Проект за е-пристапно

образование

П
р
о
е
к
т

з
а

е
-
п
р
и
с
т
а
п

Priručnik za nastavnike za inkluzivne

н
о

prakse korištenja računara

о
б
р
sa primjenom asistivnih tehnologija
а
з
о
в
а
н
и
е
П
р
о
е
к
т

з
а

е
-
п
р
и
с
т
а
п
н
о

о
б
р
а
з Skoplje, septembar 2013.
о
в
а
н
и
е
 Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

SADRŽAJ

1. Upotreba računara u nastavi u radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim

potrebama ..........................................................................................................................3
1.1. Planiranje i uvođenje računara u rad nastavnika...................................................................4
Zašto uključiti računar u nastavu?............................................................................................5
Na koji način će korištenje računara učeniku olakšati praćenje nastave?.................................5
Na koji način će računar doprinijeti da se postignu ciljevi individualnog obrazovnog plana?....6
1.2. Asistivna tehnologija (hardver i softver).................................................................................8
Korištenje asistivne tehnologije u nastavi...............................................................................10
1.3. Praćenje dobiti koji donosi korištenje računara i asistivnih tehnologija................................11

2. Prilagođavanje nastavnih materijala ...............................................................................13

2.1. Preporuke za prilagođavanje nastavnih materijala..............................................................13

3. Primjeri inkluzivnih praksi korištenja računara...............................................................17

3.2. Praktični primjeri korištenja računara i asistivne tehnologije od strane nastavnika i
predstavnika stručnih službi.......................................................................................................19

4. Resursi.................................................................................................................................34

2
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

1. Upotreba računara u nastavi u radu sa učenicima sa

posebnim obrazovnim potrebama
Korištenje računara u nastavi u radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama
može u velikoj mjeri olakšati način prezentiranja nastavnih sadržaja, praćenje nastave od strane
učenika, kao i procjenu stečenih znanja.
Do prije nekoliko godina uopšte se nije ni pretpostavljalo da će osobe sa smetnjama u
razvoju moći da koriste računar ili, ako će ga koristiti, da će to biti uglavnom u cilju zabave. Sve
veća upotreba računara i trend digitalizacije u svim društvenim sferama nameće potrebu
sticanja digitalnih vještina kod svih. Pozitivni primjeri poznatih osoba sa smetnjama u razvoju
koji koriste računar i interneta kako bi unaprijedili kvalitet života i afirmirali sposobnosti i
mogućnosti koje nudi informatička tehnologija, u velikoj mjeri doprinose ka prevazilaženju
predrasuda vezanih za upotrebu informatičkih tehnologija i koristi koje oni daju osobama sa
smetnjama u razvoju.

Stiven Hoking (Stephen Hawking) je poznati engleski fizičar, pisac i

profesor. Hoking boluje od progresivne neuromotoričke bolesti koja
ograničava kretanje i govor. Sa podrškom tehnologije, Stiven Hoking
vodi aktivni profesionalni i privatni život.1

Karli Flajšman (Carly Fleichmann) je mlada djevojka koja boluje od

autizma zbog kojeg ne može govoriti, а uz pomoć računara komunicira
sa drugima, priprema školske zadatke i javno promovira sposobnosti
osoba sa autizmom.2

Primjena računara u nastavi može biti od velikog značaja za učenike sa različitim

vidovima posebnih obrazovnih potreba. Računar se može primijeniti na različite načine, od
najjednostavnijeg usmjeravanja pažnje do toga da bide neophodan za realizaciju i praćenje
nastave. Preko različitih mogućnosti koje nudi, ali i s podrškom asistivne tehnologije, računar za
neke učenike može predstavljati jedini način za samostalno praćenje nastave kao i veću
aktivnost za vrijeme školskih satova.
Uspješno korištenje računara i asistivne tehnologije u obrazovanju učenika sa posebnim
obrazovnim potrebama ovisi od učenika, nastavnika, školskih kolega, školske sredine i roditelja.
Učenik sa posebnim obrazovnim potrebama jeste onaj koji će vas usmjeriti i dati vam
dovoljno informacija za planiranje i uvođenje računara i asistivne tehnologije u nastavi, ali će
vam takođe dati i motiv za dalji rad.
Nastavnik mora uvijek imati u vidu: Način planiranja rada, uvođenje računara i asistivne
tehnologije i praćenje dostignuća učenika, sve u cilju veće uspješnosti i postizanja viših
obrazovnih ciljeva učenika sa posebnim obrazovnim potrebama.
Školske kolege igraju veliku ulogu svojom podrškom za učenika sa posebnim
obrazovnim potrebama, u poticanju njegove aktivnosti, kao i u socijalizaciji. Prihvatanje
različitog načina rada njihovog školskog kolege od velikog je značaja za dijete sa posebnim
obrazovnim potrebama, naročitu u sticanju samopouzdanja, osjećaja pripadnosti grupi, kao i
želje sa samostalnije obavljanje školskih zadataka i veće aktivnosti za vrijeme satova.

1
Više informacija imate na http://www.hawking.org.uk/
2
Više informacija imate na http://carlysvoice.com/
3
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Roditelji/staratelji kao partner u procesu obrazovanja uvijek moraju biti upoznati sa

načinom rada i postizanja obrazovnih ciljeva. Oni moraju biti podrška nastavniku i njihovom
djetetu, kao i omogućiti kontinuiranu komunikaciju, suradnju i međusobno informiranje o svim
nastalim promjenama.

1.1. Planiranje i uvođenje računara u rad nastavnika

Slika 1. Korištenje tipkovnice sa veliki tipkama

Planiranje i uvođenje računara u radu sa učenikom sa posebnim obrazovnim potrebama

može predstavljati dopunsku alatku u realizaciji nastavnih sadržaja i procjeni znanja učenika sa
posebnim obrazovnim potrebama. Računar uvijek privlači pažnju učenika, bez obzira radi li se o
učeniku sa ili o učeniku koji nema posebne obrazovne potrebe. Korištenje računara može biti
nezamjenjiv dio procesa realizacije nastave, naročito kada nudi podršku, neovisnost, poticaj i
promociju učenikovih vještina.
Digitalizacijom obrazovnog sustava u Makedoniji, korištenje računara u radu sa
učenikom sa posebnim obrazovnim potrebama ne bi trebalo predstavljati poteškoću za
nastavnika u procesu planiranja nastave.
Prije nego uvedete korištenje računara u nastavi za vašeg učenika sa posebnim
obrazovnim potrebama, imajte uvijek u vidu nekoliko pitanja koja će vas usmjeriti i pomoći vam
u planiranju rada na računaru:
 Zašto će te uključiti računar u nastavu?
 Na koji će način računar učeniku olakšati praćenje nastave?
 Na koji će način računar doprinijeti da se postignu ciljevi individualnog
obrazovnog plana?

Zasto će te uključiti računar u nastavu?

Prije nego planirate rad na računaru, trebate razmisliti kako će i na koji način računar
podržati realizaciju nastavnih sadržaja i kako će pomoći učeniku u sticanju ciljeva nastave.
Uvijek počnite sa sposobnostima koje posjeduje vaš učenik. Svakodnevno posmatranje
učenika sa posebnim obrazovnim potrebama daje vam informacije o aktivnostima koje učenik
može obavljati samostalno, aktivnosti za čije obavljanje mu je potrebna pomoć nastavnika ili

4
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

školskih kolega, gdje nailazi na manje ili veće poteškoće u praćenju nastave, i sl. Sa druge
strane, od roditelja i/ili drugih stručnih osoba koji su upoznati i rade sa učenikom, zatražite
informacije o korištenju računara kod kuće, vještinama rada sa računarima kojima raspolaže
učenik, na kojem nivou koristi kućni računar, itd.
Te će vam informacije pomoći u uključivanju planiranju rada sa računarom u nastavi,
tačnije, osigurat će vam smjernice kako uključiti rad sa računarom, u kojim aktivnostima, i u
kojem dijelu školskog sata.
Primjer 1: U razredu imate učenika koji ima poteškoća sa pažnjom na satu i u
komunikaciji, stalno ima potrebu za mijenjanjem aktivnosti, inače ustaje sa mjesta, kreće se po
učionici. Roditelji su vas obavijestili da kad koristi računar kod kuće, učenik može usmjeriti i
zadržati svoju pažnju na jednu aktivnost do pola sata. Sa tim učenikom možete raditi edukativne
igre koje su u korelaciji sa sadržajima koje realizirate, na primjer, aktivnosti iz sklopa edukativnih
softverskih paketa ToolKID i GCompris. Uvijek informirajte školske kolege koje aktivnosti
realizirate sa učenikom sa posebnim obrazovnim potrebama i na kraju sata dajte mogućnost
učeniku da ukratko ispriča ili pokaže šta je radio.
Primjer 2: U razredu imate učenika sa lakšim smetnjama u intelektualnom razvoju i sa
poteškoćama u držanju olovke. Tokom posmatranja učenika, primijetili ste da se lakše snalazi u
radu na računaru kada koristi asistivnu tehnologiju (tipkovnicu sa velikim tipkama) što povećava
njegovo samopouzdanje na satu. U radu sa takvim učenikom možete koristiti elektronske
nastavne listiće koji će sadržati ilustracije i konkretne i jednostavne zahtjeve.
Uvijek imajte u vidu da korištenje računara u cilju postizanja i realizacije nastavnih
sadržaja ovisi od individualnih sposobnosti učenika. Neka vam zato, kao prijedlog ili ideju u
planiranju vašeg rada posluže uspješni praktični primjeri vaših kolega.

Kako će računar učeniku olakšati praćenje nastave?

Računar kao alatka za podršku inkluzije nudi vam, sa jedne strane, neograničene
mogućnosti, a sa druge strane, u velikoj mjeri umanjuje poteškoće sa kojima se susreće učenik
sa posebnim obrazovnim potrebama.
Prema S. T. Hasselbringu i H. W. C. Glaseru, korištenje računarske tehnologije u
aktivnostima čitanja i pisanja, komunikacije, istraživanja i slično, može pomoći učenicima sa
posebnim obrazovnim potrebama da se osjete jednakima sa učenicima koji nemaju posebnih
obrazovnih potreba. Razvoj sofisticiranijih uređaja koji mogu podržati obrazovanje učenika sa
težim vrstama smetnji u velikoj mjeri mogu prevazići ograničenja sa kojima se suočavaju učenici
sa posebnim obrazovnim potrebama u učionici i praćenju nastave.
Praćenje nastave, ispunjavanje zahtjeva koje zadaje nastavnik, učešće na satu i učešće
u grupnim aktivnostima mogu predstavljati poteškoću za neke od učenika. Teškoće takve vrste,
ako se na vrijeme ne uzmu u obzir i ako se ne pronađe način za njihovo prevazilaženje, mogu
dovesti do pasivnosti i nedostatka motivacije kod učenika, ali i kod nastavnika.
Posmatrajte učenika, zabilježite njegove sposobnosti i uvedite rad na računaru kako bi
postigli određene ciljeve, povećali njegovo učešće na satu, kao i da bi utjecali na njegovu
samostalnost, motivaciju i neovisnost.
Računar može naći primjenu i olakšati nastavu u situacijama kada učenik:
Ima poteškoća u pisanju olovkom a lakše se koristi tipkovnicom (standardnom,
tipkovnicom sa velikim tipkama ili virtualnom tipkovnicom);
5
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Ima poteškoća sa čitanjem i praćenjem teksta u udžbeniku ili štampanim materijalima

zbog veličine slova, kontrasta, načinu prezentacije sadržaja;
Ima poteškoća u komunikaciji ili govori nedovoljno razgovijetno;
Ima poteškoća u usmjeravanju pažnje;
Ima poteškoća u razumijevanju informacija koje su predstavljene samo tekstom, itd.
Mora se pomenuti da će vas učenik sam usmjeriti kako najbolje možete iskoristiti
računar u radu. Praćenje njegovih sposobnosti i poteškoća daće vam smjernice kako, u kojim
aktivnostima i koji intenzitet rada na računaru će olakšati praćenje nastave. Nema čvrstih
pravila, tačnije, korištenje računara u radu sa učenicima sa sličnim sposobnostima i
poteškoćama može se velikoj mjeri razlikovati u zavisnosti od primjene i efekata rada na
računaru.

Kako će računar doprinijeti da se postignu ciljevi individualnog obrazovnog plana?

Uvijek kada imate mogućnost za korištenje računara u radu sa učenikom/učenicima sa
posebnim obrazovnim potrebama, najbolje je to predvidjeti u individualnom obrazovnom planu,
zato što će te tako moći da planirate korištenje računara za ostvarivanje i praćenje ciljeva.
Neka vam individualni obrazovni plan ne predstavlja poteškoću, zato što će on biti dobra
smjernica za planiranje aktivnosti u praćenju postignutog od strane učenika. Računar može biti i
alatka koja će vam na kraju godine pomoći u ocjenjivanju učenika.

Slika 2. Asistivna tehnologija u učionici

Zato, uvijek kada koristite računar u radu sa učenikom sa posebnim obrazovnim

potrebama imajte u obzir da:
 Korištenje računara bude usmjereno ka ostvarivanju određenog cilja;
 Uvijek zabilježite kada ste i sa kojim ciljem koristili računar;
 Posmatrajte kako učenik koristi računar i zabilježite promjene koje se javljaju kod
učenika;
 Evidentirajte svaku promjenu koja vam može dati smjernica za buduće planiranje rada
na računaru;
 Uvijek planirajte više vremena za postizanje predviđenog cilja;
 Koristite više načina prezentiranja informacija (tekst, ilustraciju, fotografiju, audio, video,
prezentaciju);
6
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

 Uvijek čuvajte uratke na računaru, a ako imate mogućnosti, dio njih čuvajte i u
štampanom obliku; tako će te moći pratiti napredak učenika i kreirati elektronski portfelj
učenika koji će sadržati sve računarske uratke;
 Imajte u vidu računar i kada se radi o procjeni postignutog, na primjer, u pripremi za
elektronski test.
Surađujte sa roditeljima i stručnim saradnicima vaše škole, zato što vam oni mogu biti od
velike pomoći kada pripremate planove i aktivnosti za učenika. Osim učenika, i roditelji vam
mogu dati informacije koje će vam pomoći u planiranju rada na računaru sa učenikom sa
posebnim obrazovnim potrebama.
Drugovi iz razreda mogu prihvatanjem, suradnjom i podrškom pomoći učeniku sa
posebnim obrazovnim potrebama da lakše prihvati rad na računaru, da se češće uključuje u
aktivnosti na satu, kao i da osjeti veće samopouzdanje u ispunjavanju nastavnih ciljeva. U rad
možete uključiti i učenika-mentora koji će biti podrška učeniku sa posebnim obrazovnim
potrebama u aktivnostima kod kojih nailazi na poteškoće. Uključivanje drugih učenika iz razreda
u planiranju, realizaciji i praćenju rezultata učenika sa posebnim obrazovnim potrebama
omogućava i uslove za dobru atmosferu u školi, kao i mogućnost socijalizacije i međusobnog
prihvatanja.

1.2. Asistivna tehnologija (hardver i softver)

Korištenje računara u radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama može ne

biti dovoljna sama za sebe. Nekim učenicima računar može predstavljati dodatnu poteškoću
zbog: Ograničenu pokretljivost ruku, nedovoljno razvijene fine motorike, vizualizacije sadržaja
na monitoru, korištenje standardnih uređaja za unos (miš, tipkovnica), itd. Moderna tehnologija,
koja se stalno unapređuje, nudi dopunske mogućnosti za prilagođavanje računara na
sposobnosti korisnika. To znači da ne moramo tražiti računar sa manjim ili većim monitorom, sa
manjom ili većom tipkovnicom ili mišem, nego podešavanja možemo raditi na samom računaru 3.
Takođe, možemo koristite dodatne asistivne uređaje koji mogu napraviti računar upotrebljivim
za osobe različitih sposobnosti i poteškoća.
Asistivna tehnologija, jedan od načina za prilagođavanje računara, nudi mogućnost
nesmetanog korištenja računara. Pod asistivnom tehnologijom podrazumijevamo svaki
proizvod, dio opreme ili sustava, bez obzira koristimo li ga u njegovom izvornom obliku,
izmijenjenog ili prilagođenog, koji se koristi kako bi se povećale, održale ili poboljšale
funkcionalne sposobnosti osoba sa smetnjama u razvoju4. Asistivna tehnologija obuhvata široki
spektar pomagala za olakšavanje kretanja, komunikacije, rada na računaru, svakodnevnih
aktivnosti, kao i usluge koje omogućavaju osobama sa smetnjama u razvoju obavljanje funkcija
koje bi u suprotnom bilo teško ili nemoguće ostvariti.
Kada se radi o korištenju računara, asistivna tehnologija obuhvata:

3
Više podataka o mogućim dodatnim podešavanjima i prilagođavanjima u Edubuntu Linuxu možete pronaći u Priručniku „Како да го
направите компјутерот полесен за употреба  Пристапни опции во Edubuntu Linux“
4
Enciklopedija hendikepa, 2006, http://inkluzivno-obrazovanje.rs/primena-inkluzije/asistivne-tehnologije
7
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Slika 3. Hardverska pomagala: Trekbol, adaptirani joystick i izdvojeni klik, i

tipkovnica sa veliki tipkama

 hardverska pomagala (alternativne tipkovnice - tipkovnica sa velikim tipkama), uređaje

za kontrolu miša (razne vrste džojstika, trekbol, kontrolore), izdvojene klikove, ekran koji reaguje
na dodir (touch screen), table za komunikaciju, i td.);

Slika 4. Softver: Čitač ekrana JAWS, elektronska lupa i elektronska tipkovnica

- softver (čitač ekrana, elektronska lupa, softver za kontrolu računara očima/pogledom, razna
softverska podešavanja ekrana, tipkovnica, kretanje kontrolora, itd.).
W. T. Cavanaugh (V.T. Kevano) primjećuje da danas primjena tehnologije uopšte
omogućava jednake mogućnosti za sve. On kaže da korištenjem asistivne tehnologije, mnogo
učenika sa posebnim obrazovnim potrebama mogu da umanje vlastitu izolaciju i postanu bitan
dio aktivnosti u učionici. Prema njemu, asistivna tehnologija posjeduje kapacitet da poveća
neovisnost učenika, da poveća učešće u školskim aktivnostima i da istovremeno poveća
akademska znanja učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, pritom omogućavajući mu
jednaki pristup u njegovoj školskoj sredini.
M. E. Gold i C. Lowe smatraju da asistivna tehnologija može igrati važnu ulogu u podršci
inkluzivnog obrazovanja. Oni kažu da je među beneficijama koje asistivna tehnologija nudi, bez
ikakvog dvoumljenja najveća njena sposobnost povećanja osjećaja osobne neovisnosti kod
učenika i stupanj pristupa redovnom obrazovnom kurikulumu i redovnoj obrazovnoj sredini.
Poseban naglasak stavljaju na to da asistivna tehnologija može biti moćna alatka za osiguranje
neovisnosti i garancija inkluzije u redovno obrazovanje.
U vezi sa značajem i ulogom asistivne tehnologije u obrazovanju kao pripreme
nastavnika na polju inkluzivnih praksi, Kavano primjećuje da je asistivna tehnologija široko
primjenjiva obrazovna alatka čiji značaj i korištenje su u stalnom porastu. On kaže da se
asistivna tehnologija i njeno korištenje mora uzeti u obzir kod svakog učenika sa posebnim
obrazovnim potrebama, da ona mora bitu uključena u individualni obrazovni plan kao alatka
koja omogućava pristup informacijama i aktivnostima koje su nedostupne na neki drugi način.
Do prije nekoliko godina asistivna tehnologija se uopšte nije pominjala kao mogućnost
za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama, mada je proces kompjuterizacije obuhvatio
sve osnovne škole. Sve osnovne škole u državi dobile su računare ali je, nažalost, za dio
učenika sa posebnim obrazovnim potrebama kompjuterizacija predstavljala dopunski problem
sa kojim će se suočiti u nastavi.

8
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Sa ciljem da doprinese ka poboljšanim inkluzivnim praksama u redovnom obrazovanju,

projekat za e-dostupno obrazovanje USAID-a, koji od 2010. godina realizira organizacija
„Otvorite prozore“ (Otvorete gi prozorcite), uveo je, 2012. godine, asistivnu tehnologiju u 21
osnovnu školu širom zemlje i omogućio:
 Da više od 200 učenika dobiju mogućnost korištenja asistivne tehnologije za vrijeme
nastave, kao i
 Da više od 300 nastavnika uvedu nove metodu u svom radu korištenjem asistivne
tehnologije u nastavi.5
U slijedećem periodu će aktivnosti organizacije „Otvorite prozore" u sklopu projekta
USAID-a za e-dostupno obrazovanje obuhvatiti 31 osnovnu školu koje će svojim praktičnim
iskustvima doprinijeti promociji korištenja asistivne tehnologije u osnovnom obrazovanju u
Makedoniji.

Korištenje asistivne tehnologije u nastavi

Slika 5. Asistivna tehnologija u osnovnom obrazovanju

Korištenje asistivne tehnologije u radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim

potrebama može vam biti od velike koristi kao alatka koja će podržati proces praćenja nastave,
učešća na satovima, kao i mogućnost praćenja i ocjenjivanja uspjeha učenika.
U procesu praćenja nastave, asistivna tehnologija može se primijeniti u slučaju:
 Kada učenik zbog otežane motorike ruku ne može da koristi olovku i svesku ali se, uz
pomoć tipkovnice sa velikim tipkama, trekbolom ili džojstikom, može pismeno izražavati na
računaru; da unese plan rada koji je ispisan na ploči, da odgovara na pitanja, itd.;
 Kada učenik ima smetnje u govoru, teško se izražava, može svoje misli pismeno
izraziti putem računara i da zatim, uz pomoć čitača ekrana pročitati ono što je zapisao;
 učenicima sa smetnjama u intelektualnom razvoju povezite informacije sa konkretnim
ilustracijama, animacijama, videom na računaru, kako bi učenik stekao informacije na zadatu
temu;

5
Više informacija o aktivnostima u sklopu USAIDovog projekta za e-dostupno obrazovanje imate u publikaciji
„„Асистивна информатичка технологија за поголема инклузивност на образованието: анализа и препораки“,
„Отворете ги прозорците“, 2012
9
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

 U radu sa učenicima sa otežanim vidom, koristite nastavne materijale sa većim

slovima ili elektronsku lupu koja povećava sadržaje na monitoru.
Tokom sata, a sa ciljem da potaknete učenika sa posebnim obrazovnim potrebama da
bude aktivniji i da što više učestvuje u radu, možete:
 Koristiti edukativni softver koji se odnosi na temu koju obrađujete;
 Od učenika zatražiti da izradi prezentaciju na temi koja se obrađuje na satu i da je
prezentira pred razredom (ako se radi o temi koju teško savladava, prezentaciju može pripremiti
zajedno sa nekim od učenika iz razreda);
 Dati zadatak da pronađe fotografije i ilustracije o temi koju obrađujete i da ih predstavi
pred razredom, itd.
Zabilježite promjene koje se javljaju kod učenika dok radi sa računarom i asistivnom
tehnologijom i bez njih, kako bi mogli identifikovati razlike i dokumentirati postignuti napredak.
To će vam omogućiti praćenje i evaluaciju učenikovog uspjeha. U praćenju učenika i
ocjenjivanju njegovih/njezinih postignuća, računar i asistivna tehnologija mogu vam pomoći kod:
 Elektronskih testova, na primjer, ako učenik otežano pokreće ruke i teško mu je pisati
olovkom, uz pomoć asistivne tehnologije, može test uraditi na računaru;
 Čuvanje računarskih uradaka (tekstovi, odgovori na pitanja i radne zadatke) koji će
pokazati napredak koji je učenik postigao;
 Izrada školskih i domaćih zadataka, i slično.
Asistivna tehnologija koju će te koristiti u radu sa učenikom sa posebnim obrazovnim
potrebama treba odgovarati učenikovim potrebama i omogućiti mu ili podržati aktivnosti koje mu
inače predstavljaju poteškoće. Uvijek treba imati u vidu učenikove sposobnosti, poteškoće sa
kojima se suočava, okolinu i zadatke koje mu zadajete, sve sa ciljem da osigurate aktivno
učešće u radu na satu.
Mada može izgledati da će vam korištenje asistivne tehnologije otežati rad i predstavljati
dodatnu obavezu, imajte u vidu da njeno korištenja može imati dugoročni učinak.
Stoga, imajte u vidu da korištenje asistivne tehnologije u nastavi ovisi od slijedećih
preduvjeta:
 Učenik i nastavnik imaju dovoljno informacija o asistivnoj tehnologiji;
 Učenik i nastavnik su obučeni za korištenje asistivne tehnologije;
 Pripremljen je plan za korištenje asistivne tehnologije;
 Oprema je vidljiva i lako dostupna;
 Osigurana je tehnička podrška;
 Postoji suradnja sa roditeljima, nastavnicima i stručnom službom;
 Vršnjaci su uključeni u korištenje asistivne tehnologije.6

1.3. Praćenje koristi koju donosi korištenje računara i asistivne tehnologije

6
Gold E M, Lowe C, The Integration of Assistive Technology into Standard Classroom Practices: Practical Recommendation for K-12 General
Education, Austion Peay State University
10
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

U planiranju korištenja računara i asistivne tehnologije, uvijek će vam koristiti da se

konsultirate sa učenikom koji će ih koristiti, stručnim timom i roditeljima. Oni vam mogu pomoći
da osigurate dovoljno informacije koje će vam poslužiti u izboru načina primjene računara i
asistivne tehnologije.
Uvijek kada koristite asistivnu tehnologije dokumentirajte šta ste koristili, koliko vremena
i sa kojim ciljem ste koristili asistivnu tehnologiju, bez obzira radi li se o hardveru ili softveru.
Zabilježite:
 Dali učenik prihvata asistivnu tehnologiju;
 Način na kojem je koristi;
 Bilo kakvo učešće učenika u određenim aktivnostima na satu;
 Bilo kakvo ispunjavanje zadataka koje je postavio nastavnik, u smislu brzine rada,
kvaliteta urađenog, uspjeh ispunjavanja zadataka, itd.;
 U kojoj je mjeri korištenje asistivne tehnologije uticala na povećanje neovisnosti učenika
u obavljanju određenih aktivnosti;
 Nivo zadovoljstva učenika i
 Sve ostalo što smatrate da će vam kao informacija pomoći u budućem radu sa
učenikom.
Dokumentiranje korištenja asistivne tehnologije osigurat će vam informacije o učincima
korištenja i podatke koji se odnose na uspjeh učenika, ali i informacije o njegovim
sposobnostima koje će vam poslužiti u planiranju budućih aktivnosti usmjerenih ostvarivanju
obrazovnih ciljeva korisnika.
Praćenje ostvarenja pomoći će vam u analizi učenikovog napretka, u identifikaciji
poteškoća na koje nailazi, kao i da zabilježite potrebu od dodatne podrške u sticanju određenih
znanja i vještina.
Informacije koje će te dobiti tokom praćenja pomoći će vam, ako je potrebno, da
revidirate Individualni obrazovni plan (IOP) učenika, da promijenite način prezentacije gradiva,
način procjene znanja, potrebne resurse, itd.
Od osobite važnosti je da informacije koje imate nakon određenog vremenskog perioda
podijelite sa učenikom, sa njegovim roditeljima i stručnom službom i da omogućite postojanu
komunikaciju i suradnju.

11
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

2. Prilagođavanje nastavnih materijala

Prilagođavanje materijala koje koristite u nastavi sa učenicima sa posebnim obrazovnim
potrebama može vam omogućiti uspješno uključivanje učenika u aktivnosti na satu.
Kada pripremate materijale koje će te koristiti na satu, uvijek imajte u obzir sposobnosti
učenika i poteškoće sa kojima se suočava, kako bi mogli da napravite potrebna prilagođavanja.
W T Cavanaugh primjećuje da edukatori moraju biti spremni na adaptaciju obrazovnog
materijala kako bi napravili određene promjene ili prilagodili ga učeniku kako bi mu omogućili
pristup materijalima.
Može vam se činiti da je prilagođavanje materijala nešto za šta vam treba dodatno
vrijeme, znanje ili pomoć. Ali, prateći učenika, primjećujući njegove sposobnosti i poteškoće,
kao i prijašnje iskustvo koje imate mogu vam dati smjernice koja prilagođavanja pripremljenih
materijala mogu biti potrebna kako bi osigurali aktivno učešće učenika sa posebnim obrazovnim
potrebama u radu na satu.
Adaptaciju materijala imajte u vidu kod korištenja i štampanih i elektronskih nastavnih
materijala.
Primjer 1: U razredu imate učenika sa oštećenim vidom i poteškoćama u čitanju teksta
štampanog slovima u sitnom fontu (na primjer, tekstovi iz udžbenika ili zadatci na nastavnom
listiću). Materijali koje koristite na satu, štampani ili elektronski, trebaju sadržati veće fontove od
fontova koje koristite sa ostalim učenicima (oštećenje vida pomoći će vam da odlučite koju će te
veličinu fonta koristiti) ili sa jačim kontrastom (najbolje crna slova na bijeloj površini). Time će te
učeniku sa oštećenim vidom omogućiti da obavlja naloge istovremeno sa ostalim učenicima u
razredu. U suprotnom, trebaće mu vaša pomoć ili pomoć nekog od učenika.
Primjer 2. U razredu imate učenika sa oštećenim sluhom. Nakon obrade date nastavne
teme, učenicima dajete verbalni nalog da urade određeni zadatak. Kako bi osigurali da će
učenik sa oštećenim sluhom dobiti nalog u isto vrijeme kao i ostali učenici i da će imati jednako
vrijeme za obavljanje zadatka, uvijek imajte pripremljeni pismeni nalog.

2.1. Preporuke za prilagođavanje nastavnih materijala

Uvijek kada koristite nastavne materijale, imajte u vidu koliko će oni biti dostupni učeniku
sa posebnim obrazovnim potrebama u vašem razredu, u kojoj će mjeri doći do informacije koju
prenosite, koliko će nastavni sadržaj biti razumljiv učeniku i u kojoj mjeri će materijal omogućiti
aktivnost i neovisnost učenika sa posebnim obrazovnim potrebama.
Kod pripreme materijala, ako imate učenika sa posebnim obrazovnim potrebama, imajte
u vidu, u saglasnosti sa njegovim sposobnostima i teškoćama sa kojima se suočava,
prilagođavanja koja se odnose na sadržaj, ilustracije/fotografije i način prezentacije.
12
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

SADRŽAJ

Font (izgled slova). Korištenje fonta u dokumentu može uticati na to da dokument bude lakši ili
teži za čitanje. Koristite font koji je lako čitljiv, font u kojima slova nemaju dodataka, ćirilični font.
 Izbjegavajte korištenje različitih fontova u istom dokumentu, zato što to može znatno
otežati čitljivost sadržaja dokumenta.
 Izbjegavajte da u istom tekstu koristite različite dodatne karakteristike (podebljana
slova, kurziv, podvlačenje riječi i slova).
 Osigurajte da će između riječi u rečenici biti dovoljno razmaka.
Preporuka: Umjesto Times New Roman-a, koristite font Arial.

Veličina slova. Kada pripremate dokument, uvijek imajte u vidu veličinu slova koje koristite u
tekstu: da ne budu premala ili prevelika, zato što to može uticati na čitljivost sadržaja.
 Izbjegavajte da u istom dokumentu koristite dijelove sa slovima različitih veličina, ili
dijelove koji su pisani veoma malim ili veoma velikim slovima.
Preporuka: Koristite veličinu slova između 12 i 16 tačaka.

Upotreba boje, kontrasta. Kako bi osigurali veću čitljivost sadržaja dokumenta, tokom
pripreme imajte u vidu kontrast između boje slova i pozadine teksta.
 Uvijek osigurajte adekvatan kontrast između slova i pozadine dokumenta.
 Izbjegavajte korištenje pozadine sa šarenim dizajnom koji, uprkos adekvatnom
kontrastu, može uticati na čitljivost teksta.
Preporuka: Najbolje je koristiti crna slova na bijeloj pozadini. Ipak, uvijek imajte u vidu
individualne karakteristike učenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

Priprema sadržaja. Tokom pripreme sadržaja, obratite pažnju na slijedeće:

 Informacije trebaju biti konkretne, jasne i lako čitljive.
 Kada imate učenika sa smetnjama u intelektualnom razvoju ili sa teškoćama u čitanju,
koristite kratke i jasne rečenice.
 Ako treba, u dokumentu ponudite manje informacija.
 Osigurajte dovoljno prostora za tekst.
 Dobro strukturirajte dokument (naslov i sadržaj teksta trebaju biti jasno odvojeni i
vidljivi).

ILUSTRACIJE/FOTOGRAFIJE

13
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Uvijek kada ste u mogućnosti, koristite ilustracije/fotografije kao podršku sadržaju

informacije koju želite da podijelite i tako učeniku olakšate razumijevanje teksta.
 Kada koristite ilustraciju/fotografiju, osigurajte da će ona predstaviti jednu ideju,
aktivnost ili misao.
 Ilustracija/fotografija koju koristite treba biti jednostavna i jasna, bez dodatnih sadržaja
i sa dobrim kontrastom boja.
 Uvijek imenujte ono što je predstavljeno na ilustraciji/fotografiji.
 Nemojte koristiti tekst na samoj ilustraciji/fotografiji.
 Ilustracija/fotografija mora imati jasno mjesto u dokumentu i da prati sadržaj teksta.

NAČIN PREZENTACIJE

Dok radite dnevnu pripremu za satove, uvijek vodite računa da sadržaj i način
prezentacije informacija stignu do što je moguće više učenika. Uvijek kada ste u mogućnosti,
koristite više načina prezentacije nastavnih sadržaja:
 tekst  slike
 ilustracije  animacije
 video  audio
 računarska prezentacija, itd.
Često se možete naći u situaciji u kojoj učenik sa posebnim obrazovnim potrebama
nailazi na poteškoće u razumijevanju nastavnih sadržaja, pa je stoga bitno da koristite različite
načine prezentiranja sa ciljem da što konkretnije i jasnije prenesete informaciju. Takođe, možete
preporučiti i roditeljima da za određenu nastavnu temu korite različite animacije i videa kod
kuće, kako bi ponovili informacije dobivene u školi.
Gorenavedene preporuke imajte u vidu uvijek kada koristite i elektroničke radne
materijale za koje takođe važi da ako nisu prilagođeni sposobnostima učenika sa posebnim
obrazovnim potrebama smanjiće se mogućnost njihovog razumijevanja i korištenja.
Ako vam je potrebna pomoć u vezi sa nivoom i načinom prilagođavanja radnih
materijala, konsultirajte roditelje, članove stručne službe ili profesionalce iz organizacija koje
rade na tom polju koji bi mogli dati vam informacije koje će vam pomoći u procesu
prilagođivanja materijala.

U vezi sa individualizacijom nastave, imajte u vidu da:

 Kod prilagođavanja ne postoji jedno jedino rješenje.
 Adekvatno prilagođavanje ovisi od: Učenika, vrste posebnih obrazovnih potreba koje
posjeduje, resurse koji vam stoje na raspolaganju, nastavnih ciljeva i načina upotrebe
informacija.

14
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

 Prilagođavanja koja će vam oduzeti mnogo vremena i traže mnogo resursa ne moraju
uvijek biti učinkovita. Ponekad ćete od učenika izvući puno više korištenjem vrlo jednostavnih
prilagođavanja.
 Razgovor sa učenikom može vam dati ideje za široki spektar mogućih prilagođavanja
koja će vam koristiti u budućem radu.

15
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

3. Primjeri inkluzivnih računarskih praksi

Kako bi vam ponudili konkretnije informacije i preporuke koje možete primijeniti u svom
radu sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama, u ovom dijelu priručnika nudimo vam
iskustva profesionalnog tima organizacije "Otvorite prozore" u radu sa učenicima sa posebnim
obrazovnim potrebama, kao i iskustva nastavnika koji su bili u mogućnosti da koriste asistivnu
tehnologiju u sklopu Projekta USAID-a za e-dostupno obrazovanje.

Inkluzivne računarske prakse daju mogućnost učenicima sa posebnim obrazovnim

potrebama da se aktivno uključe u nastavni proces, da budu aktivni na satu, kao i veću
mogućnost sticanja znanja.

Računari i asistivne tehnologije imaju veliku primjenu u nastavi. Nastavnicima

omogućavaju široki dijapazon aktivnosti koje mogu sprovoditi sa učenicima sa različitim
posebnim obrazovnim potrebama i kod različitih nastavnih sadržaja, nove metode rada, bolju
inkluzivnu klimu, itd. Sa druge strane, za neke učenike je korištenje računara i asistivne
tehnologije jedina mogućnost za aktivno učešće na satu, uključivanje u nastavne aktivnosti i
pokazivanje stečenog znanja.

Polazeći od sposobnosti i poteškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama u

vašem razredu, planirajte i uvedite rad na računaru i/ili asistivnu tehnologiju u onim
aktivnostima kod kojih je učeniku potrebna dodatna podrška u praćenju nastave ili kod
ocjenjivanja njegovih znanja.

U slijedećem dijelu priručnika imate pet praktičnih primjera upotrebe računara i asistivne
tehnologije u radu profesionalnog tima Centra za aisistivnu tehnologiju koji radi u sklopu
organizacije "Otvorite prozore", kao i 25 praktičnih primjera iz 11 škola. Nastavnici i škole bili
su uključeni u prvu fazu Projekta USAID-a za e-dostupno obrazovanje i dobili su asistivnu
tehnologiju i obuku za njeno korištenje.

Nadamo se da će vam inkluzivne računarske prakse koje nudimo u priručniku poslužiti

kao ideje za realizaciju nastavnih sadržaja i dati doprinos u podršci nastavnog procesa sa
učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama.

16
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Praktični primjeri su prezentirani u formatu koji je autor predložio nastavnicima, izrađen

na osnovu iskustava tima „Otvorite prozore“, u konsultaciji sa nekoliko nastavnika. Format
sadrži nekoliko smjernica kako bi se lakše planirale aktivnosti na računaru za učenike sa
posebnim obrazovnim potrebama. Format ne prati čvrsto definirani okvir i može se prilagoditi
prema iskustvu, potrebama i primjeni.

Kratki opis sposobnosti i poteškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama

(POP). Opis onoga što učenim može samostalno obavljati, uz malu pomoć nastavnika ili
drugog učenika, kod kojih aktivnosti nailazi na veće poteškoće u praćenju nastave, aktivnost
na satu i postizanje ciljeva.

Cilj aktivnosti. Cilj koji treba postići preko realiziranih aktivnosti; cilj naveden u individualnom
obrazovnom planu učenika; cilj koji se odnosi na razumijevanje, pamćenje, reprodukciju,
primjenu sadržaja, razvoj ličnosti, aktivnost na satu, motivaciju učenika, itd.

Kratki opis aktivnosti. Opis aktivnosti, način realizacije aktivnosti, metode i oblici rada,
korištenje nastavnih listića, itd. Opis suradnje sa učenikom.

Upotreba informatičkih tehnologija - IT (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene

linkove). U kojoj mjeri je korišten računar, računarski programi kojima se služi učenik,
upotrebu asistivne tehnologije, linkovi na internetu koji su korišteni tokom aktivnosti.

Benefiti za učenika i postizanje ciljeva. Benefiti po učenika nakon realizacije aktivnosti, kao
i nivo ostvarivanja predviđenih ciljeva prema gorepomenutim smjernicama.

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. U kojoj mjeri i na koji

način su u realizaciju aktivnosti bili uključeni drugovi iz razreda, roditelji, drugi nastavnici i/ili
stručni profili.

Primjenjivost aktivnosti. Viđenje primjenjivosti praktičnog primjera na druge nastavne

predmete/sadržaje, tj. u kojoj formi se navedena aktivnost može primijeniti.

17
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

3.2. Praktični primjeri upotrebe

kompjutera i asistivne
tehnologije od strane
nastavnika i predstavnika
stručnih službi

18
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Naslov aktivnosti: Voda i ljudi

Kratki opis sposobnosti i poteškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama.

Učenica redovno posjećuje nastavu, vrijedna je, voli se igrati sa drugovima i u poštuje pravila
igre. Samostalno recitira, dramatizira i pjeva. Potrebna joj je mala pomoć nastavnika/učenika
u razlikovanju lijeve i desne strane, izvođenju praktičnih aktivnosti - rezanja, lijepljenja,
brojanja i upoređivanja brojeva do 10, ostvarivanje kontakata sa drugim učenika. Zna se
postrojiti i stati u kolonu, igra obrazovne igre na računaru. Veće poteškoće u praćenju
nastave ima u: Savladavanju nastavnog plana i programa, razumijevanju, pamćenju i
reprodukciji, prepoznavanju glasova i slova, ima poteškoća u pisanju i čitanju, prostornoj
orijentaciji u svesci, piše samo velikim slovima, u brojanju od 1 do 10 i unatrag,
prepoznavanju brojeva i matematičkih znakova i simbola, sa velikim teškoćama oduzima do
5, teško raspoznaje osnovne geometrijske oblike i tijela.
Cilj aktivnosti:
 Razvoj, korekcija govora i vježbanje usmenog izražavanja;
 Razvoj i usmjeravanje pažnje;
 Razvoj pamćenja;
 Razvijanje pozitivne slike o sebi i svojim mogućnostima;
 Razvoj samostalnosti i discipline u obavljanju postavljenih zadataka;
 Razvoj osjećaja odgovornosti;
 Da postane svjesna da mali promjenama u higijenskim navikama može uštedjeti puno
vode;
 Da upoznaje ovisnost žive od nežive prirode;
 Da uspostavi koordinaciju između pokreta mišem i pokazivača na monitoru;
 Motivacija - rad na računaru i istraživački rad u grupi ispunjava učenicu, pravi je sretnom
i ravnopravnom sa drugim učenicima.

Kratki opis aktivnosti. Aktivnost slijedi nakon što smo već obradili sadržaj „Voda“ i
realizirana je u tri nastavnih satova. Integrirani su sadržaji iz upoznavanja okoliša,
makedonskog jezika i matematike. Za potrebe istraživačkih aktivnosti učenici su bili
podijeljeni u dvije grupe sa zadatkom da identifikuju moguće načine uštede vode kod kuće i
vani. Učenica sa teškoćama u učenju je bila uključena i u pripreme i u istraživanju, pri čemu
joj je u zapisivanju i sređivanju podataka pomagao učenik-mentor. U diskusijama na temu
„Zašto je voda neophodna u svakodnevnom životu ljudi“ i „Voda i osobna higijena", učenica
je predstavila svoja razmišljanja o tim temama preko primjera iz svakodnevnog života.
Rješavanje matematičkog problema koji se odnosio na to koliko puta dnevno i kako peru
zube – u odnosu na štednju vode dok traje postupak pranja zuba, bilo je predstavljeno svim
učenicima. Na taj se način učenica sa teškoćama u učenju bila aktivno uključena u rad na
satu. U realizaciji aktivnosti korištene su metode istraživanja, pisanja, deskriptivni i dijaloški
metod. Rad na satu odvijao se u nekoliko oblika: Individualni rad, rad u parovima, grupni
rad i frontalni oblik rada.
Upotreba IT (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Upotreba Intel
Classmate računara i interneta bila je planirana i realizirana u dva nastavna sata. Korišten je

19
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

elektronski nastavni sadržaj sa sajta skoool.mk: „Štedite vodu kući“ i „Štedite vodu van kuće“.
Učenica sa teškoćama u učenju radi uz pomoć jednog učenika.
Na satu makedonskog jezika korišten je obrazovni softver GCompris. Dok su ostali učenici
pisali tekst u sklopu aktivnosti “Pređite na zabavne aktivnosti": "Napiši tekst“ na temu Voda i
ljudi, učenica sa teškoćama u učenju je dobila zaduženje da otkrije zašto je voda potrebna
biljkama igrajući igru „Kontrolirajte crijevo za zalijevanje“.

Benefiti za učenicu i ostvarivanje ciljeva. Učenici sa teškoćama u čitanju i pisanju je na

satu bilo interesantno zato što na portalu Štedite vodu kod kuće pored pisanog teksta ima i
zvučno objašnjenje, što joj je omogućilo da lakše savlada postavljene zadatke. Radila je sa
podrškom druga iz razreda koji joj je pomogao pri izvlačenju i postavljanju riječi na pravo
mjesto na tablici.
Tokom aktivnosti „Kontrolirajte crijevo za zalijevanje“ imala je mogućnost samostalnog
vježbanja i razumijevanja korelacije između pokreta mišem i pokazivača na monitoru
(kursora). Shvatila je i zašto je biljkama potrebna voda, a usno izražavanje je išlo uz pomoć
nastavnika (vježbe sastavljanja cjelovitih rečenica sa pravilnim redoslijedom riječi). Kroz igru je
shvatila ovisnost žive o neživoj prirodi.
Praktična primjenjivost znanja: Zato što je primarni cilj ovog sata bio da učenica shvati
neophodnost štednje vode kod kuće i van kuće, dobila je zadatak da zabilježi kako se voda
koristi kod kuće. Sutradan je došla zadovoljna i ispričala je da je ukućanima istakla nekoliko
savjeta kako štediti vodu.
Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. Tokom aktivnosti,
učenica sa teškoćama u učenju je dobila pomoć od jednog druga iz razreda i od nastavnika.
Prisustvovala je i profesorica engleskog jezika koja je bila zainteresirana za njen napredak i
uključivanje u sve aktivnosti. Roditelji su bili uključeni u izradi domaćih zadataka.
Primjenjivost aktivnosti. Na slijedećim satovima makedonskog jezika od asistivne
tehnologije može se iskoristiti tipkovnica sa velikim tipkama za vježbanje velikih i malih
štampanih slova ćiriličnog pisma. Može se nastaviti sa vježbama pisanja i čitanja riječi i kratkih
rečenica sa pravilnim redoslijedom riječi. Od igara se može iskoristiti GCompris-ova „Klikni na
slovo“.

20
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Ime i prezime nastavnika: Anita Nikolovska

Škola: OŠ „Toli Zordumis“, Kumanovo, Područna ustanova u selu Režanovce
Nastavni predmet/nastavni sadržaj: Upoznavanje okoliša, makedonski jezik, matematika.

Naslov aktivnosti: Obrada štampanih ćiriličnih slova

Kratki opis sposobnosti i teškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učenica

koja boluje od cerebralne paralize osim teškoća u kretanju, ima problema sa vidom ali i
problem kratkotrajne memorije. Pati od spazma ruku što je ogroman hendikep kod pisanja,
crtanja i bojanja. Ne drži pravilno olovku i ima teškoća u grafo-motorici. Umije samostalno
složiti pribor koji je potreban na satu, uz pomoć nastavnika ili učenika-mentora pronaći pravu
stranicu u udžbeniku ili svesci, ali ne može samostalno pisati i prepisivati, crtati i bojati.
Samostalno može odgovoriti na kratka pitanja, naučiti naizust stihove i reproducirati ih
samostalno ili uz pomoć nastavnika.

Cilj aktivnosti. Cilj na ovom satu je da učenik uspije prepoznati, memorirati i

primijeniti/upotrijebiti naučena pečatna ćirilična slova.

Kratki opis aktivnosti. Sat počinje metodom frontalnog predavanja i cijeli razred razgovara o
ponuđenim ilustracijama. Nakon toga se koristi tehnika grozdova i učenici zapisuju riječi koje
sadrže novo slovo, na početnoj (inicijalnoj), medijalnoj i finalnoj poziciji u riječi. Primjer:

к
у К
kuća ќ Kk
а к
с
oko о
к

21
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Zatim svaki učenik prepisuje grozd sa ploče i piše dva reda nove riječi u svesku sa širokim i
tijesnim linijama (individualna nastava). Nastavnik sada radi individualno sa učenikom sa
posebnim obrazovnim potrebama. Ukazuje mu na razliku u veličini redova za pisanje i
pokazuje kako se drži olovka i kako se piše novonaučeno slovo. Ponavljaju se pojmovi sa
nastavnih listića i demonstrira se način pisanja slova.

Upotreba IT-ja (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Učenik nije u

stanju da samostalno piše zbog čega se koristi asistivna tehnologija - tipkovnica sa velikim
tipkama i klikovima. Pomoć računara znatno olakšava pismeno izražavanje kod učenika sa
spazmima ruku. Korišteni su program za pisanje i obrazovni softver ToolKID.

Benefiti za učenika i ostvarivanje ciljeva. Učenik, uz manju pomoć, uspijeva da pronađe

sve aplikacije koje sadrže novonaučeno slovo i da samostalno piše na tipkovnici. Sada već
prepoznaje i koristi novo slovo u pismenom izražavanju.

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. U aktivnost,

pomažući učeniku sa posebnim obrazovnim potrebama u obavljanju aktivnosti, su bili uključeni
razredni nastavnik i učenik-mentor (Kejti Andonovska). Učenik-mentor je imao veliku ulogu u
smislu usmjeravanja učenika u radu, pomaganju u obavljanju aktivnosti, hrabrenju da koristi
računar bez straha, demonstiranju kako se piše uz pomoć računara.

Primjenjivost aktivnosti. Ovaj primjer, osim u nastavi makedonskog jezika, može se

primijeniti u nastavi matematike kod učenja brojeva, kao i u nastavi engleskog jezika za učenje
latiničnih slova.

Ime i prezime nastavnika/člana stručne službe: m-r Katerina Stojkova - profesor razredne
nastave
Kejti Andonovska - učenik-mentor
Škola: OŠ „Vasil Glavinov" - Veles
Nastavni predmet/nastavni sadržaj: Makedonski jezik: Obrada ćirilićnog slova „Kk“

Naslov aktivnosti: Padajuće riječi

22
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Kratki opis sposobnosti i teškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učenik

zaostaje intelektualno i ne može da ostvaruje ciljeve predviđene nastavnim planom i
programom za taj razred.

Cilj aktivnosti:
 učenika je trebalo osposobiti za pisanje štampanih slova, čitanje riječi, pisanje riječi i
korištenje slova na tipkovnici sa velikim tipkama;
 putem vizualizacije, motivirati učenika da memorira štampana ćirilična slova makedonske
azbuke;
 poticanje i podizanje nivoa razvoja određenih vještina kod učenika;
 učenje kroz igru.

Kratki opis aktivnosti. U odnosu na temu "Početno čitanje i pisanje”, na početku su u radu sa
učenikom korištene standardne metode i forme rada sa naglašenim individualnim pristupom.
Primijetili smo da učenik osjeća odbojnost prema običnoj olovci za pisanje (olovka sa sivim
grafitom) a voli da piše masnim flomasterima intenzivnih boja. Dopustili smo da u svoju svesku
piše flomasterima u boji kako bi donekle postigli cilj. Imali smo napredak. Učenik je
svakodnevno tražio da piše flomasterima u boji, a time je njegova koncentracija bila veća.
Potaknuti time, došli smo na ideju da iskoristimo tipkovnicu sa velikim tipkama koja je
bila dio asistivnih uređaja koje smo dobili od organizacije "Otvorite prozore“ i da još više
povećamo motivaciju za rad.
 Obrazovne igre iz edukativnog softverskog
paketa GCompris smo radili sa drugim učenicima, na malim školskim lap-top računarima. Isto
smo učinili i sa ovim učenikom, ali sa drugačijom tipkovnicom (sa većim tipkama u boji koje je
on veoma volio).
 Povremeno korištenje tipkovnice u boji i
flomasteri intenzivnih boja doprinijeli su da učenik nauči makedonsku azbuku (ćirilično pismo),
a danas vlada i velikim brojem rukopisnih slova.
 Učenik više ne osjeća odbojnost prema
običnoj sivoj grafitnoj olovci.

Upotreba IT-ja (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Učenik posjeduje

dobre motoričke sposobnosti i koristi standardni miš u radu na računaru, ali je sa druge strane
koristio tipkovnicu sa velikim tipkama u boji koja ga je zato motivirala da savlada štampana
slova makedonskog ćiriličnog pisma.

Benefiti za učenika i ostvarivanje ciljeva. Cilj je postignut - učenik je osposobljen za čitanje

i pisanje štampanih slova i riječi.

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. Drugovi iz razreda

sa zadovoljstvom prihvaćaju da pomognu svom drugu. Individualni sastanci sa stručnim
saradnicima - školskim pedagogom i psihologom, uz povremenu pomoć defektologa (škola u
ovom trenutku nema vlastitog defektologa).

23
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Primjenjivost aktivnosti. Aktivnost se može primijeniti i u drugim nastavnim predmetima

(primjer, pisanje brojeva - matematika na tipkovnici sa velikim tipkama).

Ime i prezime nastavnika/člana stručne službe: Evdokija Petruševska - nastavnik

Škola: OŠ „Johan Hajnrih Pestaloci“ - Skoplje
Nastavni predmet/nastavni sadržaj: makedonski jezik: Početno čitanje i pisanje

24
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Naslov aktivnosti: Upoređivanje brojeva

Kratki opis sposobnosti i teškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učenica

koja boluje od cerebralne paralize osim teškoća u kretanju, ima problema sa vidom ali i
problem kratkotrajne memorije. Pati od spazma ruku sto je ogroman hendikep kod pisanja,
crtanja i bojanja. Ne drži pravilno olovku i ima teškoća u grafo-motorici. Umije samostalno
složiti pribor koji je potreban na satu, uz pomoć nastavnika ili učenika-mentora pronaći pravu
stranicu u udžbeniku ili svesci, ali ne može samostalno pisati i prepisivati, crtati i bojati.
Samostalno može odgovoriti na kratka pitanja, naučiti naizust stihove i reproducirati ih
samostalno ili uz pomoć nastavnika. Može rješavati jednostavne zadatke.

Cilj aktivnosti. Cilj na ovom satu je da učenik uspije prepoznati, memorirati i

primijeniti/upotrijebiti naučene brojeve i osnovne matematičke operacije.

Kratki opis aktivnosti. Sat počinje metodom frontalnog predavanja kada cijeli razred uči
upoređivanje brojeva uz pomoć ilustracija i didaktičkih materijala. Primjer:

Upisuju se zadaci na ploči koje učenici rješavaju frontalno. Primjer:

25
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Upiši potrebni znak:

2 5 7 7 10 1 6
8 9 4

Učenici prepisuju zadatke sa ploče i samostalno rješavaju zadatke dane u udžbeniku. Nastavnik
radi individualno sa učenikom sa posebnim obrazovnim potrebama. Prvo se ponavljaju zadaci iz
aplikacije, a onda učenik samostalno, uz pomoć didaktičkih materijala (kocke, čačkalice,
bojice...) rješava zadatke upoređivanja brojeva.

Upotreba IT-ja (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Učenik nije u stanju
da samostalno piše zbog čega se koristi asistivna tehnologija - tipkovnica sa velikim tipkama i
klikovima. Pomoć računara znatno olakšava pismeno izražavanje kod učenika sa spazmima
ruku. Korišten je obrazovni softverski paket ToolKID sa igrama za upoređivanje brojeva.

Benefiti za učenika i ostvarivanje ciljeva. Učenik uspijeva samostalno rješavati zadatke iz

oblasti upoređivanja brojeva iz prve desetice.

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. U aktivnost, pomažući

učeniku sa posebnim obrazovnim potrebama u obavljanju aktivnosti, su bili uključeni razredni
nastavnik i učenik-mentor. Učenik-mentor je imao veliku ulogu u smislu usmjeravanja učenika u
radu, pomaganju u obavljanju aktivnosti i hrabrenju da bez straha pristupa korištenju računara.

Primjenjivost aktivnosti. Ovaj primjer, osim u nastavi matematike, se može primijeniti u

nastavi engleskog jezika za savlađivanje brojeva i matematičkih operacija na stranom jeziku.

Ime i prezime nastavnika/člana stručne službe: m-r Katerina Stojkova - profesor razredne
nastave; Kejti Andonovska - učenik-mentor
Škola: OŠ „Vasil Glavinov" - Veles
Nastavni predmet/nastavni sadržaj: Matematika: Upoređivanje brojeva iz prve desetice

26
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Naslov aktivnosti: Žičani narodni instrumenti - tamburica i ćemane

Kratki opis sposobnosti i teškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učenik

posjeduje talenat za muziku i voli muziku, ima oštećen sluh i to izaziva veće poteškoće u
praćenju nastave. Korištenjem IKTa i asistivnih tehnologija na satu omogućava se uspješno
ostvarivanje ciljeva. Učenik, uz malu pomoć nastavnika, lako savladava predviđene ciljeve i
zadatke i sa zadovoljstvom posjećuje satove muzičkog obrazovanja.

Cilj aktivnosti:
 Usvajanje klasifikacije narodnih muzičkih instrumenata;
 Vizualno prepoznavanje i imenovanje narodnih instrumenata;
 Klasificiranje instrumenata prema načinu sviranja;
 Razvijanje sposobnosti slušanja muzičkog djela (ili zaokruženog fragmenta muzičkog
djela);
 Poticanje na izražavanje (usno ili likovnim uradcima) utisaka koje na učenika proizvodi
slušana muzika;
 Poticanje na sluhovno prepoznavanje durskog i molskog tonaliteta u kompozicijama.

Kratki opis aktivnosti. Uvodna aktivnost: Nabrajanje instrumenata koji spadaju u grupu
žičanih narodnih instrumenata i kratko ponavljane naučenog o instrumentima frula i svirala.
Glavni dio (aktivnosti poučavanja i učenja): Tambura: sastavni dijelovi instrumenta; način
sviranja tambure; boja zvuka koji proizvodi tambura; slušanje muzičkog fragmenta sviranog na
tamburi; Ćemane: sastavni dijelovi instrumenta; način sviranja ćemana; boja zvuka koji
proizvodi ćemane; slušanje muzičkog fragmenta sviranog na ćemanu.
Završni dio (aktivnosti evaluacije): Učenici u parovima odgovaraju na zadane zadatke iz
digitalnih sadržaja* (samo one koji se tiču žičanih narodnih instrumenata); izrada nastavnog
lista (po grupama). Vrste rada: Frontalni, grupni i individualni rad. Metode: Demonstrativni i
dijaloški. Nastavna sredstva: Udžbenik, slike i instrumenti, računar, LCD projektor, slušalice (za
učenika sa oštećenim sluhom), digitalni sadržaji, CD player, nastavni listovi.

Upotreba IT-ja (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Na satu su korišteni

slijedeći linkovi:
http://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%A8%D1%83%D0%BF%D0%B5%D0%BB%D0%BA
%D0%B0
http://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%9A%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D0%BB
http://www.youtube.com/watch?v=gcvtoBIPA0s
http://www.youtube.com/watch?v=6QkfDX4AwO0
http://www.youtube.com/watch?v=x2CZ3_f1Vy8
Na satu je učenik koristio slijedeće računarske programe: Paint (učenici izražavaju utiske koje
je na njih ostavila slušana muzika likovnim uradcima), MagicScore Note 7 (notni zapisi) i
Microsoft Word (izrada nastavnog lista).
Na satu je, od asistivne tehnologije, učenik koristio slušalice zbog znatno oštećenog sluha.

27
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Benefiti za učenika i ostvarivanje ciljeva. Nakon provođenja aktivnosti benefiti su lako vidljivi
i znatni, isto kao i nivo ostvarivanja predviđenih ciljeva.

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. Pozitivni odnos drugih

učenika u razredu doprinosi ka provođenju aktivnosti.

Primjenjivost aktivnosti. Ovaj praktični primjer može inspirirati i druge nastavnike da uspješno
koriste asistivnu tehnologiju u nastavi iz bilo kog školskog predmeta.
28
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Ime i prezime nastavnika: Larisa Žulina-Mitovski, profesor muzičkog obrazovanja

Škola: OŠ „Joakim Krčovski“ - Kriva Palanka
Nastavni predmet: Muzičko obrazovanje za VI razred: Žičani narodni instrumenti - tamburica i
ćemane (digitalni sadržaji)

* Bilješka: Digitalne sadržaje i nastavne listove korištene u ovoj aktivnosti pripremilo je Biro za
razvoj obrazovanja Republike Makedonije.

29
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Naslov aktivnosti: Projektni rad: Časopis mog razreda

Kratki opis sposobnosti i teškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učenik

ima lakše smetnje u psihičkom razvoju i malo oštećenje vida. Može prisustvovati na svim
satovima francuskog jezika. Treba mu više vremena za formulaciju odgovora i prepisivanje
objašnjenja i zadanih zadataka. Potrebna mu je pomoć nastavnika ili drugih učenika u usvajanju
jezičnih, leksičkih i gramatičkih elemenata.

Kod učenika je primjetna kratkotrajna usmjerenost pažnje ka danoj aktivnosti, razmišljanje i

pamćenje nisu na konkretnom nivou, uspijeva reproducirati i prezentirati tek mali dio
prezentiranih aktivnosti. Posjeduje dobru auditivnu percepciju ali ima teškoća sa vizualnom
percepcijom, registrira zvuke i primjećuje bitne karakteristike slika. Suočava se sa teškoćama u
orijentaciji u prostoru i vremenu. Čita uz pomoć nastavnika ili drugog učenika, piše samostalno
ali sporo, ima teškoća u izražavanju i kod izgovora određenih glasova u fonetskom sistemu
francuskog jezika. Ima teškoća u realizaciji komunikativnih situacija.

Lako komunicira sa vršnjacima i adaptira se na nove situacije i nova lica. Najkarakterističnije

odlike učenika, specifične za rad na satovima francuskog jezika, jesu povećani interes i
znatiželjnost učenika da izradi dani zadatak u određenoj radionici (na primjer, pisanje kratke
osobne biografije, opisivanje omiljene poznate osobe, novogodišnja čestitka, itd.).

Cilj aktivnosti. Učenici trebaju, na osnovi ranije podijeljenog Webquest-a, izraditi časopis u
kojem će predstaviti sve učenike iz razreda. Svaki od učenika treba se predstaviti svojom slikom
i još nekoliko slika koje će predstavljati omiljene stvari u školi i omiljenu poznatu osobu.

Opis aktivnosti: Prema broju u dnevniku, učenici se dijele u tri grupe od po četvoro učenika.
Svaki član grupe obavlja svoje zaduženje:
 Prva grupa izrađuje naslovnu stranu časopisa (bira ime časopisa, sakuplja slike, crteže,
simbole škole i razreda, lijepi slike i prezentira naslovnu stranicu).
 Druga grupa priprema unutrašnju duplu stranu časopisa, nakon što će svaki od učenika dati
kratki tekst u kojem predstavlja sebe, svoje preference u školi i omiljenu poznatu osobu, lijepi
slike učenika postavlja kratko predstavljanje svakog od učenika pored odgovarajuće slike.
 Treća grupa sakuplja informacije o telefonskim brojevima i E-mail adresama svih učenika i
zapisuje informacije na zadnjoj strani časopisa.
30
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Potrebni materijali. Za izradu zadatka potrebni su slijedeći materijali:

 dva velika lista papira formata A4;
 mala slika za identifikovanje svakog od učenika;
 nekoliko drugih slika koje prikazuju preference učenika u školi (omiljene nastavne predmete) i
omiljenu poznatu osobu;
 slike se mogu pronaći na linku: www.francaisfacile.com(FLE:Rentree scolaire).

Upotreba IT-ja (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Upotreba adaptirane

tipkovnice sa povećanim tipkama. Korišten link: www.francaisfacile.com(FLE:Rentree
scolaire).

Benefiti za učenika i ostvarivanje ciljeva. Izrada ovog projektnog zadatka motivirat će

učenika da izrazi svoju kreativnost, a u isto vrijeme da lakše upamti i primjeni naučene leksičke i
gramatičke strukture (ime, prezime, adresa, profesija, omiljena poznata osoba/zvijezda) kroz
igru i suradnju sa drugim učenicima.

 Sticanje znanja o radu na računaru i samostalno korištenje računara

 Sticanje znanja o korištenju interneta i radu sa programima Word i Power Point

 Poboljšanje vještina čitanja i pisanja

 Zadržavanje i usmjeravanje pažnje

 Poticanje kreativnosti

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. Učenik sa posebnim

obrazovnim potrebama radi na zadatku uz pomoć: nastavnika, drugog učenika iz razreda,
roditelja i inkluzivnog tima.

Primjenjivost aktivnosti. Ovaj praktični primjer može se primijeniti i na druge nastavne

predmete/sadržaje, naročito u izradi projektnih zadataka, zato što će time učenici lakše, kroz
igru, razumjeti nastavne jedinice, što će podržati vaspitno-obrazovni proces.

Ime i prezime nastavnika: Irena Naumoska

Škola: OŠ „Goce Delčev“ - Prilep
Nastavni predmet: francuski jezik

31
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Naslov aktivnosti: Velika seoba naroda

Kratki opis sposobnosti i teškoća učenika sa posebnim obrazovnim potrebama. Učenik

samostalno radi na računaru i služi se asistivnom tehnologijom. U toku nastavnog procesa
nastavu prati pažljivo i posle prvog upoznavanja sa nastavnim sadržajima umije nabrojati
činjenice iz sadržaja i djelomično, uz pomoć nastavnika, može objasniti uzročno-posljedične
odnose koji su doveli do nastanka nekog događaja - u ovom slučaju, o velikoj seobi naroda u
Srednjem vijeku.

Cilj aktivnosti:
 Učenik treba razumjeti razloge koji su dovele do Velike seobe naroda i posljedice koje je
izazvala;
 da može nabrojati narode koji su pokrenuli i nastavili Veliku seobu naroda;
 naučiti o načinu života jednog od naroda koji su učestvovali u Velikoj seobi (Huni);
 motivirati se za istraživački rad korištenjem interneta.

Kratki opis aktivnosti. Nastavnik objašnjava razloge zbog kojih su određeni narodi krenuli u
seobu. U toku predavanja, učenicima su prezentirane ilustracije pripadnika tih naroda sa
karakterističnom nošnjom, izgled ratnika, različitih zanata, itd.). Dok razgledaju ilustracije,
učenici iznose svoja razmišljanja o određenom narodu, slike se kače na odgovarajuće mjesto
na geografskoj mapi, učenici se dijele u grupe i svakoj od grupa se dodjeli jedan narod o kome
će istraživati na internetu (smjernice istraživanja i internet stranice gdje mogu pronaći podatke
daje nastavnik).

Upotreba IT-ja (uključujući i asistivnu tehnologiju i korištene linkove). Učenik dobija

zadatak da na internetu istraži jedan od naroda koji je učestvovao u Velikoj seobi naroda, u
našem slučaju Hune.
 Nakon istraživanja, potrebno je da učenik, u posebnom dokumentu, klasificira karakteristike
koje su po njegovom mišljenju najvažnije za Hune
 Linkovi: file:///H:/Hun_Empire.gif
 http://kalendar-jovanovski.blogspot.com/2011/10/441-453.html
 http://steppes.proboards.com/thread/718/pictures-huns?page=1#scrollTo=13991
Učenik koristi tipkovnicu sa velikim tipkama, trekbol i softverska podešavanja radnog prostora,
specijalno podešeno kretanje miša i podešavanja na tipkovnici.

Benefiti za učenika i ostvarivanje ciljeva. Učenik je postigao ciljevi i, uz korištenje asistivne

tehnologije, uspio izraditi projekat o Hunima koji je uspješno prezentirao razredu.

Uključenost drugova iz razreda/roditelja/nastavnika/stručnih profila. U toku nastave

učenica je dobila pomoć od nekoliko drugih učenika, a nakon završetka nastavne jedinice
uspostavljena je saradnja između nastavnika i roditelja, pri čemu su roditelju prenesene
informacije od zadanoj aktivnosti kod kuće koja treba biti realizirana (uz pomoć roditelja,
zadatak je ostvaren u cijelosti).

32
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

Primjenjivost aktivnosti. Aktivnost se može primijeniti i na druge nastavne sadržaje i

nastavne predmete. Na taj način učenik uzima aktivno učešće na satu.

Ime i prezime nastavnika/člana stručne službe: Vlatko Trošanski

Škola: OŠ „Johan Hajnrih Pestaloci“ - Skoplje

Nastavni predmet/nastavni sadržaj: Povijest: Velika seoba naroda

33
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

4. Resursi:
1. Cavanaugh W T, Assistive Technology and Inclusion, College of Education and Human
Services, University of North Florida, USA

2. Cavanaugh W T, Preparing Teachers for the Inclusion Classroom: understanding assistive

technology and its role in education, College of Education and Human Services, University of
North Florida, USA

3. Gold E M, Lowe C, The Integration of Assistive Technology into Standard Classroom

Practices: Practical Recommendation for K-12 General Education, Austion Peay State
University

4. Teaching Children with Disabilities in Inclusive Settings (Embracing Diversity: Toolkit for
Creating Inclusive, Learning- Friendly Environments Specialized Booklet 3), 2009, UNESCO
Bangkok, URL: http://www2.unescobkk.org/elib/publications/243_244/Teaching_children.pdf

5. Hasselbring S T, Glaser H W C, Use of computer Technology to Help Students with Special

Needs

6. Enciklopedija hendikepa, 2006, URL:

http://inkluzivno-obrazovanje.rs/primena-inkluzije/asistivne-tehnologije

7. Лазовски В, Гулевска М, 2012, Асистивна информатичка технологија за поголема

инклузивност на образованието: анализа и препораки, Скопје, „Отворете ги прозорците“

8. Ангов А, Стојковска Алексова Р, 2010, Како да го направите компјутерот полесен за

употреба: Пристапни опции во Edubuntu Linux, Скопје, Фондација Метаморфозис

9. A guide for advancing inclusive education practice, Belgrade 2009, Fund for an Open
Society, Beograd URL:

http://www.fosserbia.org/download/A_Guide_for_Advancing_Inclusive_Education_Practice.pdf

10. Chester D M, 2012, Access to Learning: Assistive Technology and Accessible Instructional
Materials, Massachusetts Department of Elementary and Secondary Education

11. Assistive Technology: A Framework for Consideration and Assessment, 2008, Virginia
Department of Education, URL:

http://www.doe.virginia.gov/special_ed/iep_instruct_svcs/assistive_technology/
framework_assistive_technology.pdf

12. Accessible Instructional Materials: Ensuring Access for Students with Learning Disabilities,
2010, National Center for Learning Disabilities, URL:

http://www.cleweb.org/sites/cleweb.org/files/assets/NCLD_AIM.pdf

13. Booth t, Ainscow M, 2009, Приручник за инклузивни развој школе (употреба Индекса за
инклузију за развој инклузивне културе, политике и праксе), Save the Children UK SEE –
Програм за Србију Београд, URL:

http://www.dils.gov.rs/documents/filesEducation/mart2012/Prirucnik%20za%20Inkluzivni
%20razvoj%20skole.pdf
34
Прирачник за наставници за инклузивни компјутерски практики

14. Prirucnik za rad sa decom sa smetnjama u razvoju, 2008, Novosadski Humanitarni Centar
(NSHC) URL:

http://www.nshc.org.rs/public/publikacije/prirucnikzaradsadecom.pdf

15. Falcon R E, Evans M, Allam C, Barett J, Forrest D, 2010, The Inclusive Learning and
Teaching Handbook, Inclusive Learning and Teaching Project, University of Sheffield, URL:

http://www.sheffield.ac.uk/polopoly_fs/1.18989!/file/The-inclusive-learning-and-teaching-
handbook.pdf

16. www. techdis.ac.uk

17. www.abilitynet.org.uk

35