAgerbk, L. (2009). Is a profile in social software a learning e-portfolio? If not, could any benefits be gained from linking the two? MedieKultur, 25(46), 6-17, http://ojs.statsbiblioteket.dk/index.php/ mediekultur/article/view/1337 Baker, A. (2005). ePortfolios: Potentials from a European perspective [presentation]. ePortfolio & Talent Management, Odense, 30-31 May 2005. Bolliger, D.U., Shepherd, C.E. (2010). Student perceptions of ePortfolio integration in on-line courses. Distance Education, 31(3), 295-314.
Bondolfi, T., Rousseau, R. (2006). Key-PAL: Key Skills Portfolio Assisted Learning. Tutors Guide, Ynternet.org & EIFE-l.org, KEY-PAL Socrates/Grundtvig EU project, http://www.ynternet.org/ ynternet.org/l-eportfolio-nouvelle-cle-del-insertion-socio-professionnelle/keypal-tutors-guide-v1.1.pdf Buba, G., ori, A., Orehovaki, T. (u tisku). The integration and assessment of students' artefacts created with diverse Web 2.0 applications, International Journal of Knowledge Engineering and Soft Data Paradigms. Buba, G., ori, A., Orehovaki, T. (2011). Strategies for implementation of Web 2.0 tools in academic education. 17th European University Information Systems International Congress, EUNIS 2011, Dublin, Ireland. Buzzetto-More, N. (2010). Assessing the efficacy and effectiveness of an eportfolio used for summative assessment. Interdisciplinary Journal of ELearning and Learning Objects, 6, 61-85. Cigognini, M.E., Pettenati, M.C., Edirisingha, P. (2011). Personal knowledge management skills in Web 2.0-based learning. U: Mark J.W. Lee and Catherine McLoughlin (ur.), Web 2.0-Based E-learning: Applying Social Informatics for Tertiary Teaching (str. 109-127), Information Science Reference - IGI Global, Hershey PA, SAD. Conole, G. (2008). New schemas for mapping pedagogies and technologies. Ariadne - Web Magazine for Information Professionals, vol. 56, http://www.ariadne.ac.uk/issue56/conole ori, A., Balaban, I., Buba, G. (2011): Case studies of assessment ePortfolios. Proceedings of the 14th International Conference Interactive Collaborative Learning - ICL 2011 (str. 89-94), Piestany, Slovaka : IEEE Xplore , 2011. Griesbaum, J., Kepp, S.-J. (2010). Facilitating collaborative knowledge management and self-directed learning in higher education with the help of social software: Concept and implementation of CollabUni a social information and communication infrastructure. Proceedings of I-KNOW 2010 (str. 415-426), 2010, Graz, Austria, http://knowminer.at/corpi/iknowpapers/data-2000-2010/pdf/facilitating_ collaborative_knowledge_management.pdf Hallam, G.C., Harper, W.E., Hauville, K.L., Creagh, T.A., McAllister, L.M. (2009). ePortfolio use by university students in Australia: Developing a sustainable community of practice. Queensland University of Technology, Department of Teaching and Learning Services, Brisbane, http://eprints.qut.edu.au/31915/ Halstead, A., Sutherland, S. (2006). Eportfolio: A means of enhancing employability and the professional development of engineers. International Conference on Innovation, Good Practice and Research in Engineering Education (EE2006), Liverpool, UK, http://www.ee2006.info/docs/10.pdf Ittelson, J., Oblinger, D. (2005). An overview of institutional e-portfolios. ELI White Papers, EDUCAUSE Learning Initiative, http://www.educause.edu/library/resources/overview-institutional-eportfolios
23
Jarrott, S., Eubanks Gambrel, L. (2011). The bottomless file box: Electronic portfolios for learning and evaluation purpose. International Journal of ePortfolio (IJeP), 1(1), 85-94. Juceviien, P., Valineviien, G. (2010). A conceptual model of social networking in higher education. Electronics and Electrical Engineering, 6(102), 55-58. Lane, C. (2007). The power of "e": Using e-portfolios to build on-line presentation skills. Innovate: Journal of On-line Education, 3(3). Nettleton, S., Lowe, D., Dorahy, R. (2008). Using e-portfolios to integrate reflective practice with experiential learning in engineering teaching and learning. U: J. Luca & E. Weippl (Eds.), Proceedings of World Conference on Educational Multimedia, Hypermedia and Telecommunications 2008 (pp. 4746-4754). Chesapeake, VA: AACE. Punie, Y., Ala-Mutka, K. (2007). Future Learning Spaces: new ways of learning and new digital skills to learn. Nordic Journal of Digital Literacy (Digital Kompetanse), 2(4), 210-225. Ravet, S. (2009). ePortfolio: A European Perspective. European Institute for ELearning, EIFEL, http://www.eportfolio.eu/res/resources/europe/eu/eportfolio-a-europeanperspective/at_download/file Sweat-Guy, R., Buzzetto-More, N.A. (2007). A comparative analysis of common e-portfolio features and available platforms. Proceedings of the 2007 Informing Science and Information Technology Conference, Ljubljana, Slovenia, 2007, http://proceedings.informingscience.org/InSITE2007/ IISITv4p327-342Guy255.pdf Villano, M. (2006). Electronic student assessment: The power of the portfolio. Campus Technology, August 29, http://campustechnology.com/articles/2006/08/electronic-studentassessment-the-power-of-the-portfolio.aspxCampus Computng (2010). The 2010 Campus Computing Survey. http://www.campuscomputing.net/ summary/2010-campus-computing-survey Tu, C.-H. (2005). From presentation to interaction: New goals for on-line learning technologies. Educational Media International, 42(3), 189206. Zubizarreta, J. (2004). The Learning Portfolio: Reflective Practice for Improving Student Learning. John Wiley & Sons, San Francisco, CA
24
2.3. ZAKLJUCI 2. RADIONICE O E-PORTFOLIJU

ISABEL MARTINS I TERESA CORREIA, CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU SVEUILITA U PORTU, PORTUGAL
OSNOVNE NAPOMENE O SADRAJU RADIONICE

Druga radionica u okviru projekta Uporaba sustava e-portfoija u sveuilinoj nastavi odrana 19. travnja 2012. u Sveuilinom raunskom centru Srce. Naziv radionice bio je Kako koristiti e-portfolio u nastavi a radionicu su vodile Sandra Kuina Softi, voditeljica projekta i voditeljica Centra za e-uenje Srca i Isabel Martins, voditeljica Centra za nove tehnologije u obrazovanju na Sveuilitu u Portu. Radionica je organizirana s ciljem da se nastavnike educira za rad s eportolio sustavom u nastavi i njegovim mogunostima. Radionica je osim teoretskih predavanja, pruila priliku sudionicima i da vide primjere dobre prakse primjene e-portfolija kao nastavne aktivnosti kao i mogunost sudjelovanja u aktivnostima u okviru kojih su imali priliku sami osmisliti kako primijeniti ovaj alat u svojem kolegiju te izmijeniti svoja promiljanja s ostalim sudionicima. 2. Koji su izazovi, a koje koristi kod uporabe e-portfolija? IKT vjetine i informacijska pismenost razliite razine IKT pismenosti dostupnost IT resursa odnos broja nastavnika i studenata bolji ishodi uenja uporaba portfolija za predstavljanje moguim poslodavcima dodatni sustav, vee optereenje nastavnika i studenata nedostatak standardizacije vea personalizacija, dostupnost, on-line biljenica za sve kolegije prilagodljivost: razliite razine prava pristupa 3. Kako je uporaba e-portfolija povezana vizijom obrazovanja? kompetencija cjeloivotnog uenja student u sreditu obrazovnog procesa nedostatak vizije zbog neiskustva nastavnika primjena ishoda uenja osobni razvoj i osjeaj napretka mogunost uenja prilagoenog pojedincu 4. U kojim se nastavnim aktivnostima moe koristiti e-portfolio? projektni rad suradniko uenje (eng. peer-to-peer learning) kontinuirano vrjednovanje dnevnici s promiljanjima poticanje istraivakog rada studenata dnevnici uenja, projekti, primjena znanja usvojenog na kolegiju, integracija razliitih sadraja, kolaborativne aktivnosti i suradniki rad
25
ZAKLJUCI RADIONICE
Nakon predavanja, odrana je radionica (brainstorming acitivity) u okviru koje su sudionici diskutirali i promiljali o onome to su uli te izmijenili svoja iskustva i razmiljanja. Ovu aktivnost vodile su Isabel Martins i Teressa Correia iz Centra za nove tehnologije u obrazovanju Sveuilita u Portu. 1. Koji je glavni cilj zbog kojega Vaa institucija koristi e-portfolio? potaknuti studente na promiljanje promijeniti nain na koji ue aktivirati nastavnike i studente obogatiti kolegije CV nastavnika komunikacija izmeu nastavnika i studenata te studenata meusobno dnevnik uenja i praenje napretka
5. Moe li se e-portfolio integrirati u kurikulum? novi alati koji se mogu prilagoditi sadraju i aktivnosti prezentacija dizajna U diskusiji na kraju ove aktivnosti sudionici su istaknuli da je tehnologija alat koji omoguava unaprjeenje procesa uenja i pouavanja te da naglasak treba staviti na pedagogiju. Takoer je istaknuto da je pri uporabi e-portfolija u nastavi vano studentima objasniti kako i na koji nain e koristiti e-portfolio i koji su oekivani ishodi uenja. Ujedno je pri uporabi tehnologija u nastavi vano osigurati tehniku podrku i nastavnicima i studentima. Radionica je odrana na engleskom jeziku.
PROGRAM RADIONICE, 19.TRAVNJA 2012.

9:00-9:30 9:30-9:35 9:35-9:50 9:50-10:20 Registration Introduction
Sandra Kuina Softi, Head of the E-learning Centre, SRCE, Project Leader
Getting started with E-portfolio
Tona Perii Pintek, E-learning Centre, SRCE

Use of digital e-portfolios at the University of Porto: presentation of case studies
Isabel Martins, Head of Unit of new Technologies in Education of the University

of Porto
Teresa Correia, Unit of new Technologies in Education of the University of Porto

10:20-10:35 10:35-11:05 Discussion Pedagogy and instructional design in the use of e-portfolio system: students journals and project reports for collaborative learning
Professor Goran Buba, Faculty of Organisation and Informatics, University of

Zagreb 11:05-11:20 Organization of students in working groups with Mahara e-portfolio system, examples of their work and assessment procedure Ana ori, Faculty of Organisation and Informatics, University of Zagreb Refreshment break Developmental e-portfolio on the E-learning Academy programs Branka Vuk, Croatian Academic and Research Network CARNet Working groups: Brainstorming activity (assignment to do in small groups) 12:25-12:55 12:55-13:10 What is the primary goal for your institution to use an (e)portfolio? What are the challenges and the benefits for using an (e)portfolio? How is it connected with the educational vision? What are the learning activities (for the e-portfolio)? Is there an integration with the curriculum?
11:20-11:35 11:35-11:55 11:55-12:25
Presentation of results and discussion Conclusions
26
Druga radionica o e-portfoliju, 19. travnja 2012.
27
3.
IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U NASTAVI
28
3.1. DIGITALNI PORTFOLIO U PROFESIONALNOM OSPOSOBLJAVANJU: STUDIJA SLUAJA S KINEZIOLOKOG FAKULTETA

PAULA QUEIRS I ISABEL MARTINS, KINEZIOLOKI FAKULTET SVEUILITA U PORTU, PORTUGAL
U ovom je tekstu opisana uloga e-portfolija u programu obrazovanja studenata, buduih nastavnika tjelesnog odgoja na diplomskom studiju Kineziolokog fakulteta Sveuilita u Portu. Studija se odnosi na akademsku godinu 2010./2011., a podaci su prikupljeni analizom on-line aktivnosti u sklopu kolegija Pedagoki profesionalizam (1. godina diplomskog studija, nastavniki smjer). U studiji o uporabi web 2.0 alata u nastavi, studenti su trebali izraditi e-portfolio tijekom hospitacija kako bi se njime mogli koristiti za vrijeme Praktikuma (struno-pedagoke prakse) na 2. godini diplomskog studija nastavnikog smjera. Uporaba e-portfolija alternativa je tradicionalnom modelu nastave i prua vie mogunosti za samostalno voeno uenje, jer osigurava bolje tehnike vjetine buduih nastavnika. E-portfolio je uveden u program obrazovanja nastavnika (Praktikum) umjesto tradicionalnog portfolija s ciljem poticanja suradnikog uenja te lake meusobne komunikacije studenata te komunikacije studenata sa svojim mentorima i nastavnicima s kojima surauju u kolama. E-portfolio je ujedno sastavni dio vrjednovanja buduih nastavnika zajedno s ocjenom odranog nastavnog sata. Portfolio prakse u nastavi (eng. teaching portfolio) sve je prisutniji u programima obrazovanja buduih nastavnika te, kako istie Coutinho (2007.), postaje sve vaniji zbog strukturalne reforme koju je Bolonjski proces nametnuo u programima obrazovanja nastavnika u Portugalu. Kolegij Pedagoki profesionalizam vaan je za promiljanje buduih nastavnika o nastavnikoj struci. Neki su od osnovnih ciljeva tog kolegija stjecanje znanja o temeljnim konceptima, rasprava o struci u suvremenom kontekstu i osposobljavanje za rad, utvrivanje osnovnih znanja posebice onih vezanih uz nastavu tjelesnog odgoja i sporta te razvijanje vjetina svladavanja profesionalnih izazova i osposobljavanje studenata za cjeloivotno uenje (eng. Lifelong Learning, LLL). Ova studija sluaja analizira potencijale e-uenja u implementaciji novih pedagokih i obrazovnih praksi te novih nastavnih alata zasnovanih na tehnologiji. Konkretno, govori se o refleksivnom e-portfoliju u obrazovanju nastavnika kao vanom alatu za stjecanje znanja korisnih za nastavniku
profesiju. U studiji su koritene praktine lekcije s hospitacija odranih tijekom kolegija Pedagoki profesionalizam kroz aktivnost izrade e-portfolija kojima e se studenti koristiti i tijekom Praktikuma. Glavni je cilj ove aktivnosti bio u kratkom roku razviti e-portfolio kojim se studenti mogu koristiti tijekom Praktikuma, ali kojim e se moi i dugorono koristiti u svojoj nastavnikoj karijeri koristei se tako mogunou viekratne uporabe e-portfolija. Refleksivni e-portfolio smatramo kljunim u obrazovanju nastavnika jer je to vaan alat koji pomae u profesionalnom razvoju s obzirom da su u njemu kroz osobne prie studenata prikazane njihove osobne refleksije. E-portfolio je alternativa tradicionalnom dnevniku prakse (eng. dossier), moe biti dio vrjednovanja te je vaan dio komunikacije studenata s nastavnicima, ali i s mentorima i nastavnicima s kojima surauju u kolama. Takoer, e-portfoliju se lako pristupa i moe se postupno razvijati (studenti i nastavnici mogu opisivati i promiljati o svojem procesu uenja). Kako su studenti razvijali svoje e-portfolije u uionicama? Na temelju obveza u Praktikumu i samostalnog istraivanja studenti su u manjim skupinama izradili svoje e-portfolije studentske prakse i prezentirali ih cijeloj skupini. Prilikom izrade portfolija studenti su se koristili besplatnim alatima kao to su Google pages, Webnote, Wiw, Wordpres i sl. Bez obzira na to to su se tim alatima koristili po prvi puta, studenti su izradili zanimljive eportfolije. Glavni su zakljuci ove studije da je uvoenje e-portfolija kao nastavne aktivnosti znaajno doprinijelo stjecanju vanih znanja o nastavnikoj struci, a omoguilo je studentima da se osvrnu i promisle o svojoj praksi i nainu pouavanja uz pomo svojih mentora. Prema miljenju studenata takvo je aktivno uenje vrlo vano, osobito jer su sami nauili izraivati svoj eportfolio koji kasnije u svojoj profesionalnoj karijeri mogu ponovno iskoristiti.
29
Reference: Coutinho, C. (2007). Infusing technology in pre service teacher education programs in Portugal: An experience with weblogs. U: R. Craslen et al (ur.).Proceedings of the 18th International Conference of the Society for Information Technology & Teacher Education Martins, I., Correia, T. and Soeiro A. (2008). Digital Portfolios in University of Porto: defining goals Retrieved: 16 December 2011. http://repositorioaberto.up.pt/bitstream/10216/56249/2/903.pdf
30
3.2. ORGANIZACIJA I VREDNOVANJE STUDENTSKIH AKTIVNOSTI U E-PORTFOLIJU MAHARA

ANA ORI, MAG. INF., FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE SVEUILITA U ZAGREBU
SAETAK
Zadnje dvije godine e-portfolio sustav Mahara Centra za e-uenje intenzivno se koristi u kolegiju Raunalom posredovana komunikacija, iji je nositelj profesor dr. sc. Goran Buba. Primjenom e-portfolija Mahara studentima je pruena mogunost stvaranja personaliziranog okruenja za uenje, mogunost suradnikog uenja te mogunost boljeg razumijevanja sadraja kolegija. U poglavlju su prikazane etiri aktivnosti primjene e-portfolija u okviru spomenutog kolegija na strunom studiju Primjena informacijske tehnologije u poslovanju. Prva aktivnost je izrada profilne stranice, druga je voenje dnevnika, trea je sudjelovanje u forumskim diskusijama, a etvrta je aktivnost izrada projekta. Glavna korist koritenja e-portfolija za nastavnike bila je mogunost praenja rada i napretka studenata te mjerenje u kojoj su mjeri ostvareni ishodi uenja predvieni nastavnim planom kolegija.
S gotovim profilnim stranicama studenti su se predstavili svojim kolegama i nastavnicima, a gotove profilne stranice mogli su podijeliti i s potencijalnim buduim poslodavcima preko URL-adrese. U e-portfoliju Mahara studenti su takoer mogli na jednom mjestu evidentirati svoja postignua kroz sve godine studija te dodati razne artefakte koji su nastali kao rezultat studiranja (npr. prezentacije, eseji, seminarski radovi i sl.). Vrednovanje izrade profilnih stranica prvenstveno je bilo formativnog oblika. Nastavnici su nastojali potaknuti studente da pokau najbolje od sebe. Pokazali su im primjere najbolje prakse te su im osigurali savjete i smjernice to bi tono trebali napraviti u kojem dijelu, koji dio bi trebali doraditi i sl. Rezultat vrednovanja bili su bodovi za aktivnost. Primjer profilne stranice prikazan je na slici 2.
NAIN KORITENJA E-PORTFOLIJA U NASTAVI

E-portfolio Mahara na Fakultetu organizacije i informatike rabi se ve nekoliko godina na raznim kolegijima. U ovom poglavlju biti e prikazani primjeri implementacije e-portfolija na kolegiju Raunalom posredovana komunikacija koji se izvodi na strunom studiju Primjena informacijske tehnologije u poslovanju. Nositelj kolegija je prof. dr. sc. Goran Buba. U navedenom kolegiju u akademskoj godini 2011./2012. e-portfolio se koristio na ove naine: a) za izradu osobne profilne stranice Izrada profilne stranice bio je samostalni i obavezni zadatak za sve studente. Studenti su trebali evidentirati to su sve nauili kroz prethodne godine studija, koja znanja i vjetine su stekli, koja znanja i vjetine ele stei u narednim godinama te koji su im ciljevi u akademskom, osobnom i profesionalnom pogledu.Na taj su nain studenti dobili priliku da zapiu tko su, to ele biti i kako e to postii.
Slika 1. Koncept elektronikog portfolija (e-portfolio)
31
Slika 2. Primjer profilne stranice
b) kao elektroniki dnevnik Aktivnost voenja on-line-dnevnika obuhvaala je redovito (najee tjedno) voenje biljeki/saetaka o kljunim pojmovima s predavanja i seminara. Takoer su na istom mjestu (na istoj stranici) studenti mogli integrirati i razne artefakte koji su nastali kao rezultat nastavne aktivnosti (npr. prezentacije, seminarske radove, studije sluaja itd.) te druge artefakte koji su nastali kao rezultat koritenja web-alata 2.0 (npr. umne
32
mape, blok-dijagrame, video-zapise, vremenske dijagrame, rss-vijesti i sl.). Ta aktivnost je iziskivala dosta vremena i angamana od strane studenata, no glavna svrha te aktivnosti bila je da studenti ponove, tj. zapiu to to su uli na predavanjima i seminarima kako bi na kraju potroili manje vremena prilikom pripreme za ispit. Od studenata se trailo ne samo da pasivno primaju i biljee informacije ve da promisle o tome to su uli i vidjeli te da zabiljee svoje miljenje i stavove. Rezultat te aktivnosti bila je kolekcija biljeki kojoj studenti mogu uvijek pristupiti neovisno o vremenu i mjestu, jer je sve dostupno i pristupano on-line tijekom njihovog studiranja. Kako e-portfolio Mahara ima mnogo korisnih funkcionalnosti, studenti su mogli organizirati i personalizirati on-line prostor za voenje biljeki ba onako kako njima najbolje odgovara koristei se raznim formatima teksta, slika i videa kako bi dodatno ilustrirali i(li) naglasili vanost sadraja. Dnevnici su bili dostupni i drugim studentima koji pohaaju isti kolegij. Studenti su mogli vidjeti to su drugi studenti zapisali i kako su organizirali svoje biljeke. Na taj smo nain htjeli potaknuti suradniko uenje i kreativnost studenata. Kako bi dodatno ilustrirali i(li) naglasili vanost sadraja. Dnevnici su bili dostupni i drugim studentima koji pohaaju isti kolegij. Studenti su mogli vidjeti to su drugi studenti zapisali i kako su organizirali svoje biljeke. Na taj smo nain htjeli potaknuti suradniko uenje i kreativnost studenata. Aktivnost voenja elektronikog dnevnika takoer se uzimala u obzir prilikom odreivanja konane ocjene studenta. Vrednovanje studentskih dnevnika obuhvaalo je procjenu postignutih razina kompetencija iz dotinog kolegija. Koritene su metode formativnog i sumativnog vrednovanja. Kod formativnog oblika provjeravaju se znanja i vjetine studenata tijekom poduavanja, tj. tijekom semestra ili ciklusa izvoenja nastave. Studentima su osigurane povratne informacije o njihovim uradcima, promiljanjima, kvaliteti i sl. u obliku komentara na njihovim dnevnicima (eng. feedback). Sumativna procjena dnevnika koristila se na kraju semestra ili ciklusa izvoenja nastave. Rezultat sumativne procjene bila je prosjena ocjena on-line-dnevnika koja je zatim ulazila u konanu ocjenu. Za sumativnu procjenu dnevnika koriteno je subjektivno vrednovanje kojim su se nastojale uoiti kvalitativne razlike u znanjima i steenim vjetinama. Prilikom vrednovanja uzeti su u obzir ovi elementi: saetak kljunih pojmova iz tematskih cjelina, gramatika tonost teksta, vlastita promiljanja i zakljuci te kompletnost i kvaliteta pridruenih artefakata. Svaki je od elementa procijenjen ocjenom od jedan do pet (15). Jedan je dodijeljeno ako kriteriji uope nisu bili zadovoljeni, a pet je dodijeljeno ako su kriteriji u potpunosti bili zadovoljeni. Nakon toga izraunala se prosjena ocjena za sve kriterije i ta ocjena predstavlja ocjenu tog dijela aktivnosti. Glavni cilj aktivnosti je kontinuirano praenje i vrednovanje usvojenih znanja studenata, promiljanja i stavova studenata te postignue ishoda uenja. Primjer dnevnika prikazan je na slici 3.
Jedan je dodijeljeno ako kriteriji uope nisu bilo zadovoljeni, a pet je dodijeljeno ako su kriteriji u potpunosti bili zadovoljeni. Nakon toga izraunala se prosjena ocjena za sve kriterije i ta ocjena predstavlja ocjenu tog dijela aktivnosti. Primjer poetne stranice grupe PITUP RPK ZABOK 2012 prikazan je na slici 4.
Slika 3. Primjer jedne stranice dnevnika
c) kao on-line-zajednica U e-portfoliju postoji mogunost formiranja grupa. Za svaki kolegij i pojedinu akademsku godinu formirali smo grupu u e-portfoliju. Studenti u grupi mogli su meusobno komunicirati preko forumskih diskusija, razmjenjivati sadraje i stvarati te ureivati zajednike stranice. Za potrebe kolegija bilo je obavezno sudjelovanje u forumskim diskusijama te pokretanje novih diskusija vezano uz sadraje kolegija. Svrha te aktivnosti bila je potaknuti razmjenu iskustava i znanja, podupiranje drutvenih interakcija koje su manje ograniene vremenom i prostorom te razvoj i unapreenje komunikacijskih vjetina, vjetina pisanja i drugih on-line-vjetina. Ta je aktivnost omoguila nastavnicima otkrivanje studentskih reakcija i miljenja vezanih uz sadraje kolegija to im se svia, a to ne, te potekoa na koje su studenti nailazili prilikom savladavanja gradiva kolegija. Primjeri su nekih od forumskih tema: pravila ocjenjivanja u e-portfoliju, forum za pomo pitanja i odgovori, zabavne teme (za oputanje i bolje meusobno upoznavanje), teme za raspravu, razmjenu miljenja, stavova, iskustava i sl. Vrednovanje aktivnosti sudjelovanja u forumskim diskusijama takoer je obuhvaalo nekoliko kriterija: uestalost ostavljanja postova, jasnoa i relevantnost postova, demonstracija znanja i doprinos u stvaranju novog znanja, poveznica s osobnim iskustvom i pruanje podrke. Svaki se od elementa procjenjivao ocjenom od jedan do pet (1 5).
Slika 4. Primjer poetne stranice grupe PITUP RPK ZABOK 2012
d) za prezentaciju projekata E-portfolio se moe koristiti i za kolaborativnu suradnju na projektu izmeu dvaju ili vie studenata. Korisnici e-portfolija mogu se organizirati u grupe te na taj naini dobiti zajedniki prostor za ureivanje stranica u e-portfoliju. U okviru kolegija Raunalom posredovana komunikacija studenti su trebali napraviti projekt u paru koji je obuhvaao teorijsku razradu teme, dodatne sadraje i izvore s Interneta, prezentaciju i organizaciju kljunih pojmova, koritenje slika i grafova kako bi se dodatno ilustrirao i demonstrirao sadraj. Cilj je bio potaknuti suradnju i timski rad izmeu studenata te ukljuiti studente da doprinose stvaranju zajednike baze znanja iz podruja kolegija.
33
Vrednovanje studentskih projekata ukljuivalo je procjenu slijedeih kriterija: tonost navedenih informacija, kvaliteta prezentiranog sadraja, gramatika tonost i ispravnost reeninih konstrukcija, osobni doprinos, vlastita miljenja i zakljuci te organizacija i prezentacija informacija. Svaki se od elementa procjenjivao ocjenom od jedan do pet (1 5). Jedan je dodijeljeno ako kriteriji uope nisu bili zadovoljeni, a pet je dodijeljeno ako su kriteriji u potpunosti bili zadovoljeni. Nakon toga izraunala se prosjena ocjena za sve kriterije i ta ocjena predstavlja ocjenu tog dijela aktivnosti. Najbolji projekti sluili su kao dodatni izvori za savladavanje gradiva kolegija. Primjer jednog projekta prikazan je na slici 5.
Poveana je interakcija izmeu nastavnika i studenta te su nastavnici znatno lake mogli dobiti povratne informacije od studenata. Aktivnostima u eportfoliju produeno je vrijeme uenja, ne samo za vrijeme redovite nastave nego i izvan nje. Iako su te aktivnosti zahtijevale dodatno vrijeme i angaman studenata, postignuti su pozitivni utjecaji na motivaciju i na uspjeh u savladavanju kolegija.
POVRATNE INFORMACIJE STUDENATA O E-PORTFOLIJU MAHARA

Na kraju ciklusa izvoenja kolegija postavili smo temu za diskusiju vezanu uz e-portfolio Mahara. Pitali smo studente to su prema njihovom miljenju prednosti, a to nedostaci e-portfolija Mahara. Primjer je jednog studentskog komentara na forumu:
Studentica V.B., PITUP Zabok 2012.:sam sustav je dobar. Ipak priamo o sustavu kojem je baza open source i svi bugovi i ostali nedostaci se popravljaju ovisno o interesu zajednice (samo ih treba prijaviti). Od same ideje da na njemu predstavite sebe i svoja postignua otilo se i korak dalje te su ponueni razni sadraji. Na eportfolio zapravo moete staviti cijeli svoj ivot, digitalni portfolio. Tko voli... Neke stvari moda nisu logine te imena stavki mogu zavarati, ali se ovjek na to navikne. Tutorial postoji, na internetu ih ima masu. Jedan od relativno dobrih tutoriala je upravo i ovaj na linku desno: prirunik o radu sa sustavom". Za ono to nama treba je sasvim dovoljno. Za sve one koji ele vie, na internetu mogu potraiti dodatne materijale. I na kraju, moje miljenje o prednostima i nedostacima. Prednost sustava je u tome to drag&drop metodom, bez potrebe znanja programiranja, moemo napraviti prihvatljivu stranicu, svoj portfolio. Sadraji koje postavljamo u e-portfolio mogu biti selektivno dostupni, sami odreujemo tko vidi koje sadraje. Nedostatke vidim u tome da postoji dosta problema u radu iz razliitih browsera, nema pretraivanja po sadrajima, u pravilu se mogu embedati samo objekti google i youtube. Nedostatak je i to jako malo ljudi koristi e-portfolio kao sustav.
Slika 5. Primjer timskog projekta
VANOST KORITENJA E-PORTFOLIJA

Primjena e-portfolija omoguila je nastavnicima praenje i mjerenje jesu li ostvareni ishodi uenja predvieni nastavnim planom i programom kolegija. Sav je studentski rad organiziran i dostupan na jednom on-line-mjestu. Korisnik e-portfolija odluuje o pravima pristupa sadrajima pa student moe dodijeliti prava pristupa nastavnicima i kolegama, ali i drugima izvan sustava, npr. roditeljima ili buduim poslodavcima.
34
Ostali su studentski komentari vezani uz prednosti e-portfolija Mahara: jednostavnost koritenja, dobar dizajn, postojanje korisnih funkcionalnosti kao npr. pravo pristupa i izrada ivotopisa, korisno za praenje rada studenata, dovoljna koliina uputa (video i tekst), koristan za razvoj raznih vjetina (komunikacijske, prezentacijske, multimedijalne vjetine), mogunost boljeg upoznavanja drugih studenata itd. Studentski su komentari vezani uz nedostatke e-portfolija Mahara: loi prijevodi za neke od funkcionalnosti, neke funkcionalnosti nisu podrane u svim preglednicima, ne rade ili nisu do kraja dovrene, nema mogunosti pretraivanja prema sadraju, nema mogunosti samostalnog ureivanja pozadina, nepovezanost s drugim sustavima (npr. Moodle, Hzzo) itd.
KORISTI E-PORTFOLIJA
Pregledom literature iz podruja e-portfolija mogu se izdvojiti neki openiti razlozi zato je korisno koristiti se e-portfolijom: studenti e-portfoliju mogu pristupiti bilo kada s bilo kojeg raunala s internetskom vezom te sadraj svojih portfolija mogu lako podijeliti s drugima (Pullman 2002), studenti su motiviraniji za izradu web orijentiranih portfolija umjesto klasinih papirnatih (Driessen et al. 2007), koritenje e-portfolija moe poduprijeti razvoj raznih vjetina kao to su pisanje, organizacija, prezentacija, komunikacija, kritiko promiljanje itd. (Butler 2006), e-portfolijo omoguava vrednovanje procesa uenja i ishoda uenja (Barrett 2010), e-portfolio je prikladan alat za formativno i sumativno vrednovanje rada studenata (Barber et al. 2007, Buzzetto-More 2010), ukljuuje studente u proces uenja te ih potie da preuzmu odgovornost za vlastito uenje (Yang 2003, Lopez-Fernandez i Rodriguez-Illera 2009). Reference:
Barber, E., Guasch, T. (2007). Espasa, A., E-portfolio to assess professional competences in university virtual classrooms, Proceedings of the sixth conference on IASTED International Conference Web-Based Education - 2, str. 406 409. Barrett, H. C. (2010). Balancing the Two Faces of ePortfolios, Educao, Formao & Tecnologias, str. 6-14. Retrieved May 15, 2011, preuzeto s: http://eft.educom.pt/index.php/eft/article/viewFile/161/102 Butler, P. (2006). A Review Of The Literature On Portfolios And Electronic Portfolios, eCDF ePortfolio Project, Creative Commons AttributionNonCommercial-ShareAlike 2.5, Retrieved June 26, 2012: http://www.tss.uoguelph.ca/projects/ePresources/Review%20of%20literatur e%20on%20portfolios%20and%20ePortfolios.pdf Buzzetto-More, N. (2010). Assessing the Efficacy and Effectiveness of an EPortfolio Used for Summative Assessment, Interdisciplinary Journal of ELearning and Learning Objects 6, str. 45-62. Driessen, E. W., Muijtjens, A. M. M., Van Tartwijk, J., Van Der Vleuten, C. P. M. (2007). Web- or paper-based portfolios: is there a difference? Medical Education, 41: 10671073. Pullman, G. (2002). Electronic portfolios revisited: The efolios project, Computers and Composition 19 (2002), str. 151169. Lopez-Fernandez, O., Rodriguez-Illera, J.L. (2009). Investigating university students adaptation to a digital learner course portfolio, Computers & Education 52, str. 608616.
Yang, N. D. (2003). Integrating portfolios into learning strategy-based instruction for EFL college students, IRAL: International Review of Applied Linguistics in Language Teaching, 41(4), str. 293.
35
4.
IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U CJELOIVOTNOM OBRAZOVANJU
36
4.1. RAZVOJNI E-PORTFOLIO NA PROGRAMIMA CARNETOVE E-LEARNING AKADEMIJE

BRANKA VUK, POMONICA RAVNATELJA ZA PODRKU OBRAZOVANJU, HRVATSKA AKADEMSKA I ISTRAIVAKA MREA CARNET
CARNetova E-learning akademija jednogodinji je on-line obrazovni program o uporabi IKT-a u pouavanju namijenjen nastavnicima u svim podrujima obrazovanja. Program nudi kombinaciju inovativnih alata i nastavnih aktivnosti meu kojima je i razvoj osobnog e-portfolija u sustavu Mahara. Od polaznika se oekuje da postupno dodaju materijale u svoj portfolio za to dobivaju bodove koji ulaze u zavrnu ocjenu. Aktivnost se, izmeu ostalog, temelji na odgovaranju na pitanje o tome to je naueno na kraju svakog modula, ime se polaznike eli potaknuti na promiljanje o vlastitom procesu uenja, na uporabu metakognitivnih vjetina te na razvoj digitalnih vjetina uporabom jo jednog digitalnog alata.
E-portfolio se rabi u nastavi etiri godine i izrada osobnog portfolija sada je aktivnost koja se ocjenjuje na sva tri programa ELAe. Ipak, nain izvoenja aktivnosti tijekom godina razvio se na osnovi iskustava i povratnih informacija polaznika. Razvoj te aktivnosti moe se podijeliti u tri faze.
PRVA FAZA
E-LEARNING AKADEMIJA
E-learning akademija (ELA) dvosemestralni je on-line obrazovni program namijenjen nastavnicima koji ele rabiti IKT u svojoj uionici i nastavi, a razvila ga je i izvodi Hrvatska akademska i istraivaka mrea (CARNet). Polaznici mogu odabrati jedan od tri ponuena programa E-learning Management, Elearning Tutoring i E-learning Course Design. Ciljana publika su nastavnici na svim razinama obrazovnog sustava. Polaznici ue o teoriji e-uenja, prouavaju nastavne strategije i materijale, strategije vrjednovanja i alate za uporabu tih strategija u on-line ili u kombiniranom (eng. blended) okruenju. Osim teorijskog znanja, aktivno sudjeluju u aktivnostima te se koriste alatima o kojima ue. Jedna od aktivnosti na E-learning akademiji je izrada e-portfolija polaznika pomou alata otvorenog koda za e-portfolio i drutveno umreavanje Mahara.
U poetku je mogunost izraivanja osobnog portfolija i eksperimentiranje s alatom i konceptom e-portfolija te postavljanje zadaa dana samo polaznicima programa Course Design. Polaznici nisu dobili nikakve upute za rad s alatom niti upute za konkretne aktivnosti te im je preputena odluka ele li se ili ne koristiti tim alatom i ako da, kako. Iako je veina polaznika (18 od 23) otvorila raun u sustavu Mahara, izraen je relativno mali broj portfolija (samo je 7 polaznika imalo neki sadraj) i to su uglavnom bili aktivniji lanovi grupe, a ti su portfoliji bili sasvim jednostavni i nikada se nisu razvili u prave e-portfolije. Alatom se veina koristila samo kao platformom za predaju zadae, a samo je jedan polaznik dodao i druge sadraje.
DRUGA FAZA
AKTIVNOST IZRADE E-PORTFOLIJA NA ELA-I

Aktivnost izrade e-portfolija koja je osmiljena i rabi se na programima ELA-e prvenstveno je razvojnog karaktera, no ima odlike i ocjenjivanja te reprezentacijskog portfolija.
Ti pokazatelji naveli su voditelje programa na zakljuak da je potrebno formalno ocjenjivati i osmiljeno ukljuiti e-portfolio u nastavu ako ele potaknuti njegovu uporabu kod polaznika kao i pozitivan utjecaj na proces uenja. Takoer se ispostavilo da je zbog sloenosti Mahare polaznike potrebno obuiti za rad sa sustavom. Kao rezultat e-portfolio je uveden kao aktivnost na sva tri programa, u oba semestra, a za polaznike je organizirana uvodna radionica o Mahari. Polaznici su upueni da izrade svoje profile u Mahari i dodaju najmanje jedan osvrt po modulu. Pitanja za osvrt (povezana s temom modula) i povratnu informaciju dobili su od svojih tutora.
37
Za tu aktivnost odreeno je simbolinih 5% ocjene (pet bodova u svakom semestru), to je, kako se pokazalo, bila dovoljna motivacija da svi polaznici izrade svoj e-portfolio i redovito ga nadograuju. Ipak, jedan su od uoenih problema povratne informacije tutora na miljenja i osvrte polaznika. Aktivnost je ponovno doraena za sljedeu generaciju polaznika.
REZULTATI
Na kraju svakog semestra od polaznika se trailo da ocijene korisnost i doprinos, aktivnosti pisanja e-portfolija, kvalitetu svojeg uenja i da komentiraju nain vrjednovanja portfolija. U svojim komentarima polaznici su procijenili da im je pisanje osvrta na proces uenja bilo korisno iz vie razloga: 1) potaknulo ih je na prepriavanje i preformuliranje toga to su nauili, zbog ega su to bolje zapamtili, 2) potaklo ih je da propituju i preispituju svoje stavove o nekim temama, 3) omoguen im je uvid u osvrte drugih polaznika, a time i nadograivanje znanja, 4) pisanje osvrta potaklo ih je da ideje i stavove organiziraju i pretoe u konkretne rijei, 5) omogueno im je da usvojeno gradivo stave u iri kontekst (parafrazirani komentari koje su polaznici pisali u anketi). Ipak, i nakon dorade ovih aktivnosti, koncept e-portfolija nije bio privlaan svim polaznicima, to je bilo vidljivo iz toga da neki nisu uope sudjelovali ili su smanjili sudjelovanje kako se primicao kraj semestra. Komentari su takoer pokazali da neki od polaznika nisu vidjeli smisao te aktivnosti. Nasuprot tomu, tutori su aktivnost ocijenili kao vrijedan uvid u proces uenja polaznika i njihov napredak, kao i jedan od naina da osiguraju voenje koje je prilagoeno polaznicima. Aktivnost izrade e-portfolija puno je pomogla. itajui osvrte polaznika na njihov napredak, bili smo u mogunosti vidjeti jesmo li postigli svoje ciljeve. Ako smo primijetili da vie polaznika nije postiglo ciljeve, mogli smo vie naglasiti one dijelove koji su nedostajali (Tutor na programu Course Design, 2010./2011.).
TREA FAZA RAZVOJNI E-PORTFOLIO
Izmijenjena su dva aspekta aktivnosti kriteriji vrjednovanja i aktivnost kao takva. Osnovna potreba za izmjenom bila je potaknuti razvoj kompetencija polaznika, posebice informacijskih, te vjetina uenja, kao i poticati intenzivnije uenje. Druga izmjena odnosila se na poboljanje objektivnosti vrjednovanja. Veina se nastave na ELA-i odrava u sustavu Moodle te je uporaba Mahare za izradu portfolija pruila polaznicima mogunost svladavanja jo jednog alata za e-uenje i unaprjeenje svoje digitalne kompetencije. Aktivnost je izmijenjena tako da ukljuuje dva zadatka po modulu osvrt na temu povezanu sa sadrajem modula i osvrt na proces uenja kroz pitanje to sam nauio/la? na kraju svakog modula, ime polaznici razvijaju kompetenciju uenja kako uiti. Polaznici su ohrabreni napisati to su nauili iz dostupnih materijala, diskusija, od ostalih polaznika, ali i to se u njihovom privatnom ivotu dogaalo u vrijeme trajanja nastave. Odabir formata i opsega osvrta preputen je polaznicima, to je rezultiralo razliitim oblicima, od kratkih natuknica do duljih tekstova te je variralo od osobnih miljenja do analiza s citiranjem literature. Polaznici su ukljuili i druge sadraje, od osobnih informacija i fotografija do priloenih multimedijalnih sadraja (vidi Sliku 1). Broj bodova povean je na est po semestru (od moguih 100), a tutori, iako su preko drutvenih dijelova Mahare komunicirali s polaznicima, nisu upisivali ocjenu i komentar na osvrte polaznika. Bodovi su dodjeljivani na temelju redovitog objavljivanja sadraja kao motivacija za kontinuirani rad. S ciljem uklanjanja moguih prepreka u uenju i kako bi se pozornost usmjerila od alata prema sadraju, polaznici su dobili upute, obueni su za rad sa sustavom (radionica u trajanju od sat i pol o mogunostima Mahare) te im je dostupna on-line podrka kroz video upute, dok su za one naprednije i radoznale ostavljene ostale mogunosti sustava koje mogu samostalno prouiti ako to ele. Takav model rabi se ve dvije godine.
ZAKLJUAK
Aktivnost izrade e-portfolija na E-learning akademiji u principu je dobro prihvaena meu polaznicima kao nova nastavna metoda i nain na koji se polaznici mogu osvrnuti na vlastito znanje. Sve generacije koje su se koristile e-portfolijem imale su mogunost odluiti hoe li sudjelovati u toj aktivnosti i biti dio drutvene mree na sustavu za e-portfolio ili ne. Kako je dizajn aktivnosti prilagoavan iz godine u godinu, mijenjalo se i sudjelovanje polaznika. Komentari polaznika upuuju na to da su ciljevi unaprjeenja njihove svijesti o procesu uenja uvelike ostvareni, to je naznaka da, ako se pravilno rabi, eportfolio moe biti prikladan alat za razvoj kompetencije uenja kako uiti. Uporaba dodatnog alata za e-portfolio takoer je ocijenjena korisnom za njihovu digitalnu kompetenciju. Iako sustav Mahara nema sve eljene odlike te
38
su ga polaznici ocijenili neintuitivnim, jo uvijek je najbolji alat za e-portfolio koji se nudi te e se koristiti u programu dok se ne nae novo rjeenje. Pozitivni su uinci te aktivnosti za tutore i njihovo voenje polaznika vrijedni i znaajni. Uvoenje e-portfolija i naglaavanje njegova razvojnog aspekta dalo je ohrabrujue rezultate u prijanjim programima ELA-e i ostat e vana nastavna aktivnost. Ipak, kako bi aktivnost i dalje doprinosila razvoju vjetina uenja i digitalne kompetencije naglasak e i dalje biti na upoznavanju polaznika s alatom kao i sa svrhom aktivnosti. Dobiveni rezultati i dalje e biti tema prouavanja tima ELA-e s ciljem irenja uporabe e-portfolija kao vanog alata za razvoj vjetina uenja i unaprjeenja kvalitete pouavanja.
Slika 1. Primjer portfolija polaznika ELA-e u akademskoj godini 2010./2011.
39
5. E-PORTFOLIO NA SVEUILITU U PORTU

ISABEL MARTINS I TERESA CORREIA, CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU SVEUILITA U PORTU, PORTUGAL
Sveuilite u Portu trenutano je najvea obrazovna i istraivaka ustanova u Portugalu. Na Sveuilitu ima skoro 31.000 studenata, 2.400 nastavnika i znanstvenika te 1.700 zaposlenika u administraciji. Na 15 sastavnica, od ega je 14 fakulteta i jedna visoka poslovna kola, postoji 69 znanstvenih istraivakih jedinica smjetenih u tri kampusa u Portu. Sveuilite nudi itav niz kolegija, pokrivajui razliita podruja studija i sve razine visokog obrazovanja. S vie od 700 studijskih programa godinje, od fakultetskih do programa cjeloivotnog profesionalnog usavravanja, na Sveuilitu svatko moe pronai neto za sebe. U zadnjih je nekoliko godina Sveuilite svoje napore usmjerilo na postizanje kvalitetnog obrazovanja dijelom i kroz poboljane nastavne metode te ulaganjem u istraivanje i nove tehnologije. Iz stratekih je razloga uspostavljen Centar za nove tehnologije u obrazovanju (eng. New Technologies in Education, NTE) koji ima kljunu ulogu u misiji Sveuilita. Centar je osnovan 2003. godine s ciljem poticanja i ostvarivanja inicijative otvorenog obrazovanja i obrazovanja na daljinu. Misija je Centra informiranje i podrka u uporabi IKT-a u nastavi i procesu uenja te mu je glavna djelatnost tehnika i pedagoka podrka nastavnicima koji se koriste sustavom za euenje kao dodatnim alatom nastavi u uionici. Uloga Centra ukljuuje, osim tehnike podrke i edukacije u koritenju tehnologija i alata e-uenja, pedagoke savjete o implementaciji tehnologije u nastavni proces u cilju unaprjeenja uenja studenata. Kao odgovor na upite pojedinih nastavnika 2006. godine jedan su od ciljeva Centra postali i informiranje i obuka o uporabi digitalnih portfolija kao alata za vrjednovanje i uenje. S obzirom na poveani interes nastavnika za pitanje e-portfolija, 2007. godine Centar je pokrenuo projekt implementacije e-portfolija s ciljem poveanja uporabe e-portfolija u akademskoj zajednici. Glavna je ideja bila uporaba eportfolija za praenje napretka studenata (kognitivnog, afektivnog i metakognitivnog) kroz organizirano i planirano prikupljanje njihovih radova. Eportfolio se nastoji koristiti kao alat za vrjednovanje uenja studenata tijekom kolovanja (eng. student learning journey), odnosno kao ogledalo njihovih znanja, vjetina i kompetencija ukazujui na vanost promiljanja vlastitog napretka u akademskom i profesionalnom ivotu.
40
Tim projektom Sveuilita naglasak je stavljen na uporabu digitalnih alata s ciljem poticanja studenata na samostalno uenje, promiljanje i vrjednovanje procesa uenja, a ne na odabir tehnologije za izradu e-portfolija. Na poetku je projekta najprije trebalo konzultirati nastavnike i provjeriti koriste li se i kako takvom vrstom alata za vrjednovanje napretka studenata te postoji li interes za to meu nastavnicima. Organizirani su sastanci kako bi se prikupile informacije i razjasnile neke ideje te je nakon toga okupljena mala skupina od est nastavnika koji su ve imali neka znanja o uporabi informacijskih i komunikacijskih tehnologija i e-portfolija. Ta je skupina postala odgovorna za testiranje uporabe e-portfolija za vrjednovanje znanja studenata u jednom od svojih kolegija. Implementacija pilot-projekta bila je podijeljena u tri faze:
1. FAZA
Radni sastanci s nastavnicima kako bi se razjasnila vana pitanja: - Ciljevi i organizacija: Kako e se koristiti e-portfolio? Zato? Za to? Kada? - Kako e-portfolio moe poboljati vrjednovanje i ocjene? - Kakvu strukturu usvojiti (strogu, preporuenu ili fleksibilnu)? - Koji su kriteriji evaluacije? Smjernice (prijedlozi moguih struktura, alata, prikaz primjera, sakupljanje literature itd.) Otvaranje prostora za razmjenu informacija i iskustava (Moodle)
2. FAZA
Nastavnici su propitivali svoje uobiajene tehnike i metode pouavanja Prezentacija projekta studentima: - razjasniti koncept e-portfolija - objasniti vanost reflektivnog promiljanja - objasniti naine vrjednovanja - osigurati tehniku podrku za mogue potekoe
Diskusija (nastavnici / studenti) o evaluaciji e-portfolija: - postojanje svih dogovorenih elemenata - organizacija - odabir i sistematizacija sadraja - istraivanje i sinteza teksta - promiljanje o procesu uenja (sadraj, samoprocjena, meusobna procjena) - kreativnost / utjecaj
3. FAZA
Izrada studentskih e-portfolija Nastavnici nadgledaju proces Analiza izraenih e-portfolija
Iskustva steena u projektu pokazala su da je pedagogija najvaniji aspekt pri uporabi e-portfolija. No vano je osigurati i potreban jedinstveni alat za razvoj e-portfolija kako nastavnici ne bi imali potekoa s ocjenjivanjem radova izraenih u razliitim alatima i samim time strukturno neusklaenih. Sloboda odabira alata moe biti tetna iako se na prvi pogled ne ini tako (zbunjenost studenata, tehnika pitanja, podrka i sl.). Jo jedan od zakljuaka je da nastavnici esto ne objasne studentima dovoljno jasno korisne strane uporabe e-portfolija, to ima vanu ulogu u procesu jer se odaziv studenata i njihovo prihvaanje rada na e-portfoliju dosta razlikuju u sluaju kada studenti nisu dobro obavijeteni od sluajeva u kojima studenti imaju jasne smjernice i razumiju to se od njih oekuje.
41
6. IMPLEMENTACIJA E-PORTFOLIJA NA SVEUILITU U ZAGREBU

TONA PERII PINTEK, PROF. CENTAR ZA E-UENJE SVEUILINOGA RAUNSKOGA CENTRA SRCA
Sveuilite u Zagrebu je tradicionalno, istraivaki orijentirano sveuilite sa tradicijom starom preko 340 godina u podruju visokog obrazovanja. Na Sveuilitu u Zagrebu neke od informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) primjenjuju se jo od 90-tih godina prolog stoljea uglavnom od strane pojedinaca ili fakulteta koji po svojoj vokaciji koriste ICT. Proces sustavne implementacije e-uenja na Sveuilitu u Zagrebu zapoeo je 2007. usvajanjem, na Senatu Sveuilita, Strategije e-uenja te uspostavom Ureda za e-uenje i Povjerenstva za e-uenje Sveuilita u Zagrebu te Centra za euenje u Srcu. Jedna od aktivnosti definirana u Strategiji e-uenja (D-5) je uspostava i odravanje e-portfolio sustava na Sveuilitu i/ili na fakultetima Sveuilita. U okviru Strategije e-uenja, e-portfolio je definiran kao sustav za unificirano evidentiranje steenih kvalifikacija i iskustava tijekom obrazovanja u cilju pomoi studentima ne samo u ostvarivanju mobilnosti tijekom studija, nego i pri njihovom zapoljavanju i poetku profesionalne karijere. Centar za e-uenje Srca 2008. godine uspostavio je i odrava e-portfolio sustav za potrebe Sveuilita. Do tada su postojali neki pokuaji za njegovo koritenje od strane pojedinih nastavnika. E-portfolio sustav koji je uspostavio Centar za e-uenje baziran je na softveru otvorenog koda Mahara i dostupan je korisnicima u akademskoj zajednici. E-portfolio sustavu pristupa se na adresi http://merlin.srce.hr/eportfolio ili putem sustava za e-uenje Merlin. Kao pomo pri koritenju sustava i njegovih mogunosti djelatnici Centra izradili su prirunik i animacije o radu sa sustavom te dre teaj Kako izraditi eportfolio, a podrka je osigurana i putem helpdeska i konzultacija. Na sustavu za e-portfolio koji odrava Centar za e-uenje Srca u 2012. godini bilo je preko 5000 korisnika i 90 grupa. Osim e-portfolio sustava koji odrava Centar za e-uenje Srce, nekoliko fakulteta je uspostavilo svoje e-portfolio sustave s namjenom koritenja za potrebe nastave (npr. Fakultet organizacije i informatike i Medicinski fakultet). Uporaba e-portfolija u obrazovnom procesu na Sveuilitu u Zagrebu je jo na poetku, ali ve postoji skupina nastavnika koji su prepoznali njegove mogunosti i koriste e-portfolio za potrebe formativnog vrednovanja studenata te kao nain kontinuiranog praenja rada studenata tijekom kolegija.
Anketa o e-uenju za 2011. godinu na Sveuilitu u Zagrebu ukazala je da 34% nastavnika ima vlastite web stranice i/ili e-portfolio, te da 16,5% nastavnika koristi e-portfolio u nastavi. Centar za e-uenje Srca i dalje e prikupljati iskustva europskih sveuilita u primjeni e-portfolija te prenositi saznanja i informacije akademskoj zajednici, takoer e poticati i educirati nastavnike za rad s ovim sustavom u cilju unaprjeenja kvalitete obrazovnog procesa i postizanja modela obrazovanja usmjerenog na studenta.
Reference: E-portfolio sustav Centra za e-uenje, Sveuilite u Zagrebu, 2008., URL: http://moodle.srce.hr/eportfolio/ Kuina Softi, S. (2012): Rezultati ankete o e-uenju na Sveuilitu u Zagrebu (prosinac 2011. godine), Sveuilite u Zagrebu, Ured za e-uenje, 2012., URL: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje/Sveuciliste_u_Zagrebu_Anketa_e_ucenje_2011_Rezultati_20120509 .pdf Strategija e-uenja Sveuilita u Zagrebu 2007.-2010., Sveuilite u Zagrebu, Sveuilina tiskara, 2007., dostupno i na URL: http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/dokumenti/eucenje_strategija/Sveuc iliste_u_Zagrebu_Strategija_e_ucenja_Senat_v1.pdf
42
ZAHVALA
Prirunik su recenzirale kolegice Isabel Martins i Teresa Correia iz Centra za nove tehnologije u obrazovanju Sveuilita u Portu, Portugal. Zahvaljujemo prof. dr.sc. G. Bubau, prof. Pauli Queirs, Ani ori, mag. inf, Branki Vuk, Isabel Martins i Teresi Correia na doprinosu u izradi ovog Prirunika. Zahvaljujemo Sveuilitu u Zagrebu - Fondu za razvoj to je prepoznao vrijednost ovog projekta u unapreenju obrazovnog procesa na Sveuilitu u Zagrebu.
Projektni Tim
43

Prirucnik E-Portfolio Kao Nastavna Aktivnost

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik E-Portfolio Kao Nastavna Aktivnost

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik za nastavnike

Ovi materijali temelje se na

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

1.1. O PROJEKTU UPORABA SUSTAVA E-PORTFOLIJA U SVEUILINOJ NASTAVI

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

ZATO ELEKTRONIKI PORTFOLIO?

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

PODJELA E-PORTFOLIJA S OBZIROM NA SADRAJ

Digitalna arhiva/Repozitorij Organizirana zbirka artefakata Razvojni

RAZVOJNI (OSOBNI) E-PORTOFLIO

Vrednovanje za uenje Vrednovanje nauenog Formativna/sumativn a evaluacija Proces uenja

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-PORTFOLIO KAO ALAT ZA VRJEDNOVANJE

UVOENJE ELEKTRONIKOG PORTFOLIJA U OBRAZOVNI PROCES

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

2.2. PEDAGOGIJA I INSTRUKCIJSKI DIZAJN U PRIMJENI E-PORTFOLIJA

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

PEDAGOKE OSNOVE UPORABE E-PORTFOLIO SUSTAVA U AKADEMSKOM OBRAZOVANJU

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

PRAKTINE PRIMJENE E-PORTFOLIJA U OBRAZOVANJU

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

INTERAKCIJA POMOU E-PORTFOLIO SUSTAVA

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

ISKUSTVENO UENJE I DOKAZI O POSTIZANJU ISHODA UENJA

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

KOMBINIRANJE PEDAGOKIH PRISTUPA KOD PRIMJENE E-PORTFOLIJA

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

MOGUI PROBLEMI KOD PRIMJENE E-PORTFOLIO SUSTAVA

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

2.3. ZAKLJUCI 2. RADIONICE O E-PORTFOLIJU

OSNOVNE NAPOMENE O SADRAJU RADIONICE

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

PROGRAM RADIONICE, 19.TRAVNJA 2012.

Tona Perii Pintek, E-learning Centre, SRCE

Isabel Martins, Head of Unit of new Technologies in Education of the University

Teresa Correia, Unit of new Technologies in Education of the University of Porto

Professor Goran Buba, Faculty of Organisation and Informatics, University of

11:20-11:35 11:35-11:55 11:55-12:25

Presentation of results and discussion Conclusions

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

Druga radionica o e-portfoliju, 19. travnja 2012.

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

IZ PERSPEKTIVE NASTAVNIKA: E-PORTFOLIO U NASTAVI

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

3.1. DIGITALNI PORTFOLIO U PROFESIONALNOM OSPOSOBLJAVANJU: STUDIJA SLUAJA S KINEZIOLOKOG FAKULTETA

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

3.2. ORGANIZACIJA I VREDNOVANJE STUDENTSKIH AKTIVNOSTI U E-PORTFOLIJU MAHARA

NAIN KORITENJA E-PORTFOLIJA U NASTAVI

Slika 1. Koncept elektronikog portfolija (e-portfolio)

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik

Slika 2. Primjer profilne stranice

E-portfolio kao nastavna aktivnost prirunik