Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god.

8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

Martina Pokupec, mag. educ. philol. angl.

Visoka poslovna škola Libertas, J. F. Kennedyja 6b, Zagreb
Doris Barić, student

METODE UČENJA I POUČAVANJA U SVRHU

USVAJANJA UPORABNOG ZNANJA STRANOG JEZIKA
STRUKE

TEACHING AND LEARNING METHODS AIMED AT

ACQUIRING FUNCTIONING KNOWLEDGE OF
LANGUAGE FOR PROFESSIONAL PURPOSES

SAŽETAK. Učenje stranog jezika struke temelji se velikim dijelom na usvajanju stručnog
vokabulara te određenog broja jezičnih funkcija u specifičnim profesionalnim situacijama.
U zadnje vrijeme naglasak u obrazovanju stavlja se na definiranje i ostvarivanje planiranih
ishoda učenja, a kod stručnih obrazovnih predmeta i stranog jezika struke važno je da se
planirani ishodi učenja odnose većim dijelom na uporabna a manjim na deklarativna znanja.
U ovom radu navodimo opis triju metoda učenja i poučavanja u funkciji ostvarenja ishoda
učenja koji se odnose na usvajanje uporabnih znanja iz engleskog jezika struke: projektna
nastava, studija slučaja/problemska nastava i suradničko učenje. Osim opisa metoda navode
se prednosti provedbe ovih metoda u nastavi kolegija Poslovni engleski jezik na stručnom
preddiplomskom studiju Turističkog i hotelskog menadžmenta Visoke poslovne škole
Libertas te stavovi studenata o navedenim metodama kao sredstvu postizanja što većeg
stupnja ostvarenja planiranih ishoda učenja.
Radom se želi ukazati na višestruku prikladnost uporabe navedenih metoda učenja i
poučavanja ne samo u primarnu svrhu usvajanja uporabnog znanja, već i u svrhu podizanja
stupnja motivacije studenata, razvoja autonomije i odgovornosti u učenju i razvoja drugih
profesionalnih kompetencija potrebnih za profesionalan razvoj studenata.

Ključne riječi: strani jezik struke, uporabna znanja, suradničko učenje, projektna nastava,
studija slučaja.

ABSTRACT. Learning a foreign language for professional purposes is greatly based on the
acquisition of professional vocabulary and certain number of language functions in specific
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

professional situations. Lately, the focus of education is placed on defining and

achievement of intended learning outcomes. In professional higher education and foreign
languages for professional purposes it is important that the learning outcomes relate more to
functioning and less to declarative knowledge. In this paper we present three teaching and
learning methods aimed at achieving the learning outcomes related to functioning
knowledge of English for Professional Purposes: project-based learning,
case-based/problem-based learning and cooperative learning. Apart from describing the
methods, we also state some of the advantages of the implementation of those methods in
the course Business English 1, 2 and 3 of the professional undergraduate study programme
of Tourism and Hotel Management at the Libertas Business School, as well as student
attitudes towards the methods as means of achieving a greater level of the intended learning
outcomes.
Our wish is to demonstrate the multiple advantages of implementation of the teaching and
learning methods not only in their primary purpose of acquiring functioning knowledge, but
also in its purpose of increasing motivation levels, development of autonomy and
responsibility of students and development of other professional competences required for
student professional development.

Key words: foreign language for professional purposes, functioning knowledge,

cooperative learning, project-based learning, case-based learning.

1. Uvod

Znanje stranog jezika struke pretpostavlja određeni stupanj ovladanosti stranim jezikom
koji korisniku omogućava nesmetano snalaženje i uporabu jezika u profesionalnim
situacijama. U idealnoj situaciji studenti prve godine stručnog studija dolaze s određenim
predznanjem općeg jezika, odnosno stupnjem usvojenosti jezika između razina B1 i B2
prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike /9/. U takvoj situaciji studenti
su osposobljeni za usvajanje uporabnog znanja (eng. functioning knowledge, /1, str. 135-
136/) jezika kojim mogu ispuniti zahtjeve profesionalne uporabe jezika kao što su
sudjelovanje u timskom radu, predstavljanje projekta, izražavanje mišljenja i rješenja
određenih problema, kao i kreativno i kritičko razmišljanje i samostalnost u radu. Navedeni
ishodi učenja samo su dio spektra uporabnih znanja koje student stječe tijekom učenja
stranog jezika struke i značajni su za temu ovog rada.
Strani jezik struke specifičan je upravo po planiranim ishodima učenja koje se
namjerava ostvariti. Od uspješnog studenta očekuje se sposobnost uporabe stručnog
vokabulara, sposobnost razumijevanja i uporabe stručnog diskursa u profesionalnim
situacijama te uporaba jezičnih funkcija specifičnih za određeno područje komunikacije.
Kao primjer za posljednje navedeno možemo navesti određene situacije: odnosi s kupcima,
poslovno komuniciranje, predstavljanje projekta, timsko rješavanje problema. Iz
spomenutog, očigledno je da sposobnost uporabe stranog jezika struke ne pretpostavlja
samo sposobnost točnog izražavanja na stranom jezku, kao što je uporaba stručnih jedinica
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

vokabulara u skladnoj sintaktičkoj i/ili gramatičkoj strukuturi, već obuhvaća i načela

profesionalnog ponašanja i komunikacije /13/.
Kod studenata potrebno je razviti kompetencije aktivnog služenja jezikom struke,
što od nastavnika iziskuje organizaciju nastave tijekom koje će veći naglasak biti na
razumljivom unosu i ostvaraju stranog jezika (eng. comprehensible input and
comprehensible output, /15/). Nužno je uvesti metode koje omogućuju studentima pojačanu
uporabu jezika, a nastavnika stavljaju u ulogu facilitatora (organizatora/usmjerivača)
aktivnosti. „Nastava u kojoj su studenti aktivni ne samo da daje neusporedivo bolje
rezultate u akademskom smislu, nego razvija i niz drugih sposobnosti dragocjenih za
vlastito cjeloživotno učenje i praksu“ /2/. „Subjekti učenja ne mogu stjecati neke životne
kompetencije bez aktivnog sudjelovanja u akcijama, procesima, scenarijima ili projektima,
dakle bez aktivnog učenja.“ /8/
Prvi korak uspješne provedbe nastave stranog jezika struke jest postavljanje
planiranih ishoda učenja, potom organizacija nastave kojom studenti stječu te ishode i
napokon vrednovanje stupnja ostvarenosti tih ishoda. Drugi dio rada posvećen je
organizaciji nastave, odnosno trima metodama učenja i poučavanja koje pridonose
uporabnom znanju jezika. U trećem dijelu osvrnut ćemo se na rezultate ispitivanja
studenata, odnosno na njihove reakcije i mišljenja o opisanim metodama, te u četvrtom
dijelu donosimo zaključak.

2. Tri metode učenja i poučavanja

Kolegij stranog jezika struke vrlo je plodno tlo za uvođenje nastavnih metoda temeljenih na
aktivnosti studenata, jer bez obzira na sadržaj, studenti dosežu ciljeve upravo razvojem i
uporabom četiriju glavnih jezičnih vještina: čitanjem, slušanjem, pisanjem i govorom. U
ovom dijelu rada opisat ćemo tri nastavne metode korištene u akademskoj godini
2014./2015. na nastavi Poslovnog engleskog jezika 1, 2 i 3, odnosno sa studentima prve,
druge i treće godine preddiplomskog studija Turističkog i hotelskom menadžmenta Visoke
poslovne škole Libertas. Kao prvu, opisat ćemo metodu suradničkog učenja jer ju
spominjemo i u opisu nastave temeljene na studiji slučaja (vidi 2.2.).

2.1. Suradničko učenje

Suradničko učenje nastavna je metoda koja se temelji na četirima načelima: pozitivnoj

međuovisnosti, individualnoj odgovornosti, ravnopravnom sudjelovanju i simultanoj
interakciji /7/. Organizacija suradničkog učenja temelji se na trima odvojenim aktivnostima
studenata: individualnom radu, dijeljenju i prezentaciji /3/. Individualni rad pretpostavlja da
svaki student dobiva zadatak koji mora obaviti samostalno kako bi bio kadar prenijeti svoje
zaključke, ideje ili naučeno gradivo članovima svoga tima. U fazi dijeljenja studenti se
dijele u timove kako bi prenijeli jedni drugima rezultate svog individualnog rada te kako bi
došli do zajedničkih ideja i zaključaka. U fazi prezentacije studenti su sposobni osvrnuti se
na svoj individualni i timski rad te iznijeti zaključke do kojih su došli ili prezentirati projekt
kojeg su izradili.
Načelo pozitivne međuovisnosti znači da je tim uspješno obavio cjelokupni
zadatak jedino ako su svi članovi tima uspješno izvršili vlastite individualne zadatke. Kako
bi se postiglo rješenje cjelokupnog zadatka svaki član tima ovisan je o drugom članu tima,
odnosno o njegovu uspješnom izvršenju individualnog zadatka. Tu dolazimo do
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

individualne odgovornosti koju svaki student, odnosno član tima, preuzima na sebe
izvršavanjem individualnog zadatka. On ne samo da mora izvršiti svoj dio zadatka već
mora biti kadar jasno i razumljivo prenijeti ideje, zaključke ili gradivo ostalim članovima
tima. Ravnopravno sudjelovanje također počiva na zadavanju individualnih zadataka pri
čemu nastavnik osigurava da svaki član tima izvršenjem individualnog zadatka posjeduje
vrijedne informacije koje ostali članovi tima žele i moraju čuti kako bi što bolje izvršili
cjelokupni zadatak. Podjelom grupe studenata u timove od tri ili četiri člana osigurava se
simultana interakcija u razrednoj situaciji u fazi dijeljenja. Umjesto da interakcija na nastavi
počiva na dvosmjernoj komunikaciji profesor – student ili student – student, u fazi
dijeljenja timovi istodobno komuniciraju, što omogućuje situaciju u kojoj barem četiri 1
studenta govore istovremeno2.
U organizaciji nastave stranog jezika, suradničko je učenje od iznimne važnosti za
postizanje komunikacijskih vještina koje se temelje na razumljivom unosu i razumljivom
ostvaraju /12/. Uspješnost faze dijeljenja ovisi o umijeću prenošenja ideja te umijeću
aktivnog slušanja. Na nastavi Poslovnog engleskog jezika 3 studenti treće godine studija
suradničkim su učenjem ovladali predstavljanjem pojedinih turističkih atrakcija Londona.
Svaki je član tima dobio zadatak naučiti predstaviti po jednu atrakciju grada te za
ostale članove tima pripremiti pojašnjenja vokabulara. U fazi dijeljenja svaki član tima
predstavio je drugu atrakciju ostalim članovima sa zajedničkim ciljem da znaju predstaviti
sve zadane atrakcije te upotrijebiti adekvatan vokabular. U fazi prezentacije svaki član tima
morao je predstaviti sve atrakcije svog tima, a kriteriji vrednovanja prezentacije uključivali
su i osobni osvrt studenta na doprinos svih članova tima zajedničkom cilju. Na individualni
rad studenata utrošena su četiri akademska sata, na fazu dijeljenja četiri i na prezentacije
studenata četiri akademska sata. Sa stajališta nastavnika, studenti su pokazali odgovornost
prema učenju, pojačanu aktivnost na satu te su većinom zadovoljili ishod učenja da na
stručan način, u ulozi turističkog vodiča, predstave najmanje tri atrakcije grada. Vještine
koje su se razvijale tijekom ovakvog oblika nastave bile su sljedeće:
 Individualni rad
o čitanje – svaki je student za izvršenje individualnog zadatka dobio pisane
materijale koje je morao razumijeti i naučiti.
o pisanje/sažimanje – kako bi se pripremio za izlaganje timu, student je
radio bilješke i razlučivao bitno od nebitnoga.
o samoučenje – pripremom individualnog zadatka student je razvio
dubinski pristup učenju uz odgovornost da sam koristi rječnik i ostale
dostupne izvore koji bi mu pomogli u izvršenju zadatka.
 Dijeljenje
o aktivno slušanje – kako bi se timski zadatak uspješno izvršio, članovi
tima morali su slušati, razumjeti i naučiti slušanjem prezentacije ostalih
članova tima o njihovim individualnim zadatcima.
o govor – prenošenjem informacija o izvršenom individualnom zadatku
ostalim članovima tima, studenti su ne samo morali usmeno iznijeti
naučeni materijal, već zauzeti ulogu nastavnika te osigurati da svaki član
tima razumije i nauči taj materijal.
 Prezentacija

1
U razrednoj situaciji od ukupno 16 studenata podijeljenih u četiri tima od četiri člana.
2
Više o raspodjeli studenata u učinkovite grupe te strukturama suradničkog učenja u nastavi stranog
jezika vidi /12/
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

o pisanje/sažimanje – svaki tim je uz usmenu prezentaciju morao pripremiti

pisani materijal u obliku plakata u kojem su sažete najosnovnije
informacije prezentacije
o govor/prezentacijske vještine – svaki član tima je kao zadnji zadatak
dobio predstavljanje timskog zadatka pri čemu je jasno, razgovijetno i na
zanimljiv način predstavio atrakcije svog tima.

2.2. Nastava temeljena na studiji slučaja – problemska nastava

Nastava temeljena na studiji slučaja (eng. case-based learning) u didaktičkom smislu jedna
je od metoda problemske nastave (eng. problem-based learning) koja je jedan on
najaktivnijih postupaka „u učenju koji polazi od učenikova iskustva i koji omogućava
izgradnju kreativnIh stavova i njegovanje stvaralačkog i kritičkog mišljenja“ /6/.
Organizacija ovakve metode u nastavi polazi od nastavnika koji se suočava s određenim
izazovima kao što su: prelazak iz uloge predavača i izvora informacija u ulogu usmjerivača
i organizatora /6/ te pružanje slobode studentima u pristupu i rješavanju problema te
iznošenju stavova, mišljenja i zaključaka. Kao najveći izazov nastavniku postavlja se
poučavanje bez predstavljanja sadržaja. U problemskoj nastavi sadržaj se stječe kao
sekundarni cilj, odnosno studenti putem upoznavanja s problemom te vlastitim naporima u
rješavanju problema sami stječu relevantan sadržaj.
U nastavi jezika struke ovaj je oblik nastave uistinu plodonosan upravo zbog
načela usvajanja sadržaja sekundarnim putem. Fokus nastavne aktivnosti je problem
(slučaj) koji je zadan, a njezin primarni cilj je pronaći načine rješavanja tog problema.
Studenti su prepušteni vlastitom kreativnom i misaonom procesu kako bi riješili problem.
Kako je uobičajena praksa problemske nastave problem riješiti suradničkim putem,
odnosno u timu, studenti također rabe i razvijaju komunikacijske i ine vještine koje razvija
suradničko učenje (vidi 2.1.). Koncentracija pridana pronalasku zajedničkog rješenja
problema neće samo povećati njihovo znanje sadržaja već istovremeno usavršiti njihove
komunikacijske vještine i vještine razmišljanja i argumentiranja /10/.
Osim očigledne svrhe uporabe studija slučaja u nastavi stranog jezika struke za
razvoj profesionalnih komunikacijskih vještina, Peter Daly /4/ navodi još četiri prednosti
uporabe ove metode za poučavanje poslovnog engleskog jezika:
1. Razvoj kritičkog mišljenja i refleksivnog učenja kod studenta
2. Razvoj organizacijskih vještina studenata – kako su studije slučaja predstavljene
nizom različitih informacija, studenti razlučuju bitno od nebitnog, logički
raspoređuju informacije u skupine te ih organiziraju kako bi se prikazala stvarna
slika problema.
3. Razvoj upravljačkih komunikacijskih vještina kao što su održavanje i sudjelovanje
na sastancima, pregovaranje, prezentacijske vještine itd. Studije slučaja stavljaju
studenta u stvarnu poslovnu situaciju.
4. Razvoj suradničkih vještina i timskog rada.
Sve navedene prednosti ciljevi su nastave stranog jezika struke. Nastavni sadržaji
redovito uključuju stručni vokabular u različitim aspektima grane za koju se student stručno
osposobljava. Ako se fokus nastavne aktivnosti stavi na usvajanje vokabulara, malo je
metoda kojima se taj sadržaj može aktivno i dubinski usvojiti. Neke od tradicionalnih
metoda poučavanja vokabulara su učenje napamet ili prevođenje na ciljani jezik i obrnuto.
Metodom studije slučaja ili drugim oblikom problemske nastave student ovladava
vokabularom kako bi razumio problem te iznio vlastita zapažanja i dao vlastita rješenja.
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

Kako bi uspješno sudjelovao na nastavnoj aktivnosti, student mora dubinski pristupiti

učenju: vokabular mora razumjeti, a razumijevanje postiže vlastitim načinom učenja. Isti
vokabular mora upotrijebiti i u daljnjim fazama nastave, što opet osigurava višu razinu
razumijevanja, odnosno razvoj uporabnog znanja /1, str. 135-163/, /11/.
U akademskoj godini 2014./2015. nastava temeljena na studiji slučaja provedena
je sa studentima prve i druge godine preddiplomskog studija Turističkog i hotelskog
menadžmenta na kolegiju Poslovni engleski jezik 1 i 2. Studenti prve godine rješavali su
problem pada prodaje restorana u Australiji, a studenti druge godine rješavali su problem
upravljanja povijesnim hotelom u Americi.
Studenti prve godine upoznali su se s problemom/slučajem pada prodaje u
restoranu kroz niz tekstova koji su govorili o opisu restorana i jelovnika, marketinškim
trendovima u regiji, sugestijama klijenata i osoblja te ocjenama stručnih osoba. Svaki
student morao je proučiti sve tekstove i predložiti dva različita načina poboljšanja prodaje.
Potom su studenti suradničkim učenjem, odnosno timski, raspravljali o pozitivnim i
negativnim aspektima rješenja koje su ponudili te se složili oko zajedničkog rješenja.
Napokon, svaki član tima prezentirao je i argumentirao rješenje do kojeg je cijeli tim došao.
Studenti druge godine upoznali su se s problemom/slučajem upravljanja hotelom
kroz video preuzet s Youtube kanala. Najprije su pogledali prvi dio jedne od emisija u
dokumentarnom serijalu Hotel Hell u kojemu su prikazani svi problemi povijesnog hotela.
Za vrijeme prve faze individualno su vodili bilješke o svim aspektima upravljanja hotelom
te stavovima osoblja i gostiju. Drugi dio aktivnosti sastojao se od organizacije bilješki u
skupine problema te navođenje nekoliko rješenja za svaki problem kojeg su uočili. U
trećem i četvrtom dijelu, kao i u slučaju provedbe studije slučaja sa studentima prve godine,
timski su raspravili o problemu, te donijeli, prezentirali i argumentirali svoja rješenja.
Kao i kod metode suradničkog učenja, tijekom provedbe ovakvog oblika nastave
studenti su razvijali sve četiri osnovne jezične vještine. Osim toga, u nastavi temeljenoj na
studiji slučaja snažan je naglasak na kreativnom mišljenju u vidu pronalaska što boljeg
rješenja problema. U razvoju profesionalnih komunikacijskih vještina bilo je važno
tolerirati tuđa mišljenja te na profesionalan način suočiti se s kritikom ili neprihvaćanjem
ideja.
U provedbi problemske nastave u učenju stranog jezika struke važno je da
nastavnik pokaže vrlo dobre organizacijske vještine, da moderira rasprave i pomaže tamo
gdje je pomoć u jeziku potrebna. Sa studentima slabijeg stupnja usvojenosti jezika bitno je
da tijekom nastave, odnosno prije prezentacije zajedničkih rješenja, provjerava pisane
bilješke kako bi im olakšao i pomogao s nastavnim sadržajem. Najveći izazov za
nastavnika jezika u ovome bi slučaju bio osigurati da se svaka aktivnost studenata odvija na
ciljanome jeziku. U praksi provedbe studija slučaja u nastavi stranog jezika struke čest je
slučaj da su studenti toliko okupirani primarnim ciljem da pribjegavaju materinskom jeziku
kako bi se što bolje izborili za svoja mišljenja. Smatramo da bi u ovakvim slučajevima bilo
poželjno davati opomene ili kaznene bodove koji bi utjecali na krajnji ishod vrednovanja
studenata. Iako ovakav pristup djeluje možda pretjerano, njime pridonosimo razvoju
samokontrole kod studenata i navodimo ih da ovladaju planiranim ishodima učenja.

2.3. Projektna nastava

Projektna nastava (eng. project-based learning) kako sam naziv nagoviještava, nastavna je
aktivnost kojoj je cilj izrada projekta. Projekti su kompleksni zadatci koji iziskuju od
sudionika rješavanje problema, odlučivanje, istraživanje te im daju priliku za autonomni i
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

odgovorni rad iz kojeg proizlaze realistični proizvodi ili prezentacije /14/. Neki od glavnih
ciljeva i svrhe izvedbe prijektne nastave prema /5/ i /8/ su:
 naučiti učiti i osamostaliti se u radu
 naučiti tražiti i birati informacije
 razviti osobnu odgovornost za izradu projekta
 razviti društvene vještine (u timskim projektima)
 naučiti rabiti informacije, metode i teorije
 stjecati dugotrajno znanje, vještine i navike primjenjive u svakodnevnom životu
 stjecati praktične i poduzetničke vještine
 stjecati pozitivnu sliku o sebi.
Dosadašnja istraživanja i opisi projektne nastave obično uključuju područja
nevezana za poučavanje jezika, a u akademskom se smislu rabe najčešće za poučavanje
vještine istraživanja i znanstvenog pristupa obradi informacija. Međutim, u učenju i
poučavanju stranog jezika struke, nastavni sadržaji dolaze u kontekstu stručnih tema te je
lako integrirati stručne pojmove i dosadašnja iskustva i znanja studenata iz određenog
područja struke i ciljani jezik kojim projekt mora biti izvršen i prezentiran.
U akademskoj godini 2014./2015. studenti treće godine kao zadnji zadatak iz
kolegija Poslovni engleski jezik 3 na preddiplomskom studiju Turističkog i hotelskog
menadžmenta morali su izraditi projekt u području marketinga koji je uključivao sljedeće
komponente:
 osmisliti i opisati turistički proizvod
 navesti sedam načela marketinškog miksa za uslužne djelatnosti (eng. 7Ps of the
service marketing mix) turističkog proizvoda
 opisati demografske i psihografske karakteristike ciljanog tržišta za turistički
proizvod
 sastaviti marketinško (agencijsko) izviješće (eng. agency brief) o turističkom
proizvodu kao uputu marketinškoj agenciji za izradu marketinške kampanje
 sastaviti B2B e-mail agencijama kao poziv na pitch sastanak.
Studenti su projekt izrađivali individualno tijekom pet tjedana nastave. Svaki tjedan
obrađena je jedna komponenta tako da je nastavnik postavio ciljeve, razjasnio nejasnoće, a
studenti su na satu pisali ideje i bilješke o svom proizvodu te kod kuće dodatno razradili
svaku od komponenata. Studenti su dobili dodatni tjedan razrade čitavog projekta kojeg su
potom morali predati u pisanom obliku, usmeno prezentirati te odgovoriti na dodatna
pitanja nastavnika ili studenata.
Navedena projektna nastava integrirala je dva područja: marketing u turizmu i
jezik struke, a ciljevi nastavne aktivnosti uključivali su:
 razumijevanje i uporabu marketinške terminologije na ciljanom jeziku
 razumijevanje i uporabu marketinške dokumentacije na ciljanom jeziku
 razumijevanje i uporabu poslovne B2B komunikacije na ciljanom jeziku
 razvoj stručnog i profesionalnog pristupa pisanom i usmenom izlaganju na
ciljanom jeziku
 razvoj prezentacijskih vještina na ciljanom jeziku
 razvoj organizacijskih vještina
 razvoj samostalne obrade informacija i samoučenja
 razvoj kreativnog mišljenja
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

Studenti su većinom pokazali dubinski pristup učenju i višu razinu razumijevanja sadržaja,
dali su vrlo kreativna rješenja i ideje o turističkim proizvodima, a primijećen je i pozitivan
stav o učenju.

3. Stavovi studenata o provedenim metodama

Kako bi dobio uvid u stavove studenata o provedenim metodama, osobito o stupnju
motivacije i mišljenju o razvoju jezičnih vještina putem ovih metoda, nastavnik je ispitao
stavove studenata putem anonimne ankete na kraju akademske godine, online upitnikom te
razrednom diskusijom. Ovim oblicima ispitivanja dobio se uvid u osobna razmišljanja i
emocije studenata, stoga su rezultati neformalno strukturirani. U ispitivanju je sudjelovalo
38 studenata.
Pitanja koja je zahvaćala anketa su:
 Osvrnite se na nastavne aktivnosti provedene tijekom akademske godine i navedite
u kojim aktivnostima smatrate da ste najbolje radili.
 U kojim aktivnostima ste osjećali najveći stupanj motivacije?
 Navedite načine za koje smatrate da najbolje ovladavate stranim jezikom.
 Navedite prednosti i nedostatke suradničkog učenja/problemske nastave.
Pitanja koja je zahvaćao online upitnik bila su:
 Koliko ste bili motivirani za vrijeme provedbe ovog oblika nastave? (posebno za
svaki oblik nastave)
 Smatrate li da ste ovim oblikom nastave više rabili strani jezik?
 Navedite vokabular koji ste zapamtili iz ove nastavne aktivnosti na stranom jeziku.
U razrednoj diskusiji nastavnik je razgovarao sa studentima o načelima suradničkog učenja
pri čemu su se studenti kritički osvrnuli na vlastiti rad i rad članova svog tima. Također,
izražena su mišljenja o „težini“ sudjelovanja u ovakvim oblicima nastave jer svi od
navedenih oblika iziskuju pojačanu aktivnost studenta i smanjenu aktivnost nastavnika na
satu u smislu obrade nastavnog sadržaja.
Analizom anonimne ankete utvrđeno je da:
 preko 80% studentata odabire timski rad kao najdraži oblik nastave, navodeći kako
bolje uče kada im netko od kolega objašnjava ili kada imaju priliku poučavati
druge, te kad imaju priliku dobro provježbati s kolegama nastavni sadržaj prije
prezentacije nastavniku
 preko 50% studenata najviše je motivirano kad se od njih očekuje pojačana
aktivnost na satu, odnosno kada više sami rade, oko 30% navodi audiovizualne
metode kao što je gledanje i slušanje sadržaja
 preko 60% studenata smatra da najbolje ovladava stranim jezikom kad ima priliku
vježbati govor na nastavi, odnosno suradničkim učenjem
 kao najveća prednost suradničkog učenja navodi se: pojačana aktivnost studenata
te učenje kroz zabavu, a kao najveći nedostatak navodi se nezainteresiranost
pojedinih članova tima i neuvažavanje tuđih mišljenja
 kao najveća prednost problemske nastave navodi se zanimljivost sadržaja i
kreativno mišljenje, a nedostatci nisu navedeni.
Online upitnik dao je sljedeće rezultate:

Tablica 1 – Rezultati online upitnika o stavovima studenata

Motivacija Uporaba ciljanog Usvojenost

Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

jezika sadržaja3
Visoka razina 50% 80% 40%
Prosječna razina 50% 20% 50%
Niska razina 0% 0% 10%

Za vrijeme provedbe nastavnih metoda polovica studenata bila je visoko motivirana za rad,
a polovica jednako motivirana kao i u drugim oblicima nastavnih aktivnosti. Osamdeset
posto studenata smatra da pri ovakvim oblicima nastave više rabi ciljani jezik nego u
ostalim oblicima nastave. Procjena usvojenosti sadržaja pokazala je da je četrdeset posto
studenata upamtilo, odnosno bilo kadro upotrijebiti više od 80% terminoloških jedinica
svojstvenih nastavnom sadržaju. Polovica ispitanih studenata uvojila je otprilike 50%
terminoloških jedinica svojstvenih nastavnom sadržaju, a 10% studenata nije odgovorilo na
zadano pitanje.
Razredna diskusija provedena je sa studentima svih studijskih godina za vrijeme i
nakon provedene nastavne aktivnosti. Za metodu suradničkog učenja studenti su izrazili
većinom zadovoljstvo te su se kritički osvrnuli na kolege koji nisu pokazali dovoljan
individualni doprinos timu. Osim toga izrazili su većinom zadovoljstvo zbog aktivnog
sudjelovanja i zabavnog načina učenja te iskazali da je suradničko učenje lako savladiva
metoda. Za metodu problemske nastave studenti su izrazili većinom zadovoljstvo, iako je
bilo pojedinaca koji su se požalili jer im je zbog lošijeg predznanja ciljanog jezika bilo teže
razumjeti sadržaje (informacije) koje su trebali samostalno obraditi. Naveli su da je metoda
zanimljiva, zabavna i da im pruža slobodu izražavanja mišljenja. Za metodu projektne
nastave studenti su istovremeno izrazili zadovoljstvo i požalili se da im je teško sudjelovati.
Dubljom raspravom o tom pitanju, studenti su najvećim dijelom izrazili zabrinutost zbog
nepoznavanja i „ozbiljnosti“ oblika njihove aktivnosti, no raspravom nakon izvršenog
projekta izrazili su veliko zadovoljstvo zbog osobnog dostignuća.

4. Zaključak
Svrha ovog rada bila je prikazati tri nastavne metode aktivnog učenja u kontekstu
poučavanja jezika struke s ciljem izražavanja prednosti i pogodnosti tih metoda u razvoju
jezičnih i profesionalnih komunikacijskih vještina. U obrazovnim procesima današnjice,
kao predavači, sve više smo svjesni da tradicionalni načini poučavanja i vrednovanja
studenata ne osposobljavaju studente za profesionalni život niti razvijaju kompetencije
neophodne za profesionalni, društveni i osobni razvoj studenata. Potreba za drugačijim
pristupom učenju i poučavanju osobito se osjeti na stručnim studijima koji osposobljavaju i
specijaliziraju studente za uža područja i završetkom kojih bi studenti trebali posjedovati
točno određene stručne kompetencije koje zahtijeva njihov profesionalni razvoj u tim
područjima.
Tri opisane nastavne metode spadaju u didaktičko područje aktivnog učenja,
odnosno učenja usmjerenog na učenika /8/, a u praksi su se pokazale više nego pogodne za
poučavanje jezika struke. Ne samo da ispunjavaju ciljeve nastavnih sadržaja i lakše
ostvaruju horizontalne planirane ishode učenja kod studenata, već ostvaruju i one vertikalne
ishode učenja čitavog stručnog studija jer razvijaju kompetencije timskog rada, društvene
osviještenosti, samoučenja, odgovornosti prema zadatku, profesionalno ponašanje,

3
Usvojenost sadržaja provjerena je na način da su studenti određene terminološke jedinice ili morali
navesti ili ih upotrijebiti u vlastitim rečenicama
Zbornik Visoke poslovne škole Libertas, god. 8, prosinac, 2015, Zagreb; ISSN: 1846-9728

poslovnu komunikaciju, organizacijske vještine, prezentacijske vještine, pozitivnu sliku o

sebi i ostale.
Osim svih navedenih prednosti, u trećem smo dijelu prikazali kako studenti
također zahtijevaju i cijene drugačiji pristup nastavi. Općenito možemo reći da su stavovi
studenata o provedbi ovakvih nastavnih aktivnosti vrlo pozitivni, da su studenti motiviraniji
u obavljanju zadataka i učenju ovakvim pristupom te da su svjesni da im ovakav oblik
nastave omogućuje da brže i dublje usvoje nastavne sadržaje i razviju uporabno znanje.

Literatura:

1. Biggs, J. B. i Tang, C.: Teaching for Quality Learning at University: What the
Student Does, Society for Reasearch into Higher Education and Open University
Press, Berkshire, UK, 2007.
2. Bognar, L.: Suradničko učenje u sveučilišnoj nastavi, Život i škola, LII, 15-16, 7-
16., 2006.
3. Bruning, L., Saum, T.: Suradničkim učenjem do uspješne nastave: Kako aktivirati
učenike i potaknuti ih na suradnju. Zagreb, Naklada Kosinj, 2008.
4. Daly, P.: Methodology for Using Case Studies in the Business English Language
Classroom, The Internet TESL Journal, Vol. VIII, No. 11, 2002.,
http://iteslj.org/Techniques/Daly-CaseStudies/, pristupano 23. srpnja, 2015.
5. Fabijanić, V.: Projektna nastava: primjena u izradi istraživačkih radova učenika,
EdBi, 1, 2014.
6. Kadum-Bošnjak, S., Peršić, I.: Neki pogledi na ulogu učitelja i položaj učenika pri
rješavanju problemskih zadataka, Metodički obzori 2/I, 2007.
7. Kagan, S.: Cooperative Learning. San Clemente, CA: Kagan Publishing, 1994.
8. Matijević, M.: Projektno učenje i nastava, Znamen: Nastavnički suputnik,
2008./09.
9. Medved Krajnović, M.: Kako hrvatski učenici govore engleski, Metodika, VIII, 8,
173-181, 2007.
10. Othman, N., Shah, M.I.A.: Problem-Based Learning in the English Language
Classroom, English Language Teaching, Vol. 6, No. 3, 2013.
11. Pokupec M., Njerš, D.: Constructive Alignment in Assessing Vocabulary in
Business English Study Courses, Proceedings of the International Language
Conference (ILC), 2014.
12. Pokupec, M.: Suradničko učenje u nastavi poslovnog engleskog jezika, Strani
jezici, 41, 3, 2012.
13. Šimunović, A., Letica, I. & Halter, K.: Znanje stranih jezika kao jedna od ključnih
poduzetničkih kompetencija, Učenje za poduzetništvo, Vol. 1 No. 1, 2011.
14. Thomas, J.: A Review of Reasearch on Project-Based Learning, Buck Institute for
Education & The Autodesk Foundation, 2000. http://iteslj.org/Techniques/Daly-
CaseStudies/, pristupano 14. srpnja 2015.
15. Wang, Q., Castro, C.: Classroom Interaction and Language Output, English
Language Teaching, Vol. 3, No. 2; June 2010