EVROPSKI UNIVERZITET

PEDAGOKI FAKULTET

MATEMATIKA-FIZIKA

RAUNARI U NASTAVI FIZIKE

Izvoenje nastave pomou raunara
Comuter Supported Teaching (CST)

PROFESOR: STUDENT:
Doc.dr. Goran Popovi Hasii Aida

SAETAK
Uvoenjem tehnologija u nastavni proces, dolo je do promjena postojeih metoda poduavanja
i obrazovanja. Implementacija ICT-a u obrazovni proces uslovljava podsticanje novih pristupa
nastavi i metoda uenja, koji imaju za cilj unapreivanje kvaliteta nastave. Primjena
informacionih tehnologija (IT) u nastavi ima veliki znaaj i vane pedagoke efekte za
nastavnika i studenta. IT nastavniku omoguuje da koristi savremene nastavne metode, da
usmjerava studente ka samostalnom istraivanju, da uvijek ima povratnu informaciju o
usvojenom znanju, itd. IT u nastavi studentu omoguuju da razvija sposobnost samostalnog
rada, da lako i efikasno razmjenjuje svoje znanje sa ostalim kolegama, da koristi razliite izvore
informacija itd.

Kljune rijei: nastavni proces, poboljanje nastavnog procesa, savremena informaciona

tehnologija (IT), e-learning, informaciono-komunikacione tehnologije (ICT)

SUMMARY

With introduction of technologies into the teaching process, there has been a change in existing
methods of teaching and education. Implementation of ICTs in the education process conditions
encouraging new approaches to teaching and learning methods, which aim to improving the
quality of teaching. Application of Information Technology (ITs) in the teaching has big
significance and important pedagogical effects for teachers and students. IT enables the teacher
to use modern teaching methods, that directs students to independent research, that there is
always feedback on acquired knowledge, etc. IT in teaching enables students to develop the
ability to work independently, to easily and effectively sharing their knowledge with other
colleagues, to use different sources of information, etc.

Keywords: teaching process, improving the teaching process, modern information technology
(IT), e-learning, information and communication technology (ICT)

1.UVOD
ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona
tehnologija ) Page 2
U tradicionalnoj nastavi dominira frontalni oblik rada sa izraenom predavakom funkcijom
nastavnika to ne obezbjeuje dovoljnu interakciju sa studentima niti ostavlja dovoljno vremena
za samostalne aktivnosti studenata u funkciji kvalitetnijeg ovladavanja nastavnim sadrajima.
Nastava je, esto, formalizovana, verbalizovana i neodvoljno oigledna, to smanjuje trajnost
znanja i mogunost povezivanja teorije sa realnim ivotom. Tek u posljednjih desetak godina sa
masovnijim koritenjem raunara u natavnom procesu stvoreni su preduslovi za kvalitetnije
inoviranje obrazovne tehnologije.

U uslovima savremene nastave vie se ne postavlja pitanje da li treba primjenjivati savremene

informacione tehnologije, ve je glavni zadatak doi do odgovarajuih rjeenja, kako i na koji
nain primjeniti nove tehnologije u kontekstu datih predmetnih oblasti. Prije svega, da bi se
poboljao kvalitet nastave, a uenje postalo efikasnije.

Komunikaciona tehnologija omoguava nastavniku da unapreuje svoju informisanost, odnosno

da se bolje i cjelovitije, u skladu sa savremenim naunim dostignuima, pripremi za nastavu. S
druge strane, nastavnik je u poziciji da i same studente podstie na istraivaki rad i uenje, tako
to e ih valjanim i dobro osmiljenim zadacima usmjeravati da trae i dobijaju odgovarajue
informacije, da ih razumjevaju i tumae, da o njima referiu na asu, diskutuju ili debatuju.
Posebno je vano da nastavnik podstie studente da informacije umreavaju u koherentnu
cjelinu, a zatim da usvojena saznanja stvaralaki i kreativno primjenjuju u konkretnim radnim
okolnostima.

Osmiljenim koritenjem prednosti koje donosi upotreba informacionih tehnologija u nastavi,

nastavni proces postaje dinaminiji, sadrajniji i zanimljiviji. Ovakav vid nastave, zdruen sa
ostalim savremenim metodama, omoguava razvijanje novog modela, tzv. aktivne nastave.
Aktivna nastava podrazumjeva naputanje zastarjelih tradicionalnih metoda koje nisu u stanju da
odgovore izazovima novog vremena.

Dakle, kvaliteta nastave se moe podii primjenom nekih od tehnologija, gdje treba znati koja
vrsta pomagala, na koji nain i u kojem podruju. To naznauje da potpuno ukidanje nekog
sistema (klasino provoenje nastave) i uvoenje novog (sistemi uenja i pouavanja na daljinu,
e-learning uenje) ne pridonosi razvoju. Samo prihvaanjem dobrih aspekata starijih sistema i
njihovim integriranjem s novim sistemima stvara jednu kvalitetnu i sigurnu bazu znanja za
daljnju nadogradnju u budunosti.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 3
2. PRIMJENA SAVREMENIH TEHNOLOGIJA U NASTAVNOM PROCESU

U uslovima savremene nastave vie se ne postavlja pitanje da li treba primjenjivati savremene

informacione tehnologije, ve je glavni zadatak doi do odgovarajuih rjeenja, kako i na koji
nain primjeniti nove tehnologije u kontekstu datih predmetnih oblasti. Prije svega, da bi se
poboljao kvalitet nastave, a uenje postalo efikasnije.

Komunikaciona tehnologija omoguava nastavniku da unapreuje svoju informisanost, odnosno

da se bolje i cjelovitije, u skladu sa savremenim naunim dostignuima, pripremi za nastavu. S
druge strane, nastavnik je u poziciji da i same studente podstie na istraivaki rad i uenje, tako
to e ih valjanim i dobro osmiljenim zadacima usmjeravati da trae i dobijaju odgovarajue
informacije, da ih razumjevaju i tumae. Informacijsko-komunikacijska tehnologija definira se
kao kombinacija informatike tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom
tehnologijom. Informacijskokomunikacijske tehnologije (eng. ICT Information and
Communication Technologies) ukljuuju irok spektar sklopovske (eng. hardware) i programske
(eng. software) podrke i telekomunikacijskih sistema koji se slue raunarskim sistemima i
slue ljudima koji komuniciraju putem njih.

Uenje potpomognuto informacionim tehnologijama podrazumjeva:

kompjuterski podrano uenje ( Computer Assisted Learning CAL ) student koristi

raunar u procesu uenja, to podrazumjeva koritenje obrazovnog softvera, raunarske
simulacije, virtuelnu realnost, vjetaku inteligenciju i dr.

kompjuterski podrano istraivanje ( Computer Assisted Research ) koristi se za teorijsko

istraivanje literature iz razliitih oblasti i empirijska istraivanja potpomognuta odgovarajuim
statistikim softverom

uenje na daljinu ( Distance Learning DL ) ostvaruje se koritenjem raunara,

telekomunikacija i kablovske televizije.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 4
Najzastupljeniji oblik uenja je uenje u istom vremenu i na istom mjestu. Ono se realizuje u
multimedijalnim uionicama koje su opremljene raunarima povezanim u lokalnu mreu i na
Internet, projektorom, televizorom, grafoskopom, kamerom.

Uenje u istom vremenu na razliitim mjestima zahtjeva sloenu aparaturu za izvoenje

telekonferencija koje se emituju sa odreenog mjesta a studenti prate predavanja u svojim salama
za nastavu. Najsloeniji nain uenja je uenje na razliitom mjestu u razliito vrijeme.
Studenti od svojih kua prate predavanja, dobijaju povratne informacije i vrednuju svoje znanje.

Neki od najinteresantnijih segmenata naprednih procesa obrazovanja pomou raunara

obuhvataju:

organizovanje, strukturiranje i uvanje edukativnih materijala u vidu raznih elektronskih

zapisa;
elektronsko administriranje nastavnog procesa u cjelini, ukljuujui kreiranje i
sprovoenje nastavnih planova i programa, izvoenje nastave, evidenciju studenata i
nastavnika, izvoenje provjere znanja, komunikaciju studenata i nastavnika, kao i
elektronsko kreiranje i voenje rasporeda svih nastavnih aktivnosti na nivou jedne
obrazovne institucije;
elektronske uionice, koje se pojavljuju u dva vida jednom, u kome su studenti fiziki
locirani na istom mjestu na kome postoje i odgovarajui raunarski resursi i obrazovanje
na daljinu (distance learning).

Na slici 2 prikazana je piramida primjene oblika savremene tehnologije u obrazovanju - od

edukativne prezentacije, koju izrauju sami predavai, odnosno nastavnici, preko edukativnog
softvera, dosta komplikovanijeg za implementaciju, do najmodernijih sistema za uenje na
daljinu on-line interaktivno uenje i e-learning sistema.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 5
2.1. E-uenje (e-learning)

Pod pojmom e-uenje (engl. e-learning) podrazumjevaju se ''nastavni sadraji i aktivnosti uenja
ostvarene uz pomo elektronike tehnologije''. Iz toga se moe zakljuiti da se radi o vrlo
openitom pojmu koji moe pokriti cijeli niz realizacija e-uenja. Problem s takvom openitom
definicijom lei u tome to je kroz vrijeme nastalo vie razliitih interpretacija i sinonima izraza
e-learning da to danas unosi poprilinu zbrku u razumjevanje toga to to uope jeste.

Jedan nain da se klasificira e-uenje je preko medija kojim se isporuuje. U tom sluaju postoje
dvije kategorije: uenje bazirano na Webu (engl. web based learning WBL ili training WBT) i
uenje bazirano na raunaru (engl. computer base learning CBL ili training CBT).

3. POBOLJANJA U NASTAVNOM PROCESU

3.1 Tradicionalna (klasina) nastava

U tradicionalnoj nastavi, bez obzira na proklamovane ciljeve da student bude u centru

vaspitanja, dominira frontalni oblik rada sa jednosmjernom komunikacijom izmeu nastavnika i
studenta. Takva nastava je, esto, dosadna boljim studentima, a nedovoljno razumljiva za slabije,
to znai da ne obezbjeuje mogunost napredovanja u ovladavanju nastavnim sadrajima
tempom koji odgovara svakom studentu. Poseban problem klasine nastave je nedovoljna
interakcija izmeu studenata meusobno i studenata i nastavnika .

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 6
U klasinom obliku nastave, nastavnik prenosi znanje i informacije na studente, "ex catedra",
komunikacija je tada jednosmjerna, od nastavnika prema studentima, studenti su koncentrirani na
biljeenje onoga to uju. Vjebe, bilo auditorne ili laboratorijske su zajednike, istovremene i
identine za sve studente.

Jedina dvosmjerna komunikacija studenta s nastavnikom su konzultacije, za koje je potrebna

istovremena fizika prisutnost. Problem koji se javlja kod toga je to da zbog drugih obveza i
nastavnika i studenata ti susreti su veinom vrlo rijetki.

3.2. Kompjuterska nastava

Eksperimenti pokazuju da su nastava i uenje uz pomo kompjutera efikasniji od tradicionalne u

pogledu kvaliteta i kvantiteta steenih znanja, trajnosti i aplikativnosti tih znanja, a posebno u
pogledu misaone mobilnosti studenata, njegove motivisanosti za uenje, kao i breg humanijeg i
pravednijeg vrednovanja i ocjenjivanja rada studenata.

U strukturi kompjuterske nastave i nastavnom procesu nastavnik i student dobivaju nove uloge i
poloaje. Nastavnik nije vie samo prenosilac informacija i ocjenjiva studentovog znanja, ve
postaje jo upravlja i regulator toka informacija, organizator i voditelj cjelokupnog procesa
usvajanja nastavnih sadraja, a student postaje aktivni uesnik, nastavnikov saradnik, a ponekad i
kreator procesa nastave i uenja. U kompjuterskoj nastavi ''funkcija nastavnika se prenosi svojim
teitem na pripremanja nastavnog rada, na motovisnje studenta, na njegovo osposobljavanje za
rad, na modelisnju nastavnog procesa i na egzaktnu kontrolu i evidenciju natavnog rada''.

3.3. Poboljanje nastave uz pomo informacione tehnologije

Digitalizacijom postojeih skripti ili udbenika i objavljivanjem na Internetu, studenti bi lake

dolazili do materijala. Mogunost pretraivanja po cijelom tekstu u bitnome poveava
iskoristivost materijala. Studenti to rijetko koriste jer to zahtijeva puno vremena. S materijalima
u digitalnom obliku, studenti su osloboeni rutinskih poslova prepisivanja i oblikovanja jer za to
mogu koristiti programske alate, pa se mogu koncentrirati na sutinu usvajanja gradiva.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 7
Nova nastavna paradigma je orijentirana prema studentu, koji je smjeten u centar, dok su u
okruenju resursi za uenje i to kako u pogledu vremena tako i mjesta i naina uenja (Slika 3).
Prema studentu je sve orijentirano i obuhvaeno jednim izrazom-resursi za uenje (ljudi, znanje,
tehnologija, medij, organizacija...).

Uvoenjem tehnologija u nastavni proces, dolo je do promjena postojeih metoda poduavanja i

obrazovanja. Postojei model dolazi u novo okruenje, koje zahtijeva nove metode rada. Postoje
razliiti tipovi uenja, zavisno od toga ta se ui, u kojem se okruenju ui, karakteristikama
osobe koja ui (studenta), ali i osobe koja poduava (nastavnika).

4. PRIMJENA RAUNARA U NASTAVI FIZIKE

Raunari u kolama se mogu koristiti ne samo za nastavu informatike, ve i ostalih nastavnih

predmeta, te je poeljno da se nalaze u svim uionicama.
U nastavi fizike raunar moemo koristiti za:

reprodukciju video-zapisa fizikalnih pojava,

akviziciju i obradu podataka u kontekstu implementacije eksperimentalne metode,
prikazivanje simulacija (animacija) ulno nepristupanih pojava, kao i ostalih pojava
koje nismo u mogunosti demonstrirati u uionici,
provjeravanje i ocjenjivanje znanja uenika.

Pri takvom radu uenici se upoznaju sa primjenom raunara u nastavi, uoavaju znaaj
savremenih izvora znanja i mogunost razliitih prezentacija rezultata (npr. tablino, grafiki).
Koritenjem raunara poveava se motivacija i aktivnost uenika na asu, jer uenici
individualno mogu stvoriti problemsku situaciju i brzo provjeriti svoje pretpostavke, a zatim
mogu stvarati sline problemske situacije. Uenici mogu simulirati eksperiment, koji je u
stvarnosti teko izvodiv, to im olakava kreiranje vizualnih reprezentacija fizikalnih realnosti.
Raunar se, u kombinaciji sa ureajima za akviziciju podataka, moe koristiti i za potrebe
formativnog vrednovanja znanja, usmjerenog ka pravovremenom otkrivanju miskoncepcija

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 8
uenika. Time nastavnik dobiva povratnu informaciju o napredovanju uenika, to mu
omoguava da ciljano prilagodi nastavne aktivnosti potrebama uenika.

4.1. Klasifikacija softwara

Postoji ogroman broj softwara, koji potencijalno pospjeuju uenje fizike. Ovdje e sada biti
predstavljena klasifikacija softwara prema nainu koritenja. Takoer e biti reeno, koji je
pedagoki nain njihove upotrebe.

4.2. Alati za akviziciju i obradu podataka

Alati za akviziciju i obradu podataka se mogu koristiti kako za jednostavne proraune podataka u
tabelama, tako i za prikupljanje podataka putem senzora (Microcomputer Based Laboratories-
MBL), kao i za video analizu.

Mladi ljudi su veinom zainteresirani za teme, koje su vezane za stvarni svijet, odnosno okolinu
koja ih okruuje. Takoer je poeljno rano razviti pozitivan stav prema prirodnim naukama.
Jedan od naina na koji moemo pospjeiti zainteresiranost uenika, sastoji se u kreiranju
situacija u kojima uenici (uz nadzor nastavnika) promatraju neku pojavu, prikupljaju podatke i
izvode zakljuke.

Video analiza prua mogunost uenicima da prouavaju fiziku u kontekstu njima bliskih pojava
iz stvarnog ivota (npr. pojave u kontekstu nekog sporta). Prilikom prikupljanja podataka, a
zatim njihovog analiziranja oni uviaju da su pojave u stvarnom ivotu mnogo kompleksnije od
jednostavnih teoretskih modela koji se tipino koriste u kolskoj praksi. Jo jedna od koristi
prouavanja ovih pojava je i razvijanje laboratorijskih vjetina. Real-time grafiki prikazi
mjerenja pomau u povezivanju apstraktnih reprezentacija jezika fizike, s jedne strane i
neposredne okoline uenika, s druge strane.

4.3. Edukativni multimedijski software

Edukativni multimedijski software je baziran na konceptu hipermedije. Pomou njega se

predstavljaju informacije u strukturama, obino u vidu grafika. Interaktivna navigacija kontrole
omoguuje studentima da, u skladu sa svojim potrebama i sposobnostima, usvoje veliku koliinu
informacija koju dobijaju putem slike, animacije, simulacije ili video klipa.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 9
Ovakav tip softwara se oslanja na sposobnost ljudskog mozga da uinkovitije pamti vizualne
informacije.

4.4. Mikrosvjetovi

Mikrosvjetovi sadre komplikovane programe, koji implementiraju simulacije irokog spektra

fizikalnih procesa i zakonitosti. Program omoguuje uenicima da istrauju samu simulaciju, da
mijenjaju parametre i promatraju ta se dogaa.
Simulacije su manji programi koji sadre modele procesa i njihove grafike prikaze. One mogu
biti kako jednostavne, tako i komplikovane.

Mikrosvjetovi i simulacije bi trebalo da omogue:

unapreivanje uenikog razumijevanja fizikalnih pojava i zakona kroz proces u kojem se
postavljaju, a zatim provjeravaju hipoteze;
razumijevanje veza izmeu fizikalnih koncepata, varijabli i pojava;
istraivanje eksperimenata, koji se ne mogu izvesti u uionici.

4.5. Alatke za modeliranje

Alatke za modeliranje omoguuju uenicima da samostalno kreiraju svoje simulacije. Alatke za

modeliranje mogu pomoi uenicima da bolje razumiju jednakosti, odnosno veze izmeu
fizikalnih veliina. Najee se koristi Easy Java Simulations, kao primjer alatke za modeliranje.

4.5.1. Telekomunikacijski ureaji i internet

Telekomunikacijski ureaji i internet iskoritavaju kapacitet raunara za komunikaciju, koristei

sve prethodne vrste softwarea. Uenici stiu pristup najnovijim istraivanjima, te na taj nain
nadograuju svoje znanje i nastavljaju uiti i nakon zavretka kolovanja.

4.5.2. Modeliranje u nastavi fizike

Osim dobrog poznavanja didaktike, fizike i njene metodologije, nastavnik radi uspjenog
implementiranja metode modeliranja treba da posjeduje dobre organizacijske sposobnosti i
vjetine. Mogli bismo drugim rijeima rei nije dovoljno da nastavnik kreira dobar model
nastave, potrebno je da ga zna i efikasno koristiti.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 10
Samu nastavu karakteriu istraivanja fizikalnih pojava, koje provode uenici uz podrku
nastavnika. Pri tome ih nastavnik po potrebi usmjerava ka eljenom cilju i opskrbljuje
odgovarajuim alatkama za modeliranje. Poznato je da uenici najbolje ue kada aktivno
konstruiraju i koriste razliite reprezentacije, kako bi objasnili iskustvo i komunicirali sa
ostatkom razreda.

Poeljno je ciklus modeliranja podijeliti u dvije faze:

fazu razvijanja modela,

fazu nadogradnje modela.

U prvoj fazi razvijanje modela moe zahtijevati sastavljanje eksperimentalne postavke i

izvoenje eksperimenta, popraeno usmenom prezentacijom i donoenjem odgovarajuih
zakljuaka. U fazi nadogradnje modela od uenika se trai da modele, kreirane u prethodnoj fazi,
modificiraju tako da mogu objasniti neke nove fizikalne situacije.

Pokazalo se da je kljuna karika metode modeliranja u nastavi fizike nastavnik. Naime,

uspjenost ove metode jako ovisi o sposobnostima i vjetinama nastavnika, vezanim za
uspostavljanje produktivne razredne diskusije. Kvalitet razredne diskusije ocjenjuje se na
osnovu:

kvaliteta opisa date fizikalne pojave od strane uenika,

kvaliteta zakljuivanja, objanjavanja i argumentacije.

Cilj razredne diskusije je openito formulacija i evaluacija naunih stavova, a ovo zahtijeva:

postavljanje modela, koji omoguuje preciznu formulaciju,

pronalaenje metoda za analiziranje tvrdnji,
uzimanje mjerenja radi vrednovanja tvrdnji.

Nastavnik u tom smislu uenike treba da opskrbljuje resursima modeliranja da kroz razrednu
diskusiju razjasni znaenje kljunih fizikalnih koncepata (radi ostvarivanja nedvosmislene
komunikacije meu sudionicima nastave), da im olaka prelaz sa jezika svakodnevnice na jezik
fizike, te da trai koritenje razliitih reprezentacija pri opisivanju jedne te iste pojave.

Pogodan kontekst za modeliranje u nastavi fizike, zasigurno predstavlja digitalna video analiza
fizikalnih pojava.
4.5.3. Interaktivni video

Razvoj raunarske tehnologije je omoguio nastavnicima i uenicima da mogu sami snimiti svoj
vlastiti video, pohraniti ga na raunar i onda analizirati. Uenici mogu analizirati video na mnogo
naina, a jedan od naina je tretiranje videa kao seta pojedinanih frejmova. Snimljeni video se
moe koristiti u razliitim programima, a da se ne gubi kvaliteta samog videa.
ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona
tehnologija ) Page 11
Interaktivni video je svaki video u kojem korisnik ima vie opcija od samog pokretanja i
zaustavljanja, kao to su:

-random access, omoguava da odaberemo dio snimka koji elimo da prouavamo;

-still frame, omoguava da bude prikazan frejm onoliko dugo koliko je potrebno;

-step frame, omoguava korisniku da premotava snimak naprijed ili nazad po jedan frejm;

-slow play, omoguava korisniku da uspori video snimak.

Interaktivni video moe biti iskoriten da zaintrigira uenike, kako bi aktivno uestvovali u
procesu uenja. Kansas State University Physics Education Group je razvila odreene alate i
materijale prilagoene za upotrebu interaktivnog digitalnog videa za poduavanje fizike u
uionici. Interaktivni, digitalni video materijal je razvijen i konstruisan u vidu dva programa
Video Analayzer Computer Program i Visual Space-Time Computer Program.

Video Analyzer koristi Intel's Action Media II paket za snimanje videa s kamere na hard disk
raunara. Unutar programa imamo nekoliko opcija za playback, ukljuujui kontinuirani
playback u okviru kontrolne trake. Mi se moe koristiti za pozicioniranje kursora bilo gdje na
videu, moemo napustiti objekt, koji smo markirali da upiemo odgovarajue koordinate u
dokument. Korisnik moe pratiti kretanje objekta tokom cijelog videa. Program se moe koristiti
i za praenje kompleksnih objekata.

Visual Space-Time, se ne koristi za snimanje videa, ali koriste Action Media II file format za
analiziranje pravolinijskog kretanja objekta. Program omoguuje korisniku da identifikuje i
oznai objekt od interesa, kao i da obiljei njegovu poziciju u zavisnosti od vremena

4.5.4. Kombinovanje raunarskog modeliranja sa video analizom

Interaktivno modeliranje se pokazalo uinkovitim nainom pospjeivanja uenja (Christian 2007,

Jackson 2008). Programi za video analizu su komercijalni i lahko pristupani (Tracker 2011,
Logger Pro 2011, Coach 6 2011, VideoPoint 2011, Alberti's Window Motion Visualizer DV 2011).
U nastavku e biti vie rijei o interaktivnom modeliranju u programu Tracker.

Video analiza i modeliranje pomou Trackera omoguuje uenicima stvaranje modela

zasnovanih na Newtonovim zakonima, kao i uporeivanje ponaanje tih estica sa ponaanjem
snimljenih objekata. U samom Trackeru parametri, poetne vrijednosti fizikalnih veliina, izrazi
za intenzitete sila, kao i poloaja se unose u Model Builder. Budui da je simulacijski model
usklaen sa samim izvoenjem video snimka, uenici mogu testirati svoje modele samim
procesom promatranja i usporedbe.

Raunarsko modeliranje omoguuje uenicima da osmisle, implementiraju i analiziraju

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 12
matematike modele fizikalnih pojava. Ono se moe kombinirati s video analizom na vie
naina. U osnovi nekih naina je prikupljanje podataka na osnovu video snimka, a zatim
usporeivanje modela s tim podacima. Kod Trackera imamo neto drugaiji pristup, simulacijski
model se direktno implementira u okviru video snimka to uenicima olakava poreenje.

U okviru Tracker definirana su dva osnovna tipa modela estica: analitiki i dinamiki model.
Dinamiki model estica moe biti Kartezijev, polarni i sistem dva tijela. Kao to je ve reeno
svi modeli u Trackeru se konstruiraju u okviru Model Buildera.
Model Builder omoguuje definiranje razliitih parametara, poetnih uslova, kao i izraza za
poloaj i intenzitet sila. U samim izrazima se mogu koristiti sve matematike operacije i
funkcije.

4.5.4.1. Analitiki modeli

Analitiki Model Builder (Slika 4.) posjeduje polja za unos x i y, koja omoguuju uenicima da
odrede poloaj estice u zavisnosti od vremena, ako kretanje ima poznata analitika rjeenja.

Slika 4. Analitiki model projektila: model builder

Nakon pokretanja samog videa, prikazuju se i poloaji objekta formirani na osnovu vrijednosti i

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 13
izraza, koje smo mi zadali u Model Builderu. Osim poloaja, korisnik moe unijeti i izraze za
druge fizikalne veliine npr. brzinu, ubrzanje, kinetiku energije.
Analitikim modeliranjem se dobijaju savreni podaci, koji pomau uenicima da uspostave vezu
izmeu kretanja estice i matematikog opisa, pomae im da lake analiziraju grafike i da
uporeuju modele sa stvarnim svijetom. Uenici e vidjeti i da se analitika rjeenja mogu
koristiti u vrlo ogranienom broju situacija.

6.4.2.Dinamiki modeli

Tracker moe obezbijediti uvod u dinamiko modeliranje (Slika 5.). Uenici definiraju i
mijenjaju izraze za sile, vrijednosti parametara i poetne uslove, a kretanje po modelu se
automatski prikazuje na videu. U isto vrijeme, podaci se prikazuju na grafikonima i u tabelama.
Samo kretanje se simulira pomou Runge-Kutta algoritma, ali su numeriki podaci skriveni od
uenika, tako da je njihova panja usmjerena na razmatranje sila i posljedice djelovanja tih sila .

Slika 5. Dinamini model padanja filtera za kafu: model builder

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 14
4.6. Primjer 1. Slobodan pad

Cilj koritenja ovog videa: Utvrditi u koju kategoriju kretanja spada slobodni pad; Odrediti
ubrzanje Zemljine tee analiziranjem slobodnog pada.

Ovaj video e nam posluiti da ispitamo najprije u koju vrstu kretanja spada slobodni pad, te da
zatim odredimo ubrzanje Zemljine tee, analiziranjem jednakoubrzanog kretanja.

1. Poznatu duinu odreujemo na osnovu mjerne letve, koja se nalazi na video snimku.
Duina je u ovom primjeru izraena u metrima.
2. Postavimo koordinatni sistem onako kako mislimo da e nam biti najpogodnije za dalji
rad. U ovom sluaju smo ga postavili tako da povrina stola odgovara y = 0 m.
3. Poetni frame nam je frame 1, a kao krajnji uzimamo frame 8.
4. Izaberemo opciju Create Point mass (model materijalne take) i onda biljeimo poloaj
naeg objekata od poetnog framea koji smo izabrali do krajnjeg.

Slika 6. Prikaz analiziranja video snimka slobodnog pada u Tracker-u

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 15
Analiziramo gafikon zavisnosti x = x(t).

Slika 7. Grafikon zavisnosti x koordinata od vremena (x = x(t))

Sa grafikona moemo vidjeti da se mijenja tek trea decimala koordinate x nakon 0,062 s pa
moemo uzeti priblino da se poloaj loptice u x pravcu ne mijenja. X komponenta brzine
tijela je dakle priblino jednaka nuli, odakle slijedi da je F x takoer priblino jednaka nuli
(promjena vx je zanemariva).

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 16
Analizirajmo grafikon zavisnosti y = y(t).

Slika 8. Grafikon zavisnosti y koordinata od vremena (y = y(t))

to se tie kretanja u y-pravcu dobili smo krivu, koja predstavlja krivu drugog reda (parabolu).
Rezultat, shodno kojem se kretanje po y-pravcu veoma dobro modelira pomou parabole,
ukazuje na injenicu da slobodni pad predstavlja u biti jednakoubrazno kretanje.

Podatke nastojimo fitovati jednainom je y = at 2 + bt + c. Ako parametre u ovoj jednaini

zamijenimo fizikalnim veliinama dobit emo sljedeu jednainu:

gt2
y(t) = y0 + v0 t + 2 (1)

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 17
U ovoj jednaini y0 predstavlja visinu sa koje je tijelo poelo padati u odnosu na povr stola, v0
poetna brzina, a g je ubrzanje Zemljine tee.

m
Kao rezultat fitovanja smo dobili da je y0 = 0,6161 m, v0 = 1,084 s , a ubrzanje Zemlje

m
g= 9,828 s . Poto smo kretanje pratili od framea 1 (a ne od framea 0), brzina v0 = 1,084
2

m
s predstavlja brzinu loptice 0,03 s nakon naputanja ruke.

Kad izraunamo relativnu greku za ubrzanje Zemljine tee dobijemo da je r = 0,183 .

Iz same vrijednosti za ubrzanje Zemljine tee, koju smo dobili analiziranjem ovog videa i
raunanjem relativne greke, vidimo da postoji dobro podudaranje sa tablinom vrijednou za g.

Na Slici 9. prikazana je zavisnost brzine u y pravcu od vremena vy = vy (t).

Slika 9. Grafikon zavisnosti brzine u y pravcu od vremena (vy = vy (t))

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 18
Jednainu vy = a*t + b emo napisati preko fizikalnih veliina i dobit emo sljedeu jednainu

vy = gt + v0. (2)

injenica, shodno kojoj y-komponenta brzine u jednakim intervalima raste za jednake iznose,
dodatno potkrepljuje tvrdnju da se kod slobodnog pada radi o jednakoubrzanom kretanju.

Odavde takoer moemo zakljuiti da na tijelo u y pravcu djeluje stalna sila.

m
Na osnovu fitovanja krive dobili smo vrijednost za ubrzanje Zemlje g = 9,911 s 2 . Bolju

vrijednost za ubrzanje Zemljine tee smo dobili analizirajui grafik zavisnosti y koordinate od
vremena y = y(t). Rezultati za y(t) su pouzdaniji, jer su zasnovani na veem broju taaka v y(t)
se dobija numerikim metodama, na osnovu samog y(t).

5. ZAKLJUAK

Iz svega ovoga moe se zakljuiti da je upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije u

nastavi prijekopotrebna, zato to se mnogi aspekti moderne koncepcije obrazovanja ne mogu biti
ostvareni bez nje ili bi ih jako teko ostvarili. Unutar obrazovanja ICT zauzima sve vei znaaj i
njena primjena u nastavi dovela je do modernizacije nastavnog procesa i sve popularnije nastave
poznate kao e-learning ili enastava. Osnovni cilj uvoenja informacione i komunikacione
tehnologije u obrazovni proces je brzo, tano i pouzdano sticanje znanja. Nastavni sistem se,
neminovno, treba prilagoditi promjenama u obrazovanju nastalima uticajem informatiko-
komunikacione tehnologije na sveukupno primarno obrazovanje. Samo nastavnici koji svoje
studente poduavaju komunikacionim kompetencijama (uenju traenja informacija, uenju
primjene informacija itd.) mogu svoje studente usmjeravati na doivotno obrazovanje kao temelj
drutva znanja u kome je ICT i raunar postao njegov sastavni dio.

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 19
6. LITERATURA

1. http://www.scribd.com/doc/29657063/primena-savremene-informaciono-
komunikacionetehnologije-u-nastavi-filozofije

2. Tomi, B., Dumani, M.: Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike, Sveuilite u
Zagrebu, Uiteljski fakultet, Zagreb, 2012.

3. http://www.scribd.com/doc/96468741/Primena-ICT-u-obrazovanju

4. http://www.apeiron-uni.eu/centar/Radovipdf/Specijalisticki/NedimDelic.pdf

5. http://www.scribd.com/doc/91194884/Obrazovne-Tehnologije-i-Podrucja-Primjene-
Racunala-uNastavi

6. http://www.ss-ekonomska-upravna-os.skole.hr/upload/ss-ekonomska-
upravnaos/multistatic/17/tehnologije%20u%20obrazovanju.ppt

7. Mandi, P., Mandi,D.: Obrazovna informaciona tehnologija Inovacije za 21. vek, Beograd,
1997

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 20
SADRAJ:

SAETAK.......................................................................................................................................2
SUMMARY.....................................................................................................................................2

1. UVOD..........................................................................................................................................3

2. PRIMJENA SAVREMENIH TEHNOLOGIJA U NASTAVNOM PROCESU.........................4

2.1. E-uenje ( e-learning)...............................................................................................................6

3. POBOLJANJA U NASTAVNOM PROCESU........................................................................6

3.1. Tradicionalna (klasi) nastava.................................................................................................6

3.2. Kompjuterka nastava................................................................................................................6

3.3. Poboljanje nastave uz pomo IC-a..........................................................................................7

4. PRIMJENA RAUNARA U NASTAVI FIZIKE....................................................................8

4.1. Klasifikacija softvera................................................................................................................8

4.2. Alati za akvizaciju i obradu podataka......................................................................................8

4.3. Edukativni multimedijski software............................................................................................9

4.4. Mikrosvjetovi.............................................................................................................................9

4.5. Alatke za modeliranje.............................................................................................................10

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 21
 4.5.1. Telekomunikacijski ureaji i internet................................................................................10

4.5.2. Modeliranje u nastavi fizike..............................................................................................10

4.5.3. Interaktivni video..............................................................................................................11

4.5.4. Kombinovanje raunarskog modeliranja sa video analizom............................................12

4.5.4.1. Analitiki modeli........................................................................................................12

4.5.4.2. Dinamiki modeli.......................................................................................................13

4.6. Primjer 1 SLOBODAN PAD.................................................................................................14

5. ZAKLJUAK............................................................................................................................19

6. LITERATURA..........................................................................................................................20

ICT- information-communication technologies (informaciono komunikaciona

tehnologija ) Page 22