Uzgoj koljki

Datira iz rimskog doba

Uzgaja se
Ostrea edulis i
Mytilus galoprovinciallis
Podruja za uzgoj u Hrvatskoj:

Zaliv Lim
Zaliv Mali Ston
Rukavac Krka
Kod nas Neum

TEHNOLOGIJA UZGOJA DAGNJI

Tehnologija uzgoja je prilino jednostavna i dobro poznata

Na dobro odabranim mjestima proizvodni rezultati su visoki i
stalni, bez veih kolebanja
Kontrolirani uzgoj dagnji je puno jednostavniji i jeftiniji od uzgoja
kamenica (50% jeftiniji), jer nema trokova osiguranja mlai, a
dagnja se sama u gustim grozdovima dobro prihvaa za pergolare.
U prvom razdoblju uzgoja mla se prikuplja pomou debljih
plastinih konopaca tzv. kolektora
Oni se postavljaju na povrinumora, gdje seliinkedagnji nalaze
sve dok neoteaju

 Proces skupljanja mlai traje oko 6 mjeseci.

Nakon toga se dagnje prvom preradom skidaju s
kolektora ipuneu mreaste pletenice, pergolare duge
2,5 do 3,0 m, promjera oka 2 do 3 cm
Pergolari se vjeaju na parkove u moru
est mjeseci nakon prve prerade slijedi druga, kada se
dagnje vade iz pergolara i premjetaju u pergolare sa
irokim otvorom oka (4 do 5 cm)
Tu nakon 6 mjeseci postiu trinu veliinu

 Prihvat mlai i prva dorada odvija se na kolektorima

postavljenima pri povrini mora.
Kolektori ili skupljai mlai su konopci ili plastine mreaste
cijevi promjera 40 do 60mm.
Za proljetno hvatanje mlai kolektori sepostavljaju u martu,
a za jesensko krajem oktobra.
Kolektori se postavljaju na istomu mjestu, pa se proljetni
postavljaju 2 m dublje od jesenski
Mla ostaje na kolektorima 6 mjeseci, dok ovisno o klimi, ne
naraste do veliine 2 do 3 cm.

 Zatim se skida i u manjim grumenima stavlja u mreaste cijevi

(pergolar) duine 2 do 3 m, promjera oka 2 do 3 cm.
Ovako pripremljena mla se vjea na parkove u razmacima 30 do
50 cm.
Tu se nastavlja razvijati sljedeih 6 mjeseci pri emu im se masa
povea do 3 puta.
Druga dorada dagnji poinje oko 6 mjeseci nakon prve dorade.
Dagnje se selekcioniraju po veliini i stavljaju u mreasta crijeva
iste duine s mreicama veliine oka 4 do 5 cm.
Ovako pripremljene nedozrele dagnje vjeaju se na plutajue
parkove gdje ostaju slijedeih 6 mjeseci da narastu jo 2,5 puta.

 Na kraju 16 mjesenog ciklusa proizvodnje dagnje narastu

do veliine izmeu 5 i 7 cm.
Tada su spremne za trite.
Prema zakonu dagnja se moe stavljati u promet vea od
6 cm.
Na jednom pergolaru se dobije 12 do 13 kg trinih dagnji.
Dagnje se mogu staviti u ire mreaste cijevi s veim
okom, radi odgaanja prodaje do sezone vee potranje.
Za prodaju i jelo najbolje su od lipnja do poetka listopada.

 Tada su najpunije i imaju najvie mesa, to se poklapa sa

turistikom sezonom kada se one mogu najbolje plasirati.
U uzgojima imamo problem prevelikog hvatanja mlai na
ve nasaenim dagnjama u pergolarima koja zaguuje
njihov rast.
Isto tako javlja se i problem prevelikog obrataja crva
(polychaeta) na ljuturi koljke to je potrebno rijeiti
tehnoloki tako da se regulira dubina, pere se za vrijeme
uzgoja i isti i pere prije plasmana.

 Prvi postupak prerade je pranjejakimmlazom vode.

Zatim se ubacuju u protonitunelski vibrator, u koji se pod tlakom od 4
barauvodi vodena para.
Radna temperatura koagulacije bjelanevina i inaktivnosti enzima, koji bi kasnije
mogli uzroiti kvarenje mesa, je 140 C.
Pod utjecajem vodene pare dagnje se postupno otvaraju.
Meso se vadi runo i stavlja u aluminijske posude, vae se i pakira u polietilenske
vreice od 0,5 i 1 kg.
Mesu se dodaje do 25% vlastitog slanog soka.
Nakon toga se dagnje smrzavaju na -70 C, te pakiraju u kartonske kutije i
skladite u hladnjai.
uvaju se do 36 mjeseci na-18C (na-12Cuvaju se do 1 mjesec, a na -6 C
do 1 tjedan).

 Prosjena, veleprodajna, otkupna cijena svjeih dagnji pri ugovaranju

proizvodnje je od 5 do 8 kn/kg.
Otkupne cijene, mala pojedinana i ukupna proizvodnja obiteljskih
gospodarstava znaajno su smanjili kooperativan uzgoj.
Izravnom prodajom na podrunomu tritu proizvoai postiu bolju
prodajnu cijenu (do 12,00 kn/kg svjee dagnje).
Bolji financijski uinci se ostvaruju uzgojem na plutajuim parkovima
(nii trokovi zasnivanja, materijala i rada).
Zbog velike koliine mlai, postoji mogunost prodaje ime bi uzgajalite
povealo profit.
Cijena 1 kg mlai je neto vea nego konzumnih dagnji, a prodaje se u
rinfuzi bez prethodne obrade.

Shema fiksnog parka za uzgoj koljaka

Shematski prikaz plutajueg parka za uzgoj dagnji i kamenica

Mytilus galloprovincialis

Ostrea edulis

 Najvanije koljke:
Arca noae noina barka
Venus verucosa bradaviasta venera

Chamelea gallina prugasta venera

Callista chione glatka kalista

Ruditapes decussatus izdubljena
koljka

Godinji ulov manji od 100 tona

Slaba informisanost o distribuciji koljaka
Objekti manjeg komercijalnog opsega
Dopunska i rekreativna djelatnost

RH u odnosu na EU dagnje
160000

140000

120000

100000

80000

60000

40000

20000

0
Estonija

Francuska

Italija

Nizozemska

Irska

UK

Grka

Njemaka HRVATSKA

vedska

RH u odnosu na EU kamenice
120000

100000

80000

60000

40000

20000

0
Francuska

Irska

Estonija

UK

Portugal

HRVATSKA

Njemaka

UZGOJ KOLJKAA U 2009.

VELIKI PAD UZGOJA NAROITO U STONSKIM
UZGAJALITIMA ZBOG TETA OD PREDATORA
JO UVIJEK NIJE USPODTAVLJEN EFIKASAN SUSTAV
UZGOJA, PRAENJA UZGOJA, VETERINARSKIH KONTROLA I
PROMETA KOLJKAA
UESTALA ZATVARANJA PRODAJE KOLJKAA ZBOG
POJAVA BIOTOKSINA

OSTALE TEKOE U UZGOJU KOLJAKA

POMOR KOLJAKA U IBENIKU ZBOG VELIKIH
OBORINA
TENDENCIOZNI I NESTRUNI NAPISI U NOVINAMA
O POJAVI BIOTOKSINA U UZGOJU KOLJAKA,
NAROITO U ISTRI
OPET NEMA MLAI KAMENICA U STONU