29/10/2023
Strani jezik?
Predmet i zadaci metodike
nastave stranih jezika
 Da li samo jezik? A kultura, običaji,
socijalno ponašanje?
 Zašto se uči strani jezik? Da li samo
jedan? Dva? Tri? Odvojeno ili
istovremeno? A maternji?
 Zašto ovaj, a ne onaj? Zašto i
ovaj i onaj? Zašto ovaj sada, a
ne onaj od ranije?
 Ko uči strani jezik? Imaju li svi
ljudi iste sposobnosti?
 Kako se uči?
 Šta je predmet učenja? Strani
jezik, dobro, ali koji i kakav
jezik? Drugi? Strani? Dodatni?
Maternji? Etnički? Klasični?
Dijalekat? Regionalni?
 Kada se strani jezik uči, u kom
uzrastu? Sa dvije, tri, pet ili sedam
godina? Sa dvanaest? A odrasli?
Cijelog života?
 Kako uče djeca? Prije, poslije ili
istovremeno sa maternjim?
 Gdje se uči: kod kuće, u školi, u
formalnim ili drugim
okolnostima? U
institucionalizovanom sistemu?
1

 Ko o tome odlučuje? Imaju li države
strategije učenja stranih jezika? Po
kom programu? Ko je odredio šta se
uči? Zašto? Ko je, zašto i kako pisao
program, i za koga?
 Kako se uči jezik? Koliko dugo?
Ima li nekih standarda? Nivoa?
 Kakav kvalitet znanja jezika
potreban za obavljanje raznih
poslova i učešće u svijetu rada?
 Kako i šta govoriti?
 Kako razumjeti sagovornika ili
poruku?
 Ko može svemu tome da
podučava?
 Da li je dovoljno samo znati
strani jezik i predavati ga?
 Šta treba da zna nastavnik da bi
mogao da podučava? Koja
znanja, strategije i tehnike da
primjenjuje?
29/10/2023
 Kakav jezik se uči da bi se učilo,
studiralo?
 Da li je za poznavanje jezika
potrebno znati samo jezik? Ili i o
jeziku?
 Koje vještine treba savladati?
 Kako razumjeti pisani tekst? Kako
čitati?
 Kako se opismeniti na stranom jeziku
i šta pisati?
 Koje instrumente, sredstva,
tehnologije?
 Ko, kako i za koga piše
udžbenike? Kakve?
 Kako se prati napredak u
učenju? Kako se vrši evaluacija?
Kako se prave testovi? Kada?
Kako? Za koga? Koja im je
namjena? Svrha?
2

ŠTA JE METODIKA?
 Metodika nastave je naučna
disciplina koja se definiše kao jedna
od disciplina primijenjene
lingvistike.
 Možemo je definisati kao teoriju
nastave stranih jezika.
 Metodika proučava osnovna pitanja
učenja i nastave stranih jezika, pri
čemu se primjenjuju objektivni,
naučni metodi i analize.
 Kontrastivna analiza
 Psiholingvistika, Neurolingvistika,
Pedagogija
 SLT Second Language Teaching
 ELT English Language Teaching
 Methodology of Language Teaching
 SLA Second Language Acquisition
29/10/2023
 Metodika je interdisciplinarna nauka,
usko vezana za ostale humanističke
discipline, iako koristi rezultate prirodnih
nauka (statistiku, neurologiju)
 Logika
 Psihologija (opšta psihologija, razvojna
psihologija, fiziološka psihologija,
psihologija govora, psihologija
komunikacije, pedagoška psihologija).
 Lingvistika, Lingvistika posebnih jezika
Razlika između Metodologije i
Metodike
 Metodologija je skup postupaka i
tehnika koje se primjenjuju u
nastavi jezika, a koje su zasnovane
na naučnim ispitivanjima metodike i
nekih drugih disciplina.
 Metodika nastave je naučna
disciplina koja kao predmet ima
učenje - nastavu stranih jezika.
3

 Da bismo jasnije odredili predmet i
zadatke metodike nastave moramo
odgovoriti na nekoliko pitanja koja su
vezana za proces učenja i usvajanja
jezika. Nameću nam se sledeća pitanja:
 ko uči strani jezik
 šta je predmet učenja
 zašto se jezik uči
 kada se jezik uči
 kako se jezik uči
Učenik
 Termin je veoma jasan.
 Ulogu učenika može da preuzme svako
 novorođeno dijete koje postaje svjesno
svoje okoline i uči svoj maternji jezik;
 učenik je i dijete koje uči strane jezike u
školi;
 učenik je i odrasla osoba koja,
podstaknuta različitim motivima, pored
svog maternjeg jezika, uči strane jezike...
29/10/2023
Glavni učesnici u procesu nastave-
učenja stranog jezika
 Na pitanje ko je učesnik nastavnog
procesa, ne možemo da damo
jednostavan odgovor, jer se u nastavnom
procesu pojavljuju najmanje dvije figure o
čijim ulogama valja razmatrati:
 onoga ko uči jezik - učenika
 onoga ko taj jezik predaje - nastavnika.
 Samo postojanje ovakva dva učesnika
obavezuje nas da se proces posmatra i
istražuje dvojako, sa stanovišta gore
pomenutih učesnika.
Nastavnik
 Termin je najprihvatljiviji ali veoma često
nije odgovarajući
 majka koja svoje tek rođeno dijete od
prvog dana života uči svom, maternjem
jeziku;
 profesor engleskog, francuskog ili
italijanskog koji dijete podučava stranom
jeziku u školi;
 nastavnik ili lektor, stranac, koji odraslu
osobu podučava stranom jeziku, itd.
4

INPUT – OUTPUT- FEED BACK
 Nameće se pitanje kakve sve mehanizme pokreće
učenik prilikom operacija
 inputa-recepcije i prilikom
 outputa-produkcije,
 ukratko kako se kod pojedinca odvija proces
učenja jezika.
 Veoma važnu ulogu poprima i fenomen feed back-
a.
 Feed back je skup pozitivnih i negativnih reakcija
društvenog konteksta, sredine na output,
produkciju učenika. Mehanizam feed-back-a
omogućava govorniku da poruke koje je proizveo
podvrgne neophodnim korekcijama i izmjenama.
 Od početka XX vijeka težište u procesu učenja
jezika pomjera se sa problema sadržaja,
materije koja se izučava na ličnost učenika koji
usvaja.
 Poznavati učenika znači poznavati sve njegove
psihološke osobine (afektivne, kognitivne,
društvene), način na koji usvaja materiju,
njegovu motivaciju i mnoge ostale vidove
njegove ličnosti i društvenog konteksta u kojem
živi.
 Sve ovo upućuje na zaključak da proces
nastave jezika mora da bude sačinjen po mjeri
učenika, prema potrebama korisnika.
29/10/2023
UČENJE - PODUČAVANJE
 Usvajanje/učenje i podučavanje, nastava jezika
- stoje u uzajamnoj zavisnosti.
 Besmisleno je podučavati ako se taj proces ne
transformiše u proces usvajanja.
 Međutim, ova dva procesa su potpuno različita.
 S jedne strane nastavnik postavlja i predlaže,
nudi uzorke jezika, stvara jezičko-
komunikativnu interakciju i obezbjeđuje
pretpostavljeni feed-back;
 sa druge strane učenik usvaja jezik tako što se
u mozgu učenika, u crnoj kutiji njegovog uma
aktiviraju procesi čija nam je priroda suštinski
nepoznata.
Jezik i jezici, sposobnosti i vještine
 Šta je predmet učenja i nastave
jezika?
 Jezik.
 Jezik može da bude maternji, strani,
drugi, etnički, klasični, ciljni.
5

Maternji jezik (L1)
 Jezik koji dijete uči od svoje majke,
od oca, u porodičnom okruženju itd,
uči ga spontano i na prirodan način.
Strani jezik (Ls)
 Jezik koji se razlikuje od maternjeg ili/i od
nacionalnog jezika, koji se uči i usvaja svjesnim
uvođenjem u škole ili specijalne tečajeve jezika.
 Pri učenju ovog, stranog jezika, jedini jezički
input je onaj koji pruža nastavnik i snimljen
audio i video materijal koji se tokom nastavnog
procesa ima na raspolaganju.
 Komunikativna funkcionalnost, opštenje na
jeziku koji se uči svedeno je na ograničene,
artificijelne interakcije u školskoj sredini. Feed-
back je samo onaj koji učenik dobija od
nastavnika.
29/10/2023
Nacionalni jezik (Ln)
 Jezik koji može da ne bude isti kao i
maternji jezik.
 Jezik koji predstavlja instrument
komunikacije u čitavoj zemlji. To je
na primjer engleski za Meksikance u
Americi, srpski za Mađare ili
Slovake u Vojvodini itd,
 Strani jezik je, dakle, svaki jezik
koji se uči u sredini čiji je nacionalni
i maternji jezik različit od jezika koji
se uči/predaje.
 To su npr. italijanski, engleski,
ruski, njemački, francuski u našem
školskom sistemu. To su
portugalski, španski itd. na
tečajevima jezika i na fakultetu itd.
6

Drugi jezik (L2)- Second Language
 To je jezik koji nije maternji, koji se uči i
pohađanjem tečajeva ili predavanja, ali
unutar sredine u kojoj je taj jezik
sredstvo za komunikaciju, za jezičku
interakciju u svakodnevnom životu.
 Naziv drugi jezik nema nikakvu namjeru
da ovaj jezik označi po važnosti ili
postupnosti, hronološkom redosledu u
učenju ili usvajanju, već ima socio -
psiholingvističku vrednost.
 On je drugi u odnosu na prvi (L1) koji je
nacionalni ili/i maternji.
Etnički jezik (Le)
 Jezik jezičkih manjina koji se programirano i
promišljeno uči u zemlji u kojoj se te manjine
nalaze.
 Takav jezik nije maternji, uče ga unuci ili potomci
od svojih predaka. Osnovni ciljevi u učenju
etničkog jezika su očuvanje kulturnog i
civilizacijskog identiteta manjinske grupe i
očuvanje njene kohezije. Kao primjer za etnički
jezik može da posluži jezik naših imigranata u
Australiji, Kanadi, Njemačkoj, kojima se
omogućava da svoj maternji jezik uče na
tečajevima jezika.
29/10/2023
L2
 Brojni su primjeri koji nam mogu ilustrovani šta je to
drugi jezik: to je engleski kojim govore emigranti u
zemljama u kojima je engleski nacionalni jezik, to je
italijanski koji npr. stranci uče na tečajevima u Peruđi,

Sijeni i sl, to je jezik koji imigranti uče u novoj životnoj i
radnoj sredini.
 U takvim uslovima novi jezik koji se uči/usvaja, susreće
se u sredini u koju se učenik utapa odmah nakon
nastave, na ulici, čuje ga na radiju, gleda i čuje na
televiziji, u prodavnici obavljajući svakodnevne
neophodne kupovine, u komunikaciji sa gazdaricom, u
pošti, u banci, na stanici, u razgovoru sa prijateljima i
kolegama.
 Upoznaje se njegova izuzetno visoka komunikativna i
praktična funkcionalnost. Feed - back je veoma
rasprostranjen, difuzan i neprekidan, konstantan.
Klasični jezici (Lc)
 Grčki, latinski, sanskrit.
 Jezici koji su pripadali velikim kulturama, sa dugom
istorijom i koji više nisu u aktivnoj upotrebi.
 Učenje ovih jezika karakterišu dvije osobine:
gramatikalizacija i zasnovanost nastave na književnim
tekstovima.
 Tek poslednjih godina, naročito za latinski, postoje
pokušaji da se ovaj jezik oživi i da se približi mlađoj
generaciji putem stripa i popularne literature vezane za
pojave u savremenom životu.
 Latinski, grčki i, rijetko, sanskrit uče samo kao
izvanredna osnova u širenju opšte kulture pojedinca ili
kao neka vrsta stručnog, sektorijalnog, mikrojezika u
medicini.
7
 29/10/2023

CILJNI JEZIK
 Kada se o jeziku koji se uči, bez
obzira da li je strani, drugi, klasični
ili etnički, govori kao o cilju koji
treba postići, usvojiti, koristi se i
termin ciljni jezik (target
language).
 Ove razlike ne moraju da budu tako
striktne, ne moramo ih se tako
čvrsto držati jer se one prepliću.