EPONAJ

EUROPSKI PORTFOLIO ZA OBRAZOVANJE NASTAVNIKA JEZIKA Refleksijski instrument za obrazovanje nastavnika jezika David Newby, Rebecca Allan, Anne- Brit Fenner, Barry Jones, Hanna Komorowska i Kristine Soghikyan

EPONAJ Europski portfolio za obrazovanje nastavnika jezika European Centre for Modern Languages Centre europen pour les langues vivantes

Vijee Europe

EPONAJ
COUNCIL OF EUROPE

Vijee Europe

EPONAJ Od 1995. Europski centar za moderne jezike (European Centre for Modern Languages, ECML) Vijea Europe usmjerava svoj rad na promicanje inovativnih pristupa u pouavanju jezika i irenje primjera dobre prakse te njihovu implementaciju u zemljama lanicama. EMCL provodi istraivanja i razvojne projekte u srednje dugom programskom okviru aktivnosti. Ove projekte vode meunarodni timovi strunjaka, a usredotouju se, uglavnom, na obuavanje strunjaka, promicanje profesionalnog razvoja nastavnika i izgradnju mrea strunih edukatora. Publikacije ECML-a koje su rezultat tih projekata, ilustriraju predanost i aktivno sudjelovanje svih onih koji u njima sudjeluju, a posebno timova za koordinaciju projekata. Naziv ECML-ova drugog srednje dugog programa (2004.-2007.) jest Jezici za socijalnu koheziju - nastava jezika u viejezinoj i multikulturalnoj Europi. Ovakav tematski pristup trebao bi nam omoguiti da se nosimo s jednim od najveih izazova naih drutava na poetku 21. stoljea, a to je isticanje nastave jezika s ciljem poboljavanja meusobnog razumijevanja i potivanja meu graanima Europe. *** Sa sjeditem u Grazu, ECML je Proireni parcijalni sporazum1 Vijea Europe u koji su trenutano ukljuene trideset i tri drave. Nadahnut osnovnim vrijednostima Vijea Europe, ECML promie jezinu i kulturnu raznolikost i unaprjeuje plurilingvizam i plurikulturalizam meu graanima Europe. Njegove su aktivnosti komplementarne aktivnostima Odsjeka za jezinu politiku Vijea Europe, odgovornog za razvoj politike i za sredstva planiranja na polju jezinog obrazovanja. Za daljnje informacije o ECML-u i publikacijama centra: European Centre for Modern Languages Nikolaiplatz 4 A-8020 Graz http://www.ecml.at Ova publikacija nalazi se na internetskoj stranici: http://www.ecml.at/epostl Za izloena miljenja ove publikacije odgovorni su autori, stoga ona, nuno, ne odraavaju slubenu politiku Vijea Europe.

Hrvatski prijevod se objavljuje u dogovoru s Vijeem Europe i za njegov sadraj odgovara iskljuivo prevoditelj. Prijevod s engleskog: Sandra Mardei Vijee Europe, veljaa, 2007.
1

lanice Proirenog parcijalnog sporazuma ECML-a su 33 drave: Albanija, Andora, Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Cipar, eka republika, Estonija, Finska, Francuska, Njemaka, Grka, Maarska, Island, Irska, Latvija, Lihtentajn, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveka, Poljska, Rumunjska), Slovaka, Slovenija, panjolska, vedska, vicarska, Biva jugoslavenska Republika Makedonija, Ujedinjeno kraljevstvo.

Vijee Europe

EPONAJ
SADRAJ

UVOD ............................................................................................................................. 5 OSOBNA IZJAVA ......................................................................................................... 8 SAMOVREDNOVANJE .............................................................................................. 12 DOSJE........................................................................................................................... 60 GLOSAR TERMINA ................................................................................................... 68 BIBLIOGRAFIJA ......................................................................................................... 75 KAZALO ...................................................................................................................... 76 UPUTE ZA KORISNIKE ............................................................................................. 77 REFERENCE I LINKOVI............................................................................................ 82

___________________________________________________________________ Ovaj dokument sastavljen je u okviru projekta EMCL-a: Od profila do portfolija: Okvir za refleksiju u obrazovanju nastavnika jezika Ostali detalji su dostupni na: http://www.ecml.at/epostl.

Vijee Europe

EPONAJ

UVOD
to je EPONAJ (Europski portfolio za obrazovanje nastavnika jezika)?
(European Portfolio for Student Teachers of Languages)

Europski portfolio za obrazovanje nastavnika jezika je dokument namijenjen studentima u inicijalnom nastavnikom obrazovanju. Poticat e vas da razmiljate o svom didaktikom znanju i vjetinama potrebnim pri pouavanju jezika, pomoi e vam u vrednovanju vaih didaktikih kompetencija i omoguiti vam praenje vaeg napretka i biljeenje vaih iskustava u nastavi tijekom nastavnikog obrazovanja.

Glavni ciljevi EPONAJ-a jesu:

1. potaknuti vas na razmiljanje o kompetencijama ijem stjecanju nastavnik treba teiti kao i o pozadinskom znanju koje obuhvaa te kompetencije 2. pomoi vam u pripremi za vau buduu profesiju u razliitim kontekstima pouavanja 3. promicati raspravu s vaim kolegama, metodiarima i nastavnicima mentorima 4. olakati samovrednovanje razvoja vaih kompetencija 5. osigurati instrument koji e vam pomoi u praenju napretka

Sadraji EPONAJ-a
EPONAJ ine sljedei dijelovi: Osobna izjava, ija je svrha pomoi vam da na poetku nastavnikog obrazovanja razmislite o opim pitanjima u vezi pouavanja. Samovrednovanje, sastoji se od mogu to uiniti deskriptora koji olakavaju refleksiju i samoprocjenu. Dosje, koji slui za zorno predoavanje rezultata vaeg samovrednovanja i omoguuje vam evidenciju praenja napretka i pohranu primjera vaeg radapouavanja Glosar, popis najvanijih termina o uenju i pouavanju jezika koji su koriteni u EPONAJ-u Popis termina koritenih u deskriptorima Upute za korisnike (u kojima se daju detaljne informacije o EPONAJ-u)

Deskriptori za samovrednovanje
Sredinji dio EPONAJ-a ini 193 deskriptora kompetencija o pouavanju jezika i nalaze se u dijelu naslovljenom Samovrednovanje. Deskriptori su skupina glavnih kompetencija koje bi nastavnici stranih jezika trebali teiti.

Kategorizacija deskriptora
Deskriptori su razvrstani u sedam opih kategorija. One predstavljaju podruja znanja potrebnih nastavnicima, raznolikost kompetencija i istiu vanost potrebe za donoenjem odluka u vezi pouavanja. Svaka kategorija podijeljena je u vie podkategorija (koje slijede).

Vijee Europe

EPONAJ
UVOD

A. Instrumenti vrednovanja B. Vrednovanje C. Samovrednovanje i suradniko vrednovanje D. Jezina izvedba E. Kultura F. Analiza pogreaka

7. Vrednovanje uenja

1. Kontekst

A. Samostalnost u uenju B. Domaa zadaa C. Projekti D. Portfoliji E. Virtualne uionice F. Izvankurikularne aktivnosti

6. Samostalno uenje

A. Kurikulum B. Ciljevi i potrebe C. Uloga nastavnika jezika D. Institucijski resursi i ogranienja

SAMOVREDNOVANJE
A. Govorenje / Govorna interakcija B. Pisanje / Pismena interakcija C. Sluanje D. itanje E. Gramatika F. Vokabular G. Kultura

A. Primjena nastavne pripreme B. Sadraj C. Interakcija s uenicima D. Upravljanje razredom E. Jezik u razredu

2. Metodologija 5. Izvoenje nastave

3. Resursi

A. Odreivanje ciljeva uenja B. Nastavni sadraj C. Organizacija nastave

4. Planiranje nastave

Vijee Europe

EPONAJ
UVOD

Skale za samovrednovanje
Uz svaki deskriptor nalazi se traka koja e vam pomoi da vizualizirate i biljeite svoje kompetencije. Moete je obojiti prema vaoj samoprocjeni. To moete uiniti u razliitim razdobljima u vaem nastavnikom obrazovanju. Po zavretku vaeg nastavnikog obrazovanja trebali biste imati traku koja izgleda poput ove. 1. Mogu ostvariti suradniko ozraje koje ohrabruje uenike na ukljuivanje u govorne aktivnosti.
6.3.06. 24.10.06. 18.01. 07.

U gornjem primjeru studentica je napravila samoprocjenu u tri razdoblja u svom nastavnikom obrazovanju ime je zabiljeila postupno postizanje kompetencije. Ipak osjea da treba jo na tome poraditi te je ostavila praznog mjesta na lijevoj strani. Takoer je dodala i datume kada je radila samovrednovanje.

Treba napomenuti da se ne oekuje da sve trake budu popunjene na kraju vaeg nastavnikog obrazovanja! Uenje kako pouavati i kako postati dobar nastavnik je trajan i cjeloivotni proces! Iako su deskriptori nain za sustavno praenje kompetencija, ne treba ih smatrati kontrolnim listama! Vano je da budu poticaj studentima, nastavnicima metodike i mentorima za raspravu o bitnim aspektima u obrazovanju nastavnika koji su podloga kompetencijama i da oni doprinesu razvoju profesionalnog osvjetavanja. Daljnje informacije o EPONAJU-u mogu se nai u Uputama za korisnike.

Vijee Europe

EPONAJ

OSOBNA IZJAVA

Ime i prezime:

____________________________________________

Institucija:

____________________________________________

Datum poetka koritenja EPONAJ-a:

____________________________________________

Svrha Osobne izjave je pomoi vam u razmiljanju o brojnim aspektima povezanim s pouavanjem openito i u razmatranju pitanja koja bi mogla biti vana na poetku vaeg nastavnikog obrazovanja. U nastavku ete pronai neka pitanja o pouavanju jezika o kojima biste mogli razmisliti. Na kraju ovog dijela nai ete neke komentare o svrsi i vrijednosti refleksije.

Vijee Europe

EPONAJ
OSOBNA IZJAVA

1. Uei strane jezike u koli, susreli ste se i s pouavanjem. Za koje aspekte kvalitete nastavnika, prakse itd. vaeg uenja jezika smatrate da bi mogli utjecati na to kako vi elite ili ne elite pouavati? Navedite. Osobna iskustva pri uenju stranih jezika pozitivna

negativna

(Pokuajte analizirati zbog ega su ti trenuci bili neuspjeni i razmislite to bi trebalo poduzeti za njihovo poboljanje.)

2. a) Kojim se aspektima pouavanja najvie radujete? ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ b) Kojim se aspektima pouavanja najmanje radujete? ____________________________________________________________ ____________________________________________________________ ____________________________________________________________

Vijee Europe

EPONAJ
OSOBNA IZJAVA

3. Vaa oekivanja o obrazovanju nastavnika

a) to najvie oekujete od svojeg nastavnikog obrazovanja? _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ b) to najvie elite od svojeg nastavnikog obrazovanja? _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ c) to mislite da vai nastavnici metodike oekuju od vas? _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________ _______________________________________________

4.

Procijenite koliko su sljedee vjetine vane za nastavnika stranog jezika?

(Raspravite o njima s kolegom i argumentirajte svoj odabir. Dodajte i svoje ideje.)

Koliko je vano?
Nije vano

Jako je vano

1. Suradnja s drugima. 2. Dobre organizacijske vjetine. 3. Znati dobro objanjavati gramatiku. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Vijee Europe

10

EPONAJ
OSOBNA IZJAVA

Refleksija
U prethodnoj aktivnosti samovrednovanja vjerojatno ste nastojali odgovarati to bre. Meutim, kad bolje razmislite i kad imate vie vremena moda ete osjetiti potrebu da promijenite svoje prve odgovore. Na primjer, moda ste smatrali da je znati objanjavati gramatiku jako vano.
Nije vano

Jako je vano

3. Znati objanjavati gramatiku.

U diskusijama s drugim studentima, ili s vaim nastavnikom metodike, ili s nastavnicima u koli moda ete otkriti da se objanjavanje gramatike moe interpretirati na razliite naine, kao npr.: ili prikazivanje primjera uporabe i njihova analiza objanjavanje pravila - na stranom jeziku - na materinskom jeziku

Daljnje razmatranje moe uroditi idejom da je ono to je vano zapravo uenikova sposobnost tumaenja ili razumijevanja gramatike, a ne vaa sposobnost pouavanja. Upravo takvu vrstu refleksije i ovakve procese razmiljanja EPONAJ nastoji poticati. U gornjem primjeru proces refleksije ima dva oblika: Osobna refleksija: razmiljali ste to ta izjava znai za vas Dijaloka refleksija: raspravili ste i moda i izmijenili svoje stajalite radei s drugima.

Svrha vae refleksije nije jednostavno odgovaranje na pitanje ve i potkrepljivanje vaeg odgovora na principijelan, argumentiran i informiran nain. Proces osobne refleksije poveat e vau sposobnost samostalnog razmiljanja paralelno s uenjem o pouavanju. Razmiljanje i suradnja s drugima, dok istraujete i eksperimentirate s metodologijama, takoer e vam pomoi u irenju obzora. Procjenjujui deskriptor znati objanjavati gramatiku moda ste potraili neku knjigu o gramatici da bi pronali definiciju rijei gramatika. Upotreba razliitih izvora jo je jedan od procesa u razvoju vaeg kritikog i istraivakog pristupa pouavanju i uenju. Ovaj opirni primjer, s fokusom na gramatiku, dovodi do pitanja o kojim aspektima pouavanja i uenja jezika valja razmiljati, baviti se njima i istraivati ih. Premda e vam vae nastavniko obrazovanje dati potreban okvir, EPONAJ e vam pomoi da se usredotoite na specifina pitanja kojih se student nastavnik mora dotaknuti. Potiui vas na razmiljanje o irokom rasponu aspekata, karakteristika i problema povezanih s pouavanjem i uenjem jezika u razliitim zemljama, EPONAJ nastoji poveati vau sposobnost refleksije, ne samo u vlastitom kontekstu, ve i u slinim kontekstima drugih europskih zemalja.

Vijee Europe

11

EPONAJ

SAMOVREDNOVANJE
Deskriptori
1. Kontekst ................................................................................................................ A. B. C. D. A. B. C. D. E. F. G. Kurikulum Ciljevi i potrebe Uloga nastavnika stranog jezika Institucijski resursi i ogranienja Govorenje /Govorna interakcija Pisanje / Pismena interakcija Sluanje itanje Gramatika Vokabular Kultura

2. Metodologija .........................................................................................................

3. Resursi ................................................................................................................... 4. Planiranje nastave ................................................................................................ A. Odreivanje ciljeva uenja B. Nastavni sadraj C. Organizacija 5. Izvoenje nastave ................................................................................................. A. B. C. D. E. A. B. C. D. E. F. A. B. C. D. E. F. Primjena nastavne pripreme Sadraj Interakcija s uenicima Upravljanje razredom Jezik u razredu Samostalnost u uenju Domaa zadaa Projektna nastava Portfoliji Virtualne uionice Izvankurikularne aktivnosti Izrada instrumenata vrednovanja Vrednovanje Samovrednovanje i suradniko vrednovanje Jezina izvedba Kultura Analiza pogreaka

6. Samostalno uenje ................................................................................................

7. Vrednovanje uenja .............................................................................................

Tablica za refleksiju .............................................................................................

Vijee Europe

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Kontekst
Uvod
Odluke u pouavanju pod jakim su utjecajem obrazovnog i drutvenog konteksta u kojem nastavnik radi. Taj je kontekst uglavnom odreen zahtjevima nacionalnih i /ili lokalnih kurikuluma. Meutim, mogu postojati i meunarodne preporuke i dokumenti koje treba uzeti u obzir. Institucijska ogranienja su takoer jedan od faktora koje treba razmatrati jer mogu imati znaajan utjecaj na nastavnikov rad.

A. B. C. D.

Kurikulum Ciljevi i potrebe Uloga nastavnika jezika Institucijski resursi i ogranienja

Vijee Europe

13

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

A. Kurikulum 1. Mogu razumjeti zahtjeve odreene nacionalnim i lokalnim kurikulumom.

2. Mogu osmisliti nastavu jezika u skladu sa zahtjevima nacionalnih i lokalnih kurikuluma.

3. Mogu razumjeti principe oblikovane relevantnim europskim dokumentima (npr. Zajedniki europski referentni okvir za jezike, Europski jezini portfolio).

4. Mogu razumjeti i na prikladan nain integrirati sadraje europskih dokumenata (npr. Zajedniki europski referentni okvir za jezike, Europski jezini portfolio) u moje pouavanje.

Vijee Europe

14

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

B. Ciljevi i potrebe 1. Mogu razumjeti osobnu, intelektualnu i kulturnu vrijednost uenja drugih jezika.

2. Mogu uzeti u obzir ukupne, dugorone ciljeve koji se temelje na potrebama i oekivanjima.

3. Mogu uzeti u obzir razliitu motivaciju za uenje nekog jezika.

4. Mogu uzeti u obzir kognitivne potrebe uenika (rjeavanje problema, elju za komunikacijom, elju za stjecanjem znanja itd.)

5. Mogu uzeti u obzir afektivne potrebe uenika (osjeaj postignua, zadovoljstva itd.)

6. Mogu uzeti u obzir i procijeniti oekivanja i utjecaj nositelja interesa u obrazovanju (poslodavci, roditelji, agencije itd.)

7. Mogu uzeti u obzir ciljane razine postignua odreene kurikulumom ( npr. koje proizlaze iz Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike)

Vijee Europe

15

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

C. Uloga nastavnika jezika 1. Mogu promicati uenicima, roditeljima i drugima vrijednosti i korisnost uenja jezika.

2. Mogu cijeniti i upotrijebiti vrijednost koju razrednom okruenju daju uenici drugog kulturnog podrijetla.

3. Mogu uzeti u obzir znanje drugih jezika koje uenici moda ve posjeduju i pomoi im da iskoriste ta znanja pri uenju novih jezika.

4. Mogu se oslanjati na prikladne teorije jezika, uenja, kulture itd. te na relevantne rezultate istraivanja i voditi se njima u mom pouavanju.

5. Mogu kritiki procjenjivati moje pouavanje na temelju iskustva, povratne informacije od uenika i ishoda uenja te ga prilagoavati na odgovarajui nain.

6. Mogu kritiki procjenjivati moje pouavanje prema teorijskim principima.

7. Mogu prihvatiti povratne informacije mojih kolega i mentora o mom pouavanju i uvrstiti ih u pouavanje.

Vijee Europe

16

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

8. Mogu promatrati moje kolege i pri tom prepoznavati razliite metodike aspekte njihovog pouavanja te im mogu ponuditi konstruktivnu povratnu informaciju.

9. Mogu pronai relevantne lanke, asopise i rezultate istraivanja o raznim aspektima pouavanja i uenja.

10. Mogu prepoznati i istraiti specifine pedagoko- didaktike probleme povezane s mojim uenicima ili s mojim pouavanjem u formi akcijskog istraivanja.

Vijee Europe

17

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

D. Institucijski resursi i ogranienja

1. Mogu procijeniti kako upotrijebiti resurse koji su mi dostupni u koli (projektori, raunala, knjinicu itd.)

2. Mogu prepoznati organizacijska i resursna ogranienja koja postoje u mojoj koli i prilagoditi moje pouavanje sukladno njima.

Vijee Europe

18

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Metodologija
Uvod
Metodologija je implementacija ciljeva uenja kroz procedure pouavanja. Zasniva se na principima koji proizlaze iz teorija jezinog opisa, uenja jezika i jezine uporabe. Specifine procedure pouavanja mogu se primijeniti tako da podravaju uenje o aspektima jezinog sustava kao to su gramatika, vokabular i izgovor. Ipak, metodologija bi trebala reflektirati i injenicu da su ti aspekti jezika uvijek prisutni pri uvjebavanju vjetina te su zbog toga nerazdvojivo povezani s komunikacijom. Isto tako, i pouavanje kulture i njen odnos s jezikom zahtijevat e specifine metodoloke uvide.

A. B. C. D. E. F. G.

Govorenje / Govorna interakcija Pisanje / Pismena interakcija Sluanje itanje Gramatika Vokabular Kultura

Vijee Europe

19

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

A. Govorenje / Govorna interakcija 1. Mogu stvoriti suradniku atmosferu koja potie uenike na ukljuivanje u govorne aktivnosti.

2. Mogu procijeniti i odabrati prikladne govorne i interakcijske aktivnosti koje ohrabruju sudjelovanje uenika razliitih sposobnosti.

3. Mogu procijeniti i odabrati prikladne govorne i interakcijske aktivnosti koje ohrabruju uenike u izraavanju vlastitih miljenja, identiteta, kulture itd.

4. Mogu procijeniti i odabrati niz prikladnih govornih i interakcijskih aktivnosti (diskusija, igranje po ulogama, rjeavanje problema itd.) za razvoj tenosti

5. Mogu procijeniti i odabrati razliite aktivnosti koje e pomoi uenicima da postanu svjesni razliitih vrsta tekstova (telefonski razgovori, razmjene, govori, itd.) te da ih ponu upotrebljavati.

6. Mogu procijeniti i odabrati razliite materijale koji simuliraju govorne aktivnosti (vizualna pomagala, tekstove, autentine materijale, itd.).

7. Mogu procijeniti i odabrati aktivnosti koje pomau uenicima da aktivno sudjeluju u usmenim razmjenama (razgovorima, razmjenama, itd.) te da zapoinju komunikaciju ili da odgovaraju na prikladan nain.

Vijee Europe

20

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

8. Mogu procijeniti i odabrati raznolike aktivnosti koje e pomoi uenicima da prepoznaju i upotrebljavaju tipine karakteristike govornog jezika (neformalni jezik, diskurzivne partikule,itd.)

9. Mogu pomoi uenicima u koritenju komunikacijskih strategija (traenju pojanjenja, provjeri razumijevanja, itd). i kompenzacijskih strategija (parafraziranje, pojednostavljivanje, itd.) pri sudjelovanju u govornim interakcijama.

10. Mogu procijeniti i odabrati razliite tehnike koje pomau uenicima u razvoju svjesnosti i sposobnosti diskriminacije zvukova ciljnog jezika i pomoi im u njihovu izgovoru.

11. Mogu procijeniti i odabrati razliite tehnike koje e pomou uenicima da postanu svjesni naglaska, ritma i intonacije te da ih upotrebljavaju.

12. Mogu procijeniti i odabrati niz aktivnosti za razvoj tonosti (gramatika, izbor rijei, itd.)

Vijee Europe

21

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

B. Pisanje / Pismena interakcija 1. Mogu procijeniti i odabrati prikladne aktivnosti koje ohrabruju uenike u razvoju njihovih kreativnih potencijala.

2. Mogu procijeniti i odabrati niz prikladnih aktivnosti pisanja koje e pomoi uenicima da postanu svjesni prikladnih jezinih oblika u razliitim vrstama tekstova i da ih ponu koristiti (pisma, prie, izvjetaj itd.)

3. Mogu procijeniti i odabrati tekstove iz raspona tekstualnih vrsta koji e sluiti kao dobri primjeri za ueniko pisanje.

4. Mogu procijeniti i odabrati razliite materijale (izvorni materijali, vizualna sredstva, itd.) koji potiu aktivnost pisanja.

5. Mogu procijeniti i odabrati aktivnosti koje pomau uenicima da sudjeluju u pismenim razmjenama (e mail, molba za posao itd.) i potaknuti ih da ponu pisati ili da odgovaraju na tekstove na prikladan nain.

6. Mogu pomoi uenicima u sakupljanju i razmjeni informacija za njihove pismene zadatke.

7. Mogu pomoi uenicima u planiranju i strukturiranju pismenih tekstova (npr. koritenje mentalnih mapa, pisanje koncepata, itd.)

Vijee Europe

22

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

8. Mogu pomoi uenicima da prate, razmiljaju, ureuju i poboljavaju svoje pisanje.

9. Mogu koristiti suradniko vrednovanje informaciju kao pomo pri procesu pisanja.

(uenik-uenika)

povratnu

10. Mogu koristiti razliite tehnike koje pomau uenicima u razvoju svjesnosti o strukturi, koherentnosti i koheziji teksta te o sastavljanju tekstova u skladu s time.

11. Mogu procijeniti i odabrati razliite tehnike pomou kojih e uenici postati svjesni pravila pisanja i iznimaka u pisanju te e ih moi primjenjivati.

12. Mogu procijeniti i odabrati aktivnosti pisanja koje konsolidiraju uenje (gramatika, vokabular, pravila pisanja, itd.)

Vijee Europe

23

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

C. Sluanje 1. Mogu odabrati tekstove u skladu s potrebama, interesima i jezinim razinama uenika.

2. Mogu osmisliti niz aktivnosti prije sluanja koje e pomoi uenicima da se snalaze u tekstu.

3. Mogu poticati uenike da upotrebljavaju svoje znanje o temi i svoja oekivanja o tekstu za vrijeme sluanja.

4. Mogu pripremiti i odabrati aktivnosti za uvjebavanje i razvoj razliitih strategija sluanja (sluanje da bi se shvatilo glavnu misao, specifine informacije, itd.)

5. Mogu osmisliti i odabrati razliite aktivnosti koje e pomoi uenicima u prepoznavanju i interpretiranju tipinih karakteristika govornog jezika (ton glasa, intonacija, govorni stil itd.)

6. Mogu pomoi uenicima u primjeni strategija u svladavaju potekoa s tipinim aspektima govornog jezika (pozadinska buka, redundantnost nepotrebna ponavljanja, itd.)

7. Mogu pomoi uenicima u primjeni strategija u svladavanju potekoa s nepoznatim vokabularom ili tekstom.

Vijee Europe

24

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

8. Mogu procijeniti i odabrati razliite zadatke poslije sluanja da bi se osigurala poveznica izmeu sluanja i ostalih vjetina.

Vijee Europe

25

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

D. itanje 1. Mogu odabrati tekstove u skladu s potrebama, interesima i jezinim razinama uenika.

2. Mogu osmisliti niz aktivnosti prije itanja koje e pomoi uenicima da se snalaze u tekstu.

3. Mogu poticati uenike da upotrebljavaju svoje znanje o temi i svoja oekivanja o tekstu za vrijeme itanja.

4. Mogu primijeniti razliite naine itanja teksta u razredu (npr. glasno, tiho, u grupama, itd.)

5. Mogu organizirati razliite aktivnosti radi uvjebavanja i razvoja raznih strategija sukladno svrsi itanja (skimming, scanning, odnosno itanje radi snalaenja i itanje radi nalaenja informacija)

6. Mogu pomoi uenicima u razvoju razliitih strategija za svladavanje potekoa s tekim ili nepoznatim vokabularom u tekstu.

7. Mogu procijeniti i odabrati razliite zadatke poslije itanja da bi se osigurala poveznica izmeu itanja i ostalih vjetina.

Vijee Europe

26

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

8. Mogu preporuiti knjige u skladu s potrebama, interesima i jezinim razinama uenika.

9. Mogu pomoi uenicima u razvoju vjetina kritikog itanja (refleksija, interpretacija, analiza, itd.)

Vijee Europe

27

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

E. Gramatika 1. Mogu uvesti jedan segment gramatikog sadraja i pomoi uenicima da ga uvjebaju u prikladnom kontekstu i na prikladnim tekstovima.

2. Mogu uvesti nove ili nepoznate gramatike jedinice i pomoi uenicima da se s njima upoznaju na razliite naine. (nastavnika prezentacija, osvjeivanje, skretanje panje, otkrivanje, itd.)

3. Mogu odgovoriti na pitanja koja bi uenici mogli postavljati u vezi s gramatikom i, ukoliko je potrebno, referirati se na odgovarajue, referentne knjige iz podruja gramatike.

4. Mogu primjereno upotrebljavati gramatiki metajezik u skladu s predznanjem uenika i njihovim potrebama.

5. Mogu procijeniti i odabrati gramatike vjebe i aktivnosti koje podravaju uenje i potiu usmenu i pismenu komunikaciju.

Vijee Europe

28

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

F. Vokabular 1. Mogu procijeniti i odabrati razne aktivnosti koje e pomoi uenicima u usvajanju vokabulara.

2. Mogu procijeniti i odabrati zadatke koji pomau uenicima u uporabi novog vokabulara u usmenom i pismenom kontekstu.

3. Mogu procijeniti i odabrati aktivnosti koje poveavaju ueniku svjesnost razlika u registru.

Vijee Europe

29

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

G. Kultura 1. Mogu procijeniti i odabrati razliite tekstove, izvorne materijale i aktivnosti koje e pobuditi ueniki interes i pomoi im u razvoju znanja i razumijevanja vlastite kulture i kulture drugog jezika (kulturoloke injenice, dogaaji, stavovi, identitet, itd.)

2. Mogu stvoriti prilike u kojima e uenici moi istraivati kulturu zajednice ciljnog jezika izvan uionice (internet, e-mail itd.)

3. Mogu procijeniti i odabrati razliite tekstove, izvorne materijale i aktivnosti pomou kojih e uenici postati svjesni slinosti i razlika u sociokulturnim normama i ponaanju.

4. Mogu procijeniti i odabrati aktivnosti ( igranje uloga, simulirane situacije, itd.) koje e pomoi uenicima u razvoju njihove sociokulturne kompetencije.

5. Mogu procijeniti i odabrati razliite tekstove, izvorne materijale i aktivnosti koje e uenicima pomoi u razmiljanju o konceptu drugaijeg i u razumijevanju razliitih sustava vrijednosti.

6. Mogu procijeniti i odabrati razliite tekstove, izvorne materijale i aktivnosti pomou kojih e uenici postati svjesni stereotipnih stajalita i preispitivati ih.

7. Mogu procijeniti i odabrati aktivnosti koje e poveati ueniku meukulturnu svjesnost.

Vijee Europe

30

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

8. Mogu procijeniti i odabrati razliite tekstove i aktivnosti kroz koje e uenici postati svjesni meuodnosa kulture i jezika.

Vijee Europe

31

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Resursi
Uvod
Ovaj dio razmatra razliite resurse kojima se nastavnici mogu posluiti u procesu pronalaenja, odabira i /ili formiranja ideja, odabira tekstova i aktivnosti te referentnog materijala korisnog za uenike. Nacionalni kontekst sa svojim kurikulumom i preporukama ima vanu ulogu u donoenju odluka vezanih za koritenje udbenika. Lokalni kontekst i institucionalni resursi i ogranienja utjeu na opremu koja se moe upotrebljavati kao i na sam proces odabira i izrade prikladnih materijala. Ciljevi i potrebe uenika, njihova dob, jezina razina, motivacija i interesi odreuju vrste resursa i naine njihove uporabe. Zbog toga se, u procesu uenja ne upotrebljavaju samo gotovi materijali, tekstovi i aktivnosti, ve i oni koje je izradio sam nastavnik ili koje su izradili uenici, bilo u razredu ili tijekom samostalnog uenja. 1. Mogu prepoznati i procijeniti niz udbenika / materijala prema dobi, interesima i jezinoj razini uenika.

2. Mogu iz udbenika odabrati one tekstove i aktivnosti prikladne za moje uenike.

3. Mogu pronai i odabrati materijale za sluanje i itanje koji su u skladu s potrebama mojih uenika i to iz razliitih izvora, kao to je knjievnost, masmediji i internet.

4. Mogu iskoristiti ideje i materijale iz prirunika za nastavnike i u knjigama.

5. Mogu izraditi materijal i osmisliti aktivnosti prikladne za moje uenike.

6. Mogu preporuiti rjenike i druge referentne knjige korisne za moje uenike.

Vijee Europe

32

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

7. Mogu uputiti uenike kako da sami izrauju materijale, za sebe ili za druge.

8. Mogu odabrati i upotrebljavati informatiko-komunikacijski materijal i aktivnosti u razredu prikladne za moje uenike.

9. Mogu izraditi informatiko-komunikacijski materijal i aktivnosti prikladne za moje uenike.

10. Mogu uputiti uenike kako se koristiti internetom za pronalaenje informacija.

11. Mogu upotrebljavati i kritiki procjenjivati informatiko-komunikacijske programe i platforme za uenje.

Vijee Europe

33

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Planiranje nastave
Uvod
Planiranje nastavnog sata ili perioda pouavanja povezano je s glavnim didaktikim pitanjima zato, to i kako: zato bi se trebalo usredotoiti na specifini cilj uenja, to koji materijal odabrati i kako upotrebljavati materijal za uenje. Za nastavnika je najvanije znati na osnovu ega donosi odluke o materijalu koji e donijeti u razred i koje e aktivnosti odabrati. Ta odluka ovisi o zahtjevima kurikuluma i o specifinoj grupi uenika. Nastavnici moraju poznavati kurikulum i naine transformacije njegovih aspekata u jasne ciljeve koje e uenici moi razumjeti. Izbor sadraja je usko povezan s ciljevima. Samo praenje udbenika esto nije dovoljno jer udbenik predstavlja samo autorovu interpretaciju kurikuluma i rijetko uzima u obzir pojedine uenike. Planiranje aktivnosti ovisi i o ciljevima i o sadrajima uenja te od nastavnika zahtijeva da razmotre kako e uenici dosei zadane ciljeve kroz odabrani materijal. Pri planiranju nastave, nastavnikovo znanje o teoriji uenja jezika, cijelom rasponu metodologija, resursima i aktivnostima za uenike jednako su vani kao i znanje o sposobnostima pojedinog uenika.

A. Odreivanje ciljeva uenja B. Nastavni sadraj C. Organizacija

Vijee Europe

34

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

A. Odreivanje ciljeva uenja 1. Mogu prepoznati zahtjeve iz kurikuluma i odrediti ciljeve uenja u skladu s potrebama i interesima svojih uenika.

2. Mogu planirati specifine ciljeve uenja za pojedine nastavne sate.

3. Mogu odrediti ciljeve koji e poticati uenike da dosegnu svoje pune potencijale.

4. Mogu odrediti ciljeve koji e uzimati u obzir razliite razine sposobnosti i posebne obrazovne potrebe uenika.

5. Mogu odluivati hou li ciljeve formulirati u terminima vjetina, tema, situacija ili terminima jezinog sustava ( funkcije, pojmovi, oblici itd.)

6. Mogu odrediti ciljeve koji e poticati uenike da razmiljaju o svom uenju.

Vijee Europe

35

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

B. Nastavni sadraj 1. Mogu izraditi nastavni plan/planove za periode pouavanja koherentno i s raznolikim slijedom sadraja.

2. Mogu izmjenjivati i prilagoavati aktivnosti koje e obuhvatiti razliite vjetine i kompetencije uenika.

3. Mogu planirati aktivnosti koje e osigurati meuovisnost sluanja, itanja, pisanja i govorenja.

4. Mogu planirati aktivnosti koje e naglasiti meuovisnost jezika i kulture.

5. Mogu planirati aktivnosti koje povezuju gramatiku i vokabular s komunikacijom.

6. Mogu planirati pouavanje elemenata drugih predmeta upotrebljavajui ciljni jezik (meupredmetno pouavanje sadraja, jezino sadrajno integrirana nastava - predmetna nastava na stranom jeziku, itd.).

7. Mogu odrediti vrijeme potrebno za pojedine teme i aktivnosti te planirati u skladu s time.

8. Mogu osmisliti aktivnosti koje potiu svjesnost uenika i graditi na njihovom postojeem znanju.

Vijee Europe

36

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

9. Mogu izmjenjivati i prilagoavati aktivnosti koje e poveati i podravati ueniku motivaciju i interese.

10. Mogu izmjenjivati i prilagoavati aktivnosti koje e odgovarati uenikim stilovima uenja.

11. Mogu iskoristiti povratne informacije i uenike komentare i ukljuiti ih u moje budue nastavne planove.

12. Mogu ukljuiti uenike u moje planiranje nastave.

Vijee Europe

37

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

C. Organizacija nastave 1. Mogu odabrati i planirati razliite, prikladne oblike organizacije nastave (frontalni, individualni, u paru, u skupini).

2. Mogu planirati uenike prezentacije i ueniku interakciju.

3. Mogu planirati kada i kako koristiti jezik cilja, ukljuujui i metajezik koji e morati upotrebljavati u razredu.

4. Mogu planirati nastavne sate i periode pouavanja s drugim nastavnicima i /ili studentima (timsko pouavanje, s nastavnicima drugih predmeta, itd.)

Vijee Europe

38

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Izvoenje nastave
Uvod
Ovaj dio o izvoenju nastave fokusira se na ono to nastavnici stranih jezika ine u razredu i na vjetine koje su za to potrebne. Prva od njih, izraena u obliku iroke kategorije, jest primjena nastavne pripreme. Pod time se podrazumijeva sposobnost odreivanja redoslijeda aktivnosti na koherentan, ali ipak fleksibilan nain, da bi se uzelo u obzir ono to je prethodno naueno i kako bi se moglo prilagoditi individualnim jezinim izvedbama u razredu. Ovaj dio takoer istie osobito vanu nastavnikovu interakciju s razredom tijekom pouavanja i uenja. Interakcijom se smatra zapoinjanje nastavnog sata i odravanje panje, ali i poticanje uenikih inicijativa i odgovora, kao i sposobnost rada i spremnost na prilagoavanje raznim stilovima i strategijama uenja. Takoer je detaljno razraena i nastavnikova sposobnost u voenju dogaaja u razredu, organizaciji razliitih naina rada i upotrebi resursa, edukacijskih medija i informatiko-komunikacijske tehnologije. Posljednja grupa deskriptora fokusira se na nastavnikovu uporabu ciljnog jezika u razredu. Iskustvo i istraivanja pokazuju da je pri tom najvanija vjetina odluivanja kada je najuinkovitije, u terminima uenja, upotrebljavati ciljni jezik i u koje svrhe, a kada je pak prikladnije pribjei uporabi materinskog jezika. Takoer je ukljuena i nastavnikova sposobnost pomaganja u razumijevanju onog to je reeno ili napisano, te poticanja na uporabu ciljnog jezika u meusobnoj komunikaciji i u komunikaciji s nastavnikom. A. B. C. D. E. Primjena nastavne pripreme Sadraj Interakcija s uenicima Upravljanje razredom Jezik u razredu

Vijee Europe

39

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

A. Primjena nastavne pripreme 1. Mogu zapoeti sat na zanimljiv nain.

2. Mogu biti fleksibilan u primjeni nastavne pripreme i prilagoavati je tijekom sata uenikim interesima.

3. Mogu postii da se prijelazi izmeu aktivnosti i zadataka za individualni rad, radu u skupini i s cijelim razredom odvijaju bez zastoja.

4. Mogu prilagoditi moju vremensku raspodjelu sata ako se dogode nepredviene situacije.

5. Mogu vremenski odrediti trajanje aktivnosti u razredu u skladu s rasponom panje pojedinih uenika.

6. Mogu zavriti nastavni sat na jasan nain.

Vijee Europe

40

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

B. Sadraj 1. Mogu prezentirati jezine sadraje (nove ili prethodno obraene, teme i sl.) na prikladan nain i za pojedince i za specifine grupe uenika.

2. Mogu povezati sadraje koje pouavam s uenikim znanjem i prethodnim iskustvom uenja jezika.

3. Mogu povezati ono to pouavam s tekuim dogaajima lokalnog i meunarodnog konteksta.

4. Mogu povezati jezik koji pouavam s kulturom njegovih govornika.

Vijee Europe

41

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

C. Interakcija s uenicima 1. Mogu uspostaviti radnu atmosferu u uionici i privui panju uenika na poetku sata.

2. Mogu odravati i maksimalizirati panju uenika tijekom cijelog sata.

3. Mogu biti susretljiv/a i podravati uenike inicijative i interakciju.

4. Mogu poticati uenike da sudjeluju kad god je to mogue.

5. Mogu se prilagoavati razliitim stilovima uenja.

6. Mogu eksplicitno pouavati strategije uenja i pomoi uenicima da ih razviju.

Vijee Europe

42

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

D. Upravljanje razredom 1. Mogu preuzeti razliite uloge sukladno potrebama uenika i sukladno aktivnostima (izvor znanja, posrednik, supervizor, itd.)

2. Mogu stvoriti uvjete za rad i organizirati individualni rad, rad u skupinama i s cijelim razredom.

3. Mogu izraditi i uinkovito upotrebljavati resurse (slikovne kartice, grafikone, itd.)

4. Mogu uinkovito upotrebljavati edukacijske medije (projektori, informatikokomunikacijska oprema, video, itd.)

5. Mogu pomoi uenicima i pratiti ih u upotrebi razliitih oblika informatiko komunikacijske tehnologije i u razredu i izvan njega.

Vijee Europe

43

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

E. Jezik u razredu 1. Mogu izvoditi nastavni sat na ciljnom jeziku.

2. Mogu odluivati kada je prikladno upotrebljavati ciljni jezik,a kada nije.

3. Mogu upotrebljavati ciljni jezik kao metajezik.

4. Mogu upotrebljavati razliite strategije ako uenici ne razumiju ciljni jezik.

5. Mogu poticati uenike na upotrebu ciljnog jezika pri izvoenju aktivnosti.

6. Mogu poticati uenike na usporedbu ciljnog jezika s drugim jezicima koje govore ili koje su uili onda kad im to moe biti od pomoi.

Vijee Europe

44

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Samostalno uenje
Uvod
Uenje jezika u kolskom kontekstu podrazumijeva samostalno uenje i suradniko uenje, kao i samostalno uenje uz vodstvo nastavnika. To znai dati pojedinom ueniku ili grupi uenika priliku da preuzmu kontrolu nad pojedinim aspektima vlastitog uenja u svrhu punog ostvarivanja vlastitih potencijala. to se tie samostalnosti u uenju i projekata, preuzimanje kontrole podrazumijeva odabir ciljeva, sadraja, aktivnosti, rezultata i naina vrednovanja, bilo da se radi samo o nekim aspektima uenja ili o svima, ovisno o situaciji. Samostalno uenje je integralni dio uenja stranih jezika, a ne dodatna metoda pouavanja. Nastavnici moraju znati kako strukturirati sat, kako osmisliti zadatke koji e pomoi uenicima pri odabiru te pomoi njihovu sposobnosti refleksije i vrednovanja vlastitog uenja. Portfoliji mogu pruiti i nastavnicima, i samim uenicima dobar uvid u individualni napredak. Domaa zadaa i razne izvankurikularne aktivnosti vani su dodaci uenju jezika u koli. Nastavnik je odgovoran u pruanju stvarnih mogunosti za uenje izvan uionice. Informatika tehnologija ima sve veu ulogu u uenju stranih jezika i od nastavnika se zahtijeva da budu sposobni sluiti se informatikim sustavima i raunalnom komunikacijom. Okruenja suradnikog uenja i individualna upotreba informacijskih resursa potiu samostalno uenje i, ako se pravilno primjenjuju, potiu samostalnost u uenju. A. B. C. D. E. F. Samostalnost u uenju Domaa zadaa Projektna nastava Portfoliji Virtualne uionice Izvankurikularne aktivnosti

Vijee Europe

45

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

A. Samostalnost u uenju 1. Mogu procijeniti i odabrati razne aktivnosti koje e pomoi uenicima da razmiljaju o steenom znanju i kompetencijama.

2. Mogu procijeniti i odabrati razne aktivnosti koje e pomoi uenicima u prepoznavanju i razmiljanju o vlastitim procesima uenja i stilovima uenja.

3. Mogu uputiti uenike i pomoi im u odreivanju vlastitih ciljeva i planiranju svog uenja.

4. Mogu procijeniti i odabrati zadatke koji e pomoi uenicima u refleksiji i razvoju specifinih strategija i vjetina uenja.

5. Mogu pomoi uenicima u izboru zadataka u skladu s individualnim potrebama i interesima.

6. Mogu pomoi uenicima da razmiljaju i vrednuju svoj proces uenja i da procjenjuju rezultate.

Vijee Europe

46

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

B. Domaa zadaa 1. Mogu procijeniti i odabrati najprikladnije zadatke koje e uenici rjeavati kod kue.

2. Mogu odrediti domau zadau u dogovoru s uenicima.

3. Mogu osigurati neophodnu potporu za uenike kako bi domau zadau mogli rijeiti samostalno i mogu im pomoi u organizaciji vremena.

4. Mogu vrednovati domau zadau prema valjanim i jasno odreenim kriterijima.

Vijee Europe

47

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

C. Projektna nastava 1. Mogu planirati i voditi projekte sukladno s relevantnim ciljevima.

2. Mogu planirati i organizirati kros-kurikularni rad samostalno i u suradnji s drugim nastavnicima.

3. Mogu pomoi uenicima pri izboru u razliitim fazama rada na projektu.

4. Mogu poticati uenike na refleksiju svog rada (dnevnici, radni dnevnici itd.)

5. Mogu pomoi uenicima u upotrebi odgovarajuih prezentacijskih pomagala.

6. Mogu vrednovati proces i rezultate projektnog rada zajedno s uenicima.

Vijee Europe

48

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

D. Portfoliji 1. Mogu odrediti specifine ciljeve rada s portfolijem (za domau zadau, za kontinuirano vrednovanje itd.).

2. Mogu planirati i strukturirati rad s portfolijem.

3. Mogu nadzirati i davati konstruktivnu povratnu informaciju o radu s portfolijem.

4. Mogu vrednovati portfolije prema valjanim i jasno odreenim kriterijima.

5. Mogu poticati samovrednovanje i suradniko vrednovanje u radu s portfolijem.

Vijee Europe

49

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

E. Virtualne uionice 1. Mogu se koristiti raznim informatiko- komunikacijskim resursima (e-mail, web stranice, raunalni programi itd.).

2. Mogu savjetovati uenike u pronalaenju prikladnih informatikokomunikacijskih resursa (web stranice, pretraivai, raunalni programi itd.).

3. Mogu organizirati i olakati upotrebu razliitih virtualnih uionica (platforme za uenje, forumi za raspravu, web stranice itd.).

Vijee Europe

50

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

F. Izvan kurikularne aktivnosti 1. Mogu odrediti kad i gdje postoji potreba za izvankurikularnim aktivnostima koje e poticati uenje (ueniki asopisi, klubovi, izleti itd.)

2. Mogu odrediti ciljeve kolskih putovanja, razmjena i meunarodnih programa suradnje.

3. Mogu pomoi u organizaciji razmjena suraujui s relevantnim osobama i institucijama.

4. Mogu vrednovati obrazovne rezultate kolskih putovanja, razmjena i meunarodnih programa suradnje.

Vijee Europe

51

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Vrednovanje
Uvod
Ova kategorija bavi se izborima koje nastavnik mora napraviti pri vrednovanju procesa i rezultata uenja. Ovi izbori odnose se na iroka pitanja kao to su: to vrednovati, kada i kako te na koji nain iskoristiti informaciju dobivenu vrednovanjem s ciljem pruanja podrke uenju i poboljanja vlastitog uenja. Vrednovanje se moe provoditi u obliku testova i ispitivanja, koja predstavljaju sliku uenikove kompetencije ili izvedbe. Mogu se fokusirati na uenikovo znanje jezika i kulture ili na jezinu izvedbu i sposobnost uporabe jezika u stvarnom kontekstu. Pri sastavljanju testova nastavnik mora odrediti koliko e neki tekst biti valjan u odnosu na ciljeve uenja jezika i koliko e panje posvetiti pouzdanosti pri ocjenjivanju. Takoer je potrebno uzeti u obzir i praktinost sastavljanja testa i njegove primjene te kako izbjei da se povratna informacija negativno odrazi na pouavanje. Oblici vrednovanja kao to je portfolio omoguit e kontinuiranu sliku uenikovog napretka, a mogu ih upotrebljavati i nastavnik i uenik. Europski jezini portfolio je vrijedan instrument za samovrednovanje. Vrednovanje se moe provoditi u svrhu sumativnog vrednovanja na primjer, na kraju polugodita ili radi izdavanja certifikata ili u svrhu formativnog vrednovanja, radi dobivanja informacija o uenikovim jakim i slabim tokama i radi pomoi nastavniku i/ili ueniku u planiranju budueg rada.

A. B. C. D. E. F.

Instrumenti vrednovanja Vrednovanje Samovrednovanje i suradniko vrednovanje Jezina izvedba Kultura Analiza pogreaka

Vijee Europe

52

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

A. Instrumenti vrednovanja 1. Mogu procijeniti i odabrati valjane postupke vrednovanja (testovi, portfoliji, samovrednovanje, itd.) sukladno ciljevima uenja.

2. Mogu se dogovarati s uenicima o tome kako bi njihov rad i napredak trebalo vrednovati.

3. Mogu izraditi i upotrebljavati aktivnosti u razredu za praenje i vrednovanje uenikog sudjelovanja i izvedbe.

Vijee Europe

53

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

B. Vrednovanje 1. Mogu odrediti slabe toke i podruja koja treba poboljati u uenikoj izvedbi.

2. Mogu vrednovati ueniku sposobnost rada i suradnikog rada.

3. Mogu iskoristiti proces i rezultate vrednovanja radi dobivanja informacija o vlastitom pouavanju i planiranje pouavanja i za pojedince i za grupe (tj. formativno vrednovanje).

4. Mogu prezentirati moje vrednovanje uenike izvedbe i njihova napretka u obliku deskriptivne evaluacije, na nain da ona bude jasna i razumljiva ueniku, roditeljima i drugima.

5. Mogu se koristiti prikladnim procedurama vrednovanja za biljeenje i nadzor napretka uenika (izvjetaji, liste za provjeru, ocjene, itd.).

6. Mogu se koristiti skalama za vrednovanje iz Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike.

7. Mogu upotrebljavati valjani institucionalni/ nacionalni/ meunarodni sustav ocjenjivanja pri vrednovanju uenike izvedbe.

8. Mogu dodjeljivati ocjene za testove i ispitivanja koristei se jasnim i pouzdanim kriterijima vrednovanja.

Vijee Europe

54

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

C. Samovrednovanje i suradniko vrednovanje 1. Mogu pomoi uenicima u odreivanju osobnih ciljeva i vrednovanju vlastite izvedbe.

2. Mogu pomoi uenicima da sudjeluju u suradnikom vrednovanju.

3. Mogu pomoi uenicima u upotrebi Europskog jezinog portfolija.

Vijee Europe

55

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

D. Jezina izvedba 1. Mogu vrednovati ueniku sposobnost proizvodnje govorenog teksta prema kriterijima kao to su sadraj, opseg, tonost, tenost, prikladnost registra, itd.

2. Mogu vrednovati ueniku sposobnost proizvodnje pisanog teksta prema kriterijima kao to su sadraj, opseg, kohezija i koherentnost, itd.

3. Mogu vrednovati ueniku sposobnost razumijevanja i interpretacije govorenog teksta kao to je sluanje radi shvaanja glavne poruke, specifinih ili detaljnih informacija, implikacija, itd.

4. Mogu vrednovati ueniku sposobnost razumijevanja i interpretacije pisanog teksta kao to je itanje radi shvaanja glavne poruke, specifinih ili detaljnih informacija, implikacija, itd.

5. Mogu vrednovati ueniku sposobnost sudjelovanja u govornoj interakciji prema kriterijima kao to su sadraj, opseg, tonost, tenost i konverzacijske strategije.

6. Mogu vrednovati ueniku sposobnost sudjelovanja u pisanoj interakciji prema kriterijima ko to su sadraj, opseg, tonost i prikladnost odgovora, itd.

Vijee Europe

56

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

E. Kultura 1. Mogu vrednovati ueniko znanje o kulturolokim injenicama, dogaajima, itd. zajednica ciljnog jezika.

2. Mogu vrednovati ueniku sposobnost poredbe vlastite kulture s onom zajednica ciljnog jezika.

3. Mogu vrednovati ueniku sposobnost prikladnog odgovaranja i ponaanja pri susretu s kulturom ciljnog jezika.

Vijee Europe

57

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

F. Analiza pogreaka 1. Mogu analizirati uenike pogreke i utvrditi procese koji su ih moda uzrokovali.

2. Mogu dati konstruktivnu povratnu informaciju uenicima o njihovim pogrekama /meujeziku.

3. Mogu se odnositi prema pogrekama koje se dogaaju u razredu na nain koji e podravati proces uenja i komunikacije.

4. Mogu se odnositi prema pogrekama u govornom i pisanom jeziku na nain koji e podravati proces uenja i nee ugroziti povjerenje i komunikaciju.

Vijee Europe

58

EPONAJ
SAMOVREDNOVANJE

Tablica za refleksiju
Ova tablica pomoi e vam u biljeenju refleksije o deskriptorima. Broj/evi deskriptora Datum refleksije Vai komentari

Vijee Europe

59

EPONAJ

DOSJE
emu slui dosje?
Primarna funkcija studentskog dosjea jest pruanje dokaza da je ono to tvrdite, samovrednujui se uz pomo mogu to uiniti tvrdnji, tona refleksija vaih specifinih vjetina i sposobnosti. To moete uiniti stvarajui dosje dokaza koji podupiru ono to tvrdite. Na vama je da odluite to ete u njega staviti, jer vi ste najbolji, a ponekad i jedini sudac o tome koji dokazi uvjerljivo podravaju vae tvrdnje mogu to uiniti. Druga je, i jednako vana, funkcija poticati vas na razmiljanje o vlastitom napretku i razvoju u nastavnikoj profesiji. Ako, na primjer, pregledate odreeni broj vaih nastavnih planova moda ete osjetiti potrebu da smislite i poveate raspon naina za pomaganje pojedinim uenicima u ostvarivanju njihovih potencijala. Dokaze o tome to u tom sluaju traite od pojedinih uenika da uine, tijekom nekog vremenskog perioda, moete ukljuiti u svoj dosje kao potporu odgovorima na deskriptore 3 i 4 u dijelu Planiranje nastave. Takoer moete odluiti upotrebljavati dosje i na neki drugi nain. Na primjer, moe postati zbirka materijala kojima elite informirati ostale nastavnike metodike, mentore, ispitivae, poslodavce, itd. Na vama je da odluite koje druge namjene bi mogao imati u vaem lokalnom kontekstu. Dosje e postati detaljan i koristan arhiv vaeg profesionalnog razvoja sa sve duom listom razliitih sadraja koje ete dodavati ukoliko ete ih smatrati prikladnima. Dok budete popunjavali svoju arhivu, moda ete odluiti razmisliti o razlozima zbog kojih ukljuujete odreene materijale i oblike i o tome to svaki od njih govori o vaem razvoju kompetencije i strunosti. Moda e vam se initi kako jedna vrsta dokaza ilustrira nekoliko aspekata vaeg postignua te da se odnosi na nekoliko mogu to uiniti tvrdnji. Prikupljeni dokazi s vremenom e vam omoguiti da obojite vie dijelova trake ispod tvrdnji. Ovakva refleksija poveava znanje o sebi i vau sposobnost odreivanja osobnih ciljeva.

Vijee Europe

EPONAJ
DOSJE

to staviti u dosje?
Ako pogledate listu koja slijedi, vidjet ete da sve predloene dokaze nije mogue prikupiti tijekom vaeg obrazovanja za nastavnika. Neke od njih ete moi sakupiti samo kao nastavnik praktiar. Ne oekuje se da ete sve nabrojeno moi proizvesti tijekom inicijalnog nastavnikog obrazovanja. Kako bi mogli sastavljati i aurirati dokument, potiemo vas da u njega ukljuite: A. Dokaze o odranim nastavnim satima B. Dokaze u obliku promatranja nastave i vrednovanja C. Dokaze kao to su detaljni izvjetaji, komentari, liste za procjenu, itd. koje su izradile druge osobe ukljuene u vae nastavniko obrazovanje D. Dokaze iz vaih analiza onog to ste vi radili kao nastavnik vaih nastavnikih aktivnosti te uenike zadatke i njihove izvedbe E. Dokaze u obliku studije sluaja i akcijskog istraivanja F. Dokaze o vaoj refleksiji

Vijee Europe

61

EPONAJ
DOSJE

A. Dokazi o odranim nastavnim satima mogu biti: Nastavne pripreme, koje ste izradili sami i /ili s drugima, za jedan ili niz sati scenariji nastavnih sati (na primjer, tone rijei na ciljnom jeziku koje upotrebljavate) i/ili transkripti jednog dijela ili cijelog sata/ sati videosnimke sata/ dijela sata / vanih trenutaka sata (npr. uvodi, izlaganje, vaa uporaba ciljnog jezika ili ona vaih uenika, vrednovanje u razredu, rad u paru, samostalna uenikova izvedba) primjeri zadataka za uenike, nastavnih pomagala, materijala za pouavanje i uenje, internetske stranice, itd. koje ste sami osmislili i/ili upotrebljavali u ili izvan razreda po vaem izboru i drugo

Lista dokumenata Br. dok. Datum Kategorija Opis Komentari

Vijee Europe

62

EPONAJ
DOSJE

B. Dokazi u obliku promatranja nastave i vrednovanja mogu biti: nastavnikove, mentorove ili metodiareve biljeke s promatranja vae nastave vrednovanje nakon sata koje ste sami napisali ili koje su napisali drugi i drugo

Lista dokumenata Br. dok. Datum Kategorija Opis Komentari

Vijee Europe

63

EPONAJ
DOSJE

C. Dokazi kao to su detaljni izvjetaji, komentari, liste procjene, itd. koje su izradile druge osobe ukljuene u vae nastavniko obrazovanje mentorski izvjetaji, komentari, slabe toke i vaa naknadna izvedba slubene /formalne liste za provjeru/ indikatori (institucionalni/ regionalni/ nacionalni standardi itd.) koje ste moda primili komentari, prikazi, formalni izvjetaji itd. nastavnika metodike sastavljeni kroz neki period i drugo

Lista dokumenata Br. dok. Datum Kategorija Opis Komentari

Vijee Europe

64

EPONAJ
DOSJE

D. Dokazi iz vaih analiza onog to ste vi radili kao nastavnik vaih nastavnikih aktivnosti i ueniki zadaci i njihove izvedbe dijelovi dnevnika kojeg ste vodili, eventualno tematski koncipiranog (npr. fokus na ueniku progresiju, nastavnikovu/uenikovu upotrebu ciljnog jezika, itd.), s namjerom detaljnije analize nakon odreenog perioda, ili kronoloki popis onog to ste radili kao nastavnik u razredu (vae nastavniko djelovanje ) i ono to su vai uenici nauili kao rezultat vaeg pouavanja. ueniki zadaci koje ste sami izradili i/ili koje su izradili drugi, ueniki radovi, audio /video zapisi skupnog rada i sve to analizirano prema njihovoj uinkovitosti u terminima uenja jezika liste provjere nastavnikih razrednih aktivnosti i njihovi rezultati u smislu izvedbe i drugo

Lista dokumenata Br. dok. Datum Kategorija Opis Komentari

Vijee Europe

65

EPONAJ
DOSJE

E. Dokazi u obliku studija sluaja i akcijskog istraivanja Studije sluaja uenika (npr. stariji/mlai pojedinci, skupine; sposobniji /manje sposobni uenici itd.) Manji projekt akcijskog istraivanja kojeg ste obavili ili za sebe ili kako biste ga raspravili s ostalima, razmislili o njemu, analizirali ga Drugo

Lista dokumenata Br. dok. Datum Kategorija Opis Komentari

Vijee Europe

66

EPONAJ
DOSJE

F. Dokazi o vaoj refleksiji mogu biti: primjeri zadataka koje ste napisali sami i/ili u suradnji s drugima povezujui teorijske postavke s praksom lanci koje ste napisali sami i/ili s drugima za studentske /profesionalne asopise i drugo

Lista dokumenata Br. dok. Datum Kategorija Opis Komentari

Vijee Europe

67

EPONAJ

GLOSAR TERMINA
Glosar koji slijedi objanjava rijei upotrijebljene u EPONAj-u te se odnosi na vrlo specifinu upotrebu u kontekstu jezika, pouavanja i uenja jezika. Ako se radi o citatima iz drugih radova, izvori su navedeni u tekstu, a u potpunosti u bibliografiji. Ukoliko je izvor Zajedniki europski referentni okvir za jezike, referenca je oznaena u skraenom obliku ZEROJ brojem stranice na kojoj se nalazi ta definicija npr. (ZEROJ str.9). Svi detalji o ovoj publikaciji nalaze se u bibliografiji ( vidi Council of Cultural Co-operation Education Committee, Modern Languages Division, Strasbourg, 2001). Glosar Afektivne potrebe (Affective Needs) su uenikove potrebe izraavanja njihovih osjeaja i /ili emocija. One utjeu na aspekte kao to su motivacija za uenje jezika, ueniku spremnost na ukljuivanje u aktivnosti uenja itd. Podrazumijevaju i potrebu osjeaja ugodnosti, potrebu izraavanja vlastitih ideja i emocija, potrebu za samoispunjenjem, itd. Aktivnosti (Activities) (vidi Jezine aktivnosti) Analiza pogrjeaka (Error Analysis) podrazumijeva uoavanje i analiziranje uenikih pogrjeaka i moguih uzroka. Ovakav tip podataka upotrebljava se pri procjenjivanju razine kompetencije na kojoj se uenik nalazi u procesu uenja, kojim strategijama uenja se slui te za predvianje gdje, kada i kako se mogu napraviti poboljanja. Ciljane razine postignua (Attainment Target Levels) razine uenike izvedbe odreene na institucijskoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini. Obino se izraavaju numeriki ili slovima abecede uz objanjenja. Njima se mogu sluiti sastavljai kurikuluma, nastavnici, a i sami uenici pri opisivanju razine izvedbe koja je postignuta (tj. odreenog dosegnutog cilja) ili razine izvedbe koje je odreena kao ciljna. Ciljevi uenja (Learning Aims) su obino dugoroni (npr. nekoliko tjedana, pola godine) relativno openito izraeni, a koji odreuju ono emu bi uenici trebali teiti tijekom ili na kraju programa. (Kratkoroni) ciljevi uenja (Learning Objectives) su obino kratkoroni ciljevi (npr. jedan sat, niz sati) koji precizno utvruju ono to uenici trebaju nauiti. Mogu biti opisani kao vjetine i sadraji (to se od uenika oekuje da bi trebao rei, napisati, itd. na kraju uenja, npr. priati o svojim hobijima, obitelji itd.) ali mogu biti opisani i kao zasebni jezini i kulturni ciljevi (gramatiki, leksiki, fonoloki, sociokulturalni) itd. Domaa zadaa (Homework) doslovno znai rad koji se obavlja kod kue. Meutim esto se upotrebljava u svom irem znaenju i znai rad kojeg zadaje nastavnik i /ili sam uenik/ uenica, a koji se obavlja izvan nastave. Moe se obavljati samostalno, u paru i kao rad u skupini. Europski jezini portfolio (European Language Portfolio) je, kako stoji u uvodu, osobni dokument (i) istovremeno i sredstvo informiranja i suputnik u uenju jezika. Omoguuje dokumentiranje svih jezinih razina bilo da su usvojene unutar ili van

Vijee Europe

EPONAJ
GLOSAR TERMINA

formalnog obrazovnog konteksta te interkulturnih iskustava koja se dokumentiraju i prezentiraju na razumljiv, potpun i meunarodno usporediv nain. Takoer sadri i smjernice za refleksiju vlastitog uenja jezika kao i za planiranje i praenje budueg uenja. Vijee Europe (2002). Govorne razmjene (Spoken Exchanges) su sekvence usmenih izriaja dvoje govornika koji se meusobno sluaju i koji su u meusobnoj interakciji. Obino je svaki izriaj odgovor jedne osobe na ono to je rekla druga. IKT/ ICT akronim za Information and Communication Technology, informacijsko komunikacijske tehnologije. Ukljuuje hardware kao to su raunala, video rekorderi, radio, televizor, projektori, interaktivne ploe itd i software kao to su narativni mediji (npr. video, internetske stranice), interaktivni mediji, adaptivni mediji ( raunalni programi koji daju povratnu informaciju, na primjer, simulacije i modeli), komunikacijski mediji (npr. forumi za diskusiju) i produktivni mediji (npr. Word, Power Point). (Kategorije preuzete iz Laurilard 2002.: 208-212) Institucijska ogranienja (Institutional Constraints) mogu biti financijski, ideoloki, metodoloki zahtjevi u pouavanju i jezinim programima koje postavljaju institucije sukladno njihovim specifinim aspiracijama, ciljevima i /ili rezultatima. Institucijski resursi (Institutional Resources) mogu se odnositi na ljude (recimo akademsko/ tehniko, klerikalno osoblje), opremu, broj uionica, lokalno, regionalno, nacionalno financiranje, pomo izvana, itd., a sve to podupire programe uenja i pouavanja koje institucija nudi. Instrumenti vrednovanja (Assessement Tools) su naini mjerenja jezine izvedbe (vidi ispod). Mogu imati vie oblika kao to su: Testovi (Tests) koji se provode u razredu, tijekom sata, ili na kraju u odreeno vrijeme (polugodita, semestra, godine itd.) ili nakon nastavne jedinice. Sastavljaju ih i ispravljaju interni ili vanjski sastavljai/ispravljai i uglavnom predstavljaju usmenu i/ili pismenu izvedbu. Ispitivanja (Examinations) obino podrazumijevaju serije testova, esto slubenog statusa koji se provode formalno i priznaju i u izvanrazrednom kontekstu.

Druge karakteristike testova odnose se na radove u razredu /dnevnike/ radne dnevnike (Coursework/Diaries/ Logbooks). Ove vrste vrednovanja oblik su uenikog rada tijekom nekog vremenskog perioda. Mogu se upotrebljavati formativno radi kontinuiranog pruanja informacije uenicima ili sumativno kao zavrni izvjetaj o onome to je analizirano /naueno /postignuto. Certifikati (Certificates) dokaz su stupnja /razine koja je postignuta (vidi Ciljane razine postignua (Attainment Target Levels) i esto opisuju uspjenu izvedbu koja je dovela do dodjele certifikata.

Izvankurikularne aktivnosti (Extra curricular Activities) aktivnosti su koje uenici obavljaju izvan nastavnog sata ili kao izvankolske aktivnosti. U okviru konteksta uenja jezika mogu se odnositi na lanstvo u jezinom klubu, gledanje filmova na stranom jeziku, glumi u predstavi na stranom jeziku, sudjelovanju pri posjetu stranaca itd. Vijee Europe 69

EPONAJ
GLOSAR TERMINA

Jezina izvedba (Language Performance) ukljuuje uporabu specifinih jezinih naina pri obavljanju zadataka. Jezina izvedba moe se odnositi i na proces i na njegov proizvod. Jezina razina (Language Proficiency) jest ono to uenik moe uiniti i/ili koliko dobro moe upotrebljavati jezik u tono utvrene i definirane svrhe. Jezina razina se esto mjeri prema skali razina. Jezine aktivnosti (Language Activities) ukljuuju koritenje osobne komunikacijske jezine kompetencije (vidi ispod) na odreenom podruju za obradu jednog ili tekstova (vidi ispod) da bi se obavio odreeni zadatak (ZEROJ, str. 10) Jezine kompetencije (Language Competences) (vidi Komunikacijske jezine kompetencije) Jezino sadrajno integrirana nastava (CLIL akronim za Content and Language Integrated Learning.) jest termin za svaki predmet koji se pouava na jeziku koji nije materinski, npr. povijest se pouava na njemakom, zemljopis na francuskom, PiG na panjolskom. Parker (2005 str.44). Jezik kojim se govori kod kue (Home Language), esto zvan i materinski jezik, jest obino uenikov prvi jezik i obino (ne uvijek) jezik kojim se govori u njegovom domu. Upotrebljava se i termin uenikov J1 (prvi jezik). Vijee Europe dodaje i termin jezik kolskog obrazovanja, koji za mnoge uenike moe biti isti kao i kuni jezik, ali moe biti i razliit. Termin Moderni jezik/jezici odnosi se na jezike koji se pouavaju u koli. Kognitivne potrebe (Cognitive Needs) su potrebe uenika da upotrijebe procese i strategije kao to su refleksija, rjeavanje problema, interpretacija, itd. da bi stekli znanje, razvili kompetencije ili obavili zadatak. Ove potrebe mogu utjecati na to kako e se uenici koristiti materijalima i obavljati aktivnosti. Kompenzacijske strategije (Compensation Strategies) su strategije koje upotrebljavaju izvorni govornici i uenici jezika kada ne znaju ili se ne mogu odmah dosjetiti rijei pri govorenju ili pisanju Komunikacijske jezine kompetencije (Communicative Language Competences): Kompetencije su zbir znanja, vjetina i karakteristika koja osobi omoguavaju da izvede neku radnju; () komunikacijske jezine kompetencije su one koje osobi omoguuju da djeluje koristei specifino lingvistika sredstva. (ZEROJ str.9) Komunikacijske strategije (Communication Strategies) su taktike koje uenici primjenjuju da bi olakali sluanje, itanje i pisanje. Mogu ukljuivati pri govorenju: upotrebu diskursnih partikula (npr. pa, mislim, zapravo), markere oklijevanja (npr. uh, hmm) koji slue stvaranju vremena za razmiljanje; pri sluanju: pokuaji prepoznavanja poznatih rijei i manjak zabrinutosti oko nepoznatih, upotreba konteksta u pogaanju o emu se govori, interpretacija gesti, izraza lica, intonacije itd.; pri itanju: pogaanje znaenja, itanje unato nepoznatim rijeima, upotreba konteksta; pri pisanju: pisanje na osnovu modela, fraza, rijei iz materinskog jezika. Kurikulum (Curriculum) je popis ciljeva koji se odnose na znanje, kompetencije, razumijevanje i pristupe, a isto tako i na izbor kulturolokih i jezinih aspekata koji e biti osnova planiranju pouavanja i uenja stranog jezika.

Vijee Europe

70

EPONAJ
GLOSAR TERMINA

Meujezik (Interlanguage) je jezik kojeg proizvodi pojedini uenik u procesu uenja stranog jezika. Ova idiosinkrazijska varijanta razlikuje se od standardnih oblika jezika cilja i moe sadravati pogrjeke, pojednostavljivanja, negativan transfer itd. Meupredmetno pouavanje sadraja (Cross- curricular) se odnosi na pristupe u uenju i pouavanju stranih jezika u kojima se teme iz drugih nastavnih predmeta (na primjer, iz matematike, povijesti, tjelesnog, likovnog, glazbenog itd.) integriraju u pouavanje i uenje jezika. Mentori (Mentors) su nastavnici koji obino rade u kolama ili obrazovnim institucijama koje prate studente i pomau im u stjecanju nastavnikog obrazovanja. Metajezik (Metalanguage) odnosi se na jezik koji se upotrebljava kada se govori o samom jeziku. Ukljuuje terminologiju kao to su na primjer reenica, imenica, prolo vrijeme, intonacija, diskurs ili vrste gramatikih pravila koja se mogu nai u raznim gramatikama i u nekim kolskim udbenicima Metodologija (Methodology) je implementacija ciljeva uenja kroz proces pouavanja. Temelji se na principima teorija jezinog opisa, uenja jezika i jezine upotrebe. Metodologija se moe fokusirati na to kako se nastavnici odnose prema etiri osnovne vjetine govorenja, pisanje, sluanja i itanja ili na specifine jezine aspekte kao to su gramatika, vokabular i izgovor. Nastavna priprema (Lesson Plan) na sustavan nain iznosi nain kako e se pouavati odreena nastavna jedinica. Obino se njime odreuju: ciljevi uenja, koji mogu biti novi ili se mogu temeljiti na utvrivanju / proirivanju prethodnog uenja predloeni ili oekivani ishodi uenja oprema, resursi, materijali potrebni nastavniku i uenicima tijekom sata logini redoslijedi aktivnosti ukljuujui i naznaku predvienog vremena unutar predloenih aktivnosti, razlikovanje koje uvaava razliite sposobnosti i stilove uenja uvjebavanje i uporaba nekih /svih jezinih vjetina (sluanje, govorenje, itanje, pisanje) vrednovanje i prilike za procjenu budui ciljevi

Nositelji interesa u obrazovanju (Educational Stakeholders) su roditelji, institucije, gospodarstvenici, vladina tijela itd. koja imaju osobni, financijski ili profesionalni interes u onom to se dogaa u kolama i obrazovnim institucijama. Oblici organizacije (Organizational Forms) su naini na koje se uenike organizira i grupira u svrhu uenja. Ukljuuju individualni rad, rad s partnerom ( rad u paru), rad u skupini (obino 3+ uenika) i rad s cijelim razredom. Ocjenjivanje (Grading) je mjerenje izvedbe, obino uz uporabu preciznih kriterija i izraavanje tih mjera pomou brojeva ili slova. Portfolio je, u najirem smislu, dosje ili zbirka radova nekog pojedinca nastalih u nekom vremenskom razdoblju, a koji slui prezentaciji njegovih postignua. Moe sadravati liste za provjeru (koji ispunjava pojedini uenik i /ili netko drugi, a odnose se na njega), primjere pismenog rada, rezultate ispita, certifikate, itd. i druge dokaze o uenju (kasete, software itd.). Svi ti elementi su sakupljeni u portfoliju kao dokaz pojedineve izvedbe. Vijee Europe 71

EPONAJ
GLOSAR TERMINA

Postignue (Attainment) jest napredak ili postignue koje su uenici ostvarili u okviru odreenog okvira vrednovanja. Pristup (Approach): teorijska podloga svega onog to se dogaa u razredu (H.D. Brown, 2002:11). Obino se manifestira kao niz principa kojima se treba voditi pri izboru postupaka pouavanja. Primjeri su komunikacijski pristup i uenje usmjereno na zadatak. Proces uenja (Learning process) su kognitivni procesi, stvaranje poveznica i redoslijedi koji se odvijaju u umu ljudskih bia u procesu uenja i koji vode do usvajanja novih informacija. Ovi procesi mogu biti svjesni ili nesvjesni. Radi se o uroenim procesima koji se odvijaju zahvaljujui ljudskoj sposobnosti percepcije, pamenja, kategorizacije i konceptualizacije novih informacija. Oni ukljuuju: strukturiranje i kategorizaciju nove informacije, zapaanje uoljivih karakteristika, generalizaciju uzoraka, procjenjivanje njenog znaenja i relevantnosti, utvrivanju analogije izmeu nove i stare informacije itd. Projektni rad (Project Work) je osmiljen da ga uenik dovri radei sam ili sa suuenicima tijekom nekog vremenskog perioda. esto ima neku temu ili se temelji na temi koju bira pojedinani uenik / grupa uenika ili je zadaje nastavnik. Resursi (Resources) su razni izvori za kojima nastavnici poseu pri traenju, selekciji i/ili formiranju ideja, tekstova, aktivnosti, zadataka i odgovarajueg materijala korisnog njihovim uenicima. Samostalno uenje (Independent Learning) jest proces u kojem uenici sami biraju ciljeve i naine uenja sukladno percipiranim osobnim potrebama, aspiracijama i nainima uenja koji im najvie odgovaraju. Samostalno uenje ne podrazumijeva pomo nastavnika u usmjeravanju tog procesa. Samostalnost u uenju (Learner Autonomy) jest uenikova sposobnost preuzimanja odgovornosti za vlastito uenje. Ona implicira odabir ciljeva, pristupa i/ili oblika vrednovanja na temelju refleksije povezane s osobnim potrebama i interesima. Samovrednovanje (Self Assessment) su sudovi kojeg donose sami uenici o vlastitoj izvedbi, znanju, strategijama itd. Sociokulturni (Socio- cultural) jest pridjev koji se odnosi na jezine akcije, ponaanja, stavove, vrijednosti, norme itd. a koje se odnose na specifine zajednice i koje su ujedno i manifestacija i refleksija odreene kulture ili kultura ijim su dijelom. Stilovi uenja (Learning Styles) su individualne predispozicije u percipiranju i procesiranju informacija na odreen nain. Primjer razliitih stilova su analitiko odnosno holistiko procesiranje, auditivan, vizualan, kinestetiki stil itd. Jedan od njih moe biti dominantan i obino se radi o kombinacijama koje nisu podjednake. Strategije (Strategies) se razumijevaju kao spojnice izmeu sposobnosti uenika (kompetencije) i onoga to uenik moe s tim sposobnostima uiniti (komunikacijske aktivnosti) (ZEROJ str. 25) Strategije uenja (Learning Strategies) su niz taktika koje uenici upotrebljavaju kako bi njihovo uenje bilo uinkovito. Mogu biti specifine akcije, ponaanja, koraci ili tehnike kojima se studenti slue esto nesvjesno kako bi poboljali vlastiti proces internalizacije, pohranjivanja, dosjeanja i koritenja L2 (drugog jezika) (Oxford 1993. str. 175)

Vijee Europe

72

EPONAJ
GLOSAR TERMINA

Suradniko vrednovanje (Peer assessment) su sudovi o uenikovoj izvedbi, obino po odreenom nizu eksplicitnih kriterija koje donose uenici sline ili iste dobi. Suuenici / Peers su uenici iste ili sline dobi. Tekstovi (Texts) tekst je bilo koja diskurzivna cjelina, bilo govorena bilo pisana koju korisnici / uenici primaju, proizvode ili razmjenjuju. Stoga ne postoji jezini komunikacijski in bez teksta. (ZEROJ str. 95) Timska nastava (Team teaching) ukljuuje dva ili vie nastavnika, ili studente nastavnike koji rade zajedno u razredu s istom grupom uenika. Studenti nastavnici esto pouavaju, izvode timsku nastavu na poetku svoje prakse kako bi izgradili samopouzdanje i stekli iskustvo bez samostalne odgovornosti za cijeli razred. U timsku nastavu mogu biti ukljueni nastavnici istog ili razliitih predmeta. Timski rad (Team Work) odnosi se na proces ili proizvod grupe pojedinaca koji rade zajedno na ostvarivanju zajednikog projekta, rada, rjeenja problema. Uenika povratna informacija (Learner Feedback) jest saetak napretka /izvedbe koji nastavnik daje uenicima ili kojeg dobivaju od drugih uenika, a koji im omoguuje da razmisle, analiziraju i vrednuju to sve jesu, a to nisu postigli. Moe se odnositi i na ono to uenici kau onome tko pouava i /ili prati njihov napredak o tome koliko oni sami, kao uenici misle da napreduju. Upravljanje razredom (Classroom managment) jest nastavnikova organizacija uenika u skupine kako bi se utvrdili prikladni naini ponaanja, raspodjela skupina i strategija za uinkovito uenje u razredu. Implicira razliite strategije kojima se nastavnik koristi radi pridobivanja i odravanja panje, odravanja discipline, omoguavanja uenicima da se ukljuuju na discipliniran nain. Ukljuuje planiranje i upravljanje razrednim aktivnostima i prijelazima izmeu njih, zapoinjanje i zavravanje sata kao i organizaciju individualnog rada, rada u paru, u skupini i rada s cijelim razredom. Uspjeno voenje razreda ukljuuje i uinkovitu upotrebu materijala, resursa (hardware, software itd.) i uinkovito koritenje razrednog prostora. Uspjeh (Achievement) jest napredak koji su uenici ostvarili u odnosu na prethodne izvedbe. Virtualne uionice (Virtual Language Enviroments) su okruenja u obliku internetskih stranica koje mogu sadravati neke od sljedeih kljunih karakteristika: oglasnu plou, uenike osobne stranice, narativne medije (npr. video zapise, web stranice), adaptivne medije ( raunalni programi koji daju povratnu informaciju, na primjer, simulacije i modeli), web resursi, sredstva za konferencije, sredstva za vrednovanje, e-mail, ueniku naslovnicu i tutorovu podrku. Vrednovanje, evaluacija (Evaluation) ukljuuje donoenje kvalitativnih sudova, esto subjektivnih, o raznim aspektima jezine izvedbe. Druge uporabe termina su: vrednovanje materijala vrednovanje pouavanja vrednovanje uenja itd.

Vrednovanje (Assesment) upotrebljava se obino kao opi pojam i odnosi se na razliite vrste testiranja i evaluacije. Omoguuje formativne i sumativne dokaze o uenikom postignuu koji se moe vrednovati na formalan i neformalan nain. Vrednovanje odgovara izvedbi prema nizu kriterija, esto u odreenim trenucima Vijee Europe 73

EPONAJ
GLOSAR TERMINA

tijekom uenja i ono uglavnom omoguuje uvid u izvedbu. Iznimku predstavlja vrednovanje pomou portfolija koje se provodi kroz neki vremenski period. Formativno vrednovanje (Formative assessment) moe biti u obliku podataka o postignuu, portfolija, profila uenike izvedbe, mogu to uiniti lista, pismenih i /ili usmenih komentara, o izvedbi odreenog datuma. Svrha formativnog vrednovanja jest dijagnostika evaluacija izvedbe. Moe se upotrebljavati radi isticanja jakih i slabih toaka te da bi se uenicima pruile fokusirane upute kako poboljati i/ili konsolidirati postignue. Sumativno vrednovanje (Summative assessment) daje saetak onoga to je postignuto i moe se izraavati u obliku ocjene, stupnja ili komentara (dobar, izvrstan, dovoljan itd.) Black (2002) razlikuje sumativno od formalnog vrednovanja izrazima vrednovanje ZA uenje (formativno) i vrednovanje uenja (sumativno).

Vrste tekstova (Text Types) su grupe tekstova koje imaju sline karakteristike koje proizlaze iz njihovih opih funkcija, retorikih konvencija koje se s njima povezuju, stila itd. Najee vrste tekstova govorne interakcije su: telefonski razgovori, razgovori, ale, prie. Uobiajene vrste pisanih tekstova su: narativni tekstovi, informativni (lanci itd.), uvjeravanja (govori itd.), pisma, pjesme, oglasi, e- mail, tekstualne poruke itd. Zadatak (Task) je bilo koja smislena aktivnost koju pojedinac smatra potrebnom kako bi postigao odreeni rezultat u kontekstu rjeavanja nekog problema, ispunjavanja neke obveze ili postizanje nekog cilja. (ZEROJ str.10) ZEROJ (CEFR) je akronim za Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Sastavila ga je skupina meunarodnih strunjaka okupljenih u ulozi koautora u Vijeu za kulturnu suradnju Odbora za obrazovanje, Odjela za moderne jezike u Strasbourgu. Izdan je na vie europskih jezika. Publikacija nastoji na razumljiv nain analizirati i opisati pouavanje i uenje jezika, jezinu uporabu i izvedbu u svim moguim kontekstima. Takoer detaljno analizira iroki raspon vrsta vrednovanja (skale, razine, indikatori izvedbe itd.).

Vijee Europe

74

EPONAJ

BIBLIOGRAFIJA
Black P., et al (2002.) Working inside the black box. Kings College, London Brown, H.D. (2002.) English Language Teaching in the Post- Method Era: Toward Better Diagnosis, Treatment and Assesment u J.C. Richards i W.A. Renandya (ur.) Methodology in Language Teaching: An Anthology of Current Practice. Cambridge: Cambridge University Press Council for Cultural Co-operation Education Committee, Modern Languages Division, Strabourg (2001.) Common European Framework of Reference for Languages: Learning, Teaching, Assessment, Cambridge: Cambridge University Press Council of Europe (2002.) European Language Portfolio: Higher Education izdava BLMV Editions Scolaires du Canton de Berne Berner Lehrmittel und Medienverlag, Berne. Franzsisch englische Ausgabe ISBN 3-292-00276-1 Laurilard, D. (2002.) Rethinking University Teaching: A conversational framework for the effective use of learning technologies.(str. 208-212) London & New York: Routledge Falmer Oxford (1993:175) Research on Second Language Learning Strategies Annual Review of Applied Linguistics 13: 175-87 citiran u Grenfell M. i Harris V. (1999.) Modern languages and Learning Strategies in Theory and Practice. London Routledge Parker, L. i Tinsley, T. (2005:44) Making the case for Languages at Key Stage 4. London: Association for Language Learning and the Centre for Language Teaching centre for Information on Language Teaching (CILT)

Vijee Europe

EPONAJ

KAZALO
Ova tablica e vam pomoi u pronalaenju termina iz deskriptora.
Metodologija Vrednovanje uenja
A1 B6 A9 G4 B1, C2 A1,2 A3,4 F1 A12, B12, E1-5 B5 B1-4 8 11 D5 C3 A2-4, 9 C2 D5, 6 A3, B1, 4,7, C1 A1-6 C6 B10 B1,12 C1-8 B2, B4-5 C1, D1, E4 3 B3 A1, A4-5 D1 A5 D5 C6, 7 D1- 5 C1,2, 3,6 D 1- 9 3 B3 D4 A1 A 1- 12 B 12, C7, D6, F1, 2 B 1-12 B3 B5 B3 A1 C2 C5 A2 D3 A4 A2 E1-3 A3, G1-7 B4 A1 C3 B4 E 1-3 D5

KAZALO

Ciljevi Zajedniki europski okvir Komunikacijske strategije Kulturne kompetencije Kultura Kurikulum EJP Izvankurikurikularne aktivnosti Gramatika Domaa zadaa Informatiko-komunik. tehnologije Interakcija s uenicima Interakcija:govorna/pisana (jezik) Izvedba Samostalnost u uenju Strategije uenja Stilovi uenja Nastavna priprema Sluanje Potrebe (uenike) Suradniko vrednovanje Suuenici Portfoliji Projektna nastava itanje Samovrednovanje Govorenje Vokabular Pisanje

B2 A3, 4, B7

A1-6

A3, C1, D1, F2

Vijee Europe

Samostalno uenje

Planiranje nastave

Kontekst

Izvoenje nastave

Resursi

EPONAJ

UPUTE ZA KORISNIKE
to je EPONAJ (Europski portfolio za obrazovanje nastavnika jezika)?
Europski portfolio za obrazovanje nastavnika jezika je dokument namijenjen studentima u inicijalnom nastavnikom obrazovanju. Poticat e vas da razmiljate o svom didaktikom znanju i vjetinama potrebnim pri pouavanju jezika, pomoi e vam u vrednovanju vaih didaktikih kompetencija i omoguiti praenje vaeg napretka i biljeenje iskustava u nastavi tijekom nastavnikog obrazovanja. Sastoji od sljedeih dijelova: Osobna izjava Samovrednovanje, liste deskriptora mogu to uiniti koji se odnose na didaktike kompetencije Dosje, u kojem studenti mogu dokumentirati svoj napredak i pohraniti relevantne primjere svog rada tijekom nastavnikog obrazovanja te vanog za buduu profesiju.

Podrijetlo EPONAJ-a
EPONAJ je dokument Europskog centra za moderne jezike Vijea Europe koji je sastavio tim strunjaka za obrazovanje nastavnika iz pet razliitih zemalja (Armenije, Austrije, Norveke, Poljske, Ujedinjenog kraljevstva). Proizaao je iz projekta koji je pokrenuo Europski centar za moderne jezike, Okvir za obrazovanje nastavnika, iji je krajnji cilj razmatranje irokog pitanja usklaivanja nastavnikog obrazovanja diljem Europe. lanovi projekta odluili su da e kao podlogu koristiti postojee dokumente Odjela za jezinu politiku Vijea Europe Zajedniki europski referentni okvir za jezike (ZEROJ) i Europski jezini portfolio (EJP) te Europski profil za obrazovanje nastavnika jezika Referentni okvir (Profil), projekta koji je financirala Europska komisija. Navedeni su dokumenti koriteni na sljedee naine: ZEROJ: u deskriptore su uvrtene mogu to uiniti formulacije te mnogi termini i stavke iz ZEROJA EJP: Trodijelna struktura EPONAJ-a (osobna izjava, samovrednovanje, dosje) ima slinosti s EJP-om, kao i naglasak na refleksiji. Osnovna razlika izmeu ova dva dokumenta je ta to se EJP bavi jezinim kompetencijama, dok se EPONAJ bavi didaktikim kompetencijama. Profil: Poetna ideja o referentnom okviru proizala je iz ovog dokumenta. Navodi iz Profila pruili su vrijedne informacije za deskriptore u dijelu samovrednovanja. Meutim, dok je Profil namijenjen strunjacima za obrazovanje nastavnika, ciljnu grupu EPONAJ-a ine studenti koji se obrazuju za nastavnike.

Ciljevi i upotreba EPONAJ-a

Osnovni ciljevi EPONAJ-a su sljedei:

Vijee Europe

EPONAJ
UPUTE ZA KORISNIKE

1. potaknuti studente na refleksiju o kompetencijama ijem stjecanju nastavnik treba teiti kao i o pozadinskom znanju koje obuhvaa te kompetencije 2. pomoi studentima u pripremi za buduu profesiju u razliitim kontekstima pouavanja 3. promicati diskusiju s kolegama i s metodiarima i nastavnicima mentorima 4. olakati samovrednovanje razvoja nastavnikih kompetencija 5. pomoi studentima u osvjetavanju vlastitih jakih i slabih strana pri pouavanju 6. osigurati instrument koji e pomoi u praenju napretka 7. da poslui kao poticaj za diskusije, teme seminarskih radova, istraivake projekte, itd. 8. pruiti podrku tijekom prakse i pomoi u diskusijama s mentorima. (To e pomoi mentorima u pruanju povratnih informacija). EPONAJ je vlasnitvo studenta te instrument za promociju profesionalnog rasta kroz refleksiju i dijalog. Kao takvog treba ga promatrati kao sredstvo za poboljanje samostalnog uenja. To ne znai da uloga metodiara nije vana: on/ona e morati davati upute kako i kada se najbolje moe upotrebljavati EPONAJ. EPONAJ bi trebao biti na raspolaganju studentima na poetku njihovog nastavnikog obrazovanja i trebao bi ih pratiti tijekom cijelog tog procesa, prakse i tijekom profesionalnog rada. Trebalo bi ga uvrstiti u postojee kolegije i uskladiti s onim to se ui i pouava. Trebalo bi ga upotrebljavati tijekom odreenog vremenskog razdoblja, a ukoliko je mogue, kroz cijeli program nastavnikog obrazovanja. Time e se biljeiti napredak i profesionalni rast. Iako je primarno namijenjen studentima, EPONAJ e pomoi i strunjacima za obrazovanje nastavnika ukljuenih u sastavljanje kurikuluma i pruiti im sredstvo za pojanjavanje ciljeva i odreivanje sadraja kao i jakih i slabih toaka programa za obrazovanje nastavnika. Stoga, moe imati korisnu i komplementarnu ulogu uz Europski profil za nastavnike jezika. Nadalje, EPONAJ moe olakati diskusiju izmeu strunjaka za obrazovanje nastavnika o ciljevima i kurikulumima u razliitim nacionalnim i europskim kontekstima.

Sadraji EPONAJ-a
EPONAJ ine sljedei dijelovi: Osobna izjava ija je svrha pomoi vam da na poetku nastavnikog obrazovanja razmislite o opim pitanjima u vezi pouavanja. Samovrednovanje sastoji se od mogu to uiniti deskriptora koji olakavaju refleksiju i samoprocjenu. Dosje koji slui za zorno predoavanje rezultata vaeg samovrednovanja i omoguuje vam evidenciju praenja napretka i pohranu primjera vaeg radapouavanja Glosar popis najvanijih termina o uenju i pouavanju jezika koji su koriteni u EPONAJ-u Popis termina koritenih u deskriptorima Upute za korisnike (u kojima se daju detaljne informacije o EPONAJ-u)

Vijee Europe

78

EPONAJ
UPUTE ZA KORISNIKE

Uvod
Studenti nastavnikog smjera se mogu koristiti uvodom na poetku rada s EPONAJem kako bi se upoznali s njegovim ciljevima, sadrajem i upotrebom. Uvod sadri najosnovnije informacije iz uputa za korisnike.

Osobna izjava
Osobna izjava sadri nekoliko aktivnosti koje e pomoi studentima da razmisle o opim pitanjima u vezi pouavanja kao i o nekim pitanjima koja mogu biti vana na poetku nastavnikog obrazovanja. Preporua se napraviti aktivnost 4 jer se tekst koji slijedi o ulozi u korisnosti refleksije nastavlja na tu aktivnost.

Samovrednovanje
Sredinji dio EPONAJ-a ini 193 deskriptora kompetencija u pouavanju jezika i oni su obuhvaeni u dijelu pod naslovom samovrednovanje. Deskriptore se moe smatrati skupinom glavnih kompetencija koje bi nastavnici stranih jezika trebali nastojati stei. Valja napomenuti da su deskriptori namijenjeni buduim nastavnicima u sekundarnom obrazovanju (u dobi od 10-18 godina) koji e pouavati opi jezik. U drugim kontekstima vjerojatno e biti potrebni drugaiji deskriptori; na primjer za nastavnike od 1.-4. razreda (rano uenje), za jezino sadrajno integriranu nastavu (CLIL), za obrazovanje odraslih itd. Deskriptore su formulirali lanovi ECML grupe nakon konzultacija sa studentima nastavnikog smjera i strunjacima za obrazovanje nastavnika iz 33 europske zemlje. Meutim ne treba ih smatrati preskriptivnom listom niti sveobuhvatnom u smislu fiksnog kvalifikacijskog profila. Valja ih promatrati kao skup kompetencija koje i studenti nastavnikog smjera i nastavnici praktiari trebaju nastojati razvijati kontinuirano tijekom obrazovanja i profesionalnog rada u nastavi. Kako namjena EPONAJ-a nije nametanje argumenata ili metodologije, nadamo se da e identifikacijom glavnih kompetencija i njihovom transparentnou u prikazu, dati malen doprinos svima onima koji ele prijei i institucionalne i nacionalne granice i onima koji trae principe koji e biti primjenjivi u cijeloj Europi.

Kategorizacija deskriptora
Deskriptori su grupirani u sedam opih kategorija sljedeih naslova: Kontekst Metodologija Resursi Planiranje nastave Izvoenje nastave Samostalno uenje Vrednovanje uenja

Ovih sedam kategorija predstavljaju podruja u kojima nastavnici trebaju cijeli niz kompetencija i u kojima donose odluke o pouavanju. Na poetku svakog dijela nalazi se kratak uvodni tekst o svakom podruju. Ti tekstovi ne predstavljaju iscrpnu diskusiju, ve samo istiu odreene aspekte neke teme na koju se odnose deskriptori mogu to uiniti.

Vijee Europe

79

EPONAJ
UPUTE ZA KORISNIKE

Svaka opa kategorija ima nekoliko podkategorija. Na primjer; Izvoenje nastave ukljuuje sljedee podnaslove: Primjena nastavne pripreme, Sadraj, Interakcija s uenicima, Upravljanje razredom, Jezik u razredu. Zbog jasnoe bilo je nuno ope kategorije i pojedine deskriptore prikazati kao diskrecijske stavke. Meutim, u stvarnosti, oni se meusobno preklapaju. Na primjer, sline odluke o pouavanju itanja odnosit e se na metodologiju, planiranje nastave, izvoenje nastave, vrednovanje, itd. Takoer su zbog preglednosti odvojeno prikazani i razliiti jezini aspekti kao to su govorenje, vokabular, gramatika itd. U pouavanju i uenju ti e aspekti biti zastupljeni na integrativan nain. Isto tako, dok se nekoliko deskriptora odnosi na principe samostalnog uenja, oni su zastupljeni u nekoliko dijelova. To ukazuje na injenicu da samostalnost proima mnoge aspekte uenja i pouavanja. U okviru svakog podnaslova deskriptori se, radi lakeg snalaenja, nalaze pod odreenim brojem. Njihov redoslijed ne mora nuno imati neko znaenje. Uglavnom su zajedno grupirani slini deskriptori, dok u nekim drugim sluajevima odgovaraju odreenom redoslijedu u pouavanju, na primjer u Metodologiji pod Sluanje Mogu odabrati tekstove u skladu s potrebama, interesima i jezinim razinama uenika. prethodi deskriptor Mogu osmisliti niz aktivnosti prije sluanja koje e pomoi uenicima da se orijentiraju u tekstu., ali poredak mnogih deskriptora ne predstavlja nijedan oblik prioriteta.

Skale za samovrednovanje
Uz svaki deskriptor nalazi se traka koja pomae u vizualizaciji i biljeenju vlastitih kompetencija. Moe ih se obojiti prema vlastitoj samoprocjeni. To se moe initi u razliitim razdobljima tijekom nastavnikog obrazovanja. Po zavretku nastavnikog obrazovanja student bi trebao imati traku koja izgleda poput ove. 2. Mogu ostvariti suradniko ozraje koje ohrabruje uenike na ukljuivanje u govorne aktivnosti.
6.3.06. 24.10.06. 18.01. 07.

U gornjem primjeru studentica je napravila samoprocjenu u tri razdoblja u svom nastavnikom obrazovanju ime je zabiljeila postupno postizanje kompetencije. Ipak osjea da treba jo na tome poraditi te je ostavila praznog mjesta na lijevoj strani. Takoer je dodala i datume kada je radila samovrednovanje. Treba napomenuti da se ne oekuje da sve trake budu popunjene na kraju nastavnikog obrazovanja. Iako je strelicama naznaen linearan prikaz, kompetencije e se sve vie poveati i ak s vremenom mogu doi u kontakt jer e novo znanje donositi nove perspektive. Studente se eli potaknuti da uz svoje mentore ili druge studente, s vremena na vrijeme ponovno pregledaju te strelice i da razmisle je li, i zbog ega, dolo do odreenog napretka.

Vijee Europe

80

EPONAJ
UPUTE ZA KORISNIKE

Dok samovrednovanje po Zajednikom europskom referentnom okviru i Europskom jezinom portfoliju ukljuuje skale (A1, B2 itd.), EPONAJ ne koristi niti jednu numeriku skalu jer autori smatraju da je teko kvantificirati didaktike kompetencije.

Tekst deskriptora
Namjera je bila da svi deskriptori budu jasni korisnicima jer je to preduvjet za samovrednovanje. Stoga su autori nastojali izbjei kompleksnu i preteku terminologiju. Na kraju EPONAJ-a nalazi se glosar u kojem su objanjeni najvaniji termini i nain na koji su oni koriteni u EPONAJ-u. Mnoge rijei su otvorene samostalnoj interpretaciji, npr. prikladan. Dakle, smatra se da nema kljua, odgovora ili rjeenja za pitanja koja su dotaknuta u deskriptorima ve da e se refleksijom, razgovorom meu studentima ili nastavnicima metodike ili mentorima doi do individualnih odgovora. tovie, mnogi deskriptori e biti interpretirani u okviru lokanog konteksta.

Dalje od deskriptora
Deskriptori su lista didaktikih vjetina i kompetencija koje je potrebno usvojiti. Oni ne razmatraju vana pitanja koja su njihova podloga. Na primjer, deskriptor Mogu odabrati i procijeniti prikladne udbenike/ materijale sukladno dobi, interesima i jezinoj razini uenika otvara cijeli niz pitanja i o materijalima i o uenicima. Dodatna pitanja koja bi si trebali postavljati, studenti, strunjaci za obrazovanje nastavnika i mentori su: Koje teorije uenja, jezika, kulture itd. su relevantne za ope kategorije i za pojedinane deskriptore? Koji se principi uenja i pouavanja uklapaju u kompetencije i vjetine? Koje je znanje potrebno da se ostvari neka vjetina? Koja uvjerenja i vrijednosti se reflektiraju u pojedinim deskriptorima? Ako misli da moe savladati neku vjetinu, kako e znati da si to uinio? Iako su deskriptori nain za sustavno praenje kompetencija, ne treba ih smatrati kontrolnim listama! Vano je da budu poticaj studentima, nastavnicima metodike i mentorima za raspravu o bitnim aspektima u obrazovanju nastavnika koji su podloga kompetencijama i da oni doprinesu razvoju profesionalnog osvjetavanja.

Dosje
Primarna je funkcija studentskog dosjea pomoi im u tvrdnjama da je njihovo samovrednovanje deskriptora mogu to uiniti toan odraz njihovih specifinih sposobnosti i vjetina. Da bi to postigli, mogu sakupljati dokaze o svom radu. Dosje e im omoguiti da rezultate i osobne i dijaloke refleksije uine transparentnima i da razmiljaju o svom nastavnikom napretku i razvoju. Iako dosje ostaje studentovo vlasnitvo, on /ona moe njegove stavka uiniti dostupnim i metodiarima, mentorima, drugim studentima itd.

Vijee Europe

81

EPONAJ

REFERENCE I LINKOVI
Informacije o projektu EPOSTL: http://www.ecml.at/epostl Za hrvatski prijevod obratite se na sljedeu adresu: smardesi@ffzg.hr

Vijee Europe (2005) Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje: kolska knjiga: Zagreb Informacije o ZEROJU i EJP-u: http://www.coe.int/T/E/Cultural_Co-operation/ education/Languages/Language Policy/ Kelly, M & Grenfell, M., European Profile for Language Teacher Education A Frame of Reference, Informacije na: http://lang.soton.ac.uk/profile/index.htlm.

Vijee Europe