S M J E T A J K O Z A

SADRAJ
Uvod ............................................................................................................... 3 Lokacija kozarnika ......................................................................................... 4 Podne povrine ............................................................................................... 5 Graevinska izvedba objekta .......................................................................... 7 Mikroklima u kozarniku ................................................................................. 9 Oprema u kozarniku ..................................................................................... 12 Pomoni objekti ............................................................................................ 19

Vinja Magdi, dipl. in. agr.

SMJETAJ KOZA
Izdava:

HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUBU

Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Telefon: 385 - (0)1 - 61 06 190 Fax: 385 - (0)1 - 61 09 140 e-mail: hzpss@hzpss.hr http://www.hzpss.hr/

Glavni urednik:

dr. Ivan Katalini

Tehniki urednik: Damir Ravli Tisak: FiLeDaTa Tiskano u 1000 primjeraka

Zagreb, 2002

Pravilan smjetaj koza jedan je od osnovnih uvjeta u uzgoju domaih koza.

Kakvu emo nastambu osigurati za nae koze ovisi prije svega o financijskim mogunostima te se stoga odluujemo ili za gradnju novog objekta ili za adaptaciju ve postojeeg objekta. Tip i veliina kozarnika ovisi prije svega o broju grla, zatim o vrsti, dobi i proizvodnoj namjeni koza te o klimatskim uvjetima podruja uzgoja.

Slika 1. Unutranjost kozarnika

Slika 2. Unutranjost kozarnika

Pri izgradnji ili adaptaciji kozarnika moramo zadovoljiti odreene tehnike norme koje se odnose na lokaciju, veliinu podne povrine, visinu kozarnika te izbor najprikladnijeg poda, zidova i krovita. U kozarniku moramo osigurati osnovne uvjete za ivot koza i za ostvarenje pune proizvodnje te stoga treba voditi rauna o temperaturi, vlanosti, ventilaciji i osvjetljenju prostora u kojem borave koze.

LOKACIJA KOZARNIKA
ira lokacija odreuje mjesto gdje e biti gospodarsko dvorite, njegov odnos prema poljoprivrednom zemljitu, prometnicama i naseljima. gospodarsko dvorite velike farme - udaljeno od glavne ceste najmanje 500 m, dobra veza - sa seoskim naseljima, izvorima hrane, vode i elektrine energije. Ua lokacija odreuje toan poloaj staja u gospodarskom dvoritu, njihov odnos prema ostalim prateim objektima, unutranjim prometnicama, stranama svijeta i smjerovima vjetra.

Slika 3. Tlocrt organizacije gospodarskog dvorita prema stranama svijeta i dominantnim vjetrovima

1. 2. 3. 4. 5.

kozarnik ispust sjenik tren silos dez barijera

Vano: pravilan raspored objekata u gospodarskom dvoritu, poloaj kozarnika u gospodarskom dvoritu (to jednostavnije izgonjenje i vraanje koza s pae), staje ne smiju biti u dvoritu blizu gnojnice, smetita ili zahoda, objekt postaviti na suhu i ocjeditu mjestu, koje je malo povieno, sunano i nije izloeno jakim vjetrovima dulja strana objekta (s vratima i s najvie prozora) - okrenuta prema istoku ili jugoistoku.

PODNE POVRINE
Koze
Nain dranja koza slobodno Podna povrina (m2) 1,2 - 1,5 Povrina za jasle (m2) 0,35 Ukupno (m2) 1,55 1,85

Koze se mogu drati sve zajedno ili u boksevima u skupinama od 5 do 30 koza (ovisno o razini proizvodnje i reprodukciji). Jarad
Starosna dob jaradi do 30 dana starosti jarad pri odbiu iljead Podna povrina (m2) 0,20 0,25 0,30 min. 1,00

U kozarniku treba predvidjeti i prostor za posebni boks za prihranjivanje, u koji jarad moe neogranieno ulaziti i izlaziti. U tom sluaju za jarad treba osigurati dvostruko vie prostora (s majkom i u posebnom boksu). Ako moemo, zbog ivahnosti i pokretljivosti jaradi, dobro je osigurati i vei podni prostor, naroito rasplodnoj jaradi poslije odbia, i to 1,3 do 1,7 m2 po jaretu.
5

Jarevi slobodno dranje - 3 - 5 m2 podnog prostora za svakog rasplodnog jarca smjetaj - izvan kozarnika vie rasplodnih jareva - meusobno odvojiti pregradnim ogradama, ali tako da se kroz njih vide da bi bili mirniji jasle za ishranu i pojilice unutar boksa, podignute (kao i za koze) osigurati zaseban ispust (bitno za odravanje dobre kondicije) Ove povrine su uopene, jer treba uzeti u obzir veliinu ivotinje i proizvodnju. Vee i visoko proizvodne ivotinje trebaju vie prostora. Za izraun potrebnih podnih povrina objekta treba uzeti u obzir i irinu: hodnika za hranidbu i izgnojavanje. Ako se obavlja strojna munja treba predvidjeti i poseban: prostor za munju izmuzite, prostor za uvanje mlijeka. U tom sluaju po kozi se predvia ukupno oko 2,0 m2 podne povrine gospodarskog objekta.

Slika 4. Skica tlocrta kozarnika za dranje 50 rasplodnih koza

U izgradnji staja mora biti predvien i: prostor za ispust - posebno, ako koze ne idu na pau; - ispust se gradi pored dulje strane staje, - povrina ispusta min. jednaka povrini staje. Ako imamo pani uzgoj koza, trebamo u blizini panjaka osigurati: nadstrenice - tite koze od prejakog sunca i od vremenskih nepogoda, ne smiju biti daleko od panjaka i izvora za napajanje vodom, obino trebaju biti zatvorene s tri strane, trebaju imati jasle za sijeno i valovi za davanje koncentrata, trebaju imati od 0,5 m2 za mlaa, do 0,8 m2 za odrasla grla.

GRAEVINSKA IZVEDBA OBJEKTA

Pod kozarnika

od dasaka, ilovae i sl. ne betonski i kameni pod - hladan je, - zadrava vlagu od mokrae - pogoduje irenju oboljenja, a smanjuje kvalitetu stajnjaka. betonirati odvodni kanal, izmuzite i krmni hodnik pod ne smije biti gladak i klizak. najbolji je pod od nabijene zemlje, s blagim nagibom - da mokraa i gnojnica mogu nesmetano otjecati - ako je takav pod suvie propustljiv, moe se prekriti veim slojem ljunka.

Slika.5. Primjer podova u kozarniku

7

Slika.6. Izgled drvenog reetkastog poda

Vano: da je leaj suh i topao - potrebno osigurati dovoljnu koliinu slame: - 0,5 kg/kozi dnevno - 0,2-0,3 kg/jaretu dnevno
Zidovi

najee se zidovi rade od opeke, drvo je dobra graa - za staju treba odabrati debele daske - skupo, a nije dugotrajno, kameni i betonski zidovi nisu prikladni - hladni su, zidove dobro izolirati iznad temelja katranskom ljepenkom (da bi se sauvali od prodiranja podzemne vlage ili gnojnice), zidove treba presvui cementnom kouljicom do 1,5 m iznad poda, drugi dio se buka, zidovi se kree najmanje jednom godinje, u hladnijim podrujima - do zida treba postaviti krmni hodnik ili jasle, ili i jedno i drugo (da se ivotinje odvoje od zida). Visina kozarnika ovisi o klimatskim uvjetima, visina bonih zidova - od 2,25 do 3,0 m, imati u vidu debljinu sloja prostirke - svakodnevnim dodavanjem stelje te ako zimsko razdoblje potraje dulje, debljina prostirke moe dosei i do 1 m. Krovite izvedba krovita vana je - treba joj posvetiti posebnu pozornost, esto je pod krovom, a iznad staje - tavanski prostor za smjetaj krme - bolje uva toplinu (izolacija),
8

 drvena konstrukcija krovita - najekonominia i najea, - laka je za montau, - drvo je po fizikim i kemijskim svojstvima najotpornije na tetne utjecaje stajske klime, pokrivanje krovita - sa salonitnim ploama, potrebna je - toplinska izolacija (npr. sloj mineralne vune debljine 5 cm), ako je nema: - ljeti e pod takvim krovom biti vrue, a zimi hladno, - vodena para e se u doticaju s hladnim ploama zgusnuti i kapljice e vode padati na ivotinje.

MIKROKLIMA U KOZARNIKU
Mlijena grla jako su osjetljiva na niske temperature, propuh i vlagu. Stoga, da bi imali zdrave i visoko proizvodne ivotinje, trebamo osigurati osnovne mikroklimatske uvjete u staji. Temperatura Toplina staje vaan je imbenik udobnosti.
Kategorije ivotinja Odrasle ivotinje Jarad Min. Temperatura 5 C 12 C Optimalna temp. 10 - 15 C 18 - 20 C Max. Tempratura 27 C 27 C

hladna staja, mokra stelja

hladna krma i hladna voda

koze malo lee, koze stoje i drhte

niska proizvodnja, oboljenje dinih organa, vimena i dr. hranidba sonom krmom (paa) ublaava visoku temperaturu

visoke temperature

koze gube tek

opada mlijenost

Vlanost zraka Na vlanost u kozarniku utjee prenatrpanost ivotinjama. Zasienost vodenom parom nastaje: - disanjem koza, - luenjem mokrae i stajnjaka, - razaranjem prostirke, pa i hrane, - loim odravanjem pojilica, - vodom za pranje, - nedostatkom prostirke. Ako je objekt zatvoren: - vlaga se skuplja na hladnim zidovima i stropu, pada i vlai prostirku. - uz vlagu se sve vie skupljaju nepovoljni plinovi iz prostirke (amonijak). Topli zrak prima vie vode. Vlanost u kozarniku ne smije biti manja 60 %, niti via od 80 %. Ventilacija U staji treba uvijek biti svje zrak s dosta kisika, koji je potreban za disanje. ivotinje izluuju - ugljini dioksid i vodenu paru - koje treba uklanjati, - izmetine i mokraa - isparavaju i oneiuju zrak U kozarniku je doputeno najvie: - 0,035% ugljinog dioksida; - 0,015% amonijaka; - 0,003% ugljinog monoksida; - 0,002% sumporovodika. Za svaku kozu (teine 50 kg) treba osigurati 20 m3 svjeeg zraka na sat. Treba izbjei propuh - brzina strujanja zraka ne smije biti vea od 0,5 m u sekundi. Veliki uzgoji - potrebna je ventilacija mehanikim putem - elektrinim ventilatorima potrebnog kapaciteta. Prosjeni uvjeti uzgoja - ventilacija prirodnim tokom zraka - dva naina ventilacije: Ventilacija preko krovnih ventilacijskih kanala - svjei zrak ulazi kroz prozore ili kroz ventilacione otvore ispod prozora,

10

- topli, zagrijani zrak penje se - kroz krovne kanale izlazi van. Za 100 koza presjek krovnog ventilatora treba iznositi oko 0,5 m2. Ventilacija pomou vrata i prozora, koja su izvedena tako: - da mogu uvati toplinu, - da slue provjetravanju; izvedba vrata: - okrenuta prema jugu ili jugoistoku (zbog sjevernih vjetrova), - da dobro pristaju uz vratnice, - kod veih staja ulaz s manjim predvorjem, - vodoravno presjeena na dva djela - tako da se gornji manji dio moe stalno drati otvorenim i tako staju zraiti i kad su grla u staji. izvedba prozora: - obino s obje strane podunih zidova, - ugradnja naizmjenino, - najmanje 1,4 m od poda ili uz sam krov - da bi se izbjegao propuh. Osvjetljenje kozarnika Kozarnik treba biti dobro osvijetljen. Osnovno je osvjetljenje prozorsko. Povrina prozora = 8 do 10 % povrine poda, Prozori veliine : - 50 x 30 cm, - u veim stajama 60 x 50 cm, Prozori postavljeni tako: - da svjetlo pada na lea koza, - da su jasle i valovi dobro osvijetljeni Za jakih zima drveni poklopci na prozore - da se sprijei hlaenje staje. Elektrino osvjetljenje: - nou, - kada prozorsko osvjetljenje nije dovoljno, - arulje se postavljaju na krovnoj konstrukciji.

11

OPREMA U KOZARNIKU
Svaki objekt u kojem su smjetene koze, bez obzira kojem tipu pripada, treba imati osnovnu opremu: jasle, korita za koncentrat, pomone pomine ograde (za pregraivanje u kozarniku, za pravljenje boksova, za odvajanje jaradi), pojilice, elektrine pastire (ako postoji pani uzgoj). Jasle Mogu biti: - dvostrane, jednostrane, - visee, - s uspravnim ili kosim letvama, - s koritom za koncentrat na dnu ili bez korita, - s nogama ili bez njih, - pokretne ili nepokretne.

Slika 7. Dvostrane jasle metalne

Slika 8. Dvostrane jasle drvene - pokretne

12

Slika 9. Jasle s uspravnim letvama

Slika 10. Zidne jasle s koritom na dnu

Izrauju se : - obino od drveta, ali - mogu biti metalne ili - kombinirane, a djelomino i - od betona. Izrauju se od jeftinog i otpornog materijala - da se lako iste i koriste za razne vrste voluminoznih krmiva, pa i za koncentrat. Duljina im je 2 m - najbolje - radi lakeg prenoenja
Kategorija ivotinja krupnije koze lake koze jarad do mjesec dana starija jarad Duljina jasli po ivotinji (m) 0,40 0,33 0,10 0,20

13

 Jasle za koze treba postaviti 30 do 40 cm iznad prostirke, - dio u koji se stavlja hrana - podie se s porastom prostirke, - ako slue kao pregrada - ne smiju omoguiti prolaz jaradi. Dno jasala: - ravno, - od ispunjenog materijala, - ne od letvica rasipa se hrana. Jasle iz kojih koze jedu odozgo: - vanjska strana - uspravna - da krma koju koza jedui gura napolje, pada nazad u jasle. Jasle sa zatitnikom - korisnije za smanjenje rasipanja hrane. Postoji vie tipova takvih jasli: Kod jednog tipa jasli sa zatitnikom osnovno je: 1. da razmak izmeu letava u gornjem dijelu zatitnika bude prosjeno 18 cm (15 do 22 cm) - da bi koza mogla provui glavu i spustiti je prema sijenu, - razmak izmeu letvica treba biti 9 cm - na tom mjestu koza ne moe izvui glavu, nego je mora podii ka gornjem, irem otvoru, ali prethodno mora ispustiti sijeno u jasle; 2. da se ovim zatitnicima ugradi poluga-zatvara: - koja je povezana sa svakom drugom letvicom na zatitniku, - pomicanjem poluge pomiu se i te letvice - na taj nain koze se blokiraju dok jedu i ne mogu izvui glavu, - mogu se dograditi i dodaci s pomou kojih se po potrebi svaka koza pojedinano moe osloboditi ili blokirati.

Koritenjem takvih jasli, rasipanje hrane smanjuje se za 5 % pa i za 10 %.

14

a) otvoren poloaj

b) zatvoren poloaj

Slika 11. Jasle sa zatitnikom i ugraenom polugom - zatvaraem

Slika 12. Palisadne jasle za koze sa polugom - zatvaraem

Slika 13. Primjer poluge - zatvaraa na izmuzitu

Korita za koncentrat posebno napravljena ili dograena s donje strane jasla. Duljina korita: - od 2 do 3 m, - ovisi o broju ivotinja, - po kozi 17 do 20 cm, - za jare prvih 30 dana ivota 10 cm.
15

 Visina korita: - oko 1 m od poda, treba postaviti stubu - da jarad moe dohvatiti koncentrat, ali da se ne moe popeti u korito. Pojilice
1. Napajanje iz pojilica - ako u kozarniku postoji vodovod,

Koza nerado pije vodu iz automatske pojilice (na pritisak), ve radije pije odozgo. Pojilice za koze: - prema naelu plovka ventila - koji odrava stalnu razinu vode, - zatitni poklopac za mehanizam - da ga koze zbog radoznalosti ne bi pokvarile. - podizanje i sputanje - prema rastu prostirke te da bude na potrebnoj visini, kako bi se izbjeglo prljanje. Visina pojilice: - u visini ramenog zgloba ivotinje - pogotovo kod jaradi i manjih pasmina koza. Dubina pojilice : - manja - da se jarad ne moe utopiti ako jare na neki nain dospije u pojilicu.

Slike 14. Pojilica za koze

16

2. Nain napajanja - kada u staji ne postoji vodovod:

- s pomou razliitih posuda ili kanti za vodu Posuda za vodu postavljena: - u obru koji je uvren u zidu, - 35 do 45 cm nad podom - lako skidanje i ienje, a sprjeava oneienje vode Pomine ograde za pregraivanje pregrade U svakom kozarniku, pa i za manji broj koza, pojavi se potreba za pregraivanjem, pogotovo u veim stadima (pri munji, parenju, jarenju, davanju lijekova i sl.). Najee su: - drvene jednostavne za napraviti, - od letava postavljenih uspravno ili vodoravno sa razmakom 7 cm, - lagane za prenoenje - ne tee od 15 kg, - visine od 1,20 do 1,35 m (od toga se 12 cm ukopava u prostirku)

Slika 15. Izgled pregrade

Boksevi za prehranjivanje jaradi ograuju se s pomou pregrada: U dijelu prostorije gdje su im majke - formira se manji boks za jarad u koji ona slobodnu ulaze i izlaze kada ele sisati, - u boks se stavlja kvalitetno sijeno i koncentrat za jarad. Povrina boksa: - za jarad do 30 dana starosti - 0,2 m po jaretu
17

 Visina pregrada za boks : - iste su visine kao i za pregraivanje koza ili - nie za 0,2 do 0,3 m. Mali otvori pri dnu pregrade: - 20 cm - koji se po potrebi mogu zatvoriti, - da bi jarad mogla nesmetano prolaziti iz svog boksa do majki i obrnuto. Ograde na panjaku Koriste se za ispau koza bez uvara. - izraene su od razliitih materijala - da kozama onemogue izlazak, - da su lake za prenoenje

Slike 16. Ograeni ispust

Slika 17. Ograeni panjak

18

Elektrini pastiri - u suvremenom uzgoju - za pregonsko napasivanje Elektrini pastir za koze sastavljen je od vie ica pod slabim naponom: Koze se lako navikavaju na elektrinu ogradu: - postupno privikavanje - dok ne steknu refleks da se ne pribliavaju ogradi.

POMONI OBJEKTI
Za malo koza nisu potrebni pomoni objekti. Za vea stada, pogotovo mljenih koza, treba predvidjeti prostoriju za hlaenje i preradu mlijeka, zatim izmuzite, tren silos, sjenik, karantenu, skladite za koncentriranu hranu, prostor za gnoj, prostoriju za ljeenje oboljelih ivotinja te jamu za uginule ivotinje. Izmuzite Izmuzite se projektira u obliku platforme, na kojoj se u visini ruke obavlja: - strojna ili - runa munja Izmuzite se gradi s toliko mjesta koliko ima i koza po boksevima tako da na munju idu istodobno sve koze iz jednog boksa. Izmuzite ima instalirana korita za koncentrat za koja se prilikom munje koze fiksiraju. Na platformu se koze penju i s nje sputaju preko drvenih kosih rampi.

Slika 18. Suvremeno izmuzite

19

Slika 19. Izmuzite

Slika 20. Izmuzite za dvije koze

20

Na gospodarstvima s malim brojem koza uglavnom se koristi runa munja.

1. rampa za penjanje 2. platforma za kozu 3. klupica za muzaa 4. koncentrat 5. mehanizam za otvaranje 6. rampa za silazak

Slika 21. Runo izmuzite za jednu kozu

Prostorija za uvanje mlijeka U njoj se uva mlijeko do odvoza ili do prerade ako se prerauje na domainstvu. Cijelu prostoriju treba obloiti kiselo otpornim keramikim ploicama. U njoj treba predvidjeti: - sudoper za pranje sua, - bojler za zagrijavanje vode, - ureaj za hlaenje mlijeka - ako se mlijeko odmah ne odvozi

21

Uvjeti smjetaja pri uzgoju domaih ivotinja od iznimne su vanosti. U stajama stoka provodi mnogo vremena te stoga one moraju biti suhe, iste, prozrane i tople. U hladnim i vlanim stajama, koje su k tomu esto i prljave, bez zraka i svjetla, koze nepotrebno gube tjelesnu energiju, slabe i esto obolijevaju. U dobro graenim i urednim stajama, na istoj i udobnoj stelji, koze se dobro odmaraju, daju vie mlijeka, a jarad kudikamo bolje napreduje.

22

23

24