Professional Documents
Culture Documents
Organska Basta
Organska Basta
Polina Pirs
ORGANSKA
BATA
Velika enciklopedija
organskog batovanstva
Sadraj
- Organsko batovantstvo: uvod . . . . . . . . . . . . . . . . 7
- Organsko po projektu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
OSNOVE
- Zemljite i briga o njemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
- Voda i zalivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
- Korov i njegovo suzbijanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
- Zdravlje biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
- Gajenje biljaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
DOBAR IZGLED
- Okvir za batu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Drvenaste biljke i penjaice . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Batensko cvee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Travnjaci i njihova nega . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Batovanstvo za ivotinjski svet . . . . . . . . . . . . . . .
- Batovanstvo u saksijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
- Batovanstvo u staklenicima . . . . . . . . . . . . . . . . .
125
144
160
176
189
202
215
GAJITE SAMI
- Gajenje voa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
- Gajenje zainskog i lekovitog bilja . . . . . . . . . . . . . 284
- Gajenje povra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 295
KATALOG BILJAKA
- Povre i salatne biljke, od A do . . . . . . . . . . . . . . 341
- Problemi s biljkama, od A do . . . . . . . . . . . . . . . 397
- Gajenje povra na naim prostorima . . . . . . . . . . . . 440
- Organski vodi za batovane . . . . . . . . . . . . . . . . . 442
- Izvori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 453
- Kolorne slike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 456
Uvod
Organsko batovanstvo
Organski metodi omoguuju vam da stvorite batu
kakvu elite; metodi su praktini i jednostavni
Prosto reeno, organsko batovanstvo je
stil batovanstva koji vodi rauna o zatiti
prirodne sredine i oveka. Metode ovog
batovanstva moe da primenjuje svako, s
ciljem da se stvori i odri bata gotovo
svakog oblika, veliine i stila, na bilo kom
mestu, od centra grada do seoske idile.
Organsko batovanstvo prua vam priliku da stvorite batu kakvu elite, uz saznanje da doprinosite zatiti ire okoline u
kojoj svi moramo da ivimo.
Od hrane do cvea
Organski pokret nastao je, u stvari, sredinom 20. veka, kad su napredni, vizionarski pojedinci Lorens Hils i Iv Balfur poeli
da dovode u pitanje pravac kojim je krenula proizvodnja hrane, a tu su i poeci organskog batovanstva. Oni su naroito bili
zainteresovani za zdravu proizvodnju hrane i upravo je u oblasti proizvodnje hrane
organsko gajenje ostvarilo najvei napredak. Meutim, organski metodi nisu samo
za vonjake i povrtnjake. Oni mogu da se
primene na sve oblasti batovanstva, od
travnjaka do cvetnih leja i saksija na prozorima. Danas raste interesovanje za organsko odravanje javnih parkova, sportskih terena, igralita, pa ak i parking prostora.
Budunost je organska
U protekloj deceniji zabeleen je fenomenalan porast interesovanja za sve to je
organsko. Organski pokret - koji su dugo
inili energini, posveeni, aktivni, ali relativno malobrojni entuzijasti - zaista je sazreo. Organska hrana je u irokoj ponudi u
ORGANSKA BATA
Pokret narasta
U godinama koje su sledile, interesovanje za organske principe poraslo je i u
SAD. Derom Rodejl je 1942. godine pokrenuo asopis Organska zemljoradnja i
batovanstvo, jedan od prvih koji je promovisao metode organskog gajenja. Jedan deo amerikih zemljoradnika usvojio
je organsku praksu, a mnogi batovani
postali su svesni mogunosti koje ona prua. Tokom 60-ih godina prolog veka, nastala je ira reakcija na upotrebu pesticida,
podstaknuta otkriima Rejel Karson, iznetim u njenoj upeatljivoj knjizi Tiho prolee, u kojoj je istakla tetne posledice ovih
hemikalija po ivotnu sredinu. Taj proces
se ubrzao zato to je u javnosti tokom 70ih i 80-ih godina poveana svest o problemima zatite ivotne sredine. U to vreme
poela je da se prodaje organska hrana,
iako samo u malim, specijalizovanim prodavnicama. Tokom poslednje decenije 20.
veka, niz incidenata vezanih za industrijski
proizvedenu hranu, ukljuujui pojavu bolesti ludih krava i genetski modifikovane
hrane (vidi str. 296), doveo je do eksplozije u potranji organski proizvedene hrane. Danas, u novom milenijumu, perspektiva organske proizvodnje ne moe biti
sjajnija. Neki ak predviaju da e, po sadanjoj stopi rasta, organska zemljoradnja
u sledeih 25 godina zameniti klasinu.
Dakle, ko je danas taj ko e da
kae ta je organsko?
Ako hrana treba da ponese oznaku organska, potroa mora da bude siguran
da je ona zaista organski odgajena. Da bi
se odralo poverenje potroaa, u mnogim
zemljama zabranjena je prodaja hrane kao
organske ukoliko ne nosi registrovanu oznaku kojom se potvruje da je odgajena
po odobrenim organskim standardima. Ti
standardi - koji su praktina primena osnovnih organskih naela - pokrivaju sve aspekte gajenja, skladitenja i prerade hra-
UVOD
ta DOBijate ORganSkOm
PROizvODnjOm?
Organska proizvodnja prua mnogo, kako vaoj porodici, tako i iroj ivotnoj sredini.
zdrava ishrana
Organski proizvodi nikad ne mogu biti
garantovano bez ikakvih pesticida - na
svet je suvie zagaen da bi bilo ko mogao
to da tvrdi - ali oni se gaje bez oslanjanja
na arsenal pesticida koji se koristi u klasinom gajenju. Na Zapadu je registrovano
malo sluajeva trovanja pesticidima, ali mi
zapravo nemamo pojma o kumulativnim,
hroninim dejstvima koktela niskih koncentracija pesticida koje smo svi uneli u
organizam konzumiranjem konvencionalno
proizvedene hrane. Riziku su naroito izloene bebe i mala deca, zbog male telesne
teine. Pesticidi su pronaeni ak i u majinom mleku.
Gajenjem sopstvenog, organskog voa,
povra i zainskih biljaka, biete sigurni da
je hrana koju jedete vi i vaa porodica
maksimalno zdrava i svea. Moi ete i da
uivate u znatno irem spektru namirnica
nego kad ih kupujete u prodavnicama. Pored toga, istraivanja pokazuju i da organski proizvedena hrana ima veu hranljivu
vrednost u pogledu kljunih sastojaka kao
to je vitamin C.
Tragovi pesticida, meutim, ne nalaze se
samo u hrani. Seeno cvee, esto uvezeno iz zemalja u kojima upotreba pesticida
10
nije strogo kontrolisana, ponekad je prskano supstancama koje su u drugim zemljama zabranjene - zato ima smisla da sami
gajite cvee.
zdrava bata
Primenom organskog batovanstva moi
ete potpuno da izbegnete korienje pesticida. Vi, vaa deca, i ivotinjski svet koji
poseuje vau batu, moi ete bezbedno
da uivate u njoj.
zdrav ivotinjski svet
ivotinje su neizbeno rtve - kako u
broju, tako i spektru vrsta - ubrzane degradacije ivotne sredine. Alarmantna je injenica da su nekad uobiajene vrste ptica, kao to je plava ptica danas, malobrojnije nego pre 50 godina. Bezbrojne manje
poznate vrste opstaju s neizvesnom sudbinom.
Nije nikakvo iznenaenje da ivotinjski
svet napreduje na organskim farmama i u
batama, a injenica da sve vie zemljoradnika i batovana odbacuje upotrebu
hemikalija budi nadu da e se trend stalnog smanjivanja ivotinjskog sveta obrnuti. Naune studije pokazuju da na organskim farmama postoji vea brojnost i raznovrsnost divljih ivotinja nego na veini
konvencionalnih farmi. Uprkos relativno
maloj povrini bata u odnosu na farme,
one su ipak znaajne. Organska bata, ma
koliko skromne povrine, moe da privue
obilje raznovrsnih ivotinja. U stvari, jedno
od veih zadovoljstava koje prua organska proizvodnja jeste uivanje u pticama,
leptirima i drugim malim stvorenjima koja
dele batu s vama. Razliitost stvara ravnoteu, pa su tetoine manji problem tamo gde buja ivotinjski svet.
zdrava ivotna sredina
Zagaenje ivotne sredine sve ei je
faktor savremenog ivota. Deponije smea
i postrojenja za njegovo spaljivanje, koja
su izgraena da bismo se oslobodili veno
narastajuih brda smea, nisu ba prijatno
ORGANSKA BATA
okruenje. Organsko batovanstvo podstie viekratno korienje i recikliranje svega to se esto baca ili spaljuje i time pomae smanjivanje brda smea.
Gotovo da je nemogue proceniti tetu
koju su metodi intenzivne poljoprivrede
naneli ivotnoj sredini u proteklih pola veka. U velikoj meri uniteni su dragoceni
elementi pejzaa kao to su ive ograde,
livade pokrivene poljskim cveem i movare. Preterana upotreba mineralnih ubriva
zagadila je jezera i reke, u mnogim sluajevima guei ih gotovo potpuno podsticanjem nenormalnog rasta algi i vodenog korova. Pesticidi su svuda u ivotnoj sredini:
na kopnu, u moru, ak i na Severnom i
Junom polu, gde se nagomilavaju u telima ivotinja kao to su foke, pingvini i
polarni medvedi.
Organska zemljoradnja i batovanstvo,
koji se ne oslanjaju na aditive, izazivaju
veoma mala zagaenja. Oni uvaju i pospeuju elemente pejzaa koji su stanita
divljih ivotinja, to je od kljunog znaaja
za suzbijanje tetoina. Nije nikakvo udo
to nauna istraivanja iznova ocenjuju organsko gajenje kao najodriviji metod koji
postoji.
zdrav dep
Neuoljivi trokovi konvencionalne zemljoradnje su ogromni. Samo u Velikoj Britaniji, godinji troak preiavanja pijae
vode da bi se sadraj pesticida sveo na
prihvatljiv nivo, kree se oko 170 miliona
dolara. Uklanjanje nitrata kota dodatna
22 miliona. Ti trokovi jo su vei u SAD,
naravno, a plaaju ih potroai, direktno iz
svog depa.
Metodi organskog batovanstva mogu
da smanje cenu koju ljudi plaaju. Pravljenje komposta i komposta od lia, na
primer, moe da eliminie potrebu za kupovinom dodataka za obogaivanje zemlje
i mineralnih ubriva, a znaajne sume
novca mogu se utedeti proizvodnjom
sopstvenih organskih proizvoda.
11
UVOD
zdrava budunost
Pomisao da nau planetu nismo nasledili od predaka, nego smo je pozajmili od
potomaka, obavezuje sve nas. Organski
metodi pomau nam da ostvarimo tu filozofiju u praksi.
irom sveta, sve su vei pritisci da se
intenzivira proizvodnja hrane, to poveava zavisnost od primene hemijskih aditiva,
a sve se vie smanjuje spektar biljnih vrsta
i njihovih sorti koje mogu da reaguju na te
aditive. Poslednja manifestacija tog trenda, ona koja najvie zabrinjava, jeste genetska modifikacija, koja predstavlja antitezu organskog gajenja. Takav razvoj porie lokalno znanje, tradicionalnu strunost,
odrivost, raznovrsnost i ravnomernu rasporeenost moi i kontrole. Predstavnici
industrijske proizvodnje hrane mogu da
kau da je njihov nain jedini koji moe da
nahrani ceo svet, ali mnogi se nee sloiti
s tim. Organski pokret nudi zdrav, odriv,
alternativni pogled na budunost.
Prednosti i koristi
Organski metodi mogu da se primene na
celu batu, ne samo na jestive biljke; sutinu ini ishrana zemljita. Recikliranje doprinosi smanjenju nepotrebnog otpada, a
mogu da se iskoriste i prirodni ciklusi: ako
gajite biljke koje privlae divlje ivotinje,
one e zauzvrat, pomoi u suzbijanju tetoina.
ta je ORganSkO
BatOvanStvO?
Organsko batovanstvo nije samo zamena hemikalija, kao to su mineralna ubriva i pesticidi, prirodnim preparatima, kako
se esto pojednostavljeno opisuje. Ono je
mnogo vie od toga, u teoriji, ali i u praksi.
Osnovna naela
Konvencionalna ubriva uglavnom su
rastvorljiva (njihovi sastojci direktno su
dostupni biljkama). S druge strane, organski metodi oslanjaju se na iva bia nasta-
12
ORGANSKA BATA
13
UVOD
OUvanje StaRinSkOg
POvRa
Raznovrsnost je kamen temeljac organskog gajenja, a sloboda izbora je neto to
svi batovani cene, naroito kad je u pitanju izbor biljaka. Organizacije za ouvanje
semena pomau da se i jedno i drugo odri
u biljnom carstvu.
nae batovansko naslee
Svake jeseni, starinski batovani ubiraju seme koje e produiti ivot jednom
malom delu istorije za jo jednu godinu.
Seme koje skupljaju pripada starinskim
biljkama - sortama koje su gajene u 18,
19. i poetkom 20. veka.
Da ih ti posveeni batovani ne uvaju u
svojim dvoritima, mnoge od starovremenskih biljaka danas ne bi postojale. One
nisu pogodne za industrijsku proizvodnju
jer ne mogu da se ubiru mehanikim putem ili transportuju na vee razdaljine do
pijaca. Meutim, esto su idealne za kune
batovane, ije potrebe i navike ostaju nepromenjene generacijama.
Mnoge starinske biljke imaju bolji ukus ili
su meke od njihovih hibridnih zamena, a
mnoge imaju dui period berbe. Ako se
godinama proizvode na jednom mestu,
mogu da se prilagode klimi i zemljitu te
oblasti i po rodnosti prestignu savremene
sorte. Druge vrste su manje rodne od dananjih hibrida, ali imaju veu otpornost
na bolesti i insekte.
Ukus istorije
Starinske biljke predstavljaju tananu vezu s prolou. Kao kvalitetni stari nametaj i drevni porcelan, batenske biljke ranijih generacija pribliavaju nas onima koji
su ih proizvodili pre nas. Neki starinski varijeteti imaju fascinantnu istoriju. Za kukuruz anasazi, pronaen u jednoj peini u
Juti, smatra se da je star vie od 800 godina, a za pasulj divlja guska Monstoler
pria se da je izvaen iz voljke guske koja
je ulovljena 1864. godine u okrugu Somer-
PRelazak na ORganSkU
PROizvODnjU
Kao to e ova knjiga pokazati, prelazak
na organsko nije samo pitanje promene
vrste sredstava za prskanje ili ubriva (iako ete to verovatno uraditi). On podrazumeva promenu pristupa negovanju bate,
tretiranje bate kao zaokruenog entiteta
u kom se podstiu prirodni sistemi, kako bi
im se omoguilo da napreduju. To znai da
14
PRODavniCa za
Stavka
Seme i rasad
Biljke
i seme
Sadnice
Lukovice
Krtole
Saksije i
podloge
za proizvodnju
Zainske biljke
Saksije i druge posude
Vree za gajenje
Podloge za gajenje
Preparati za zadravanje vlage
Preparati za obogaivanje
zemljita
Plodnost
zemljita
Pravljenje
komposta
Suzbijanje
korova
Suzbijanje
tetoina
Kontejneri za kompost
Aktivatori komposta
Kontejneri za kompost s glistama
Rastresita smesa od slame i
ubriva
Membrane za prekrivanje zemljita
Gorionici za uklanjanje korova
Pesticidi
Prepreke i zamke
Bioloka kontrola
Stanita za divlje ivotinje
Organski izbor
Organski gajeno povre i seme zainskih biljaka, rasad luka i lukovice belog luka; takoe,
seme nekih vrsta cvea
Organski proizveden rasad povra; neke vrste
poljskog cvea
Organski proizvedene lukovice
Organski dobijeno seme krompira; odabrane
sorte, otporne na tetoine i bolesti, tamo gde
je mogue
Ogranien spektar i ponuda organski proizvedenih biljaka dostupni su u specijalizovanim uzgajalitima
Dostupan je irok spektar
Bioloki razgradljiv presovani papir i karton
Dostupne su napunjene organskim podlogama
Dostupno je organsko seme, zemlja za saksije i
druge svrhe
Proizvodi na bazi morske trave
Kompostirano ubrivo ivotinjskog porekla i biljni otpad; irok spektar materijala, razliite jaine ubrenja
Organski proizvedeno je jo uvek nedostupno u
iroj prodaji
irok spektar proizvoda biljnog, ivotinjskog i
mineralnog porekla; neki od njih su iz organskih
izvora
Spektar proizvoda biljnog, ivotinjskog i mineralnog porekla; neki od njih su iz organskih izvora
Drvo ili reciklirana plastika
Bakterijski i biljni
Drvo, reciklirana plastika, presovani papir
Bioloki razgradljiva smesa, ponekad organskog porekla
Bioloki razgradljiva i sintetika smesa
Gasni
Svi koji su dozvoljeni za upotrebu u organskoj
bati
Sirovi prekrivai, zamke za pueve, masne
trake itd.
Dobra ponuda, ali uglavnom putem naruivanja
Kuice za ptice, mreokrilce i druge prirodne
neprijatelje tetoina
15
ORganSke Bate
Stavka
Seme i rasad
Sadnice
Lukovice
Krtole
Cvee, bunje, voe i
grmovi
Zainske biljke
Saksije i druge posude
Vree za gajenje
Podloge za gajenje
napomena
Potraite priznati simbol za organske
proizvode. Najnovija dostignua;
spektar je jo uvek ogranien, ali se
brzo iri.
Druge mogunosti
Ako ne moete da nabavite organsko seme, koristite seme koje nije
tretirano hemikalijama (videti str.
319) ili uvajte sopstveno. Ne uzimajte genetski modif. sorte.
Potraite priznati simbol za org. proiz. Gajite sami.
Ogranien spektar iz malog broja izvora.
Potraite priznati simbol za organ. proiz. Nikad ne kupujte lukovice izvaene iz divljine.
Ako ne moete da nabavite organDostupan je relativno irok spektar.
Potraite priznati simbol za organske sko seme, koristite konvencionalno
ili gajite minijaturne biljke, pa uvajte
proizvode.
sopstvene krtole.
16
ete poeti da razvijate dugorone strategije odravanja plodnosti zemljita i suzbijanja tetoina i bolesti.
kako da ponete
Najbolji nain da preete na organsko
gajenje jeste kao kad uite da plivate jednostavno skoite u vodu. Ponite da koristite organske metode i odbacite upotrebu hemikalija odjednom i u svim delovima
bate. Ova knjiga je puna praktinih saveta koji e vani pomoi u procesu prelaska,
bez obzira da li poinjete od praznog prostora, raskrujete povrinu pod korovom ili
transformiete postojeu batu.
Poglavlje Zemljite i briga o njemu pomoi e vam da upoznate zemljite u vaoj
bati i nauite kako da ga iskoristite na
najbolji nain. Poglavlje Korov i njegovo
suzbijanje daje savete za raskrivanje zakorovljenih povrina i suzbijanje rasta korova. Spreavanje je najdelotvornija strategija suzbijanja tetoina i bolesti. Poglavlja Zdravlje biljaka i Batovanstvo za ivotinjski svet puna su preporuka i saveta.
Organski metodi ne prestaju na obodu
bate - oni se primenjuju i na travnjacima
(videti poglavlje Travnjaci i njihova nega).
Takoe, vano je da razmiljate organski
u odnosu na krupne linije pejzaa (videti
Okvir za batu) i proizvodnju u stakleniku
(Batovanstvo u staklenicima).
Vodi za organske batovane H.D.R.A.
(str. 442) nabraja tehnike i materijale koji
su pogodni za upotrebu u organskoj bati.
Oni su podeljeni u tri kategorije: najbolje u
praksi, prihvatljivo i kvalifikovano kao prihvatljivo. Kad poinjete, verovatno ete uglavnom primenjivati tehnike iz druge i tree kategorije, napredujui ka najboljem u
praksi dok se i vi i vaa bata prilagoavate organskim metodima.
koliko je vremena potrebno?
Od komercijalnih proizvoaa koji prelaze na organske metode oekuje se da prou kroz period tranzicije, koji obino traje dve godine. Za to vreme, oni tretiraju
ORGANSKA BATA
Organsko po projektu
Stvorite i odravajte organsku batu bez
obzira na oblik, veliinu i projekat
Bilo da obnavljate postojeu batu ili poinjete da oblikujete novu od nule, isplatie vam se da razmiljate organski od samog poetka. Da bi organska bata bila
uspena, morate da se oslanjate u istoj
meri na paljivo planiranje i konkretan rad
u bati. Kako god da ste projektovali batu, moete da je pretvorite u organsku bilo da imate nekoliko jutara zemlje na selu ili majuni plac u gradu.
Naite neko udobno mesto, sedite, opustite se i posvetite vreme kovanju planova.
Razgovarajte o vaim idejama sa ostalima
koji e koristiti batu. Uvek imajte u vidu
odravanje i budite realni kad odluujete
koliko vremena elite da provedete radei
u bati. To je trenutak kada u plan treba
da ugradite oblike odravanja koji iziskuju
to manje napora. Planirajte reenja i izbegavajte potencijalne probleme.
Uz pomo mape postojee bate, zaotrene olovke i gumice, moete postepeno
da razradite odgovarajui glavni plan bate, u koji ete uneti sve elemente koji su
vam potrebni. Napravite vie kopija osnov-
18
ORGANSKA BATA
ik gRaDSka Bata
Elegantan izgled koji moe da se odrava
bez mnogo truda, za osobe koje ele da imaju mesto gde mogu da se opuste i ugoste
prijatelje (slika na narednoj strani).
1. Podloga i nametaj od crvenog kedra za
poploani deo bate; drvo treba da bude iz
obnovljivih uma.
2. Saksija sa visokim cveem - potraite
neku zanimljivu biljku umesto serijski proizvedenih umetnikih dela.
3. Drvena garnitura za sedenje za goste.
4. iroke drvene stepenice s niskim potpornim zidom od drveta koje je sa svake
strane otporno na truljenje.
5. Lokalne vrste bunova koji ne zahtevaju
puno odravanja, za privlaenje i pruanje
sklonita divljim ivotinjama.
6. Staze od lomljenog kriljca (nusproizvod
u kamenolomima) poloenog preko materijala za suzbijanje korova.
ORGANSKO PO PROJEKTU
19
20
ORGANSKA BATA
21
ORGANSKO PO PROJEKTU
vOnjak U PReDgRaU
Izgled bate esto se zasniva na postojeim linijama. Ova bata planirana je za ljude
koji ele da proizvedu malo povra i bati daju utisak vonjaka, stavljajui naglasak na
nekoliko predivnih starih stabala jabuka (slika na prethodnoj strani).
klju za uspean vonjak u predgrau
1. Poljsko cvee ispod stabala jabuka privui e insekte koji oprauju; vodite rauna
da kad kosite travu ne otetite koru drvea.
2. Pokoene staze vode do senice; ako posejete kratku ili visoku travu, stvoriete stanite za irok spektar ivotinja, od drozdova
(kratka trava) do vodozemaca (visoka trava).
3. Postolje na drvenom krovu senice stvara dodatno stanite za ivotinje.
4. Povre gajeno u okviru cvetnih leja; ukrasno cvee kamuflira povre i ini ga manje izloenim tetoinama.
22
ORGANSKA BATA
ORGANSKO PO PROJEKTU
23
24
ORGANSKA BATA
Divlje ivotinje
Postojee vrste divljih ivotinja su vai
prijatelji u bati. Osim to vam pravi drutvo, lokalna fauna ima i znaajniju funkciju. Stvorite odgovarujue uslove za nastanjivanje ivotinja, a one e vam - od mikroba do ptica - zauzvrat pomoi da bata
napreduje, osloboena od tetoina i bolesti.
Gustii, obrubi sa bunovima, meovite
ivice, mrtvo drvee, jezerca i nisko rastinje pruaju sklonite i stanite za ova korisna stvorenja. Saenjem drvea i bunova
koji daju plodove, kao to su imela, glog,
viburnum, divlja jabuka i bunaste rue ne
samo to ete doprineti da bata bude ivopisna u jesen i zimu, nego ete obezbediti hranu za divlje ivotinje. Jednogodinje i viegodinje cvee privlai u batu insekte koji se hrane nektarom. Neke hibridne vrste, naroito one s dvostrukim cvetovima, sterilne su i nemaju privlanost za
insekte koji se hrane nektarom; takoe,
one ne daju seme, ime uskrauju hranu
pticama i sisarima.
Voda je uvek dobrodola divljim ivotinjama. Jezerce (videti Batovanstvo za ivotinjski svet, str. 189), smeteno u mirnom kutku bate, moe da postane dom
mnogim korisnim ivotinjama. Postavite ga
blizu bunova, drvea i visoke trave, da
biste obogatili raznovrsnost stanita. Ako
niste u mogunosti da napravite formalno
jezerce, razmotrite druge forme vodenih
povrina, kao to su mala fontana, sanduk
sa vodenom batom ili obina kada za
ptice.
elementi Dizajna
ak i kad vam formalan izgled bate nije
cilj, isplati se da projektujete solidnu strukturu - kostur bate. Na taj nain ete obezbediti atraktivan izgled i leti i zimi. Neke od
najuvenijih bata u Velikoj Britaniji, kao
to su Sisingharst i Hidkot, izrazito su
strukturisane i sastoje se od niza delova,
osmiljenih po jednostavnim, ali strogo
25
ORGANSKO PO PROJEKTU
Delovi za igru
Delovi za kompost**
Delovi za sedenje
Deo za ivotinjsko ubrivo*
Drvee
Gomile skupljenog granja
Gomile skupljenog lia**
bunovi i cvee
Izvori elektrine energije
Izvori hrane za ivotinje**
Jezerce ili ostale vodene povrine*
Kontejner za kompost s glistama
Navodnjavanje
Osvetljenje
Parking
Povre
poret
Sakupljanje kinice**
Skladite za drva i ugalj
Staklenik
Stanita za ivotinje**
Staze
trik za ve
Voe
Zainske biljke
Zatitni sanduci
ivice i zakloni
26
ORGANSKA BATA
ORGANSKO PO PROJEKTU
27
PORODina Bata
Porodica eli batu u kojoj e se zabavljati i
moi da razvija interesovanje za ivotinjski
svet (slika na prethodnoj strani).
1. Gusti zasad u prednjem delu bate omoguuje delotvorno suzbijanje korova.
2. Prilazni put od ljunka, lomljenog kamena ili cigle, poloen na kompaktnu osnovu
preko materijala za suzbijanje korova; u sredini su biljke koje prekrivaju zemljite.
3. Kontejneri za reciklau papira, stakla i
konzervi.
4. Kante za gliste koje kompostu daju vredne hranljive sastojke.
5. Prostor za sedenje. Zainske biljke u depovima zasada izmeu recikliranog kamena
ili cigle; upovi za salatu i jestivo cvee.
6. Jezerce koje privlai divlje ivotinje, prekriveno sigurnosnom metalnom reetkom
dok su deca mala.
7. Mozaik od kamenih ploa koji je napravila cela porodica, postavljen na stazu.
8. Stoi za ptice koji treba da ih privue da
se gnezde u bati.
28
ORGANSKA BATA
Ovaj plan pokazuje visokoproduktivan plac za batovane koji ele da gaje posebne biljke kao i uobiajeno voe
i povre.
1. Raznovrsne jestive biljke, ukljuujui lenike, dudinje, divlje jagode, japanske maline, kupine i suncokret.
2. Livada pod biljkama s jestivim listovima kao to su
kiseljak, maslaak i salatna dinjica; kratko potkresani
obodi kontroliu njihovo irenje i obezbeuju laki pristup.
3. Izdignute leje za salatu i jestivo cvee.
4. Deo poploan recikliranim drvetom.
5. Staklenik napajan solarnom energijom obezbeuje
prirodnu toplotu za nene biljke i mesto za kadu s toplom vodom.
6. Nunik za kompost.
7. Kontejneri za kompost s glistama, pored skladita za
drva i povre.
8. Burad za uvanje vode sa svih krovova.
9. Staze od reciklirane i lomljene cigle; depovi za zasade zainskog bilja.
ORGANSKO PO PROJEKTU
29
30
ORGANSKA BATA
gRaDSka Bata
Bata na maloj padini projektovana za odmor i kao prirodno osveenje u urbanom okruenju (slika gore).
1. Poploani deo sa stolom i stolicama za
obedovanje napolju, izraen iskljuivo od prirodnih materijala - reciklirane cigle okruuju
podlogu od lomljenog crepa.
2. Jezerce privlai divlje ivotinje kao to
su ptice, insekti i vodozemci koji su prirodni
neprijatelji tetoina; blagi nagib sa strane
na kojoj su cvetne leje omoguuje ivotinjama laki pristup.
3. Potporni zid, neophodan posle stvaranja
nagiba, konstruisan od tekih, uspravno postavljenih recikliranih drvenih greda.
4. Staze od lomljenog kriljca (nusproizvod
kamenoloma) oiviene ciglom, sa depovima
za biljke koje prekrivaju zemljite, kao kontrast tamnim tonovima kriljca.
5. Mali cvetni travnjak s prolenim lukovicama, belim radama i detelinom, koji poveava raznovrsnost divljih ivotinja, a ne iziskuje mnogo koenja i odravanja.
6. Zasad bunova koji ne zahtevaju mnogo
odravanja, a zanimljivi su cele godine. Takoe, obezbeuju hranu i sklonite za ptice i
druge ivotinje.
7. Bure za skupljanje kinice s kunog krova za biljke u saksijama i za jezerce.
8. Kontejner za kompost.
9. Kontejneri za reciklau papira, stakla i
konzervi.
10. Sto za ptice privlai vrste koje tamane
tetoine.
11. Kontejner za kompost s glistama za reciklau kunog smea.
12. up od terakote (sredinja taka bate) moe da se koristi za proizvodnju zainskog bilja ili salate.
OSnOve
jete, sadite, plevite korov i primetiete koje biljke uspevaju, a koje ne. Ako, meutim, poinjete u novoj bati, odmah obratite posebnu panju na zemljite. Uzmite
ga u aku da biste osetili teksturu (videti
str. 34); iskopajte rupu i pogledajte profil
zemljita da biste saznali vie o strukturi ili
poaljite uzorak na analizu (videti str. 37)
da biste dobili podatke o pH i eventualnom
disbalansu hranljivih sastojaka.
Struktura zemljita
Plodnost zemljita nije samo pitanje koliine hranljivih sastojaka koje ono sadri to je zbir svih karakteristika koje su neophodne za rast biljaka. Struktura zemljita odnosno nain na koji je sastavljeno - ima
istu vanost. Na primer, masno zemljite
puno gline moe da bude bogato hranljivim sastojcima, ali da na njemu slabo uspevaju biljke jer je puno vode i suvie teko da bi korenje raslo na odgovarajui nain. Jednostavnim poboljanjem strukture
- poveanjem koliine vazduha u zemljitu
putem dodavanja kabastih organskih materija - moe da se stvori drastina razlika.
Posno, peskovito zemljite moe da bude
siromano hranljivim sastojcima, ali jednostavnim obogaivanjem sredstvima kao
to je kompost od lia, koji poveava kapacitet zemljita da zadri hranljive sastojke i vodu, moe da se postigne znatno poboljanje.
Za razliku od tipa zemljita, struktura
zemljita je neto to batovan moe da
izmeni. Ovo poglavlje opisuje kako da
upoznate i poboljate strukturu zemljita i,
to je jednako vano, kako da izbegnete
da ga upropastite.
33
loa struktura
- Korenje je plitko.
- Miris je neprijatan.
- Voda se zadrava u rupama ili na povrini (ili neposredno ispod nje) ili se oceuje odmah.
- Zemljite je lepljivo ili u tvrdim grudvama ili veoma suvo.
- Ima veoma malo glista.
- Gornji sloj je kompaktan.
- Povrinski sloj nestaje kad je vlaan, a
kad se isui pretvara se u koru.
ta je u zemljitu?
Otprilike polovinu zapremine zemljita
ine mineralne estice od erodiranih stena,
organske materije i ivi organizmi; drugu
polovinu ine voda i vazduh. Zajedno, ovi
sastojci formiraju materiju koja moe efikasno da podrava rast biljaka. Hranljivi
sastojci za biljke nastaju od mineralnih
estica i proizvoda raspadanja organskih
materija. Hemijski sastav zemljita odreuje i pH vrednost, odnosno kiselost. Od
nje zavisi izbor biljaka koje moete da proizvodite i dostupnost nekih hranljivih sastojaka.
tipovi zemljita
Storinama godina stene erodiraju sve do
nivoa estica, koje su osnovni sastojak gotovo svih vrsta zemljita. Veliina i hemijski sastav estica zavise od stena od kojih
potiu i odreuju tip zemljita u vaoj bati. Postoje tri tipa estica erodiranih stena
koje ine zemljite: pesak, mulj i glina.
Koliina razliitih estica odreuje tip zemljita, odnosno njegov naziv, kao i karakteristike i nain odravanja. Veina tipova
je meavina sve tri vrste estica. Ako su u
priblino jednakoj razmeri, zemljite se naziva ilovaa. Ako je jedna vrsta estica dominantna, tada se zemljite naziva peskovitim, muljevitim ili glinom i ima karakte-
ristike tih estica. Nije uvek lako tano odrediti koji tip zemljita imate, naroito u
bati u koju su nanoeni razliiti tipovi zemljita. Ipak, ako uzmete uzorak vlanog
zemljita u aku, protrljate ga izmeu prstiju i napravite kobasicu, moi ete da
steknete utisak koje estice su dominantne (videti kolonu Izgled i oseaj u tabeli
na sledeoj strane). Uzmite punu aku zemljita i dodajte mu vodu. Mesite ga u aci dok ne postane ravnomerno vlano i povadite kamenie i grudvice.
- glina. Zemljite s dominantnim esticama gline uglavnom je gusto, lepljivo i
teko se obrauje. Siune estice gline se
zbijaju i ostavljaju malo prostora za vazduh.
- Peskovito zemljite. Na drugom
kraju skale, zemljite s visokim sadrajem
peska uglavnom je suvo. Relativno irok
prostor izmeu estica prevelik je da bi zadrao vodu, zato se ona brzo povlai iz zemljita, odnosei sa sobom hranljive sastojke.
- muljevito zemljite. Po karakteristikama je izmeu gline i peskovitog.
- tresetno zemljite. Nastaje u vlanim, kiselim sredinama koje spreavaju
potpuno razlaganje organskih materija,
kojima je bogato. Moe da bude veoma kiselo i neplodno, ali i plodno i produktivno.
34
ORGANSKA BATA
zemljite koje ima dobru razmeru obe veliine pora moe da se kae da dobro odvodi vodu, a zadrava vlagu. U zemljitu punom vode, ona potiskuje vazduh iz velikih
pora, ime oteava ivot biljkama i ivotinjama.
ivot zemljita
Zemlja vrvi od razliitih ivih vrsta - od
mikroskopskih bakterija i gljivica do vidljivih bia kao to su gliste, bube, puevi i
larve insekata. Mnoga od ovih stvorenja
odgovorna su za recikliranje organskih
tipovi zemljita
Svi tipovi zemljita, osim tresetnog, nastaju od stena. Razliita veliina estica, iako
se nama one sve ine minijaturnim, igra kljunu ulogu u teksturama zemljita. Kada
bi se estica gline uveala do veliine zrna peska, po istoj razmeri bi zrno peska bilo
veliko kao ovek.
Izgled i oseaj
Prednosti
Mane
Tresetno zemljite
i zemljite bogato
organskim materijama
Glina
Moe da bude
bogata hranljivim
sastojcima i
vodom
Peskovito
zemljite
Brzo se zagreva
i lako obrauje
Muljevito
zemljite
Relativno dobro
zadrava vodu i
ima prilino visok
sadraj hranljivih
sastojaka
Slano zemljite
Nema
35
materija koje razlau tako da hranljivi sastojci postanu dostupni biljkama. Njihove
aktivnosti utiu i na strukturu zemljita.
Neki organizmi koji ive u zemlji mogu
da budu tetoine ili uzronici bolesti - ali
veina nije tetna, ak je i korisna. Kao i u
ivotnoj sredini iznad zemljita, to je zajednica organizama raznovrsnija i aktivnija, manje je verovatno da e neka vrsta da
se otme kontroli. Problemi e se ree pojaviti u zemljitu dobre strukture, bogatom
organskim materijama, koje podstie raznovrsnu i aktivnu mikrofloru i faunu.
Gliste su najupadljivije i najpoznatije ivotinje koje ive u zemlji. Kad se zemljite
obrauje, mogu da budu iskopane na povrinu. One pomau u preradi organskih
materija tako to ih odvlae u dublje slojeve pre nego to ih pojedu. Tuneli koje kopaju slue za provetravanje zemljita i bolji
odvod vode; njihov izmet je izvor hranljivih
sastojaka, a pomau i u formiranju grudvica zemlje.
korisni mikroorganizmi
U zemlji ive mnogi mikroskopski organizmi. Uprkos siunosti, oni vre funkcije
od ivotnog znaaja za zdravlje zemljita.
U njih se ubrajaju bakterije koje se hrane
azotom iz vazduha i korisne mikorizne gljive.
Bakterije koje vezuju azot imaju simbiotski odnos s biljkama i ive u kvricama na
korenju. Mikorizne gljive ive zakaene za
grudvice zemlje
Razne vrste mineralnih estica, zajedno sa organskim materijama, formiraju zemljane
grudvice velike po nekoliko milimetara u preniku. Mrea pora izmeu njih, koja zadrava vodu i vazduh, ini prostor u kom raste korenje i borave ivotinje i mikroorganizmi. Kad zemljite ima dobru strukturu, grudvice se ne raspadaju lako i mogu da izdre
kiu i obraivanje. Kad je struktura loa, one se brzo raspadaju. Najoigledniji primer je
tvrda kora ili pokorica, koja nastaje na povrini kad se zemljite slabog kvaliteta isui.
36
ORGANSKA BATA
moda ete morati da u zemljitu poveate nivo azota, fosfora, kalijuma i magnezijuma - hranljivih sastojaka koje biljke koriste u najveim koliinama. I drugi minerali povremeno mogu nedostajati, to za posledicu ima niz simptoma (videti str. 86).
Meutim, ti simptomi nisu uvek posledica nedostatka nekog hranljivog sastojka u
zemlji. I viak nekog od njih - uzrokovan
dodavanjem previe ubriva, na primer moe da izmeni hemijski sastav zemljita i
uini druge sastojke nedostupnim biljkama. Loa struktura, nedostatak vode i nestabilna pH vrednost takoe mogu da spree da biljke dobijaju hranljive sastojke koji
su im neophodni. Neki od njih, ukljuujui
azot, lako se ispiraju iz zemljita.
U naelu, nema potrebe da se brinete
zbog preciznih nivoa hranljivih sastojaka u
zemlji. Primenom organskih metoda brige
o zemljitu obezbediete biljkama dobru,
uravnoteenu ishranu. Meutim, u novoj
bati, ili tamo gde biljke ne uspevaju bez
nekog oiglednog razloga, bie od koristi
da date zemljite na analizu, kako biste ot-
HemijSki SimBOli
Hranljivi sastojci za biljke obino se oznaavaju hemijskim simbolima - koji se sastoje od
jednog ili dva slova - naroito u oblasti mineralnih ubriva, u kojoj je NPK (azot-fosforkalijum) srazmera najistaknutiji aspekt obeleavanja proizvoda. Meutim, i za organske
batovane korisno je da naue ove konvencionalne skraenice.
makroelementi
Azot (N), Fosfor (P), Kalijum (K), Magnezijum (Mg), Kalcijum (Ca), Sumpor (S).
mikroelementi, elementi u tragovima
Gvoe (Fe), Mangan (Mn), Bakar (Cu), Cink (Zn), Bor (B), Molibden (Mb).
Simboli se pojavljuju i zajedno da bi oznaili hemijska jedinjenja - po pravilu su to uobiajeniji oblici u kojima hranljivi sastojci mogu da se primenjuju. Na primer, kameni fosfat se pie kao P2O5, potaa kao K2O, a kre ili kalcijum karbonat kao CaCO3.
37
38
ORGANSKA BATA
ORganSkO ODRavanje
zemljita
Kako ete tretirati vae zemljite zavisi
od njegovog tipa, prethodnog odravanja i
onoga to raste - ili e rasti - na njemu.
Ako, na primer, za siromano, ocedito zemljite odaberete biljke koje vole suu,
njima nee biti potrebno mnogo nege. Livadu s poljskim cveem, kojoj treba zemljite s niskim sadrajem hranljivih sastojaka, brzo e potisnuti druge vrste ako ponete da je ubrite. S druge strane, zbijena
glina u bati novoizgraene kue zahtevae znatan napor da bi bila obogaena.
bunju koje raste na zemljitu s puno ilovae bie potrebno samo povremeno prekrivanje smesom slame i ubriva, dok e
za deo s povrem biti neophodno planiranje programa odravanja da bi ono odralo svoje karakteristike.
Organski pristup
Organski pristup brizi o zemljitu je kombinacija dobre hortikulturalne prakse i korienja, kad je potrebno, kabastih organskih materija kao to su kompost i ivotinjsko ubrivo, uz dodatak organskih ubriva
(prirodnih proizvoda ivotinjskog, biljnog i
mineralnog porekla). Organski dodaci esto su reciklirane otpadne materije. Pored
toga to su dobre za zemlju, ovakvo korienje pomae da se izbegne zagaenje
koje bi izazvalo njihovo odlaganje na deponije i mesta za spaljivanje. Organski
batovani, sledei primer koji im daje pri-
39
Rad sa staze
Uske leje su idealno reenje za teka zemljita; izdizanje leja omoguuje dodavanje dovoljne koliine
organskih materija, a obraivanjem sa staze izbegava
se zbijanje zemljita zbog
hodanja po njemu.
40
ORGANSKA BATA
staza koje prolaze pored njih. I esto korienje motokultivatora moe da uzrokuje
stvaranje zbijenog sloja ili ploe ispod
povrine zemljita.
kopanje i kultivisanje
Kopajte samo kad je potrebno, ali ne
previe esto. Kopanje je neophodno da bi
se razbilo tvrdo i zbijeno zemljite, ali redovno kopanje ubrzava razlaganje organskih materija - koje su sutinska komponenta dobrog zemljita. Ovaj vid obrade,
takoe, podstie rast korova. Svaki put
kad prevrnete zemlju, na povrinu izbacujete novu koliinu semena korova koje e
da proklija.
Kopajte samo kada su uslovi dobri, naroito ako je zemljite u bati jako. Ne bi tre-
Rasporeivanje teine
Kad je zemljite vlano,
radom s daske rasporediete telesnu teinu i zatititi
strukturu zemljita, naroito
na glinastim i muljevitim
terenima.
41
suvo zemljite pre nego to se dobro natopi kiom. Saekajte da se ono zagreje pre
nego to prekrijete mlade biljke. (Ako ga
prekrijete dok je hladno, ono e zadrati
nisku temperaturu, to e usporiti rast i
mlade biljke uiniti osetljivijim na napade
tetoina.) Dodatna korist od prekrivanja
jeste da suzbija rast korova (videti str. 7674) i privlai bube, stonoge i druge prirodne neprijatelje tetoina. Drite smesu dalje od osnove veine biljaka, naroito onih
koje imaju drvenastu stabljiku, da biste izbegli podsticanje truljenja.
ive smese za prekrivanje ili
zelenina ubriva
Zelenina ubriva (videti str. 55) gaje se
radi prekrivanja golog zemljita - preko zime, na primer, ili ako izmeu biljaka postoji veliki razmak. To su biljke koje se gaje
da bi titile, gradile strukturu zemljita i
spreavale ispiranje hranljivih sastojaka.
Leguminozno zelenino ubrivo je koristan
izvor azota, koji iz vazduha uzimaju bakterije koje ive na kvricama korenja. Ovi
azotofiksatori su korisni za proizvodnju povra.
menjanje hemijskog sastava
zemljita
Organska ubriva mogu da se koriste
samo da bi zemljite snabdela dodatnim
hranljivim materijama. Druga jedinjenja
na mineralnoj osnovi mogu da se koriste
da bi se izmenila pH vrednost zemljita;
najee da bi se poveala baznost dodavanjem krea (str. 59).
42
ORGANSKA BATA
Klasa plodnosti*
Napomene
Niska
Srednja
Niska
Kompost s glistama
(uglavnom od otpadaka od povra)
Seno
Kompost od lia
ubrivo, ivotinjsko
Visoka
Istroeni kompost
od peuraka
Srednja
Komercijalni proizvodi
-kompostirana ubriva,
biljni otpad, otpaci hrane
Odseene grane,
seckano zelenilo
Odseene grane,
seckani drveni delovi
Promenljiva
Slama
Drveni opiljci i
gruba kora od drveta
Nisko
Niska
Srednja
Niska
Srednja do visoka
Niska do srednja
Niska
43
PRavljenje BatenSkOg
kOmPOSta
Gomila komposta istovremeno je pogon
za reciklau kuhinjskog i batenskog otpada i mala fabrika za proizvodnju prvoklasne materije - batenskog komposta namenjenog za obogaivanje zemljita srednje
klase plodnosti. Svaka bata trebalo bi da
ima jednu ovakvu gomilu - ili dve, tri...
Pravljenje komposta esto se doivljava
kao sloen posao, a u stvari nije toliko
teko. Svako moe da naui kako se ovo
radi. Sam proces pretvaranja otpadaka u
kompost vre organizmi, od mikroba do
glista, koji se pojavljuju kao nekom natprirodnom silom. Sve to treba da uradite
jeste da nagomilate odreenu koliinu sastojaka i prepustite je njima.
mesto za gomilu. Kontejner s kompostom moe da se smesti u ugao ukrasne bate ili na
sredinu parcele s povrem.
44
ORGANSKA BATA
kOnaan PROizvOD
Batenski kompost je izdana, tamna materija nalik zemljitu. Kad sazri, ima prijatan,
zemljan miris.
komposta, stei ete oseaj za dobru meavinu. Ako je sadraj gomile vaeg komposta vlaan i smrdljiv, dodajte vie smeih sastojaka; ako je suv, ubacite jo zelenih.
Jedini dodatni sastojci koji su vam potrebni jesu vazduh i voda. Izmeajte materijale koji se dobro sleu i istiskuju vazduh,
kao to je pokoena trava, s materijama
koje su rastresitije i obezbeuju prisustvo
vazduha. Nakvasite suve materije, ili ih
meajte sa zelenim sastojcima.
ta kOmPOStiRati
irok spektar organskog otpada moe da se reciklira na gomili komposta. Velike koliine materija koje su oznaene zvezdicom (*) u donjem tekstu najbolje je drati u zasebnim gomilama. U ostale materije koje mogu da se kompostiraju ubrajaju se pepeo od
drveta i ljuske od jaja. Meutim, nemojte da dodajete:
-
upotrebljene pelene;
pepeo od uglja;
plastiku;
sintetika vlakna.
45
jednostavan kontejner. Ovaj kontejner za kompost je jednostavan za izradu i jeftin. Takoe, odlian je za recikliranje kartonskih kutija.
ekiem ukucajte u kvadrat etiri stuba u zemlju, oko njih obavijte icu za kokoinjac, sa
unutranje i sa spoljne strane i privrstite je ekserima (1). Kad je budete sekli, ne zaboravite da presavijete sve otre ivice. U prostor izmeu dva sloja ice zavucite karton (2) zbog
izolacije. Prednju stranu moete da ostavite otvorenu zbog lakeg pristupa (3), ili etvrtu
stranu kontejnera napravite na arkama, kao kapiju, koja e drati gomilu urednom. Prekrijte
gomilu starim tepihom, ceradom ili slinim materijalom (4).
46
ORGANSKA BATA
no natopite vodom. Umeajte zelene sastojke, ili dodajte teno ubrivo bogato
azotom, kao to su sokovi od koprive ili
gaveza (videti str. 207), da biste ubrzali
proces. Smesu koristite posle najmanje
est meseci, za prekrivanje izraslog bunja
i drvea.
kontejneri za kompost. 1. etiri stuba, malo ice za kokoinjac i prednji deo od drvenih
letava ine jednostavan, ekonomian kontejner; 2. Drvena kutija od letava (videti i sliku na
sledeoj strani) pojednostavljuje punjenje i pranjenje komposta; 3. Tradicionalni drveni novozelandski kontejner za kompost. Idealno je da postavite dva takva jedan pored drugog,
tako da jedan punite dok u drugom zri kompost. Pokretne strane omoguuju lak pristup; 4.
Reciklirani plastini kontejneri su kompaktni i obino nemaju dno; jednostavno ih podignite
sa zemlje da biste doli do komposta.
47
najjau ukoliko ste u prilici da je sebi priutite. Isprobajte vie maina - neke su
mnogo tie i lake za upotrebu od drugih.
Kad koristite seckalicu, uvek nosite odgovarajau zatitnu opremu - naoare, slualice i deblje rukavice, i nikad ne istite
rukama materijal koji se nagomilao ili zaglavio u maini. Ako imate prostora, drve-
naste otpatke moete da nagomilate u uglu bate kroz koji se ne prolazi esto, i ostavite ih da trule nekoliko godina. Oni e
postati dragoceno stanite za divlje ivotinje (videti str. 191). Neto od njih moi
ete da koristite i u bati - kao pritke, na
primer. Ako ne moete da reciklirate drvenasti otpad u bati, moda moete na lo-
kutija za konicu. Kutija za konicu je tip drvenih kontejnera koji se najlake sastavljaju,
a ima i tu prednost da izgleda uredno u batenskom okruenju. Moe da se ofarba i iara, a
neki prave i drveni poklopac radi potpunog utiska. Drveni slojevi se sastavljaju na isti nain,
s gredicama u uglovima koje se malo izdignu (1), tako da svaki sloj vrsto nalegne odozgo
na onaj ispod sebe. Kontejner moete da nadograujete tempom kojim ga punite (2, 3), do
visine od otprilike jednog metra. Kako se sadraj razlae, tako se kompost slee, i moe da
se ukloni kako bi se zapoela nova gomila. Prevrtanje komposta je lako u ovom tipu kontejnera, ako deo zemljita pored njega ostavite slobodan: jednostavno skidajte sloj po sloj i slaite ih pored kontejnera, a prevrnite ih kad ih vraate na novu gomilu (4).
48
Proces kompostiranja
Ako kontejner punite postepeno, prvo e
se razlagati donji slojevi, oslobaajui toplotu koja e se podizati kroz gomilu, a gubiti ako gomila nije pokrivena ili ako je
kontejner otvoren. Toplota je vana za proces kompostiranja, zato prekrivajte gomilu
da biste unutra zadrali toplotu. Prekriva
e, takoe, zadrati vlagu i sprati kiu da
prodire u gomilu. Moete dodatno da izolujete kompost tako to ete napraviti ebe
od postavljene plastike.
kompostiranje u brazdi
Jo jedan nain kompostiranja otpadaka
od povra i iz kuhinje jeste da ih zakopa-
ORGANSKA BATA
- Nastavite da punite kontejner materijalom koji nabavljate. Ako dodajete kuhinjske otpatke, pomeajte ih sa onim to je
ve u kontejneru.
- Posle 6-12 meseci ili ranije, ako je kontejner gotovo pun, prestanite da dodajete
sastojke.
- Ostavite sastojke da se kompostiranje
zavri i ponite da punite novi kontejner
koji ete koristiti u meuvremenu.
- Naizmenino proveravajte napredak.
Uklanjajte kompost koji se formira u donjim slojevima. Menjajte nekompostirani
materijal u kontejneru, prilagodavajui
meavinu ako je suvie vlana ili suva. Nastavite da dodajete sastojke u ovu gomilu.
Saveti za bre kompostiranje
- Napunite kontejner odjednom dobrom
meavinom materija. Gomila bi trebalo da
se prilino zagreje.
- Prevrnite gomilu. Izvadite sve iz kontejnera, promeajte i vratite nazad. Prevrtanje gomile koja se ohladila ponovo e je
aktivirati; to se moe ponoviti jednom ili
dvaput. Prevrtanje gomile koja se sporo
kompostira dae vam priliku da nadgledate proces i prilagodite meavinu ako je potrebno.
49
PRavljenje kOmPOSta OD
lia
Kad ujesen lie opadne, ono truli na
zemlji i formira gustu, tamnomrku materiju koja je odlina za obogaivanje zemljita. Pravljenje komposta od lia u bati je
lako. Sve to vam treba je jesenje lie i
jednostavan kontejner u kom ete ga drati da ga vetar ne oduva. teta je da spaljujete lie ili ga bacate sa smeem, jer je
ono veoma vredan izvor hranljivih sastojaka za zemljite.
koje lie da koristite?
Sve lie koje opada s listopadnog drvea i bunja moete da sakupljate ujesen i
od njega pravite kompost. Ne koristite
lie od zimzelenih biljaka kao to su lovor
ili imela. Liu nekih vrsta drvea treba vie vremena da istruli, ali se to ipak dogodi. Da biste imali dovoljne koliine, sakupljajte i lie sa ulice ili, uz dozvolu, iz parkova i s groblja. Izbegavajte lie s prometnih ulica jer je esto zagaeno izduv-
nim gasovima i uljem iz automobila. Ponekad je i gradska uprava voljna da isporui sakupljeno lie. Nikad ne sakupljajte
ni lie ni kompost od lia iz uma. S travnjaka ga lako moete sakupljati pomou
kosilice za travu. Meavina trave i iseckanog lia brzo truli. Moete i da kosite travnjak bez vree za sakupljanje pokoene
trave. Iseckano lie tako e brzo biti apsorbovano u travnjak.
Pravljenje komposta od lia
Sakupite opalo lie u jesen, po mogustvu posle kie, kad je vlano. Ako je suvo,
natopite ga vodom. Sabijte lie u kontejner ili ga nagomilajte u ugao bate. Ostavite ga da truli.
Jednostavan kontejner za kompost od
lia moe da se napravi od iane mree
i stubova, ili da se kupi. Nema potrebe za
poklopcem ili vrstim stranicama, a ni veliina nije vana - osim da kontejner bude
dovoljno velik za koliinu lia koju imate.
Manje koliine moete da nabijate u plastine kese. Kad ih napunite, vilama napravite na njima nekoliko rupa za vazduh, a
vrh veite labavo. Jo praktiniji metod je
da jednostavno ostavite gomilu lia na
zaklonjenom mestu i ekate.
Gomila komposta od lia blago se zagreva, ali proces je uglavnom spor na nioj
temperaturi. Da bi se dobio upotrebljiv
kompost, potrebno je da proe od devet
meseci do dve ili vie godina, zavisno od
vrste drvea i namene. U nastavku su
predloeni naini upotrebe komposta od
lia.
korienje lia i komposta od lia
Kompost od lia u naelu moe da se
koristi kao obogaiva zemljita niske
klase (videti str. 41-42) i kao sloj koji zadrava vlagu, kad je star godinu dana. On je
tamniji i lake se drobi nego tek opalo
lie, ali ne mora da bude sasvim truo. Da
biste dobili finiji kompost koji ete koristiti
za sejanje, u saksijama ili kao gornji sloj za
travnjake, ostavite ga da stoji jo godinu
dana ili dve, ako lie sporo truli.
50
Nanosite kompost od lia u sloju debljine od oko 10 cm ostavljajui ga na povrinu kao smesu za prekrivanje ili ga blago
rastresite vilama ako je potrebno. Moete
da ga koristite za sve biljke u bilo koje doba godine.
- Kompost od lia naroito je koristan
kao zimski prekriva golog zemljita, posebno na mestima gde ete sejati sitno seme, kao to je seme argarepe. Nedavno
opalo lie takoe moe da se koristi kao
zimski prekriva koji ete na prolee, pre
sejanja, ukloniti grabuljama.
- Kompost od lia dobar je i za smesu
koja zadrava vlagu, kojom ete prekriti
zemljite kad se zagreje u prolee.
- Zatitite krune osetljivih biljaka, kao
to su penstemone, svee opalim liem ili
kompostnim prekrivaem od lia koji ete
privrstiti za zemljite orezanim granama
etinara. On e zimi zatititi biljke od mraza, a leti im pomoi da zadre vlagu.
ORGANSKA BATA
kOmPOStiRanje S gliStama
Neke vrste glista, koje ive u gomilama
lia, ubreta i komposta, specijalizovane
su za razlaganje biljnog otpada. Kolonije
ovih glista mogu da se smeste u kontejner
i hrane kuhinjskim i batenskim otpadom,
koji pretvaraju u jako ubrivo, kompost s
glistama - obogaiva zemljita visoke klase plodnosti.
Sistem kompostiranja s glistama moe
da funkcionie cele godine. On je dobra
alternativa tradicionalnoj gomili komposta
51
ili da prilagodite postojee, kao to su drveni sanduci, kutije ili plastine kante za
smee. Poto gliste vole da se hrane blizu
povrine, najefikasniji su kontejneri s relativno velikim otvorom. Od kljunog znaaja je dobra oceditost (drenaa) vode, poto kuhinjski otpaci isputaju mnogo tenosti, a gliste mogu da se podave ako je sredina suvie vlana. Ako nema razloga da
premetate kontejnere s glistama, oni ne
moraju da imaju dno; moete da ih postavite direktno na zemljite. Nema potrebe
ni da obezbeujete kontejner da gliste
ne izlaze, poto e one ostati u njemu sve
dok im odgovaraju uslovi.
52
ORGANSKA BATA
ne
Ljuske od povra
Otpatke od stabljika povra
Ljuske od jaja
Ljuske od voa
Ostatke od skuvanih jela
Iscepkani papir
Papirne kese
Soc od kafe
Lie od skuvanog aja
Ljuske od luka
Kartone za pakovanje jaja
Kuhinjsku hartiju
53
Drveni kontejner za gliste. Ovaj kontejner za gliste kune izrade koristan je kada imate
veoma male koliine otpadaka i ogranien prostor u bati. Sastoji se od dve drvene kutije s
kojih je uklonjeno dno i koje su postavljene jedna u drugu, s debelim slojem slame izmeu,
kao izolatorom - da bi se izbegao uticaj ekstremnih promena temperature, i da bi se po hladnom vremenu osiguralo da gliste rade svoj posao. Kutijama treba vrst poklopac. Debela
plastika postavljena sa unutranje strane manje kutije zadrae vlagu i pomoi da gliste ostanu utopljene. Postojeem kompostu dodajte male koliine hrane, svaki put na razliita mesta,
i prekrijete ga nakvaenim novinama da biste mu odrali vlagu.
Dodatni gosti. Male, bele prstenaste gliste mogu u velikom broju da se pojave u kontejneru za
gliste. One su potpuno bezopasne, ali mogu da
budu pokazatelj da je sadraj kontejnera suvie
kiseo. Nemojte da ih smatrate mladim kompostnim glistama (slika levo).
54
vaenje komposta
Posle nekoliko meseci redovnog hranjenja, gliste e poeti da proizvode gust, taman kompost na dnu kontejnera. Da biste
izvadili manju koliinu, pomerite gornji sloj
neobraenog materijala i gliste, i uzmite
koliko vam treba.
Ako elite da uzmete vee koliine komposta, prvo sklonite na stranu gornji sloj,
ukljuujui i poluobraeni materijal s glistama, a onda ga vratite poto ispraznite
kompost.
korienje komposta s glistama
Kompost s glistama od otpadaka povra
je obogaiva zemljita visoke klase (videti i str. 42), s finom, drobljivom teksturom.
Uglavnom je bogatiji po sastavu od batenskog komposta, a hranljivi sastojci su
mu lake dostupni. Bogat je humusom i
ima dobar kapacitet zadravanja vode. Ti
ORGANSKA BATA
vaenje glista. Moe da se dogodi da je kompost pun glista. Viak treba izvaditi ako elite
da kompost koristite u posudama za proizvodnju ili ako elite da gliste kasnije vratite u kontejner. Po suvom, sunanom danu, rasprostrite kompost na tvrdu povrinu, u sloju koji nije
deblji od 5 cm. Preko jedne treine do jedne polovine komposta postavite dva do tri sloja
nakvaenih novina. Ostavite tako nekoliko sati. Gliste e se sakriti ispod novina, a kad nekoliko puta lopatom prevrnete kompost, moi ete da ih sakupite gotovo sve.
55
zelenina UBRiva
Zelenina ubriva su biljke koje se gaje
radi obogaivanja zemljita, a ne kao hrana ili ukras. Njihove korisne osobine su
sposobnost fiksiranja azota, gusto lie koje suzbija rast korova i iroko korenje koje
duboko prodire, idealno za poveanje rastresitosti zbijenog i poboljanje kvaliteta
siromanog zemljita.
zato gajiti zelenino ubrivo?
- Da biste poveali koliinu hranljivih sastojaka za biljke. Deteline i slina zelenina ubriva apsorbuju azot iz vazduha i fiksiraju ga u kvricama na svom korenju. On
postaje dostupan biljkama kada se zelenino ubrivo ukopa u zemlju. Neke od
ovih biljaka mogu da ekstrahuju minerale
koji su duboko u zemlji, inei ih dostupnim biljkama s pliim korenjem.
- Da biste zatitili zemljite. Zelenino
ubrivo titi zemljite od sabijanja posle
obilnih kia, to je naroito vano za zemljita s mnogo gline. Takoe, ono skuplja
hranljive sastojke iz zemlje, tako da ne budu isprani kiom.
- Da biste poboljali strukturu zemljita.
Ozima ra, s veoma irokim i razuenim
korenjem, poboljava kvalitet tekog zemSakupljanje tenosti. Ovaj komercijalni kontejner za gliste ima pri dnu slavinu za drenau
tenosti bogate hranljivim sastojcima. Postavite
kontejner na cigle, tako da moete ispod slavine da podmetnete posudu (slika desno).
Brda hrane
Biljkama koje zahtevaju mnogo hrane,
kao to su mlade bundeve i tikve, prija
bogat kompost s glistama pomean sa
obinim kompostom.
zemlja za saksije s kompostom s
glistama
Ovo je bogata smesa za saksije pogodna
za paradajz, patlidan ili visee korpe, na
primer. Izmeajte:
- jednu ili dve kofe (od 9 litara) komposta
s glistama;
- jednu kofu otrog ili hortikulturalnog
peska;
- tri kofe dobro zgorelog komposta od lia ili tresetnog zemljita;
- 75 g samlevenog krenjaka (videti str.
59).
56
ljita, inei strukturu rastresitijom; na lakim zemljitima, korenje se vezuje za estice zemljita, pomaui im da zadre vodu.
- Da biste suzbijali korov. Biljke za zelenina ubriva brzo klijaju i rastu, guei izdanke korova. (Videti Korov i njegovo suzbijanje, str. 71)
- Da biste suzbijali tetoine. abe, bube
i drugi prirodni neprijatelji tetoina vole
hladan, vlaan sloj na povrini koji ine zelenina ubriva. Neke vrste insekata zbunie prisustvo zeleninog ubriva posejanog izmeu jestivih biljaka. (Videti Zdravlje biljaka, str. 82)
- Da biste odmorili zemljite. Posejte
dugotrajnije zelenino ubrivo i ostavite
ga da raste cele sezone. To e pomoi
zemljitu da se oporavi od stalnog obraivanja, poveae plodnost i poboljae mu
strukturu.
izbor zeleninog ubriva
Izbor zeleninog ubriva treba da zavisi
od toga ta elite da postignete, vremena
koje je potrebno zemljitu da bude pokriveno, kulture koja je bila ranije zasejana,
one koju ete sejati kasnije, godinjeg doba i vrste zemljita. Spisak moguih biljaka se na prvi pogled ini dugakim i zbunjujuim, ali, ako se drite nekih jednostavnih pravila, moi ete za date prilike da
izaberete najbolje biljke. Evo pitanja koja
treba da postavite pri izboru zeleninog
ubriva.
- Kako se uklapa u sistem plodoreda
mojih useva? (Videti Gajenje povra, str.
295)
- Kada elim da ga posejem? Izaberite
otpornije vrste koje mogu da prezime.
- Koliko dugo elim da raste? Neke vrste
sazrevaju bre od drugih.
- ta u da sejem posle? Ozima ra moe da zaustavi klijanje semena nekoliko
sedmica poto se poseje, zato je najbolje
da je ne gajite pre nego to posejete biljke sa sitnim semenom.
- Koji varijetet najvie odgovara batenskom zemljitu? Za koje god da se odlui-
ORGANSKA BATA
te, naelo je isto - seme se seje, biljke rastu, a u odreenom trenutku vraaju se u
zemlju. Ukopajte ih u gornji sloj zemlje, na
dubinu od 10 do 15 cm, seckajui ih, pri
tom, otrim aovom.
kada da ukopavate
Najbolje je da zelenino ubrivo ukopavate nekoliko sedmica pre nego to elite
da koristite zemljite. Rano prolee obino
je pravo vreme ako je zemljite tokom zime bilo pod zeleninim ubrivom. Ostavite
period od sedam do mesec dana da se
ukopane biljke razloe i zemljite slegne
pre nego to ga ponovo upotrebite.
zelenino ubrivo bez ukopavanja
Zelenino ubrivo moete da posejete i
ako primenjujete tehniku bez obrade (videti str. 332). Umesto da biljke ukopavate,
samo ih posecite i ostavite da istrule na
povrini; kroz sloj koji tako nastane moete da sadite, isto kao da je prekriva, a
moete i da ga sklonite na jedan kraj bate
i posejete seme. Takoe, moete zelenino
ubrivo da pokosite, sklonite i kompostirate.
Viegodinje biljke koje se koriste kao
zelenino ubrivo, kao i ra za ispau, mogu ponovo da izrastu poto se pokose. Ponovni rast moe da se zaustavi okopavanjem motikom, prekrivanjem zemljita da
bi se biljkama uskratilo sunevo svetlo ili
zasadom krompira ispod sloja slame (str.
333).
1-3 meseca
Preko zime
Da
Da
Ne
Ne
Ne
Da
Da**
Da
Da
Da
Ne
Da**
Fiksiranje ozota?
Veina
(o. j.) = otporna jednogodinja; (po. j) = poluotporna jednogodinja; (o. v.) = otporna viegodinja; (o. d.) = otporna dvogodinja
*Spreava klijanje biljaka sa sitnim semenom nekoliko sedmica posle ukopavanja **Fiksira azot samo u zemljitu koje sadri odgovarajue bakterije
3 meseca*
Preko zime
Veina
Veina
1-2 meseca
1-3 meseca; moe da prezimi
Dobro isueno
Dobra ilovaa
vrsta zemljita
2-4 meseca
2-3 meseca
3-18 meseci
1 godina*
vreme sejanja
zelenino ubrivo
Period rasta
57
58
ORGANSKA BATA
ivOtinjSka UBRiva
ivotinjska ubriva - od ivine, stoke,
konja i koza - predstavljaju tradicionalni
izvor plodnosti zemljita u organskoj bati.
Ona imaju najveu vrednost kad su kompostirana s nekom materijom za podlogu.
Rezultat je obogaiva zemljita srednje
do visoke klase plodnosti koji poboljava
strukturu zemljita i poveava koliinu
hranljivih sastojaka koji postaju dostupni
biljkama kad se ubrivo razloi u zemlji.
Urin iz ubriva biljkama je glavni izvor
hranljivih sastojaka, naroito azota i kalijuma. Njega upija materija za podlogu. Da
nje nema, hranljivi sastojci bili bi lako isprani iz ubriva. U ptijem izmetu, urin ini
beli sloj zbog kog je ovo ubrivo veoma
bogato.
nabavljanje ubriva
Veina organskih zemljoradnika na svojim farmama reciklira ubrivo. Svako drugo bi verovatno bilo zagaeno ostacima
veterinarskih proizvoda koji se primenjuju
na ivotinjama. Ako vam nije dostupno u-
kORienje UBRiva
Dobro zgorelo ubrivo moe da se ukopava u zemlju ili prostire po njoj, naroito ako sadri puno slame. Pazite da ne
dodiruje stabljike biljaka.
Platnene ili mreaste vree napunjene
ubrivom mogu da se potope u vodu da
bi se napravio aj od ubriva koji moe
da se koristi kao teno ubrivo. Poto uinak tenog ubriva moe da bude veoma
promenljiv, teko je dati precizno uputstvo za njegovu upotrebu. Koristite ga
povremeno umesto vode za zalivanje biljaka iji rast treba podstai.
godine orezuju na kratko i za zeljaste biljke, kojima se dodaje svake 2 ili 3 godine.
ubrivo moe ee da se koristi na siromanim zemljitima, ali ga ne treba dodavati tamo gde raste korenasto povre kao
to je argarepa ili biljke kojima odgovara
posno, suvo zemljite. ubrivo koje je
dobro zgorelo moe da se koristi i u saksijama (videti str. 113).
Kad radite sa ubrivom i drugim proizvodima ivotinjskog porekla, pazite da su
vam sve posekotine pokrivene, operite ruke tekuom vodom pre nego to uzmete
hranu i drite antitetanusni serum u kui.
alternative ubrivu
Ako elite da izbegnete proizvode ivotinjskog porekla, ne zaboravite da korienje ubriva nije neophodno u organskoj
bati. Plodnost zemljita moe da se postigne i korienjem drugih vrsta obogaivaa i zeleninih ubriva, opisanih u ovom
poglavlju.
N 12%
P2O5 27%
K2O 20%
Kalcijum-karbonat
Kalcijum-magnezijum-karbonat
Kalcijum-sulfat: S 13%; Ca
16%
Kopita i rogovi
Kaa od soje
Fosfat, kameni
Potaa, iz organske
bate (biljnog porekla)
Mleveni krenjak
Dolomitski krenjak
Gips
Videti str. 36 za objanjenje kljunih hemijskih simbola. U prodaji su i meana organska ubriva za specifine namene, na primer za povre ili travnjake.
Voe i povre
Kaa od heljde
Oslobaa se u zemljite
tokom jedne sezone
P2O5 20%
Mlevene kosti
korienje
Funkcija
ubrivo
ORganSka UBRiva
60
ORGANSKA BATA
61
DODavanje ORganSkiH
UBRiva i PROmena pH
vReDnOSti zemljita
Organska ubriva su proizvodi biljnog,
ivotinjskog i mineralnog porekla. Hranljivi
sastojci koje sadre uglavnom se oslobaaju sporo, tokom perioda u kome ubrivo razlau mikroorganizmi. To sporo oslobaanje hrane za biljke je uglavnom mnogo bolje nego brza primena mineralnih ubriva jer se izbegava rast zasnovan na brzom poveanju koliine biljnih sokova, to
moe da uzrokuje poveanu podlonost
napadima insekata i oteenjima od kasnih
mrazeva. Neka organska ubriva, kao to
su kae od soje, lucerke i morske trave, ili
njihove meavine, obezbeduju irok spektar hranljivih sastojaka za biljke. Druga,
kao to su kameni fosfati, imaju specifinije namene. Poto su svi ovi proizvodi prirodnog porekla, uglavnom sadre niz elemenata koji postoje u malim koliinama ili
u tragovima.
Podrazumeva se da treba da se pridravate osnovnih higijenskih pravila kad radite sa ubrivima, naroito onim ivotinjskog
porekla. Nosite rukavice i perite ruke posle
rada. Uvek se pridravajte uputstava i ne
padajte u iskuenje da stavljate vie ubriva da se nae.
Kad se na biljkama javljaju simptomi nedostatka minerala (videti str. 86), uzrok
moe da bude i neto drugo.Vie detalja
nai ete na strani 397, u delu knjige Problemi s biljkama, od A do . Reenje je da
se pozabavite uzrokom, a ne simptomima,
ali za kratkorono olakanje moete da
koristite izvore minerala koji se lake rastvaraju. Glavni izvori su magnezijum-sulfat, boraks (za bor) i morska trava za gvode. Pepeo od drveta je dobar prirodan
izvor kalijum-karbonata, ali poto se veoma lako rastvara, uglavnom ga je najbolje
reciklirati kroz gomilu komposta.
voda i zalivanje
Primenom racionalnih strategija zalivanja i dobrim
izborom biljaka moe se smanjiti potronja vode
Svakom ivom biu neophodna je voda ivot bez nje ne moe da opstane. Biljkama je voda potrebna da bi se u njima odvijali procesi fotosinteze, disanja i apsorpcije hranljivih sastojaka. Drugim recima, voda im treba da bi rasle, cvetale i raale.
Biti organski batovan znai voditi rauna o resursima koji se koriste u bati i irim implikacijama njihove upotrebe - a to
se odnosi i na vodu. Ouvanje, skladitenje i recikliranje vode sutinske su strategije organskog batovanstva. Primena organskih metoda obraivanja zemljita,
paljiv izbor biljaka, kao i precizan raspored i odgovarajue snabdevanje vodom,
doprinee smanjivanju potronje ovog
dragocenog resursa i problema koji nastaju zbog sue ili preteranog zalivanja.
Nestaica vode utie na biljke na vie
naina, zavisno od vrste biljke i stepena
Uvanje vODe
Voda je ogranien resurs na globalnom nivou. Iako na naoj planeti postoje ogromne rezerve vode, priblino 94% od njih ine
okeani, a slana voda nije upotrebljiva za
navodnjavanje. Preostalih 6% ini slatka
voda, ali njen najvei deo ine gleeri i
sneg na polarnim kapama (gotovo 2%) ili
podzemne vode na velikim dubinama u stenovitom sloju Zemljine kore (4%). Veoma
malo vode je lako dostupno za upotrebu.
Na primer, reke sadre samo 0,00008% vode na Zemlji. Takode, podruja s velikom
koliinom padavina su ograniena, a globalno zagrevanje preti da izmeni postojei
ciklus isparavanja vode. Trenutni nivo potronje vode za domainstva, industriju i poljoprivredu ne samo da iscrpljuje rezerve
vode ve ih i zagauje, i neodriv je u dugoronoj perspektivi. Trokovi preiavanja vode za pie su ogromni - zato njeno
troenje u batama predstavlja veliko rasipnitvo.
Izgradnja velikih brana za navodnjavanje
i hidroelektrana radikalno je izmenila ili unitila itave ekosisteme. Kako se potrebe za
slatkom vodom poveavaju na globalnom
nivou, neophodno je da se razviju tedljivije i pravinije strategije njenog korienja.
Deo tog procesa je racionalna upotreba
- smanjenje potronje i reciklaa - u organskom batovanstvu.
Upotreba vode u domainstvima ini oko
65% ukupne potronje vode na Zemlji, iz
ega jasno proizlazi da je svaka uteda u
kui i bati dragocena.
63
VODA I ZALIVANJE
64
ORGANSKA BATA
njuju kao prekrivai zemljita, ove materije e poboljati njegovu strukturu na povrini, omoguujui efikasniju apsorpciju kie i smanjujui oticanje vode i formiranje
barica.
- Razbijajte zbijeno zemljite kopanjem
da biste podstakli ire ukorenjivanje biljaka.
- Ne okopavajte po suvom vremenu, jer
ete time poveati isuivanje zemljita.
- Prekrivajte zemljite (videti Prekrivanje
zemljita zbog suzbijanja korova, str. 7476) obogaivaima niske klase (videti str.
42), kao to su kompost od lia, seckana
kora drveta ili druge kabaste materije,
koje e smanjiti gubitak vlage i rast korova. Proverite da li je zemljite vlano pre
nego to ga prekrijete. Prekriva treba da
zadri vlagu u zemljitu, ne izvan njega.
Ako je zemljite suvo, obilno ga zalijte pre
nego to rasprostrete prekriva. U suvim
predelima, prekriva od kamenja i ljunka
zadrae i kondenzovati vlagu i usmeriti je
na povrinu zemlje.
- Uklonite korov. On e biljkama oduzimati vodu koje nema dovoljno.
- Na mestima gde su drvo ili bun zasaeni u travu, drite prostor irine 1 m oko
njega bez trave (poeljno pod pokrivaem)
najmanje dve godine.
- Zatitite biljke od vetrova koji ih isuuju izgradnjom vetrobrana. Topli, suvi vetrovi drastino poveavaju gubitak vode.
- Kad pravite novi travnjak, sejte vrste
trave koje podnose suu (videti str. 185).
Pustite da po suvom vremenu trava naraste vie nego inae - do 7,5 cm. Trava koja
se ne kosi esto razvija dublje korenje i otpornija je na suu.
- Po toplom vremenu zaklonite mlade
sadnice od sunca.
- Koristite sistem navodnjavanja kap po
kap i crevo za natapanje umesto klasinih
prskalica.
65
VODA I ZALIVANJE
koliko vode?
Nije lako odrediti s koliko vode treba da
zalivate i koliko esto jer to zavisi od vrste
biljaka koje proizvodite, temperature i
mnogih drugih faktora. Zlatno pravilo je da
Biljke U SakSijama
Biljke u saksijama, kadicama, tepsijama, korpama i drugim posudama treba
zalivati paljivo. Nikada ne dozvolite da
se potpuno isue, ali ni da zemlja u saksijama bude podlokana. Zalivajte po potrebi umesto po nekom rasporedu. Po toplom, suvom vremenu, kada je rast bri,
biljkama u viseim korpama ili paradajzu
u saksiji moe da bude potrebno dva zalivanja dnevno. Kunim biljkama koje sporo rastu esto nije potrebno vie od jednog zalivanja tokom cele zime.
Ako se zemlja u saksiji osui, voda koju
sipate odozgo moe samo da proe kroz
saksiju, a da ne nakvasi zemlju. Kad god
je mogue, stavite saksiju u tacnu s vodom i ostavite je dok se povrina zemlje
u njoj ne ovlai. Tad je sklonite i pustite
da se dobro ocedi. Potpuno suvu saksiju
moete sasvim da potopite u kofu s vodom.
66
Nedostatak vode nije jedini uzrok uvenua - to mogu biti truljenje korena, biljne
bolesti ili tetoine; kao to je iak vinove loze, koje napadaju koren.
ORGANSKA BATA
Za vreme cvetanja
- Graak i sve vrste mahunarki, ukljuujui pasulj, boraniju, bob; nastavite zalivanje kad mahune ponu da se formiraju
- Krompir
- Kukuruz eerac
Za vreme sazrevanja plodova
- Graak i mahunarke (pasulj, boranija,
bob)
- Kukuruz eerac, kad klipovi ponu da
se nalivaju
.
- Paradajz
- Tikvice
Sve vreme
- Lisnato povre, kao to su zelena salata i spana; letnji kupus
VODA I ZALIVANJE
67
68
ORGANSKA BATA
kinica
Kinica je uglavnom dobrog kvaliteta,
bez zagaenja i s relativno niskom pH
vrednou, to je ini pogodnom za upotrebu za sve vrste biljaka. Lako mogu da
se skupe s krovova pomou oluka neoekivano velike koliine i uskladite u burad,
rezervoare ili batenska jezerca. Da biste
izraunali koliko vode moete da skupite,
treba da znate povrinu krova i prosenu
koliinu padavina u vaem kraju. Mnoenjem te dve vrednosti dobiete priblinu
zapreminu vode koja e se slivati s vaeg
krova. Imajte u vidu usputne gubitke - zato raunajte da je realno da sakupite oko
75 % od zapremine koju ste procenili.
Sakupite to vie vode. Zaliha od jednog
bureta nee vam trajati dugo po suvom
vremenu. Bolje je da koristite kontejner sa
vrsto prianjajuim poklopcem koji ne proputa svetlo, da biste smanjili isparavanje.
Tako ete spreiti i gomilanje komaraca,
lia i drugih otpadaka, kao i rast algi, a
bezbedan je i za decu jer su podalje od vode. Ako ste postavili rezervoar ili bure iznad nivoa zemljita, gravitacija e moi da
obavi posao zalivanja umesto vas, pomou
creva koje treba da zakaite na slavinu.
Ako niste, moda e vam biti potrebna mala pumpa ili jednostavno koristite kantu za
zalivanje.
Posuda
Prednosti
Mane
Bure, plastino
Bure, drveno
Privlano izgleda
Rezervoar, elini
Trajan
Runo izgleda, ra
69
VODA I ZALIVANJE
Kia je besplatan izvor iste vode, a skupljanje i uvanje kinice u buradima, batenskim jezercima, rezervoarima ili valovima, odlian je metod ouvanja vode
kao prirodnog resursa.
70
ORGANSKA BATA
Pretakai. Ritmiko prelivanje vode kroz pretakae je zanimljivo za posmatranje i oputajue za sluanje. Takoe, to je efikasan nain obogaivanja vode kiseonikom. Iako se svi pretakai sastoje od povezanih posuda, u prodaji je irok spektar oblika. Biljke kojima prija vlaga, kao to su paprati, lepo e napredovati u prohladnoj, vlanoj sredini koju stvaraju vodeni slapovi. Obodi plitkih posuda postae omiljeno mesto za batenske ptice.
72
ORGANSKA BATA
Prednosti
Korov moe do bude:
- privlanog izgleda - kao to su poljski
dan i no i poljska krika;
- jestiv - kao to su ptija trava, pepeljuga, tust;
- hrana i sklonite za ptice - na primer
eljika, iak, brljan;
- hrana za korisne insekte (npr. hajduka
trava) i domain za organizme koji se
hrane tetoinama;
- privlaan za leptire (maslaak);
- koristan dodatak kompostu; korov s dubokim korenjem, kao to je maslaak,
moe da dodaje kalijum i fosfor koji su
potrebni drugim biljkama.
mane
Korov moe da:
- pokvari izgled leja i oboda bate;
- ugui druge biljke svojim rastom;
- oduzima drugim biljkama vlagu i hranljive sastojke;
- smanji rod voa i povra;
- otea branje;
- bude domain tetoinama i bolestima.
73
74
PRiRODni nePRijatelji kOROva
Neke biljke koe rast drugih proizvodnjom otrovnih supstanci dok rastu ili dok
trunu. To dejstvo, koje se naziva alelopatija, esto je selektivno, tj. usmereno samo ka nekim vrstama. Naroito je delotvorno u spreavanju klijanja jednogodinjih irokolisnih korova. Smatra se da
heljda, koja je odlina za guenje korova,
proizvodi alelopatske supstance. Ozima
ra je zelenino ubrivo koje gui korov.
Kad se ukopa u zemljite, ili isee i ostavi kao prekriva, dok se razlae oslobaa
materije koje koe klijanje malog semena
nekoliko sedmica. Meutim, potpuno je
bezbedno da sadite mladice direktno u
zemljite ili kroz lie koje se razlae, koristei prednost suzbijenog rasta korova.
ORGANSKA BATA
PRekRivanje zemljita
zBOg SUzBijanja kOROva
Prekrivai zemljita koji suzbijaju korov
postoje u dva oblika - rastresiti, kao to je
seckano drvo ili kora drveta, i membrane,
materijali kao to su karton ili sintetike
pejzane tkanine. Prekrivai mogu biti bioloki razgradljivi ili sintetiki. Kao i u svim
aspektima organskog batovanstva, prvi
izbor treba da budu reciklirani, bioloki
razgradljivi materijali, kao to su karton ili
drveni opiljci (piljevina), ali za dugoronije
suzbijanje koje ne zahteva mnogo panje,
sintetiki materijali su esto najdelotvornija opcija.
ivi prekrivai zemljita
ivi prekrivai mogu da budu ukrasni trajni zasadi bunova i viegodinjih biljaka - ili funkcionalni - takozvana zelenina
ubriva, ili kulture za priguivanje, koji se
koriste za privremeno prekrivanje i obogaivanje zemljita.
Stavljanje RaStReSitOg
PRekRivaa na zemljite
1. Saekajte dok se zemljite ne zagreje i
dobro nakvasi.
2. Raskrite zemljite od korova.
3. Dodajte obogaivae zemljita ili ubrivo po potrebi.
4. Izravnajte zemljite.
5. Stavite prekriva nekoliko dana posle
uklanjanja korova.
Saveti
- Stavite debeo sloj prekrivaa koji e se
slei na potrebnu debljinu; zbog vee efikasnosti, najmanje 10 cm.
- Ne prekrivajte zemljite sve do biljaka;
ostavite nekoliko centimetara slobodno
oko stabljika ili stabala.
- Ponekad je potrebno da napravite rub
oko prekrivaa, da se ne bi irio u susedne delove bate.
- Odravajte potrebnu debljinu prekrivaa
dodavanjem materijala.
75
Za prekrivanje su efikasne vrste, ukrasne biljke koje se brzo ire i uspeno takmie s korovom za hranljive sastojke, vodu i
svetlo (videti Drvenaste biljke i penjaice,
str. 144). Biljke za prekrivanje zemljita
naroito su korisne za suzbijanje korova u
teko pristupanim delovima bate.
Dobre kulture za suzbijanje korova (ivi
prekrivai) su zelenina ubriva (videti str.
55-56), kao to su heljda, ozima ra i dete-
membrane
Novine (J; B)
Besplatna opcija za jednu sezonu. Prostrite otvorene listove novina, najmanje po osam, oko i izmeu
zasaenih biljaka. Odozgo stavite pokoenu travu ili
kompost od lia da bi novine ostale na mestu.
Karton (J; B)
Besplatna opcija za jednu sezonu. Poloite ga na
zemlju pazei da se komadi dobro preklapaju, da
korov ne bi rastao izmeu njih. Privrstite ga prekrivanjem slamom ili senom. Jae biljke kao to je bundeva mogu da se gaje kroz karton.
Prekriva od papira (J; B)
Tvrdi papir u rolni, za jednogodinje leje povra.
Pejzana tkanina (V)
Dugorono suzbijanje korova; prekrijte rastresitim
prekrivaem da je zatitite od svetla.
Pletena plastika (V)
Srednjorono suzbijanje korova. Prekrijte rastresitim
prekrivaem da joj produite vek trajanja.
Crna plastika u listovima (debljine 400-600)
Pogodna jedino kao prekriva za raskrivanje zemljita (videti i str. 77). Ne ostavljajte zemljite prekriveno due od nekoliko meseci bez uklanjanja plastike zbog putanja vazduha i vode u zemlju. Privrstite je tako to ete krajeve ukopati u zemlju ili
odozgo staviti tee predmete kao to su daske ili automobilske gume.
J - prekriva za jednu sezonu za jednogodinje ili
viegodinje leje
V - prekriva za viegodinje leje
B - bioloki razgradljiv prekriva, poeljan izbor
76
ORGANSKA BATA
SUzBijanje i Uklanjanje
kOROva
Okopavanje motikom i runo plevljenje
mogu da budu oputajua zanimanja. Vano je da plevite korov dok je jo mali. Runo raskrivanje zaputenog zemljita (videti sledee poglavlje) dugotrajan je posao, ali e vam poznavanje korova biti od
pomoi. Na stranama 78-79 opisane su
77
RaSkRivanje
zakOROvljenOg zemljita
Korov brzo osvaja zemljite, kako ono
raskreno posle graevinskih radova, tako
i ono u zaputenim batama ili praznim
placevima. U poetku postoji meavina
jednogodinjih i viegodinjih korova, ali,
ako zemljite ostane zaputeno, viegodinji brzo postaju dominantni. Koliko god da
se zadatak ini tekim, zaputeno zemljite moe da se raskri bez upotrebe herbicida, primenom nekog od dole opisanih
metoda ili njihovom kombinacijom.
Seenje
Jednostavno odsecanje korova moe da
bude brzo, kratkorono reenje problema,
koje e spreiti njegovo rasejavanje i irenje. Ponavljanjem seenja na kraju e se
raskriti ak i uporan viegodinji korov, na
nekoliko godina. Najdelotvornije vreme da
se oslabi korenje viegodinjih korova i izbegne njegovo rasejavanje jeste kad cvetni pupoljci tek ponu da se pokazuju. Koenje kosom je najmanje agresivan, brz i
efikasan nain uklanjanja - ali zahteva vetinu. Alternativa je elektrina ili benzinska
kosaica s plastinom niti.
Obrada zemljita
Prevrtanje zemlje i uklanjanje korova i
korenja relativno je brz, ali fiziki naporan
nain da raskrite zemljite od mnogih vrsta viegodinjeg korova. Prethodno razbijanje gornjeg sloja zemlje aovom ili motikom olakae vam posao, kao i prekrivanje
zemljita membranom nekoliko sedmica
pre poetka kopanja. Ovaj metod je dobar
za uklanjanje korova koji imaju glavni koren, kao to su maslaak i konjsko zelje, a
delotvoran je i protiv pirevine ako vredno
radite.
Nikad ne uklanjajte gornji sloj zemlje
zajedno s korovom, jer ete tako ostati bez
najplodnijeg zemljita u bati.
78
ORGANSKA BATA
viegODinji kOROvi
(vidi kolorne slike na str. 457)
kUPina
Rubus fruticosus
Razvoj i irenje
Bodljikav, drvenast korov koji
brzo raste. iri se putem stolona
i semena.
Suzbijanje
- Iskopajte mlade biljke im ih ugledate.
- Redovno secite uvrene biljke. Iskopajte ih ako je mogue.
njivSki POPOnaC
Convolvulus arvensis (videti i divlji ladole, sledea strana)
Razvoj i irenje
iroka mrea korenja i rizoma, iz
koje izrastaju nove biljke. Korenje moe da dosegne dubinu od
10 m. Retko daje seme, posebno
u sunim godinama.
Suzbijanje
- esto okopavajte tokom vie
godina.
- Vilama izvlaite svaki komad u
ranoj fazi rasta. Ako se dobro uvrsti, ovaj metod nije vredan truda.
- Prekrivajte zemljite membranom najmanje 2 godine.
PUzavi ljUti
Ranunculus repens
Razvoj i irenje
Uobiajen je na veini vrsta zemljita i travnjaka. iri se putem
prizemnih izdanaka; nove biljke
se formiraju i ukorenjuju u intervalima krajem prolea i poetkom leta. iri se i putem semena.
Suzbijanje
- Okopavajte ga dok je mali.
- Uvrene biljke je teko iupati rukama. Iskopajte ih ili prekrivajte zemljite membranom
godinu ili dve.
zlatiCa
Ranunculus ficaria
Opstanak i irenje
Biljka privlanog izgleda koja
cveta poetkom prolea. Brzo se
iri na zemljitu koje se obrauje.
Jedna forma proizvodi lukovice u
kolenima listova; druga formira
seme. Obe stvaraju krtole.
Suzbijanje
- Uguite rast membranom za
prekrivanje.
- Ne okopavajte - krtole i lukovice
lako se otkidaju od ostatka biljke.
kOnjSkO zelje
Vrste iz roda Rumex
Razvoj i irenje
Biljke se regeneriu iz vrnih 15
cm glavnog korena. Obilno se rasejava.
Suzbijanje
- Okopavajte mladice.
- Secite biljke pre rasejavanja.
- Iskopajte uvrene biljke.
- Drite zemljite prekriveno
membranom 2-3 godine.
PiRevina
Elymus (Agropyron) repens
Razvoj i irenje
Ima povrinske, puzajue, vrste, bele rizome, za koje se esto
misli da su korenje. Vrhovi rizoma su veoma otri - mogu da izrastu kroz krtole krompira. Retko
daje seme.
Suzbijanje
- Redovno okopavanje krajem leta smanjuje stvaranje novih rizoma.
- Rastresite vilama zemljite, uklanjajui sve rizome.
- Drite zemljite prekriveno
membranom 2-3 godine.
SeDmOliSt
Aegopodium podagraria
Razvoj i irenje
Bele, puzajue, podzemne stabljike su neposredno ispod povrine. Novi listovi izrastaju iz svakog vora. Vrlo malo semena.
Suzbijanje
- Uporno redovno okopavanje.
- Na manjim parcelama iskopajte
biljke, sa svakim deliem korena.
- Posejte travu i kosite je nekoliko
godina.
- Drite zemljite prekriveno
membranom najmanje 2-3 godine.
maSlaak
Taraxacum officinale
Razvoj i irenje
Biljke se obnavljaju iz bilo kog
dela glavnog korena. Obilno se
rasejava, od poetka prolea do
jeseni.
Suzbijanje
- Posecite ga pre nego to se raseje.
- Iskopajte ga.
- Drite zemljite prekriveno
membranom 2-3 godine.
79
viegODinji kOROvi
kOPRiva
Urtica dioica
Opstanak i irenje
iri se debelim rizomima koji mogu da dostignu 7 m duine i da se
ukorene na dubinu od 2 m pa i vie. Rastu ak i ispod asfalta. Biljka moe da izraste iz najmanjih
delia. Neke sorte se ire putem
semena.
Suzbijanje
- Secite ga na dve sedmice za
vreme sezone rasta, tokom najmanje 10 godina.
POljSka gORika
Sonchus arvensis
Razvoj i irenje
Iz puzajueg korenja izrastaju
novi izdanci - ak i iz sasvim malih delova. Glavno korenje raste
do 60 cm dubine i u irinu. Takoe se i rasejava.
Suzbijanje
- Ne dopustite da proizvede seme.
se rasejava.
Suzbijanje
- esto okopavajte tokom nekoliko godina.
- Vilama iskopajte biljke u ranoj
fazi rasta, uklanjajui svaki komad. Tamo gde se uvrste, ovaj
metod nije vredan truda.
- Drite zemljite prekriveno
membranom nekoliko godina.
Raskrivanje
neobraenog zemljita
Jednogodinje povre
Jednogodinje cvee
bunje
Zeljaste viegodinje
biljke
Nove zasade
Voe i grmove
Drvee
Poploane staze
ljunkovite staze
Zemljite koje se
ne koristi
Koristi se za
Ljuska
kakaovca
Za savete o delotvornoj primeni prekrivaa zemljita videti str. 74-76, a za druge tehnike str. 76-77.
ljunak
Pejzane
tkanine
Borove Slama Seenje Biljke za prekrivanje Zelenino Runo Okopavanje Izvlaenje Kultivisanje Ustajale Termiko uklaiglice
zemljita (ukrasne) ubrivo plevljenje
vilama
leje njanje korova
Karton
Raskrivanje
neobraenog zemljita
Jednogodinje povre
Jednogodinje cvee
bunje
Zeljaste viegodinje
biljke
Nove zasade
Voe i grmove
Drvee
Poploane staze
ljunkovite staze
Zemljite koje se
ne koristi
Koristi se za
80
ORGANSKA BATA
81
mehaniko kultivisanje
Mehaniki kultivator je koristan kad se
raskruje velika povrina zemljita, ali ima
i mane. Rad njime moe da bude naporan
ako su korov i trava gusto izrasli. Kultivator
secka viegodinji korov na sitne komade,
a svaki deli korena ili rizoma moe ponovo da izraste i tako potencijalno viestruko
uvea problem. Kultiviite krajem prolea
ili poetkom leta kad je zemlja suva, a korov izrastao. Ostavite zemljite dok na njemu opet ne ozeleni korov, potom ga ponovo kultiviite. Ponavljajte postupak koliko
je potrebno. Ako ste u prilici da jednom
kultiviete, korov koji je ponovo izrastao
moete da uklonite motikom. U suprotnom, odaberite neki drugi metod. Bie
vam mnogo tee i mnogo vie vremena e
vam oduzeti da povadite stotine iseckamh
delia korena, nego cele biljke. Za suzbijanje korova izmeu redova biljaka postoje
laki modeli kultivatora.
Raskrivanje korova bez obrade
Membrana za prekrivanje zemljita koja
ne proputa svetlo zaustavlja rast korova i
posle izvesnog vremena ga unitava. Ako
elite da travnjak pretvorite u povrtnjak ili
leje za cvee, prekrijte zemljite u prolee
i ono e do jeseni, a moda i pre, biti raieno od korova.
Za uporne viegodinje korove potrebno
je nekoliko godina da biste ih uklonili. Kroz
prekriva mogu da se zasade jae jednogodinje biljke, kao to su tikva ili suncokret, ali kroz rupe iseene za biljke moe
da izraste i viegodinji korov. Prekrivanje
zemljita najdelotvornije je tokom sezone
u kojoj korov aktivno raste.
zatravljivanje korova
Tamo gde postoje ozbiljni problemi s viegodinjim korovima kao to su sedmolist
ili rastavi, gajite travu - bilo da je posejete ili poloite unapred pripremljene delove
travnjaka. Redovnim koenjem trave tokom dve ili tri godine trebalo bi da se rei
izvlaenje vilama
Korovima kao to je njivska palamida,
rastresite zemljite svuda oko korena, da
biste mogli da ga izvadite celog.
zdravlje biljaka
Primenjujte organske metode odravanja zemljita
i bate da biste zatitili biljke na prirodan nain.
Tek su poslednje generacije batovana
poele da se oslanjaju na hemikalije u suzbijanju tetoina i bolesti, i zbog toga su
mnogi od njih zaboravili da je mogue proizvesti kvalitetnu hranu i odravati lepu
batu bez pesticida. U ovom poglavlju bie
opisana priroda biljnih tetoina i bolesti,
kao i irok spektar metoda, kako drevnih,
tako i savremenih, koje organski batovani mogu da primenjuju u odravanju zdrave bate i znatnom smanjivanju problema
sa tetoinama i bolestima.
Prirodna ravnotea
Organsko batovanstvo stavlja naglasak
na zdravlje zemljita i vezu izmeu njega,
biljaka i ljudskog zdravlja. Zdravo zemljite
daje zdrave biljke u stabilnoj i odrivoj sredini. ivotna sredina, odnosno ekosistemi,
obino sadre obilje biljnih i ivotinjskih
vrsta, ukljuujui i biljne tetoine i uzronike biljnih bolesti; svi organizmi ive u
meusobnoj ravnotei (ekvilibrijumu). Organsko batovanstvo nastoji da oponaa
tu ravnoteu vrsta i ekoloku stabilnost koja iz nje proizlazi. Iako su same bate noviji ekosistemi, paljivom setvom i projektovanjem moe da se stvori bata koja e
privui ivotinjski svet (ukljuujui i korisne ivotinje) i podstai prirodnu raznovrsnost. Cilj je produktivna bata u kojoj biljke i ivotinje ive u stabilnom ekvilibrijumu.
Rad u skladu sa sistemom
Organski batovani nastoje da rade u
skladu s prirodom, kako bi ograniili dejstvo tetoina i biljnih bolesti, bez veta-
Upeatljiv prizor
ivotinjski svet unosi lepotu u batu i
svaki batovan trebalo bi dobro da razmisli pre nego to odlui da ukloni stvorenja
kao to je, na primer, gusenica leptira lastin repak. Raznovrsnost ivog sveta je od
kljunog znaaja za postizanje prirodne
ravnotee izmeu tetoina i njihovih prirodnih neprijatelja.
83
ZDRAVLJE BILJAKA
Savremena
straila
Nema nieg novog
u zatiti biljaka od
ptica, ali organski
batovani su uvek
spremni da istrae
potencijalne koristi
od novih materijala
- naroito ako mogu da se recikliraju,
kao to je sluaj sa
ovim odbaenim
CD-ovima.
da je, umesto netolerancije koju promovie batenska industrija, potrebna tolerancija. Umesto brzih reenja s posledicama
neeljenim po ivotnu sredinu, organski
batovani tee spreavanju tetoina i bolesti i njihovom dranju pod kontrolom.
Stare i nove strategije
Postoji itav niz organskih tehnika i strategija za odravanje zdravlja biljaka. Prelazak na organsku proizvodnju nije, kako
poetnici esto pretpostavljaju, jednostavna zamena hemikalija prirodnim alternativama. On znai mnogo vie od puke promene marke pesticida. Tradicionalni, do-
fila; njegov nedostatak moe prouzrokovati karakteristino utilo izmeu lisnih ila.
3. Plamenjaa krompira, gljivino oboljenje, poinje pojavom smeih mrlja na listovima, ali brzo potpuno unitava gornje delove biljke, pre nego to se spore speru na
zemljite i zaraze krtole.
4. tetoine su ivotinje koje se hrane
biljkama. Japanske bube esto stiu u velikom broju prodirui listove tako da od njih
ostane samo kostur, oteujui pupoljke,
cvetove i plodove. Biljke koje preive veoma su oslabljene.
84
ORGANSKA BATA
Odupiranje napadu
Zdrave biljke imaju veliku otpornost na
tetoine i bolesti i, kao i zdravi mladi ljudi,
mogu lako da se oslobode manjih infekcija. Ako uslovi sredine nisu najbolji pa su
biljke zbog toga iscrpljene, ili ako su izuzetno mlade ili stare, ista infekcija moe
da im ugrozi ivot. Po pravilu, to je biljka
vea, vie je otporna na bolesti i tetoine.
Veliko stablo hrasta, na primer, moe da
podnese vie hiljada insekata i grinja na
svojim listovima - da ne pominjemo gljivice koje se hrane listovima, peteljkama i
korenjem - a da se na njemu ne vide nikakva tetna dejstva. Drugi ekstrem je
mala sadnica zelene salate koja je potpuno neotporna i na poleganje koje izaziva
gljiva Pythium i na mala usta drvne vai.
Meutim, kad sadnice narastu, epidermis
im zadeblja i vai ne mogu da progrizu do
85
ZDRAVLJE BILJAKA
vrsto vezan. Biljka koja je potpuno prerasla saksiju ne moe da napreduje ni kad se
izvadi iz nje. Novo korenje ne moe da raste
iz vrsto isprepletane lopte starog korenja.
86
ORGANSKA BATA
eve svetlosti, dodatno pogorava prisustvo tankog sloja vode na povrini lista. Taj
sloj se ponaa kao uveavajue staklo. Povrina lista postaje smea i sui se. Kod
paradajza, oegotine na plodovima koji
sazrevaju uzrokuje stanje koje se naziva
zelena lea, kada vrhovi plodova ne dobijaju crvenu boju, nego ostaju uti ili zeleni. Oegotine mogu da se svedu na najmanju meru zalivanjem rano ujutro ili uvee,
ili stvaranjem senke za biljke. Mehanika
oteenja nastaju i usled gaenja ili nepravilnog korienja opreme, naroito kosaice s plastinom niti.
mraz
ak i biljke koje su potpuno otporne na
mraz imaju delove koji su podloni oteenjima od mraza, naroito proleni pupoljci,
mladi izdanci i cvetovi na vou. Kad se voda u biljnim elijama zaledi, ona se iri i
uzrokuje pucanje elija; one umiru ostavljajui iza sebe crne/smee mrlje mrtvog
tkiva, obino na vrhovima iz kojih biljke
rastu. Spreite oteenja od mraza tako
to ete birati sorte koje kasnije cvetaju ili
su otporne na mraz, odloiti saenje ili
koristiti zatitne prekrivae ili zvona.
mehanika oteenja
Mehanika oteenja mogu da budu uzrokovana gradom, jakom kiom i vetrom,
preteranom ili premalom izloenosti suncu.
Oegotine, koje nastaju zbog previe sunReDOvnO SnaBDevanje vODOm
(videti sliku u boji na str. 460)
Vrna trule pupoljaka je poremeaj paradajza i paprike koji nastaje zbog nedostatka kalcijuma, ali ee zbog nedostatka vode. ak i kad kalcijuma ima u zemljitu, on moe da bude nedostupan biljkama zbog suvog zemljita oko korenja;
to se esto dogaa u saksijama jer u njima koliina vode varira.
Ako se dobro odrava, areni pasulj
obilno raa; slab rod moe da bude uzrokovan nedostatkom vode u fazi cvetanja,
a ona je presudna za formiranje mahuna.
Drugi poremeaji
Ravanje stabljika, preuranjeno cvetanje, izostanak cvetnih glavica i plodova i
oticanje, javljaju se kod biljaka koje su
pretrpele poremeaje rasta, uglavnom
zbog razloga vezanih za ivotnu sredinu.
Kod takvih sluajeva teko je izdvojiti taan uzrok i izbei njegove posledice.
nedostatak minerala
Nedostatak minerala kod biljaka moe
da uzrokuje podbacivanje u rodu i simptome bolesti, odnosno poremeaja, ali u dobro ureenoj organskoj bati, u kojoj se
stalno stavlja naglasak na zdravlje zemljita, to je retko kad problem. Veina vrsta
batenskog zemljita, ako se odrava organski, pruie sve hranljive sastojke koji
su biljkama potrebni.
Ponekad, naroito u baznim zemljitima,
iako su mikroelementi prisutni, zbog visoke pH vrednosti nisu rastvorljivi, te su nedostupni biljkama. U takvim sluajevima
potrebno je dodati minerale sa strane (vid
str. 59). Nedostatak minerala moe da bude uzrokovan i preteranim dodavanjem
odreenih elemenata; na primer, previe
mineralnog ubriva bogatog kalijumom izmenie hemijski sastav zemljita, zakljuavajui magnezijum tako da se javljaju
simptomi njegovog nedostatka.
Nedostatak minerala esto nije lako ustanoviti samo na osnovu simptoma, a lako
87
ZDRAVLJE BILJAKA
neDOStatak mineRala
(videti slike u boji na str. 460)
are, mrlje, pa ak i kovrdanje listova,
mogu da budu posledica ne bolesti, nego
nedostatka minerala. Plodovi mogu da
pokvare izgled i uvenu.
1. Nedostatak gvoa jedan je od najeih poremeaja biljaka, koji se gotovo
uvek javlja kao utilo listova, naroito izmeu lisnih ila. Vrlo je est u baznim
zemljitima, kada nosi naziv hloroza izazvana krenjakom.
2. Nedostatak mangana (u listovima
krompira), est je u loe dreniranim zemljitima.
3. Nedostatak fosfora (u listovima paradajza) - esto se sree u kiselim zemljitima.
4. Nedostatak kalijuma (kod mahunarki), esto se sree u posnim ili peskovitim
zemljitima.
5. Gorke pege kod jabuka, uzrokovane
nedostatkom kalcijuma - uobiajene su
na posnim, peskovitim zemljitima.
6. Nedostatak bora kod kukuruza eerca; prevelika koliina krenjaka ometa
biljkama uzimanje ovog elementa koji se
nalazi u tragovima.
Biljne BOleSti
Bolesti biljaka posledica su prodiranja
mikroskopskih organizama u biljna tkiva.
To mogu da budu gljivice, bakterije ili virusi. ivei na biljnom tkivu kao paraziti, oni
uzrokuju oteenja i smrt elija, a ponekad
i promene poput tumora ili raka. Organizmi koji uzrokuju bolesti nazivaju se patogeni, a prouavanje biljnih bolesti - prouavanje patologije biljaka. Treba napomenuti da neki organizmi koji su u bliskom
srodstvu s patogenim, imaju korisno dejs-
88
ORGANSKA BATA
Gljivine bolesti. Spore gljiva koje izazivaju bolesti prenose se vazduhom, ili, kao
to je sluaj kod ukovrdanosti lista breskve, vodom, naroito kinicom.
Bakterijske infekcije. Krastavost krompira
ea je na baznom, suvom tlu s malo
humusa.
Virusi. Virusi, kao to je virus mozaika
krastavaca na gliciniji, ne mogu da se lee. Umesto toga, suzbijajte tetoine koje ih prenose.
pada tetoina. Leenje bakterijskih infekcija je ogranieno na uklanjanje zahvaenih delova, a spreavanje se obino svodi
na jednostavno odravanje istoe.
Primeri bakterijskih infekcija su krastavost krompira, plamenjaa jabuka, kruaka i drugih vrsta iz porodice Rosaceae, kao
i mnogi oblici garei na vou.
virusi
Jednostavno reeno, virus je genetski
materijal unutar proteinskog omotaa. Virusi prodiru u elije viih organizama, ukljuujui i biljke, i otimaju elijske genetske kodove da bi se razmnoavali, preusmeravajui tako energiju elija na proizvodnju velike mase virusnog materijala koja se iri na susedne elije, to esto drastino ograniava rast biljke-domaina ili
uzrokuje deformacije i poremeaje funkcionisanja delova biljaka. Virusi ne mogu da
postoje samostalno i obino zavise od insekata ili drugih ivotinjskih vrsta koje ih
prenose od jedne do druge biljke. Bube
kao to su biljne i bele vai, kao i vrste iz
porodice Cicadellidae, koje siu biljne sokove, naroito se istiu kao prenosioci biljnih virusa. Virusne infekcije prenose se i
vegetativnim razmnoavanjem zaraenih
biljaka. U mnogim zemljama uveden je sistem izdavanja atesta, kojim se osigurava
da u prodaji budu samo kontigenti biljaka
koje nemaju viruse, a to se naroito odnosi na najosetljivije vrste voa, kao to su
maline. Krompir iz atestiranog semena
nema nikakvih virusa, a proizvodi se u
prohladnim predelima (jedan od najveih
proizvoaa je amerika drava Mejn), gde
vai, prenosioci krompirovih virusa, imaju
manje anse da preive u dovoljnom broju
da bi meu biljkama irile virusni materijal.
Virusi su suvie mali da bi se videli obinim mikroskopom, zato se obino nazivaju
po biljkama na kojima su prvi put otkriveni, kao i po simptomima koje izazivaju.
Suzbijanje biljnih virusa ogranieno je na
sadnju biljaka koje su otporne na njih i na
suzbijanje insekata-prenosilaca.
89
ZDRAVLJE BILJAKA
Biljne tetOine
tetoine su one vrste ivotinja - velikih,
malih i mikroskopskih - koje izazivaju bilo
kakvu tetu na biljkama ili kvare izgled
bate. Veina ivotinja koje ive u bati
nisu tetoine. Mnoge vrste su korisne, jer
oprauju biljke ili recikliraju hranljive sastojke koji su im potrebni. Druge se hrane
tetoinama i imaju ulogu prirodnog kontrolora, a postoje i vrste koje nemaju nikakav uticaj na aktivnosti batovana, ali su
deo bogate raznovrsnosti ekosistema bate. Lepota mnogih ivotinjskih vrsta i njihovo zanimljivo ponaanje pojaavaju prijatan utisak u svakoj bati, i zbog toga organski batovani treba da podstiu njihovo
prisustvo.
Neke ivotinje ne mogu da se svrstaju u
potpunosti ni u korisne ni u tetoine, jer
im se ponaanje menja zavisno od godinjeg doba i ivotnog ciklusa ili zavisno od
promene podlonosti odreenih biljnih vrsta napadima tetoina. Uholaa je na zlu
glasu po tome to unitava cvetove georgine, ali u drugim okolnostima i u drugim
godinjim dobima ona lovi tetoine kao
to su biljne vai i moljci, a hrani se i jajima ika vinove loze. ak i najozloglaenije batenske tetoine kao to su puevi,
imaju ulogu u razlaganju vegetacije koja
truli. Samo kada su biljke mlade i nene, ili
kada naroito osetljive vrste kao to su
hoste i delfinijumi ostanu nezatiene, ove
ivotinje nanose im ozbiljnu tetu.
Takoe, mnoge ivotinje hrane se biljkama bez izazivanja znatnije tete i zato u
organskoj bati ne zasluuju status tetoina. Dobar primer za to je cikada penua,
koja se esto sree na ruama krajem prolea i leti. Ovaj insekt koji sie biljni sok
obino se na biljkama nalazi pojedinano
ili u parovima (jedna buba proizvodi mnogo penuave sluzi). Biljne vai, meutim,
ive na biljkama u kolonijama koje esto
broje hiljade jedinki. Druge vrste ivotinja
su tetoine samo dok su biljke mlade i
osetljive, a kad ostare, poinju da se hrane
drugim materijama.
vRSte tetOina
(videti slike u boji na str. 462)
Neke vrste: Vrste koje sisaju biljni sok
(vai); vrste koje se hrane korenjem (na
primer, injaci u krtoli krompira); vrste
koje se hrane listovima (oteenja od
livadske stenice i larva lisne ose - neke
vrste koje se hrane listovima jedu i stabljike); vrste koje se hrane cvetovima (japanske bube); vrste koje se hrane plodovima (ose na jabuci); tetoine koje stvaraju gale (na primer, gale na grani hrasta
moe da izazove osa iarua).
90
ORGANSKA BATA
91
ZDRAVLJE BILJAKA
Smanjivanje PROBlema
DOBRim ODRavanjem Bate
Organskim batovanima na raspolaganju
je niz tehnika kojima se odrava prisustvo
tetoina i bolesti na prihvatljivom nivou.
Veina nije nova i moe jednostavno da se
imenuje kao domainsko ponaanje, koje
se esto zanemaruje u konvencionalnom
batovanstvu (koje primenjuje hemikalije),
u nastojanju da se ostvare neki drugi ciljevi. Domainske tehnike u sutini su preventivne. Mnoge od njih svode se na zdrav
razum, a imaju i druge prednosti osim
smanjivanja tete od bolesti i tetoina.
Ponite od dobrog zemljita
Zemljite moe da ima drastino dejstvo
na zdravlje biljaka. Upoznajte batensko
zemljite (str. 33-36) i pokuajte da izaberete biljke koje e mu odgovarati. Ako je
neophodno, poboljajte strukturu i plodnost zemljita kako biste podstakli jai,
uravnoteeniji rast biljaka. Kompostirane
organske materije e vam pomoi da smanjite uticaj tetoina i bolesti na zemljite,
kao i da gajite biljke koje su otpornije na
njihove napade.
istoa bate
Prenoenje tetoina i bolesti iz jedne u
drugu sezonu moe da se sprei domainskim odravanjem bate. Kompostirajte otpatke i obavezno stavljajte sve ono to je
moda zaraeno patogenim gljivicama ili
bakterijama ili tetnim insektima u sredinu
gomile, gde e biti uniteno toplotom koja
se stvara razlaganjem organskih materija.
Sve delove biljaka koji su zaraeni otpornim patogenim elementima, kao to je izaziva kupusne kile, kao i materije koje se
92
ORGANSKA BATA
93
ZDRAVLJE BILJAKA
vreme saenja
Paljivim odreivanjem vremena sejanja
i saenja povra i nekih vrsta jednogodinjih cvetnica mogu da se izbegnu napadi
tetoina. Na primer, u krajevima gde postoji plamenjaa krompira, ranim saenjem
izbegava se period kad je opasnost od bolesti najvea. Rano ili kasno sejanje graka
osigurae da se cvetanje i razvoj mahuna
zavre pre ili ponu posle perioda opasnosti od grakovog smotavca, ime e se
izbei oteenje biljaka. U naelu, rano sejanje, ako su uslovi dovoljno topli, omoguuje biljkama da se dobro prime pre poetka opasnosti od tetoina i bolesti, to poveava i otpornost na njihove napade. Gajenje biljaka u zatvorenom prostoru ili na
zagrejanim klupama omoguuje rani poetak kad spoljanji uslovi nisu povoljni.
Snani rasadi otporniji su na napade teto-
gRaBljiviCe i PaRaziti
tetOina kaO PRiRODni
kOntROlORi
Jedna od glavnih komponenti saradnje s
prirodom u suzbijanju tetoina jeste omoguavanje prirodne ravnotee izmeu
grabljivica i parazita tetoina koja dri populaciju tetoina pod kontrolom. Korienje pesticida remeti tu ravnoteu. Oni su
esto tetniji po grabljivice tetoina nego
po vrste protiv kojih su namenjeni. U prolosti, pesticidi su zapravo dali status tetoina novim vrstama jer su zbrisali populacije njihovih grabljivica. Savren primer za
to je vona grinja crveni pauk koja se pojavila kao tetoina tek posle uvoenja
sredstava za zimsko prskanje na bazi katrana i nafte, 30-ih godina prolog veka.
Prirodne grabljivice
Mnoge batenske ivotinje hrane se tetoinama. Neke, kao to su bogomoljke,
upadljivije su od drugih i na njih se obraa
vie panje. Neke nam se sviaju iz estetskih ili sentimentalnih razloga i spremno
uoavamo njihov znaaj u suzbijanju tetoina, kao to je sluaj s bubamarama.
Meutim, mnoga neupadljiva stvorenja rade neprimetno na odravanju populacije
tetoina ispod nivoa prihvatljivosti. Na
94
ORGANSKA BATA
stranama 96 i 97 prikazane su ivotinje koje su delotvorni agensi suzbijanja tetoina u bati. Vano je da nauite da ih prepoznajete da biste mogli da podstiete njihovo prisustvo i ostavite ih da na miru rade svoj posao.
Da biste poveali broj grabljivica i parazita tetoina u bati, nastojte da izbegavate upotrebu pesticida (ak i onih koji su
opisani na kraju ovog poglavlja). Pesticidi
ne samo da ubijaju grabljivice i parazite
tetoina, nego imaju i posredno dejstvo
uklanjanja njihovog izvora ishrane. Meovito sejanje cvetnica s povrem i voem
podstie prisustvo grabljivica kao to su
parazitske ose, osolike muve i mreokrilci,
ije se odrasle jedinke hrane cvetnim nektarom.
Stanita i sklonita
Odravajte batensko jezerce zbog grabljivica u ijem ivotnom ciklusu postoji faza
koju provode u vodi. Obezbedite vetaka
gnezdita, kao to su gomile drveta za solitarne ose ili kutije za prezimljavanje mreokrilaca (videti Batovanstvo za ivotinjski svet, str. 189). Dobar prekriva i minimalno obraivanje zemljita stvaraju idealne uslove za prizemne bube (najdelotvornije grabljivice pueva), a gusta trava oko
bunova prua mesto za prezimljavanje
ovih vrsta i bubamara.
Bioloko suzbijanje
Mnoge grabljivice i paraziti mogu da se
kupe, obino putem naruivanja, da bi bili
uvedeni u staklenik ili batu. Oni se naziBubamara
Odrasla jedinka bubamare lovi biljne vai,
ali najveu tetu populaciji vaiju nanose
larve u razvoju (videti str. 96-97).
Crvenda
Kao i veina ptica pevaica, crvenda lovi
bezbroj insekata da bi nahranio svoje
gladne mladunce.
mOne gRinje
Grinja crveni pauk jedna je od najeih
tetoina na veini biljaka u staklenicima.
Ako se u staklenik dovoljno rano uvede
grinja-grabljivica Phytoseiulus persimilis,
ona e drati pod potpunom kontrolom
populaciju crvenog pauka. Phytoseiulus
se obino unosi preko inertnog nosioca,
kao to je liskun, prskanjem po biljkama.
(Obavezno ostavite rezervoar za prskanje
da lei postrance oko sat vremena pre
prskanja, jer e inae sve grinje prei u
gornje delove liskuna.) Da bi grinja Phytoseiulus bila delotvorna, neophodno je
da temperatura bar jedan deo dana bude
20C, a vlanost da bude visoka, oko
60%. To odgovara grabljivici, ali ne i plenu, to dodatno pomera ravnoteu u
njenu korist. Kao i u sluaju veine biolokih agenasa suzbijanja tetoina, cilj nije likvidacija, nego stavljanje pod kontrolu. Potrebno je da izvestan broj grinja crvenog pauka ostane u biljkama, kako bi
grinje Phytoseiulus bile spremne da dejstvuju ako populacija tetoina ponovo
pone da se iri.
95
ZDRAVLJE BILJAKA
Agens
Specifine potrebe
96
ORGANSKA BATA
muice-grabljivice
Bube-grabljivice
Ose
Stonoge
mreokrilci
Larve ovih insekata su opasne grabljivice
biljnih vai i slinih insekata, kojih mogu da
pojedu i do 300 za vreme razvoja; podstiite prezimljavanje njihovih populacija pravljenjem kutija za mreokrilce (videti str.
194). Takoe, mogu da se nabave kao bioloki agensi za suzbijanje tetoina, u obliku jaja. Zelena larva mreokrilca hrani se
cvetnim tripsom.
Osolike muve
Larve mnogih uobiajenih vrsta hrane se
uglavnom biljnim vaima. Boje im variraju,
ali su uglavnom jarke, a lie na spljotene
crve za pecanje. Odrasle insekte moete da
privuete sejanjem biljaka sa otvorenim
cvetovima. Na primer, jarkozelene larve
hrane se vaima na izdanku rue.
Parazitske ose
Odrasle enke polau jaja u druge insekte i
iz njih se razvijaju larve koje kao paraziti
ubijaju domaina. Veina vrsta insekata
ima neku vrstu osa koja parazitira na njihovim larvama. Neke od njih mogu da se
nabave kao bioloki agensi za suzbijanje
tetoina. Na primer, osa Apantalus glomeratus je veliki neprijatelj larvi belog kupusnog leptira.
tvrdokrilci
Mnoge vrste tvrdokrilaca koje ive u zemlji
su grabljivice, kao odrasli insekti, ali i dok
su jo larve. Hrane se jajima pueva, mladim puevima i drugim insektima koji ive
97
ZDRAVLJE BILJAKA
u zemlji. Mnogi od njih su dobri letai i hrane se tetoinama koje jedu biljke. Privui
ete ih ako svedete obraivanje zemljita
na najmanju meru i primenjujete prekrivae zemljita.
Bubamare
Odrasli insekti, ali i larve su grabljivice koje
se hrane biljnim vaima i drugim bubama.
Bubamare mogu da se nabave kao bioloki
agensi za suzbijanje tetoina. Na primer,
larva bubamare hrani se kolonijom vaiju
crnog pasulja.
guteri
Mnoge vrste hrane se iskljuivo insektima i
drugim beskimenjakim tetoinama, u
koje se ubrajaju puevi. Odrasli blavor
(beznogi guter) grabljivac je koji se hrani
puevima.
kosci
Ovi lutajui, dugonogi grabljivci ive u zemlji i u srodstvu su s paucima. Za razliku od
njih, imaju telo od samo jednog segmenta.
Pauci
Svi pauci su grabljivci i hrane se insektima
i drugim zglavkarima. Sistemi lovljenja su
im razliiti i ne koriste svi pauci mree za
hvatanje plena. Od kosaca se razlikuju po
telu koje se sastoji od dva jasno definisana
segmenta.
abe i punoglavci
Odrasli primerci ovih ivotinja hrane se
mnogim vrstama tetoina; mlade jedinke
ive u vodi, zato e vam biti potrebno jezerce u bati (videti str. 198-201). Zelena aba, na primer, ivi svuda gde postoji plitka
povrina slatke vode.
grinje
Mnoge grinje su grabljivice, a hrane se uglavnom drugim vrstama grinja koje su biljojedi. Neke od njih mogu da se nabave kao
bioloki agensi za suzbijanje tetoina. N
primer, Phytoseiulus persimilis je neprijatelj
grinje crvenog pauka i hrani se njegovim
jajima.
98
ORGANSKA BATA
zvune promene. Ptice se brzo navikavaju na straila, zato koristite to vie razliitih vrsta,
menjajte ih i povremeno premetajte po bati. Efikasna straila koriste zvuk proizveden utavom trakom, ili pokrete i svetlo, kao kugla sa ogledalima (1). Ova vetrenjaa (2), napravljena od flae za deterdent, koristi zvuk i pokret. Lebdea ptica grabljivica (3) od perja i
krompira, veoma je stara ideja.
ZDRAVLJE BILJAKA
99
Prepreke. Pojedinana zatitna zvona od starih plastinih flaa (slika levo) tite mlade, osetljive biljke od pueva. Starije biljke iz porodice kupusnjaa mogu da se zatite od ptica kavezima od granica (slika desno). Redovi biljaka mogu da se zatite mreom ili prekrivaem poduprtim tapovima koji ih dre iznad biljaka.
100
ORGANSKA BATA
PeStiCiDi U ORganSkOj
Bati
Kao krajnje sredstvo, organski batovani
mogu da koriste nekoliko insekticida i fungicida. Iako su esto manje tetni i imaju
kratkoronije dejstvo od mnogih sintetikih
pesticida, organski pesticidi su i dalje otrovi koji mogu da, kao i sintetiki, imaju
tetna dejstva na korisne organizme. Njihova upotreba je pod stalnim nadzorom
organizacija koje postavljaju organske
standarde.
Bezbednosni aspekt
esto se smatra da je svaki pesticid prirodnog porekla - a to obino znai biljni
ekstrakt - prihvatljiv u organskoj bati. Iako su neki od tih proizvoda delotvorni i
srazmerno bezopasni po ivotnu sredinu,
njihovo korienje se ne preporuuje bez
prethodnog ispitivanja uspenosti i bezSumporni prah na grou
(videti sliku u boji na str. 462)
Tradicionalni lek, sumpor u prahu, primenjuje se na grou zbog suzbijanja pepelnice.
akO mORate Da PRSkate, RaDite
tO BezBeDnO
- Ne koristite prskanje kao preventivnu
meru.
- Paljivo proitajte uputstvo za upotrebu.
- Koristite kvalitetnu prskalicu.
- Prskajte samo kad je neophodno, direktno po tetoinama ili celu biljku, ako joj
preti opasnost da bude pojedena.
- Rastvorite samo potrebnu koliinu sredstva i nikad ga ne uvajte.
- Prskajte samo po mirnom vremenu.
- Nikad ne prskajte kad su pele van konice - najsigurnije je predvee.
- Nosite zatitnu opremu - gumene rukavice, masku i naoare.
- Uvek operite ruke posle prskanja.
101
ZDRAVLJE BILJAKA
DOzvOljeni PeStiCiDi
Izvor / poreklo
Koristi se protiv
Nim
Iz semena Azadirachta
indica
Buha
Biljnih vai
Insekticidni
sapun
Masne kiseline
ekstrahovane iz biljnih
materija
Ulja od
povra
Povrtarske kulture
Bordoska
orba
Jedinjenje bakra i
sumpora
Sumpor
Prirodni mineral
Moe da nakodi grinjama grabljiPepelnice; crne pegavosti rua vicama; ne koristite na mladim
jabukama i ogrozdu.
Sredstvo
Gusenica tetoina
bednosti i zvaninog odobrenja za upotrebu. Poto su trokovi ispitivanja i zvaninog odobrenja visoki, to se retko dogaa. Neki proizvodi kune izrade, kao to je
aj od koprive ili kuvano lie rabarbare
relativno su nekodljivi, ali drugi biljni preparati spravljeni kod kue mogu da budu
ekstremno otrovni.
U ponudi postoji vie sredstava za prskanje na biljnoj osnovi (obino pod nazivom
botaniki) koje dananji batovani mogu
da kupe. Mnoga od njih su insekticidi s
dejstvom irokog spektra, to znai da unitavaju vie vrsta insekata, a oznaavaju
se kao prirodni ekvivalenti sintetikim pesticidima. Meutim, ova jaka jedinjenja ubijaju i korisne insekte ime ozbiljno remete
prirodnu ravnoteu koju svi organski batovani tee da ostvare. Neka botanika
Napomena
gajenje biljaka
Sejanje i uzimanje reznica za organskog batovana je
prirodno koliko i kompostiranje i prekrivanje zemljita.
Gajenje biljaka fascinantno je i viestruko korisno, naroito za organske batovane. Razmnoavanje, kao to je poznato,
moe da se vri u raznim razmerama i
situacijama. Veina potrebne opreme srazmerno je jeftina i lako pristupana ili dostupna. Moete da idete i korak dalje u tom
poduhvatu i sami proizvedete seme za
svoju batu.
Postoje dva glavna metoda razmnoavanja biljaka. Vegetativnim putem - pomou
reznica, na primer - proizvode se biljke koje su genetski identine roditeljima; one
su, u stvari, njihovi klonovi. Sejanjem se
dobijaju raznovrsniji rezultati, naroito ako
sauvate seme iz sopstvene bate, ali raznovrsnost biljaka spada u zabavni deo gajenja.
Tajna uspenog razmnoavanja lei u razumevanju njegovih osnova. Obezbedite
semenu i reznicama najbolje mogue uslove i oni e vam uzvratiti dobrim rastom.
Veoma vani faktori su odgovarajua temperatura, koliina svetlosti, vlanost vazalatke i tehnike
Za uzimanje reznica potrebna je vetina,
ali nju nije teko savladati. ist, otar no
koji dobro lei u ruci bie vam najbolji
saveznik. Obian depni noi savreno
odgovara nameni.
Seme uspeha
Oni koji se upuste u razmnoavanje biljaka, ubrzo e imati svaki kutak bate i staklenika ispunjen eksperimentima u raznim fazama razvoja. Briga o svima njima
ponekad zahteva puno radno vreme.
duha i provetravanje. Staklenici i zagrejane klupe (videti str. 218) pruaju mnotvo
mogunosti, ali odline rezultate moete
da postignete i u osunanim sobama i na
prozorskom simsu - a mnoge vrste semena i reznica mogu da se gaje i na otvorenom.
zato da razmnoavamo sopstvene
biljke?
- Fascinantno je. Razmnoavanje biljaka
produbljuje razumevanje batovanstva i
uivanje u njemu. Postoji neto beskrajno
zanimljivo u vezi sa sejanjem, uzimanjem
reznica i deobom biljaka. Moete ak i da
otkrijete ili razvijete sopstveni varijetet neke biljke.
- Izbei ete tetoine i upotrebu pesticida. U kupljenim biljkama, bilo u zemlji ili
na samoj biljci, esto se kriju tetoine,
kao to su ici. Mnoge komercijalno proizvedene biljke su redovno prskane hemikalijama koje ne elite u vaoj bati ili kui, a
i zemlja iz saksija esto sadri pesticide.
Gajenjem sopstvenih biljaka biete sigurni
da ne unosite neeljeno zagaenje u organsku batu.
- Utedeete novac. Smanjite izdatke tako to ete posvetiti malo vremena i truda
proizvodnji sopstvenog semena i biljaka.
Za sopstvene potrebe moete da proizvedete tano koliko vam je potrebno, ili neto vie ako imate prostora. Seme iz jednog
ploda paradajza dae desetine novih biljaka; jedna tikva dae vie semena nego to
je potrebno za prosenog batovana. Od
jedne biljke moe da se uzme mnotvo
reznica. Viak biljaka nikad ne morate da
103
GAJENJE BILJAKA
vegetativnO
RazmnOavanje
Razmnoavanje podrazumeva gajenje
cele biljke iz jednog njenog dela. Moe da
se primenjuje na svim biljkama osim jednogodinjih i dvogodinjih, koje se uvek
gaje iz semena. Ipak, ne zaboravite da su
mnoge vrste biljaka iz leja, koje gajimo
kao jednogodinje i odbacujemo svake godine, u stvari osetljive viegodinje biljke
koje zimi mogu da se razmnoavaju pomou reznica, ako im obezbedite toplotu i
sklonite.
Za razmnoavanje mogu da se koriste
stabljike, korenje, pa ak i listovi, zavisno
od vrste biljke. Prednost ovog naina razmnoavanja je u tome to su izdanci identini roditeljskoj biljci, bez genetskih varijacija do kojih moe da doe kad uvate
seme biljaka. Takoe, to je jedini nain
razmnoavanja besemenih biljaka koje ne
stvaraju klijavo seme - primer je kamilica
za travnjak trenejg, gajena tako da ne
cveta.
Deoba biljaka
Deoba - isecanje ili upanje biljaka koje
rastu u grupama na delove, od kojih je
104
ORGANSKA BATA
kako biste podstakli ukorenjivanje, a reznice morate da izvadite iz saksije i drite pod
pokrivaem.
- Poluzrele reznice uzimaju se neposredno pre nego to u tekuoj sezoni rasta biljke ponu da odrvenjuju pri osnovi. Dobre
su za gajenje svih vrsta drvenastih biljaka,
ukljuujui male bunove kao to su lavanda i patuljasti imir, to ih ini idealnim za
stvaranje veeg broja biljaka za ivice.
Takoe, iz poluzrelih reznica dobro se ukorenjuju etinari i mnoge vrste penjaica.
Uzimanje mekih reznica s vrha stabljike. Odaberite jak izdanak koji ne cveta, dugaak
8-10 cm i odsecite ga neposredno iznad kolenca (1). Odsecite reznicu neposredno ispod kolenca (2) i uklonite listove s donje polovine svake reznice (3). Stavite reznicu u saksiju koja
sadri meavinu krupnog peska i tresetne mahovine u srazmeri 1:1, tako da prvi list bude tik
iznad zemljita (4). Sadraj saksije treba da bude vlaan, ali ne previe. Prekrijte saksiju plastinom vreom da bi se zadrala vlanost. Od dva komada savijene ice napravite tit koji
e drati vreu tako da ne dodiruje reznice, jer bi inae poele da trule. Sklonite je s direktne suneve svetlosti. Kad se reznice ukorene, postepeno im poveavajte otpornost (videti
str. 112 i 231) pre nego to ih izvadite iz saksije, da bi se navikle na smanjenu vlagu i jau
svetlost.
GAJENJE BILJAKA
105
106
ORGANSKA BATA
UkORenjivanje RezniCa U
PlaStinim vReama
To je zamena za ukorenjivanje mekih reznica u saksijama ili na otvorenom, koja
naroito dobre rezultate daje kod karanfila i fuksija. Isecite neprozirnu plastinu
vreu tako da napravite dugaku traku iroku oko 25 cm i presavijte je napola uzdu, da napravite prevoj. Du prevoja sipajte meavinu zemlje i ljunka. Poloite
reznice na meavinu tako da njihove gornje treine vire iz zemlje, a potom urolajte plastiku kao palainku i veite je gumicom. Paljivo zalijte, poto nema rupa za
drenau, i ostavite na toplom mestu, izvan direktne suneve svetlosti. Kad reznice puste koren, skinite gumicu, odmotajte plastiku i zasadite ih u saksije.
POinjanje OD Semena
Seme je proizvod oploenog cveta. Ono
sadri embrion biljke smeten u zatitnom
omotau. Takoe, seme sadri rezerve
hranljivih sastojaka potrebnih embrionu u
klijanju, sve dok ne postane sposoban za
samostalnu ishranu.
Proizvodnja organskog semena na veliko
relativno je novijeg datuma. Danas putem
standardnih kataloga moe da se kupi ogranien, ali stalno rastui izbor semena,
uglavnom povra. Takoe, postoje preduzea koja isporuuju iskljuivo organski
proizvedeno seme. Ako ne moete da nabavite organsko seme koje traite, najbolje je da kupite seme koje nije tretirano
hemikalijama ili da ga proizvedete sami.
ta je potrebno semenu
107
GAJENJE BILJAKA
Sejanje na OtvORenOm
PROStORU
Najjednostavniji i najneposredniji nain
gajenja mnogih vrsta biljaka jeste sejanje
na otvorenom prostoru. Klju uspeha je da
obezbedite da uslovi za sejanje u zemljitu
- temperatura i koliina vlage - budu ba
kakvi su potrebni. Tu vetinu stei ete sa
iskustvom.
Priprema zemljita
Nekoliko sedmica pre planiranog datuma
sejanja, pripremite zemljite prema potrebama biljaka koje nameravate da posejete. Ako je izvodljivo, prethodne jeseni prekrijte zemljite kompostom od lia na
mestima gde ete da sejete. Time ete poboljati strukturu njegovog povrinskog
sloja iz kog klijaju ponici. Od koristi e biti
i opalo lie, koje pre sejanja moete da
skupite grabuljama.
Ne obraujte zemljite ako je previe
vlano - jer ete pokvariti strukturu, to e
usporiti klijanje i rast. Ako vam se za izme
lepi blato, to je znak da treba da obustavite radove dok se zemlja ne prosui.
Ukoliko se zbog klimatskih uslova na
zemljitu stvara pokorica, spreie proklijavanje semena, ali postoje mere koje u
tom sluaju pomau klijanju posle sejanja
(videti okvir Mere protiv pokorice, na sledeoj strani).
Stvaranje leje
Izgrabuljajte zemlju da postignete finu
rastresitost. Ponekad se preporuuje sabijanje leje, ali bolje je da pustite da se zemljite samo slegne tokom nekoliko sedmi-
108
ORGANSKA BATA
termometar za zemljite
Razliite vrste zemljita zagrevaju se razliitom brzinom; termometar e vam dati
tane podatke kada je zemljite dovoljno
toplo za sejanje.
mere protiv pokorice
Pokorica je pojava vezana za zemljita s
loom strukturom. Kia izaziva sjedinjavanje estica zemljita, posle ega se po
suvom vremenu na povrini formira tvrda
kora. Ako je vae zemljite sklono stvaranju pokorice, prekrijte seme meavinom
zemlje i komposta od lia, ili sejte u saksije, umesto direktno u zemlju. Pre sejanja zalijte leju jednom i ne zalivajte ponovo sve dok ponici ne izniknu. Prekrijte
zemljite obogaivaem niske klase plodnosti, naroito preko zime, da biste poboljali strukturu povrinskog sloja. Smanjite uestalost obrade - ili je potpuno
obustavite (videti Tehnika bez obrade,
str. 332).
109
GAJENJE BILJAKA
Sejanje s gelom
Sejanje s gelom (slika dole) je pogodan
nain ubrzavanja klijanja u zatvorenom
prostoru i sejanja semena napolju bez
opasnosti da se osetljivi korenii otete
pri klijanju.
Ovako posejani ponici esto niknu 2-3
sedmice ranije nego oni iz suve podloge.
Sejanje sa gelom daje vee prinose sporo
klijajuih biljaka, kao to su rana argarepa, patrnak i crni luk. Paradajz koji raste
na otvorenom moe da se seje direktno u
Sejanje s gelom. Stavite seme na vlaan papirni ubrus u plastinoj kutiji (1). Poklopite kutiju i drite je na temperaturi od oko 21C dok korenje ne pone da se razvija. Kad klice porastu do oko 5 mm duine (2), paljivo ih sperite sa ubrusa u plastinu cediljku s finom reetkom. Napravite smesu od lepka za tapete koji ne sadri fungicide tako to ete ga razrediti
na polovinu uobiajene jaine. Kad se zgusne, dodajte seme (3) i blago promeajte, nastojei da ne dodirujete osetljive semenke. Sipajte smesu lepka i semena u plastinu vreu i
veite vor na vrhu. Napravite plitku brazdu u zemljitu vrhom motike i nakvasite je. Odsecite
oak plastine vree i istisnite seme u brazdu (4). Za tu svrhu moete da koristite i kesu za
ukraavanje torti. Prekrijte seme i blago ga utapkajte u zemlju ravnom stranom grabulja.
Odravajte brazdu vlanom po suvom vremenu.
110
ORGANSKA BATA
Sejanje U zatvORenOm
PROStORU
Gajenje mladica u saksijama u stakleniku, plasteniku ili na prozorskom simsu
omoguuje biljkama da ponu da rastu
ranije nego to bi to bilo mogue na otvorenom i pomae im da se sauvaju od tetoina. To je naroito pogodno za osetljivije vrste, ali je korisno i za otporne biljke.
Mladice mogu da se gaje u saksijama dok
na zemljitu na kom e biti posejane rastu
druge kulture.
gde da sejete
Staklenici ili zatitni sanduci najbolja su
mesta za gajenje biljaka, ako su dobro i
ravnomerno osvetljeni. Zagrevanje odozdo
najekonominiji je nain pruanja toplote
biljkama - bilo putem grejaa s termostatom ili zagrejanih klupa (videti str. 218).
Kao izvor toplote mogu da se koriste i prekrivai s grejaima ili kablovi za zagrevanje
koji se ukopavaju u pesak u kutijama. Za
veinu biljaka dovoljna je temperatura od
18 do 21C.
Mladice mogu da se gaje i u kui, iako
esto nije lako da im se obezbedi dovoljna
koliina svetla koja im je neophodna da ne
bi postale previe izduene. Ako je semenu potrebna dodatna toplota da bi proklijalo, korisno je da imate greja, mada je
esto dovoljno da saksije stavite na vrh friidera ili iznad radijatora. Proveravajte
temperaturu nekoliko dana pre nego to
posejete seme da biste bili sigurni da je u
prihvatljivim granicama. im biljke niknu,
prebacite saksije na osunani prozorski
sims. Okreite saksije svakog dana da se
biljke ne bi iskrivile na onu stranu s koje im
dolazi sunce. Obloite kutiju aluminijumskom folijom, odsecite stranu koju ete
okrenuti ka prozoru i dobiete reflektor
suneve svetlosti koji e osvetljavati mladicu sa svih strana i tako joj obezbediti
pravilniji rast.
U emu da sejete
Moete da sejete u raznim vrstama posuda, od kupljenih ili recikliranih do onih
za kunu upotrebu. Osnovni uslovi su da
posuda ima drenau, da je dovoljno vrsta
i nezagaena bolestima i hemikalijama
opasnim po biljke.
- Saksije. Glinene saksije su porozne, to
znai da omoguuju da vazduh prodire do
korenja, a vlaga isparava kroz glineni zid,
ime se smanjuju eventualni problemi
zbog preteranog zalivanja. Meutim, one
su skuplje od plastinih i mnogo tee se
iste. Plastine saksije smanjuju koliinu
zalivanja, to je prednost kad koristite
smesu za saksije bez zemlje, koja se bre
sui. Bioloki razgradljive saksije, od papira i slinih materijala, presauju se zajedno s biljkom da bi se smanjilo remeenje
korena.
- Plitice za seme. Plitice duboke 5-7 cm
razliitih dimenzija. Drvene su danas retke.
Plastine su jeftinije i lake se iste.
- Vieelijske plitice. Plitice s vie elija takozvane modularne - proizvode se od
plastike i stiropora. Iz plastinih se lake
vade biljke i mogu da se koriste vieSavrena za razmnoavanje
Masivna radna klupa smetena u arenoj
hladovini, na podu koji se lako isti, idealno je mesto za sejanje i gajenje biljaka u
saksijama.
111
GAJENJE BILJAKA
zaklon od sunca
Mlade biljke na prozorskom simsu moete privremeno da zatitite od jakog sunca
jednostavnim lepljenjem lista papira na
prozorsko staklo. Po toplom vremenu otvorite prozore da se biljke ne bi guile u
toplom, nepominom vazduhu.
Prekrivanje semena. Prekrivanje saksija i plitica plastikom pomoi e u odravanju vlanosti za vreme kritine faze klijanja. Kad klijanje pone, uklonite prekriva da bi ponici mogli
da izniknu.
112
ORGANSKA BATA
Problemi
Problem s truljenjem, poznat pod nazivom poleganje, est je kod ponika i moe
da se brzo proiri na sve posejane biljke.
Njega uzrokuju gljivice koje uspevaju u
postojanim hladnim i vlanim uslovima.
Ponici koji su inae zdravi, poleu na zemljite dok stabljike i koren postaju crni i
istanjeni. Da biste izbegli poleganje:
- sprovodite higijenske mere (videti str.
227-228);
- ne zalivajte previe;
- obavezno obezbedite dobro provetravanje ponika, bez izlaganja hladnoj promaji;
- ne dozvolite da ponici izrastu suvie
gusto.
Mravi i mokrice, koji inae nisu tetoine, mogu da stvore haos meu ponicima.
Draete ih podalje od klupa u stakleniku
113
GAJENJE BILJAKA
PReSaivanje
kOmPOSt U SakSijama
zemlja za SakSije
Da biste proizveli zdrave ponike i uspeno gajili biljke u saksijama i drugim posudama, koristite razne meavine zemlje - za
sejanje, za presaivanje ili vienamensku.
Batensko zemljite esto daje slabe rezultate. Sloena ravnotea mikroorganizama,
vazduha i hranljivih sastojaka lako se remeti u ogranienim, vetakim uslovima
posuda za biljke. Organske meavine zemlje moete da kupite ili da ih sami pravite.
idealna zemlja za saksije
- Istovremeno zadrava vlagu i ima dovoljnu koliinu vazduha u sebi.
- Sadri odgovarajue koliine hranljivih
sastojaka.
- Omoguuje razvoj jakog korenskog sistema.
114
ORGANSKA BATA
koji osigurava delotvornu drenau i aeraciju za klice. Ove meavine ne sadre mnogo dodatnih ubriva; vee koliine hranljivih sastojaka nisu neophodne i ak mogu
da uspore klijanje.
- Meavine za ukorenjivanje veoma su
sline meavinama za sejanje. esto se
umesto peska koriste hortikulturalni ljunak ili perlit, koji u meavinu ubacuju jo
vie vazduha i tako smanjuju opasnost da
reznice istrule umesto da se ukorene.
- Meavine za saksije koriste se za reznice koje su se ukorenile ili za biljke koje su
prerasle fazu ponika. Po teksturi i sastojcima sline su meavinama za sejanje, ali s
Pitanje tReSeta
U poslednjih 50 godina proizvodi bez crnice i ilovae gotovo potpuno su potisnuli klasine meavine zemlje za saksije.
Oni su manje specifine teine, laki za
rukovanje i svestraniji za upotrebu od
svojih prethodnika. Glavni razlog njihovog uspeha bilo je korienje treseta: istrulelih ostataka bele mahovine ili drugih
movarnih biljaka. Meutim, zbog vaenja treseta unitena su mnoga retka stanita - jedinstveni i osetljivi ekosistemi
movare - zato se njegova upotreba ne
podstie u organskom batovanstvu.
Meavine za saksije s tresetom uobiajene su u komercijalnoj organskoj hortikulturi, ali batovanima uglavnom nisu
potrebne. Zbog zabrinutosti organskih
batovana i organizacija za zatitu ivotne sredine razvijeni su proizvodi bez treseta. Oni se proizvode od raznih kabastih
materija, ukljuujui kompostirane otpadne materije kao to su kora od drveta, ostaci useva i gradski kompost. Korienjem ovih recikliranih proizvoda
smanjuje se zagaenje ivotne sredine.
Treba voditi rauna da meavine na bazi
razliitih kabastih materija imaju posebne
karakteristike. Ne treba zaboraviti da se
one ne ponaaju isto, naroito kad se
radi o zalivanju. Pre nego to ponete da
koristite novu meavinu za gajenje na
veliko, eksperimentiite s manjom koliinom.
115
GAJENJE BILJAKA
Perlit i liskun
- Veoma laki materijali koji poboljavaju drenau
Batenski kompost
- Poveava zapreminu i koliinu hranljivih sastojaka
- Najbolje je kad se koristi u meavinama za saksije
- Pomae u suzbijanju bolesti
- esto sadri seme korova
- Varira u kvalitetu i konzistenciji
Gradski kompost (dobijen preradom organskog
gradskog otpada)
- Promenljiva pH vrednost od 6 do 9
- Poveava zapreminu i koliinu nekih hranljivih sastojaka (ima visok sadraj kalijuma)
- Pomae u suzbijanju bolesti
- Dobra izolacija
- Nepodesan za biljke kojima prija kiselo zemljite
- Potrebno je da mu se dodaju inertne materije da bi
se uspostavila ravnotea hranljivih sastojaka
Kompost od peuraka
- Visoka pH vrednost
- Nepodesan za biljke kojima prija kiselo zemljite
- Poveava zapreminu i koliinu hranljivih sastojaka
Kompost od lia gaveza (videti str. 207)
- Kabasta materija bogata hranljivim materijama, naroito kalijumom
Kompost s glistama
- Idealan za biljke kojima treba mnogo hranljivih sastojaka
- Dobar je kao gornji sloj za biljke u saksijama
- Sadri velike koliine vode, to je korisno za upotrebu u viseim korpama
Pesak
- Najbolji je ispran pesak, bez soli i zagaenja
- Za meavine sa crnicom i ilovaom koristite krupniji pesak (veliine estica od 0,2 do 2 mm)
- Za meavine bez crnice i ilovae koristite finiji pesak
Ilovaa
- Kvalitetan gornji sloj zemljita
Krenjak
- Koristi se za podizanje pH vrednosti
Organska ubriva (videti str. 61)
- Pruaju hranljive sastojke biljkama u saksijama
Meavine za
ukorenjivanje
Meavine za
gajenje u
saksijama
Meavine za
sejanje
1:1
1:1
1:1
1:1
Na svakih 35 litara dodajte 225 g kae od morske trave, 110 g mlevenih kostiju, 85 g mlevenih kopita i rogova i 55 g mlevenog krenjaka. Bogata hranljivim sastojcima.
4:1
Veoma bogata meavina za biljke kojima treba puno hrane, kao to su paradajz i paprika.
Dobar za biljke koje se gaje u saksijama zbog cvetova i plodova.
3:1:1
3:1
1:1:1
4:1
Daje dobre rezultate. Sadri dovoljno hrane dok se ponici ne presade. Suvie
gruba meavina za sitno seme. Iziskuje briljivo zalivanje.
1:1
Odnos
zapremine napomena
116
ORGANSKA BATA
117
GAJENJE BILJAKA
118
ORGANSKA BATA
kakO Se OPRaUjU
Samoopraive biljke
- Boranija i pasulj
- Cinija
- Dan i no
- Graak
- Graak eerac
- Paradajz
- Zelena salata
Biljke koje se oprauju vetrom
- Cvekla
- Kukuruz eerac
- Lenik
- Spana
- tir (Amaranthus)
Biljke koje oprauju insekti
- Bob
- Bosiljak
- Celer
- Jagorevina
- Kadifica
- Kandilka
- Kupus
- Mak
- Naprstak
- Paprika
- Potoarka
- Praziluk
- Rotkvica
- Suncokret
- areni pasulj
- Tikva i bundeva
- Tikvica
GAJENJE BILJAKA
119
Runo opraivanje tikve zbog uvanja semena. Cvet tikve oprauju insekti. Ukrtanje
je uobiajeno jer se insekti kreu od biljke do biljke. Da bi biljke ostale verne originalu, morate osigurati da muki cvetovi oprauju enske cvetove istog varijeteta.
Kad padne vee, odaberite cvetove oba pola pre nego to se potpuno otvore (1). enski
cvetovi prepoznaju se po ispupenju na stabljici ispod latica: to je plodnik koji e se razviti u
plod. Prekrijte biljku najlonom preko noi (ili joj veite cvetove, kao na slici 4). Narednog jutra, uberite muki cvet, otkinite mu latice (2) i ubacite ga u enski cvet (3), trljajui polen s
pranika o ig tuka. Odmah posle toga veite latice likom ili kanapom (4) kako biste osigurali
da insekti ne mogu da uu i unesu polen s drugih biljaka. Ostavite cvet uvezan sve dok latice ne otpadnu.
120
ORGANSKA BATA
ienje semena paradajza. Izgnjeite paradajz i dodajte malo vode, pa smesu ostavite
na toplom mestu da fermentira. Postepeno e pulpa formirati sloj bui na povrini, a seme
e potonuti na dno (leva slika). Ocedite seme (desna slika) i isperite ga veom koliinom hladne vode, potom ga to pre ocedite i osuite.
GAJENJE BILJAKA
121
ienje semena
- Biljke s mekim plodovima (na primer,
tikva, paradajz i krastavac) Izvadite seme
iz ploda, stavite ga u posudu i isperite od
pulpe (mesa ploda). Takoe, seme moete da ostavite u vodi da fermentira nekoliko dana (slika na prethodnoj strani), ime
ete aktivirati bakterije i gljivice koje e
pomoi u njegovom ienju i ukloniti
eventualne nosioce bolesti. Ocedite pulpu
i sve seme koje pluta, ostavljajui na dnu
posude zdravo.
Da biste spreili buanje ili klijanje semena, potrebno je da ga brzo osuite. Rairite oprano seme po ravnoj povrini od
plastike, stakla ili metala. Stavite ga na dobro provetreno mesto, izvan jake suneve
svetlosti. Promeajte seme svakih nekoliko
sati da ubrzate proces suenja. Druga mogunost je da stavite seme pored ventila-
Seme koje sazreva suvo. Biljke iz porodice argarepe (titonoe) daju seme u pljosnatim glavicama, titastim cvastima. Odaberite najkrupnije cvasti - u njima je najkvalitetnije seme. Oberite ih kad seme sazri i ostavite da se osue. Posle toga mogu da se
veju.
122
ORGANSKA BATA
Jedan od najboljih naina odvajanja semena jeste pomou dva reeta ili sita, s
razliitim promerima otvora. Prvo sito, koje
treba da je dovoljno krupno da kroz njega
prolazi seme, zadrava svu plevu koja je
krupnija od semena. Drugo, sa otvorima
manjim od semena, proputa preostalu
plevu i ostavlja oieno seme.
Suzbijanje tetoina i bolesti
Poto ste dobili odvojeno seme, paljivo
ga pregledajte i uklonite sve semenke koje
su bolesne, ubuale ili oteene od tetoina. Nema svrhe da uvate seme koje je
oslabljeno napadima tetoina ili bolesti.
Seme, kao i drugi delovi biljaka, moe
da bude domain tetnim organizmima.
Oni mogu da unite i seme i biljku koja se
razvija iz njega. Prethodno je opisan metod fermentacije, koji se koristi za paradajz. Ako je seme dobro osueno, moe i
da se ostavi u zamrzivau nekoliko dana.
To e ubiti neke, a moda i sve vrste iaka i njihovih jaja.
tretman vruom vodom
Potapanjem semena u vodu zagrejanu
na 50C na 25 minuta, oslobodiete ga od
mnogih bolesti. Meu nijma su suva trule,
crna trule i crna pegavost listova kod ku-
Nema svrhe da uvate seme koje je oslabljeno napadima tetoina ili bolesti.
pusa; pegavost i bakterijska gare kod paradajza i pepelnica kod spanaa. To uinite odmah posle vejanja semena. Da biste
postigli tanu temperaturu koristite termometar i posudu za grejanje s dvostrukim
dnom, i postarajte se da temperatura bude
nepromenjena pre nego to stavite seme u
vodu. Meajte ga sve vreme tretmana. Izvadite, ocedite i osuite seme kao i obino.
Skladitenje semena
Bilo da imate kupovno ili sopstveno seme, treba da ga skladitite u odgovarajuim uslovima, kako bi zadralo sposobnost
klijanja i trajalo to due. to su uslovi
suvlji i hladniji, to bolje. Seme koje se
skladiti u poroznim omotima ili pakovanjima, u hladnoj, suvoj prostoriji dae mnogo
bolje rezultate nego ono koje se uva u
toplim, vlanim uslovima. Nikad ne drite
seme u stakleniku. Sadraj vlage obino je
presudan faktor u odreivanju perioda
upotrebljivosti semena. Ono koje je skladiteno u vlanim uslovima ima razoaravajue kratak vek. Reenje je da se seme
1-3 godine
Do 5 godina
Due od 5 godina
Begonija
Boranija
Crni luk
Delfinijum
Graak
Kukuruz eerac
Ljiljan
Patrnak
Perun
Praziluk
Rukola
Ruzmarin
areni pasulj
argarepa
Bob
Bosiljak
Celer
Cvekla
Dan i no
Karfiol
Kupus
Paprika
Paradajz
Potoarka
Repa
Rotkvica
Suncokret
Zelena salata
Artioka
Boraina
Bundeva
Cikorija ili radi
Endivija
Kosmos
Krastavac
Ladole
Lubenica
Lupina
Neven
Slez
Tikva
123
GAJENJE BILJAKA
dodatno isui, na 8% vlanosti, u vakuumski zatvorenim posudama. Za to su najpogodnije staklene tegle sa zatvaraima s
gumenim obodom. One mogu da se dre u
friideru ili zamrzivau, to e dodatno
produiti ivotni vek semena, esto i deset
puta vie nego kad se dri na sobnoj temperaturi i u vlanoj atmosferi. Proces isuivanja semena veoma je jednostavan i ukljuuje upotrebu silicijumskog gela kao higroskopne supstance (agensa isuivanja).
Poto granule silicijumskog gela upiju vlagu, menjaju boju od plave do ruiaste;
kad postanu zasiene mogu da se isue i
ponovo koriste. Vlagu iz njih ukloniete u
penici podeenoj na vrlo nisku temperaturu (95C) ili u mikrotalasnoj penici,
posle ega e vratiti prvobitnu boju. Ponovite postupak kad god treba da osuite silikonski gel.
isuivanje semena silikonskim
gelom
Stavite suvo seme u porozno pakovanje
ili koverat, izmerite ga i oznaite. Stavite
ga u teglu s vakuumskim zatvaranjem zajedno sa suvim silikonskim gelom iste teine i zatvorite teglu. Posle sedam dana seme e dostii eljeni sadraj vlage i moi
ete da ga prebacite u drugu teglu s vakuumskim zatvaranjem i odloite na dui
rok u zamrziva ili friider. Pre nego to otvorite teglu i izvadite seme, ostavite je da
joj se temperatura izjednai sa sobnom,
jer ete tako smanjiti koliinu vlage koja se
kondenzuje unutar tegle i na semenu. Takoe, poeljno je da saekate da se nivo
vlanosti veoma suvog semena izjednai s
trenutnim uslovima pre nego to ga posejete - ostavite ga da stoji u sobi nekoliko
dana.
kako da ponete
Na spisku s desne strane su neke vrste
semena koje je najlake sauvati - na osnovu lakoe opraivanja, odrivosti istote
osobina i lakog branja i ienja - kao i one
koje su zahtevnije. Moete da nauite vie
DOBaR
izgleD
Okvir za batu
Organski pristup moe da se primeni
na sve aspekte pejzanih radova u bati
Dok sve vee povrine zemlje ostaju
uguene pod asfaltom i betonom ili nestaju u industrijalizovanoj poljoprivredi, ivi
pejzai naih bata postaju sve vaniji. Na
potencijal naih bata kao uspenih ekosistema utiu i izgled i kompozicija njihovih
okvira.
kupovna mo
Bate su obino sredine s vie namena,
a da bi ih sve ostvarile, potreban im je odgovarajui okvir. On podrazumeva sve aspekte planiranja bate ili graevinskih pejzanih radova - izradu poploanih delova,
staza, kolovoza, ograda, zidova, pomonih
zgrada i posebnih zdanja. Da biste primenili filozofiju organskog batovanstva na
graevinske pejzane radove, potrebno je
da detaljno i kritiki prouite materijale,
ukljuujui one koje ete iskopavati, nain
njihove obrade, transporta i korienja u
Dugotrajni materijal.
Ponovnim korienjem materijala
kao to su ove ploice za ivice
staza, uva se njihova upotrebna
funkcija i lepota za naredne
generacije.
126
ORGANSKA BATA
vam pomognu pri pravljenju odrivih, organskih izbora, bilo da gradite novu batu
ili nadograujete postojeu.
PROCenjivanje UtiCaja na
ivOtnU SReDinU
korienje drveta. Odaberite odrive izvore i izbegavajte potencijalno otrovna sredstva za zatitu kad birate drvenu grau.
kojoj se situacija stalno menja, jer preduzea koja ih proizvode poboljavaju svoj
odnos prema ivotnoj sredini. Do danas
nisu uspostavljeni organski standardi za
graevinske radove u bati, jer je to relativno nov koncept.
U Srbiji postoji kurs organske proizvodnje na poljoprivrednom fakultetu, poslednjih godina i dosta literature o ovoj temi,
te ovlaeni inspektori za edukaciju proizvoaa ili izdavanje sertifikata za organske
proizvode.
U meuvremenu, treba primenjivati osnovna naela organskog batovanstva odrivost i to manji uticaj na ivotnu sredinu. Neki materijali, kao to je dobro odravana drvna graa iz lokalnih izvora, uvek
e biti visoko vrednovani u smislu trajnosti
i ekoloke pogodnosti. Neke druge materijale treba izbegavati, zbog toksinosti,
pretpostavke da iskopavanje moe da oteti prirodna stanita ili injenice da njihova proizvodnja zagauje okolinu. Ponekad
je neophodno da se napravi kompromis;
neki materijali, kao to je staklo, nalaze se
izmeu ova dva ekstrema. U ovom poglavlju pokrenuta su pitanja koja bi trebalo da
127
OKVIR ZA BATU
Ekoloka svest dovela je do visokog razvoja proizvoda koji zamenjuju treset, razvoja kompostiranja zelenih ostataka (otpada) i zamene batenskog nametaja i slinih proizvoda od tropskih vrsta drveta.
Situacija moe da se pobolja ako postoji
interesovanje i pritisak javnosti.
Reenje
Poploavanje
Plastika
Reciklirana
plastika
Izrauje se od mineralnih
sirovina
Ograde, poploavanje,
kontejneri za kompost,
obrubi leja, zamena za
drvo
Poploavanje, ojaavanje
zemljita ili zidovi
Veoma trajna
Moe da se reciklira
Veoma trajan
Poploavanje, malterisanje
Veoma trajan
i betoniranje
Veoma trajan,
zavisno od vrste
Izbegavajte udisanje
cementnog praha i kontakt Moe da se reciklira
s koom
Veoma trajni
Veoma trajni
Recikliranje
Proverite da li potie iz obMoe da se reciklira ili da se
novljivih uma; izbegavajte
ostavi da istruli u kompost
otrovna sredstva za zatitu
mere opreza
Veoma trajan
Izrauju se od mineralnih
Prefabrikovani
sirovina, koje imaju ograniene
betonski blokovi i
rezerve; proizvodnja cementa
table
zagauje okolinu
Drvo
trajnost
Primena
Odrivost
materijal
128
ORGANSKA BATA
Odriv
Bambus
Sintetiki
oblagai bazena
Zavisno od
veliine
Zavisno od
veliine i vrste
Traju do 20 godina
Izbegavajte PVC
i mogu da se
popravljaju
Moe da se kompostira
Moe da se kompostira
Oblagai bazena,
Izrauju se od mineralnih sirovibentonitne
na i geotekstila od polipropilena
membrane
Prilino trajno
Plastika je trajna,
Membrane za suzbijanje
korova; odvajanje zemljita razgradljivi materij.
od poploanih delova bate zavisno od vrste
Staklo
Izbegavajte kontakt s
koom, jer veoma nagriza
Proverite da li su boje za
metal bezopasne po ivotnu sredinu
Recikliranje
mere opreza
Izrauje se od mineralnih sirovi- Ponekad se koristi za bana, proizvodnja troi velike kolii- tenske prepreke, armature, Prilino trajni
eksere itd.
ne energije
elik i drugi
metali
Sredstva za
zatitu drveta
Kovano gvoe
Prilino trajno
Kre
trajnost
Primena
Odrivost
materijal
OKVIR ZA BATU
129
130
ORGANSKA BATA
Veoma trajno
Trajno
Trajno
Bagrem
(Robinia pseudoacacea)
Trenja
(Prinus avium)
Duglazija
(Pseudotsuga menziesii)
Ari
(Larix decidua)
Hrast
(Quercus robur)
Bor
(vrste roda Pinus)
Dinovska tuja
(Thuja plicata)
Grbiavi paempres
(Chamaecyparis thyoides)
NAPOMENA: Trajnost je odreena na osnovu suve grae - praktino svako sirovo drvo se smatra kvarljivom robom.
trajnost
vrsta
Upotreba
OKVIR ZA BATU
131
132
ORGANSKA BATA
vetakO DRvO
Otpadni stiropor i plastika mogu da se recikliraju u materijal koji veoma lii na drvo. Od njega se proizvode ograde i nametaj, kao i ploe, daske i grede od kojih moete da pravite sopstvene objekte.
Nije savitljiv kao drvo (proverite kod
snabdevaa da li materijal koji kupujete
odgovara svrsi), ali ima prednost to mu
nije potrebna nikakva zatita od truljenja.
Iako je poeljno da u organskoj bati ne
koristite nikakvu plastiku, ovaj materijal
ipak pomae u recikliranju otpadnih materija. Meutim, budite na oprezu, jer neki proizvodi sadre samo mali deo recikliranog materijala. Proverite pre kupovine.
tvRDe POvRine
Za tvrde povrine, kao to su unutranja
dvorita, staze, kolovozi i radne povrine,
utroi se veliki deo graevinskih materijala
koji se koriste i u bati. Za njihovu izgradnju esto su potrebni duboki temelji, to
zahteva iskopavanje gornjeg sloja zemljita.
133
OKVIR ZA BATU
Planiranje
Smanjite to vie povrine koje su potpuno poploane. Iako su one odgovarajua podloga za biljke u saksijama, ipak ne
omoguuju istu raznovrsnost kao zemljane
leje.
Meutim, poploavanje lomljenim kamenim ploama, s biljkama koje rastu u prostoru izmeu njih, omoguuje stvaranje
stanita za batenski ivotinjski svet. Kamen upija toplotu leti i slui kao mesto za
sunanje guterima i drugim manjim ivotinjama, dok okolne biljke pruaju bezbedan zaklon. Ako se poloe na plitak temelj
od otrog peska, kamene ploe e biti
sklonite i za beskimenjake kao to su
bube.
Smanjivanje korova na poploanim
delovima
Ako elite urednu batu, postoje naini
da smanjite koliinu korova. Prvo, nainite
nepropusni sloj temelja: postavite pejzanu tkaninu ispod ljunka ili napravite deblji
sloj temelja. Ako izmeu ploa postoji
prostor od oko 1 cm irine, popunite ga
malterom umesto peskom, koji je idealna
sredina za ukorenjivanje korova. Cement i
beton nisu ekoloki najprihvatljiviji materijali (videti deo Cement ili kre? na sledeoj
strani) i zato razmislite o drugim mogunostima. Umesto cementnog, moete
134
ORGANSKA BATA
kORienje kRenjaka za
RaDOve U kamenU
Uvek koristite kreni malter sve vreme
dok gradite od kamena; ne koristite cement za delove projekta ili popravke, jer
on ima drugaija svojstva poroznosti, irenja i skupljanja.
135
OKVIR ZA BATU
136
Prekrivai zemljita
Kora ili strugotina od drveta moe da bude razliite finoe, boje ili izgleda, a moete da ih birate da bi bili u skladu s mestom na kom e biti postavljeni. Kora za
igralita dovoljno je meka da po njoj deca
mogu bezbedno da padaju. Preporuena
dubina sloja kore za kuna igralita bez
visoke opreme je 30 cm. Za staze je dovoljan sloj od 10 cm. esto je potrebno
da se povrina nasuta korom oivii daskama. Jednom godinje dopunite sloj.
Kolutovi od drveta
Kolutovi od stabala koriste se s korom ili
bez nje. Koriste se na stazama od trave ili
prekrivaa zemljita, a poreani jedan
pored drugog slue kao materijal za neformalno poploavanje. Koristite kolutove
debljine od 10 do 15 cm za peake delove. Za povrine koje su izloene veem
optereenju potrebni su deblji kolutovi od
20 cm.
ORGANSKA BATA
137
OKVIR ZA BATU
Batenski zid
Granini zidovi i zakloni imaju istu funkciju kao i ograde, ali su zidovi obino deblji
i masivniji, to znai da su im potrebni jai
temelji. Ako se dobro sazidaju, zidovi su
jai i trajniji. Oni apsorbuju vie toplote
nego ograde; otputaju je postepeno tokom noi, ime stvaraju topliju mikroklimu
za okolne biljke. Puni, izdvojeni zidovi nisu
dobar zaklon od vetra; oni stvaraju vie
vrtloenja nego propusne prepreke koje
smanjuju jainu vetra.
Izgradnja niskih zidova ne zahteva naroito poznavanje zidarskog zanata, a poveava mogunosti za saenje u bati.
Mali potporni zid stvara izdignutu leju s
dobrom drenaom, za biljke kojima prija
sunce. Ostavite praznine u sloju maltera
ili dok je vlaan olovkom izbuite u njemu
rupe dubine oko 15 cm. Tako ete podstai solitarne pele i korisne insekte da
se gnezde.
Batenski zidovi
Za zidove u batama troe se tone mineralnih sirovina, koje su ogranien prirodni
resurs, zato koristite reciklirane materijale
kad god je mogue. U idealnom sluaju,
podiite kamene zidove samo kad je njihota tReBa Da imate U viDU kaD
PROjektUjete
- Odluite ta vam je prioritet. Da li pregradu pravite zbog bezbednosti, privatnosti, zaklona, definisanja granica, ukrasne ili arhitektonske vrednosti, ili podupiranja biljaka?
- Imajte u vidu osobine terena. U vetrovitim predelima ograde treba da budu
propusne. Ukoliko su one od drvenih letvica s razmakom lake odolevaju vetru
nego pune ograde. Senice od vrstog
materijala s finom reetkom istovremeno
proputaju vetar i zaklanjaju od neeljenih pogleda.
- Razmislite i o odravanju koje vas eka.
Da li ete zid ili ogradu morati redovno da
farbate ili popravljate?
- Stvorite stanita za divlje ivotinje. Suvi
kameni zid (bez maltera) odlino je sklonite za niz ivotinjskih vrsta, ukljuujui
gutere, abe i bube.
- Razmislite o postavljanju kuica za ptice
na drvene ograde, ako u bati nemate
dovoljno drvea i drugih prirodnih stanita za njih.
va jaina i trajnost neophodna. Debeli zidovi mogu da se podignu i od ponovo koriene grube drvene grae, a za njihove
temelje se ne troi mnogo mineralnih sirovina.
Zidovi su esto stanita za divlje ivotinje u bati. Gusto zimzeleno rastinje i zid
obrastao brljanom pruaju zatitu pticama koje se gnezde ili odmaraju i mnogim
vrstama insekata. Suvi kameni zidovi idealno su stanite za male sisare i gmizavce.
zamene za ciglu i kamen
U podrujima gde ima malo drveta i kamena, ili su skupi, zidovi se tradicionalno
prave od erpia - meavme blata i slame.
Dobro sazidan zid od erpia moe da traje
godinama. On je obino manje otporan na
vremenske prilike nego kameni zid, a da bi
bio trajniji neophodni su mu temelji koji ne
proputaju vlagu i nadstrenica - minijaturni krov koji natkriva zid sa obe strane, a
tradicionalno se pravi od trske ili kriljanih
ploa. Strane zida tite se slojem krenog
maltera. Blato se koristi i za nepeene cigle, ali ako nemate odgovarajuu glinu,
morate mu dodati kre ili cement da bi
cigle bile trajnije.
Zidovi od nabijene zemlje prave se od
slojeva zemlje bogate glinom koji se reaju jedan na drugi u kalupima. Druga varijanta su zidovi koji se prave tako to se
mrea od prua prekriva blatom i slamom
ili meavinom blata, slame i kravlje balege.
138
ORGANSKA BATA
Izbegavajte
- Drvo obraeno C.C.A. pod pritiskom.
- Drvo obraeno kreozotom.
- Tropske vrste drveta i drvo iz neobnovljivih uma.
- Plastiku i reciklirani PVC.
139
OKVIR ZA BATU
PROizvODi OD PRUa
Obnovljivo i odrivo, prirodno i svestrano, prue je nezamenljiv graevinski materijal za organskog batovana.
Prue je granje koje izrasta iz panjeva
koji se svakih nekoliko godina seku do nivoa zemljita. Oni nastavljaju da ive i posle svakog orezivanja isteruju mladice. Na
slian nain izrasta i okresano drvo, osim
to se grane seku na veoj visini.
Veina listopadnog drvea pogodna je za
proizvodnju prua koje moe da se see u
ciklusima, u rasponu odjednom godinje
za vrbu, do svakih 20 godina za vee panjeve jasena ili bagrema.
U mnogim delovima sveta, ali i u naoj
zemlji, postoji komercijalna proizvodnja
Prue. Levo: seenje prua leske kosirom, s panja koji se redovno potkresuje. Sredina: iseeno prue naslagano za suenje. Desno: jedna od najjednostavnijih vrsta zaklona pravi se
od iseenog prua povezanog kanapom. Ovaj na slici posluie kao nosa za areni pasulj.
140
ORGANSKA BATA
141
OKVIR ZA BATU
konstrukcija od ive vrbe. Od ive vrbe moe da se napravi neverovatan spektar zaklona, tunela, kupola i drugih objekata. Ako se oni zapuste, vrba e izrasti u pravo drvo. Naalost, neete moi da ih odravate veno, zato vodite rauna da na glinastom zemljitu koje
se slee ne postavljate konstrukcije od vrbe do kue u manjoj udaljenosti nego to je konana visina vrste vrbe koju koristite.
142
Lak za rad kad su grane mlade i zelene; mladi tapovi koriste se za vezivanje
Dobra
Brest (vrste roda Ulmus)
Pogodna za gusto pletenje i ive zaklone, u kojima moe da opstane znatno due
Umerena 3-5 godina
Odlina
Vrba (vrste roda Salix)
Odlina za pletenje
2-3 godine
Vinova loza (vrste roda Vitis) Veoma dobra
Sve vrste pravih ili savijenih grana za senice; ploe od pletenog prua
Sve vrste, tradicionalno za ograde, moe da se cepa u tanke tapove ili gredice
za vezivanje
Primena / napomena
trajnost
Savitljivost
vrsta
ORGANSKA BATA
Dobra
Dovoljna
2-3 godine
2-3 godine
2-3 godine
Dobra
Dobra
Dobra
Glicinija
Pavit
Dunjarica
Dobar za pletenje
Dobra za pletenje
Umerena
Dobra
Pogodna za pletenje
Umerena
Tanke grane su korisne za ukrasno pletenje oko ramova od drugog drveta; krupnije, starije grane pogodnije su za ramove za senice
Korisna za pletenje
Slaba
Dovoljna
Dobra
Eukaliptus
Slaba
Dovoljna
Veoma dobra
Dobra
Primena / napomena
trajnost
Umerena 1-3 godine
Savitljivost
vrsta
OKVIR ZA BATU
143
Boja i oblik
Crvene grane Cornus alba ispunjavaju
zimsku batu sjajnim bojama. Uska kronja Liquidambar styraciflua, ini ga idealnim za male bate, jer raste u visinu, a ne
zauzima mnogo prostora. U jesen, lie
ovog drveta dobija fantastine nijanse
crvene boje (videti slike u boji na kraju
knjige, str. 467).
Drvee ima kljunu ulogu u ivotnoj sredini. Ono isti vazduh koji udiemo, upija
prainu i buku, prua hranu i sklonite divljim ivotinjama i funkcionie kao klimatski
termostat. Tokom leta stvara dobrodolu
145
ma konkretnog zemljita i klime kao i njegova konana veliina. Postoji velik izbor
malog drvea koje je pogodno za male
bate, kao to su vrste roda Sobus i
Cornus, mnoge vrste javora, divlje jabuke
i Amelanchier lamarckii. U maloj bati naroito je vano da drvee bude izuzetno
zanimljivo tokom cele godine. Tome e doprineti lep izgled kore, boja lia, jesenje
Hydrangea quercifolia
Laburnum anagyroides
Uquidambar stryraciflua
Malus zlatna zolja, M.
tschonoskii
Nyssa sylvatica
Oxydendrum arboreum
Parrotia persica
Prunus sargentii
Quercus coccinea, Q. palustris, Q. rubra
Rhus typhina
Sorbus alnifolia, S. Dozef
Rok
Viburnum opulus, V. plicatum Mariesii
UkRaSni PlODOvi
Amelanchier lamarckii
Arbutus x andrachnoides*,
A. unedo*
Aucuba japonica**
Berberis (naroito listopadne vrste)
Callicarpa dichotama
Chaenomeles
Cornus (mnoge vrste)
Cotoneaster* (neke vrste)
Daphne mezereum
Ilex aquifolium sorte*
Mahonia aquifolium*
Malus Adams, M. zlatna
zolja,
M. straar
Photinia davidiana*
Primus laurocemsus*
Pyracantha
Rosa glauca, R. moyesii, R.
rugosa
Sambucus nigra
Skimmia japonica* **
Symphoricarpos (bele bobice)
Sorbus aucuparia
Vaccinium
Viburnum betulifolium, V.
opulus (crvene bobice)
Vitis
*zimzelene **enske biljke
za HlaDOvinU
Aesculus parviflora
Alnus glutinosa, A. incana
Amelanchier lamarckii
Aralia elata
Berberis
Camellia japonica*
Cornus (mnoge vrste)
Corylus maxima Purpurea
Euonymus europaeus, E.
fortunei*
Hedera*
Hydrangea quercifolia
Ilex*
Juniperus x pfitzeriana*
Mahonia aquifolium*
Pieris japonica
Prunus laurocerasus*, P.
lusitanica*
Rhododendron*
Robinia pseudoacacia
Frisia
Sarcococca*
Skimmia*
Stephanandra incisa
Viburnum davidii*
*zimzelene
146
ORGANSKA BATA
147
Suvo zemljite
Bazno zemljite
Acer platanoides **
Aesculus **
Betula pendula
Chaenomeles **
Cornus **
Corylus avellana
Cotinus coggygria
Cotoneaster * (neke vrste) **
Euonymus alatus
Hedera helix *
Hypericum calycinum * **
Hex aquifolium sorte * **
Laburnum x watereri Vossii **
Mahonia *
Philadelphus (neke vrste) **
Prunus
Ribes sanguineum **
Rue
Salix (mnoge vrste)
Viburnum lantana **, V. opulus **
Weigela
* zimzelene
** naroito pogodne za bazna
zemljita
* zimzelene
148
ORGANSKA BATA
Calluna vulgaris *
Cotoneaster horizontalis *,
C. mycrophyllus *
Erica *
Euonymus fortunei i sorte * **
Gaultheria * **
Hedera * **
Hypericum calycinum * **
Leucothoe walteri i sorte * **
Mahonia aquifolium * **,
M. repens * **
Microbiota decussata * **
Pachysandra terminalis * **
Rubus calycinoides *
Sarcoccoa hookeriana var. humilis * **
Skimmia japonica * **
Stephanandra incisa Crispa
Vinca * **
* zimzelene
** dobro podnose senku
149
150
ORGANSKA BATA
Aucuba * **
Berberis gagnepainii #, B. thunbergii #,
B. thunbergii f. atropurpurea #
Buxus (imir) * ** #
Chamaecyparis sorte *
Cornus mas ** #
x Cupressocyparis sorte *
Elaeganus x ebbingei *Euonymus fortunei sorte * #Fagus sylvatica (bukva)
Forsythia #
Hippophae rhamnoides * #Ilex sorte (zelenika) * **
Kolkwitzia amabilis
Laurus nobilis (lovori) *
Ligustrum (kalina) * ** Lonicera nitida i sorte * **
Nandina domestica *
Nerium oleander * #
Potentilla fruticosa sorte *
Prunus laurocerasus sorte * **,
P. lusitanica * **
Rhododendron (neke vrste) * ** #
Rosa rugosa i sorte Taxus baccata
(tisa) * ** #
Thuja *
Viburnum *
* zimzelene
** podnose senku
# bezbedne od zeeva i jelena
podnose so u vazduhu
PenjaiCe (PUzaviCe)
Gajenje penjaica (puzavica) praktian
je nain da se povea visina i raznovrsnost
zasada, jer one ne zauzimaju mnogo prostora. Tradicionalno, penjaice se gaje uza
zidove, ograde, senice, pergole i potpore
(oslonce) za biljke.Takoe, mogu da se
gaje tako da prolaze kroz druge biljke. Na
primer, moete da pustite ruu penjaicu
kao to je Sombrai da izraste kroz granje
drveta ili buna.
Penjaice na biljkama-domainima
Kad penjaice sadite zajedno s drveem
ili bunjem, najbolje je da izaberete vrste
koje nee zadaviti svoje domaine, koje
e cvetati kad biljke-domaini nisu u cvetanju, i koje nemaju plodove ili jesenje lie. Na taj nain jedna vrsta nee smetati
drugoj i one e uspostaviti dugorono partnerstvo.
Da biste izbegli da penjaica ugui bun,
odaberite neku koja nije bujna i moe redovno da se orezuje. Odgovarajue vrste
ukljuuju hibride paviti koji cvetaju leti,
kao to su sorte C. viticella i C. texensis,
koji mogu da se oreu na 30 cm visine
mirisni slapovi
Zasadite gliciniju, jednu od najlepih penjaica, na mesto na kom ete moi da
uivate u njenom divnom mirisu kad se
poetkom leta okiti cvetovima.
151
152
ORGANSKA BATA
klaSian izBOR
vrste kojima nije potrebno orezivanje
Clematis viticella je pavit koja cveta leti, i ima mnogo sorti hibrida kojima prija godinje orezivanje na
30 cm. Time se podstie bujniji rast novih izdanaka,
koji potom mogu da se usmeravaju kako bi dali cvetove u visini oiju.
RUe
Mnogi batovani vole rue, koje se esto
smatraju najplemenitijim batenskim cveem. One mogu da budu teke za gajenje
i na njih se troi najvea koliina pesticida
u neorganskim batama. Meutim, uz paljiv izbor i dobre uslove gajenja, rue mogu uspeno da se proizvode organski. Malo vrsta je potpuno otporno na bolesti, ali
su neke vrste i sorte manje podlone (pogledajte kolonu na sledeoj strani). Stvaranje dobrih uslova pomoi e da rue ostanu zdrave.
izbor rua za gajenje
Neke vrste rua su manje pogodne za
organsku proizvodnju od drugih. bunastim vrstama, kao to su hibridne ajevke i
floribunda (sa grozdovima cvetova), ne
prija konkurencija u nivou korena i zato se
esto u ruinjaku gaji samo jedna vrsta.
Potrebno im je mnogo prostora, ne prija
im saenje ispod drvea i, zbog injenice
Rue penjaice treba orezivati jednom godinje, uklanjajui starije grane sa cvetovima i proreujui ih
tako da bi se podstakao rast novih pri osnovi. Grane
sa cvetovima treba odsecati sve do glavne stabljike,
ostavljajui otprilike dva pupoljka, koje, kad izrastu,
treba vezati u to vodoravnijem poloaju.
Wisteria sinensis orezuje se u dve faze. Leti, kad
se zavri glavna sezona rasta, treba odsei otprilike
polovinu novih izdanaka. Zimi se ponovo reu tako
da ostanu samo dva. To izgleda kao velik posao, ali
se isplati kad narednog prolea izrastu buketi nenih, bledoljubiastih cvetova jakog mirisa.
153
OtPORne RUe
Stare i engleske rue
arl de Mil
Gertruda Dekil*
Redut*
Vinesterska katedrala*
Derivati vrste rugosa*
Blank dubl de Kuber
F.J. Grutendorst
Roseraj de lHej
Hibridne rue*
Bledouta lepotica
Penelopa
moderno bunje i rue koje prekrivaju zemljite
Bonika*
Seoska plesaica
Mari Pejvi
Divlje rue i hibridi
R. filipes Kiftsgejt
R. pimpinellifolia hibridi
R. sericea f. pteracantha
Hibridne ajevke i floribunde*
Pravini Doi
Nokaut
Patuljaste rue
Sneni ilim
Suneva prskalica
Penjaice (sorte) i puzavice
Penjaica Cecilija Briner
Felicite Perpetue
Maigold* (sorte)
Polova himalajska
R. banksiae Lutea
* viekratno cvetajue
Orezivanje rua
Orezujte rue u periodu mirovanja. U okviru optih higijenskih mera, uklanjajte
uvenule ili obolele drvenaste delove. Obavezno unitite sve grane i ostatke posle
orezivanja. Uvek reite iznad pupoljaka okrenutih ka spolja (videti str. 157). ak i ako
154
ORGANSKA BATA
Plodovi za ptice
Rue koje cvetaju samo jednom tokom
leta, kao to su Rosa glauca, R. moyesii,
i R. rubiginosa, raaju u jesen ivopisne
plodove ipka koji privlae ptice.
155
Saenje na travi. Ako sadite drvo ili bun na travnjaku, raskrite busenje na najmanje 1 m
od rupe da biste smanjili konkurenciju. Suzbijajte korov u tom delu bate rastresitim prekrivaem zemljita ili saenjem kroz pejzanu tkaninu ili prekriva (videti str. 74-76).
156
nje.To se radi da bi se spreilo da vetar ljulja biljku, jer to ometa uvrivanje korena, kao i da bi se izbeglo obaranje biljke
na zemlju. Krupno, poluformirano drvo s
velikim korenom moe da se uvrsti pomou etvorougaonog ili trouglastog drvenog
rama oko korena, vezanog za stubove pobodene u zemlju. Takva podzemna struktura vrsto dri koren na mestu.
Krupnijem drvetu pridravanje pritkama
moe da bude potrebno 3-5 godina, sve
ORGANSKA BATA
157
158
ORGANSKA BATA
ORezivanje BUnja
vanje nego na leenje. Izborom odgovarajuih biljaka i sadnjom na optimalnim mestima obezbediete jak, uravnoteen rast, a
time smanjiti verovatnou od podleganja
bolestima. Dobro pripremite zemljite i
mere za negu posle saenja, drei se
uobiajenih higijenskih pravila, kao to je
uklanjanje i unitavanje uvelih i obolelih
delova biljaka i omoguavanje dobre cirkulacije vazduha (videti Zdravlje biljaka, str.
80-82).
neke vrste tetoina i bolesti
drvenastih biljaka i penjaica
-
Biljne vai
Bakterijska gare
Gusenice (raznih vrsta)
Uvenue paviti
Bakterijska plamenjaa
Medna gljiva
Japanske bube
Ukovrdanost lista breskve
Plamenjaa korena
Pepelnica
Crna pegavost rue
titaste vai
Bela trule
iak vinove loze
159
Azaleje*
Bambusi*
Berberis (*)
Letnji jorgovani
imiri (Buxus) *
Paviti
Cornus sanguinea
Pampas trave (Cortaderia) *
Likovci*
Mleike*
Gaulterije*
Hortenzije
Kantarioni*
Vrste roda Lonicera, ukljuujui
orlove nokte*
Myrica pensylvanica (*)
Bouri
Divlji jasmini
Rododendroni*
Tise (Taxus) *
Zimzeleni*
* zimzelene
(*) samo neke vrste su zimzelene
NAPOMENA: ak i ove vrste mogu da budu
napadnute u veoma hladnim zimama.
Batensko cvee
Dok drvee i bunje stvaraju trajnu pozadinu,
zeljaste biljke pruaju sezonsku raznovrsnost.
Izraz zeljaste odnosi se, u botanikom
smislu, na biljke koje ne formiraju trajnu
drvenastu stabljiku. Meutim, on se ponekad koristi za viegodinje zeljaste biljke
kao to su hoste, delfinijumi i sline vrste,
koje zimi venu, a ponovo niu svakog prolea. Za njih se esto koristi i izraz trajnice. U ovom poglavlju opisan je itav spektar zeljastih biljaka - jednogodinjih, dvogodinjih, lukoviastih i poluotpornih viegodinjih biljaka koje se gaje kao jednogodinje, kao i zeljaste viegodinje biljke,
ukljuujui trave.
Otporne jednogodinje biljke i biljke za
leje ispunjavaju batu bojama koje dugo
traju, dok se viegodinje biljke smenjuju
kao glumci na sceni, dajui svaka od njih
doprinos spektakularnoj predstavi.
Postoji irok izbor biljaka iz ove grupe,
od siunih do dinovskih, koje cvetaju od
zime sve do jeseni. One mogu da se gaje
zbog lia, cvetova ili i jednog i drugog.
Spektar boja je neprevazien, u svim zamislivim nijansama. Odgovarajue biljke
mogu da se pronau za sve vrste bata,
od suvih do vlanih, od sunanih do senovitih.
zeljaste viegodinje biljke
Iako nekoliko vrsta ranih viegodinjih
biljaka, kao to je Doronicum orientale,
vreme za ou
Prirodan stil
Naturalistiki zasad od izmeanih prekrivaa zemljita i biljaka koje daju sezonske boje. Radi jaeg utiska, one su u grupicama ili ostrvcima razbacane po zasadu.
161
BATENSKO CVEE
Jednogodinje
Zavravajui ivotni ciklus od sejanja do
raanja semena za godinu dana, jednogodinje biljke ispunjavaju batu intenzivnim bojama tokom vie meseci.
Dvogodinje
Ovim biljkama potrebno je godinu dana
da narastu i ovrsnu, da bi naredne godine procvetale, dale seme i uvenule. Neke
vrste trajnica esto se gaje kao dvogodinje biljke da bi se izbegle bolesti (na primer, trandafil, koji je podloan ri).
Viegodinje
Vraajui se verno svake godine, viegodinje biljke bati daju trajne boje, lepo
lie i semene glavice, ako se odaberu
prave vrste.
Lukoviaste
Lukoviaste biljke koje cvetaju krajem zime i poetkom prolea (kao to je lala)
idealne su za meovite zasade s viegodinjim biljkama, prolenim biljkama za
leju i zasade ispod listopadnog drvea i
bunja. Ako ih zasadite izmeu drugih vrsta niskih biljaka, izbei ete da se vidi
njihovo uvelo lie onda kad ponu da
venu.
162
ORGANSKA BATA
partus usprave i ukrute. Zbog svoje jednostavne elegancije i upadljivosti, trave izgledaju fantastino kad su u gomili. U manjim batama, sadite ih pojedinano, bilo
ponavljanjem kroz zasad drugih biljaka, ili
kao usamljene biljke. Veina vrsta ima dovoljnu izraajnost da moe da stoji potpuno usamljeno. Samo jedna jedinka vrste
Molinia Vindspil stvara iskriavu fontanu
finih vrnih cvetova, koji bez muke dostiu
2 m visine. Oni se ljupko savijaju u luk pod
teinom rose, da bi se ispravili kad se
osue, a u jesen dobijaju bakarnonarandastu boju koja se presijava kao plamen
na kasnom popodnevnom suncu.
penju kroz bunje i drvee (videti Penjaice, str. 150). Jednogodinje biljke i biljke
za leje mogu da se iskoriste za produenje
sezone i popunjavanje praznine posle zavretka sezone ranih lukoviastih i viegodinjih biljaka.
Tradicionalni viegodinji, a i meoviti
rubovi zahtevaju mnogo rada na odravanju, jer je neophodno ispuniti veoma visoke standarde da bi oni izgledali upeatljivo. Tajna je u paljivom planiranju (videti
str. 164-169) i redovnoj nezi, kako bi sve
izgledalo besprekorno (videti str. 170171).
naturalistiki pristup
StilOvi zaSaDa
Viegodinje biljke mogu da se sade u
lejama ili rubovima (ivicama) samostalno
ili izmeane s drugim biljkama, bunovima
ili ruama. Mogu da se rasporede u vee ili
manje grupe ili razvuene nizove, zavisno
od vrste, njenog karaktera i utiska koji pokuavate da stvorite. Moete da se odluite za emu s jednom, dve, tri ili vie boja,
po vaem ukusu i uslovima u bati.
tradicionalni rubovi (ivice)
Velika Britanija uvena je po raskonim
batenskim rubovima s viegodinjim biljkama. Oni se sade po paljivo usklaenim
emama boja, koje se pretapaju jedna u
drugu s pramenom godinjih doba. Rubovi
s viegodinjim biljkama, koji su imali veliku popularnost poetkom 20. veka, obino
su bili delovi veih bata, za ije odravanje je bila potrebna prava mala vojska
batovana, a imali su sjajan izgled samo 6
do 8 sedmica godinje. Danas mnogi vlasnici bata oekuju isti utisak, na mnogo
manje prostora. Meoviti rubovi su reenje, jer u njih mogu da se smeste bunovi, rue i razne vrste zeljastih biljaka, tako
da batenski pejza zbog raznolike visine i
strukture bude zanimljiv cele godine. Postoje viegodinje i jednogodinje penjaice
koje naroito upeatljivo izgledaju jer se
163
BATENSKO CVEE
ru, tako da odgovaraju mestu, nema potrebe da se zemljite obogauje ili ubri.
Prekrivanjem zemljita koliina korova
smanjuje se na najmanju moguu meru u
periodu kad se biljke uvrste. Poto biljke
ne dobijaju ubrivo, hranljive sastojke iz
prekrivaa zemljita ili dodatnu vodu, kompaktnije su i jae, te im nisu potrebne pritke. Ne raunajui selektivno uklanjanje
uvelih cvetova, biljke treba orezivati samo
jednom godinje, krajem zime. Mnoge vrste imaju privlane semene glavice koje
preko zime postaju dom za korisne insekte. Mraz istie njihove strukturne crte, a
snene kape koje se na njima formiraju
stvaraju prijatan utisak u zimskoj bati.
Potrebno je da nadgledate napredak
bujnijih biljaka i onih koje se same rasejavaju u veim koliinama. Po potrebi ih proreujte, da ne bi potpuno zauzele batu.
PRivlane jeSenje i zimSke
SilUete
- Allium cristophii, A. sphaerocephalon
- Zvezdan
- Calamagrostis x acutiflora Karl
Foerster *, C. brachytricha *
- Eremurus robustus
- Foeniculum vulgare Purpureum
(komora)
- Oman
- Iris sibirica sorte
- Miscanthus sinensis sorte*
- Molinia caerulea sorte*
- Oenothera sorte
- Phlomis russeliana
- Rudbeckia fulgida var. sullwantii
Goldsturm
- Sedum Herbstrreude, S. spectabile
sorte, S. telephium Matrona
- Kostri
- Stipa arundinacea *,
S. calamagrostis *, S. gigantea *,
S. tenuissima *
- Hajduka trava
* trava
164
ORGANSKA BATA
Cvee za branje
ak i u najmanjoj bati, moe se uzgajati cvee koje e se brati. Neke vrste, kao
to je ljiljan, ispunjavaju celu kuu mirisom. Potoarka, neven, dnevni ljiljan (Hemerocallis) i ljubiica su jestivi i odlini su
za ukraavanje salata (za jo vrsta jestivog
cvea videti str. 336). Mnoge vrste cvea
za branje koje su u prodaji proizvode se uz
upotrebu pesticida. Postoji irok izbor vrsta koje moete da gajite organski, da biste
dobili sopstveno cvee za vaze, koje moete da koristite svee ili sueno.
Saenje jednogodinjih i ukrasnih
biljaka
Neki batovani vole da imaju posebne
leje za ukrasne biljke, ali sa ekoloke take
gledita njih je najbolje izmeati s drugim
vrstama, ak i u povrtnjaku. Osim to batu ispunjavaju bojama, njihovo cvee priCvee za vaze
Viegodinje
- Acanthus mollis i A. spinosus, Anaphalis
triplinervis,* rimska kamilica, kresnica,
zvezdan, Bergenia cordifolia, Centaurea
dealbata,* kandilica, dikino oko, Dianthus (karavilje), jasenak, Doronicum orientale, glavo,* kotrljan,* Gypsophila
paniculata,* naprstak, oman, Helianthus
(suncokret batenski), hojhera, hosta,
Lathyrus latifolius, Liatris spicata, Limonium platyphyllum, lanilist, srebrno cvee
(Lunaria annua),* rumenika, metvulja,
bour, mak: Papaver nudicaule aure,*
floks, zevalica, pupavica, alfija, udoviica, Trollius europaeus, kala
Lukovice i krtole
Agapant, luk,* alstroemerija, krokosmija,
georgina, Dierama pulcherrimum, Galtonia candicans, ljiljan, narcis, Schizostylis
coccinea
Trave
Pampas trava,* metluica,* kovilje*
* pogodno za suenje
Domai zadatak
Kad se suoite sa izborom izmeu vie
sorti, postoji nekoliko kriterijuma koji e
vam pomoi da se odluite. Polazni su
otpornost i odrivost na konkretnom zemljitu. Vanu ulogu ima i boja. Razmatranje
vremena i duine cvetanja omoguie vam
da u bati imate boje u periodima kad se
malo ta dogaa.Visina biljaka zavisi od
toga na koji nain elite da se one uklapaju sa susednim. Ako visina nije vana, opredelite se za niske biljke kojima nee biti
potrebne pritke (oslonac).
Otpornost na bolesti je jo jedan vaan
faktor u svakoj bati, a kamoli u organskoj.
Neke vrste su podlonije bolestima kao to
su pepelnica ili ra. Uzgajivai su se godinama trudili da proizvedu otpornije sorte.
Ako niste sigurni, odaberite starije, dobro
poznate sorte koje su dokazale svoju vrednost. Privlanost biljaka za divlje ivotinje
takoe je vana u organskoj bati. Odaberite biljke koje raaju jestivo seme ili bobice jer mogu da se koriste kao materijal za
gnezda i pogodne su za sklonite (videti
str. 189-197).
Poboljavanje postojeih rubova
(ivica)
U mnogim batenskim rubovima tokom
godina nagomila se vie zanimljivih biljaka. Uspomene na bate koje su poseivane i pokloni od prijatelja i rodbine smetaju se na pogodna mesta, a malo panje se
posveuje susednim biljkama. Najbolje namere da se one kasnije premeste na bolje
poloaje, brzo padaju u zaborav. Ishod je
esto neusklaena zbirka biljaka nepovezanih po boji ili teksturi, i nekontrolisano
cvetanje tokom godinjih doba. Dobro je
da razmislite o potpunom reorganizovanju
takve zbirke.
Za vreme sezone napravite spisak biljaka, beleei im visinu, boju i period kad su
najzanimljivije. Procenite spisak kako biste
utvrdili u kojim godinjim dobima ima najmanje zanimljivosti, i potraite biljke koje
166
ORGANSKA BATA
167
BATENSKO CVEE
lukoviaste biljke
29. Allium cristophii x 20
30. Cyclamen hederifolium x 6
31. Muscari azureum x 50
32. Narcissus tet-a-tet x 50
33. Scilla siberica x 100
elementi projekta
A Gomila komposta
B iva ograda od bukve
C Terasa
D Ivica travnjaka od cigle
E Travnjak
168
ORGANSKA BATA
169
BATENSKO CVEE
pate i sav viegodinji korov. Pre presaivanja, podelite kronje biljaka koje ste odluili da zadrite (videti str. 175); tako ete
ih podmladiti, a dobiete jo primeraka
iste vrste.
zimska ljupkost
Neke vrste viegodinjih biljaka, kao ednjak, veoma lepo se sue, stvarajui privlane siluete koje ostaju do duboko u zimu.
- Geranium x cantabrigiense,
G. macrorrhizum
- Helktotrichon sempervirens
- Kukurek
- Hojhera
- x Heucherella
- Iris foetidissima
- Kniphofia (tritoma - krupnije sorte)
- Lamium galeobdoloii, L. maculatum
- Limonium platyphyllum
- Liriope muscari
- Luzula sylvatica
- Sisyrinchium striatum
- Stachys byzantina
- Stipa arundincea, S. gigantea
- Tellima grandiflora
- Verbascum olympicum, V. phoeniceum
- Veronica gentianoides Variegata
- Viola riviniana grupa Purpurea
(sin. V. labradorica)
7. Hyssopus officinalis x 7
8. Lavandula angustifolia Hidcote x 12
9. Lavandula x intermedia holandska grupa
x 14
10. Molinia caerulea podv. arundinacea
Vindspil x 4
11. Santolina chamaecyparissus x 33
12. Sisyrinchium striatum x 17
13. Thymus serpyllum x 18
170
ORGANSKA BATA
RaSPOReD BOja
Opaanje i korienje boja veoma su lini. Ono to neko vidi kao tamnoplavu, drugom izgleda kao tamnozelena. Neko voli
ruiastu, dok je neko drugi ne voli, a voli
narandastu. Vi provodite najvie vremena
u svojoj bati, pa zato izaberite kombinaciju boja koja vama odgovara. Iako je stvaranje zasada po odreenom rasporedu boja veliki izazov, jednako zadovoljavajue
iskustvo je da jednostavno sledite raspored boja koji diktira promena godinjih
doba.
teorije boja i njihova primena
Kad se bela svetlost propusti kroz prizmu, ona se razlama (razlae ili prelama!)
na dugin spektar boja - crvenu, narandastu, utu, zelenu, plavu, indigo i ljubiastu.
Sa izuzetkom indiga, isti spektar boja moe da se dobije kombinacijama osnovnih
boja, ute, crvene i plave. uta i crvena
daju narandastu, crvena i plava proizvode
ljubiaste i smee nijanse, a plava i uta
stvaraju zelenu boju. Ove boje, kad se
poreaju, formiraju krug boja. Sve teorije boja zasnivaju se na ovom konceptu.
Suprotstavljene boje (kontrastne
boje)
Koristei boje koje se nalaze na suprotnim stranama kruga, mogu da se dobiju
sledee kombinacije: crvena i zelena, plava i narandasta ili uta i ljubiasta. U batama se ove kombinacije najee svode
na utu i ljubiastu i plavu i narandastu.
Njihov efekat je upadljiv i ivopisan kad se
koriste jake, a suprotan ako se koriste pastelne nijanse.
Od presudnog znaaja je prava srazmera ovih meavina. Iako je divna boja za
cvee, plava odbija vrlo malo svetlosti i zato treba da se koristi u kombinaciji s vie
svetlonarandastih tonova, da bi se postigao dobar kontrast. Takoe, tamnoljubiasta je jaka boja, ali e najvie doi do izra-
171
BATENSKO CVEE
jednobojni zasadi
Jednobojni zasad moe da bude veoma
uzbudljiv ako se naini kako treba, ali i da
deluje bezlino ako se ne uskladi paljivo.
Tajna korienja jedne boje je u tome da
se i za lie i za cvee koristi to vie nijansi, kako bi se stvorila neophodna raznovrsnost i kontrast. Na primer, ako sadite batu
u beloj boji, koristite lie srebrne, sive i
plave boje, kao i zeleno, u bledim, srednjim i tamnim nijansama. Osim isto bele,
ukljuite u zasad i kremkasto i zeleno
oseneno cvee, kao i belo s plavim, ruiastim, ljubiastim ili utim prelivom. Varijacije boja, u kombinaciji sa zanimljivim
oblikom lia, ispunjavaju batu raznovrsnou i pitomou koje je ine zanimljivom
i uzbudljivom.
Sve boje osim jedne
Iako je mogue napraviti razliit raspored boja za svako godinje doba, ipak je to
teko uskladiti, naroito na prelazu izmeu
njih. Zavisno od vremenskih uslova, neke
biljke procvetavaju ranije nego inae, to
remeti paljivo isplaniranu smenu boja.
Ljubiteljima biljaka naroito teko moe da
bude da se striktno pridravaju rasporeda
boja u malim batama. Moda vam se dopadaju hladne boje, pa elite da koristite
plavu, ruiastu i ljubiastu, a istovremeno
ste slabi prema orijentalnom maku, koji
ima ogromne, plamenocrvene cvetove. Pokuajte da izostavite jednu boju iz spektra,
stvarajui raspored od svih ostalih. Boje
koje su nezgodne za meanje su narandasta i ruiasta - uvene svaalice. Ako
uklonite nijanse ruiaste i crvenkastoruiaste, ostaju vam plava, ljubiasta, uta,
narandasta i crvena. Uklanjanjem naran-
Prelepe lukovice
Lukoviaste biljke kao to je Allium giganteum godinama ispunjavaju batu
bojom, a ne zahtevaju mnogo nege.
172
ORGANSKA BATA
no na iste vrste; ako se seju sorte, najee se ne dobijaju primerci koji su identini biljkama-roditeljima. Neke vrste viegodinjih biljaka, kao to je kandilica, lako
se same rasejavaju. Boja cvetova ponekad
nema veze s biljkom-roditeljem, ali to nije
nuno loe.
Na veini pakovanja semena postoji
uputstvo koje preporuuje odgovarajui
period za sejanje jednogodinjih biljaka,
ali e vam se isplatiti da eksperimentiete
s kasnijim sejanjem, jer tako moete da
popunite praznine koje ostaju posle cvetanja ranih viegodinjih i lukoviastih biljaka. Zanimljiv izgled krajem prolea ili poetkom leta moe da se postigne jesenjim
sejanjem otpornih jednogodinjih biljaka
kao to je makov brk (Nigella), koje mogu
da se seju direktno, ili da se uzgajaju u
vieelijskim pliticama i presade kasnije,
kad se zemljite raskri.
Mnoge otporne jednogodinje biljke, kao
to su neven, Phacelia tanacetifolia (facelija) i Limnanthes douglasii, same se rasejavaju. Takve biljke su uglavnom jae i ranije cvetaju nego kad ih vi posejete. Neeljene ponike moete jednostavno da uklonite motikom ili presadite na mesto koje
vam vie odgovara.
Priviknite mlade biljke na otrije uslove
znatno pre presaivanja. Ako je potrebno,
zatitite ih od pueva i kasnih mrazeva.
Saenje viegodinjih biljaka i
trava
Sadnice s golim korenom mogu da se
nabave samo u odreeno doba godine, ali
mladice gajene u saksijama mogu da se
zasade u bilo kom periodu. Pre saenja,
dobro nakvasite biljku u kofi vode, tako da
zemlja u saksiji postane potpuno mokra.
Iskopajte rupu koja e biti dovoljno velika
da u nju stane zemlja oko korena, rastresite zemlju na dnu kako biste olakali korenju da prodre u dublje slojeve. Uvrstite
biljke posle saenja i zalijte ih ak i ako je
zemlja vlana. Time ete ukloniti depove
vazduha i obezbediti korenju bolji kontakt
sa zemljitem.
173
BATENSKO CVEE
Aconitum (jedi)
Astilba
Campanula lactiflorae, C. latifolia
Cortaderia (pampas trava)*
Crinum
Krokosmija
Naprstak (Digitalis)
Epimedium
Mleika (*)
Otporni geranijumi (*)
Helianthus (suncokret)
Hosta
Hypericum (*)
Perunika
Tritoma (Kniphofia)
Leucojum
Melissa
Nepeta (maja metvica)
Bour
Mak (*)
Veratrum
Vinca (zimzelen) *
* zimzelene
(*) neke vrste su zimzelene
174
ORGANSKA BATA
BATENSKO CVEE
175
temeljno ienje
kOenje tRave
Jesenje lie treba sakupiti grabuljama i
ukloniti s travnjaka da bi on ostao zdrav,
ali ga nikad ne treba spaljivati; umesto
toga napravite gomile ili ga potrpajte u
vree i pravite kompost od lia (videti
str. 49). Sami moete da napravite metlu
od prua, vezujui snop prua za drvenu
drku. Ako lia nema mnogo, moete i
njega da pokosite i ostavite iseckanog,
kao laki prekriva zemljita. Ubrzo e
nestati, jer e ga gliste i drugi organizmi
razloiti i apsorbavati u zemlju.
Osnovni nivo
Organski travnjak koji sadri vie vrsta
trave i cvea postaje privlano stanite za
insekte i hranilite za ptice.
177
izBOR kOSiliCe
Rune
Koriste cilindrino seivo koje se oslanja
na plou na osnovi. Jeftine su, efikasne i
praktine za manje, formalne travnjake,
a odline su i za rekreaciju. Dobar su izbor za organske batovane koji ne ele
da koriste struju ili benzin. Rune kosilice
ne mogu da kose visoku travu, zato kosite ee. Otrite i podeavajte seiva.
Rotacione
Rotacione kosilice imaju jedno seivo
koje se okree velikom brzinom. Jeftiniji
modeli ne sakupljaju pokoenu travu;
obino se isplati kupiti model koji ima i tu
mogunost. Rade na benzin ili struju, a
postoje i modeli koji rade pomou akumulatora.
kosilice sa seckalicom
Ova vrsta rotacionih kosilica je odlian
izbor za organske batovane koji imaju
velike travnjake. Pokoena trava sitno se
secka, a zatim raspruje po travnjaku.
Poto dospeva blizu zemljita, brzo se
razlae ili je gliste unose u zemlju i tako
je hrane. Kosilice sa seckalicom podstiu
rast trave, reciklirajui hranljive sastojke
iz travnjaka, i smanjujui potrebu za dodatnom ishranom.
kosilice s plastinom niti (trimeri)
Trimeri koriste nit od najlona ili tvrde
plastike koja je privrena na rotacionu
glavu. Modeli s dva toka obino rade na
benzin i pogodni su za koenje visoke trave i korova, kamenitih delova i padina
travnjaka. Nisu idealne za visokokvalitetne travnjake.
koenje travnjaka
Ako ima dovoljno toplote i vlage, trava
moe da raste cele godine, ali moraete
redovno da je kosite samo od prolea do
Saveti za kOenje
Kosilice su najopasnije maine koje se
redovno koriste u bati, zato sprovodite
sve mere bezbednosti koje preporuuju
proizvoai. Nosite zatitnu odeu i cipele, raskrite travnjak od kamenja i otpadaka, i udaljite decu i kune ljubimce sa
travnjaka kad ga kosite. Na elektrinim
modelima pre koenja uvek proverite ispravnost kabla i utikaa, i koristite utinicu sa uzemljenjem (uko). Ako se kabl
oteti prilikom koenja, odmah iskljuite
struju u kutiji sa osiguraima. U gradskim
podrujima buka predstavlja sve vei
problem. Kupite tii model motorne kosilice ili pak runu. Kosite imajui obzira
prema susedima.
- Redovno otrite seiva i menjajte ih ako
se otete od kamenja.
- Pre koenja proverite da li se abe ili
male ivotinje ne kriju oko ivica travnjaka
ili u delovima s viom travom.
- Proverite visinu seiva pre koenja.
- Ponite koenje od ivica travnjaka, raunajui i izolovane leje.
- Za formalne travnjake odredite najdui
pravac i kosite u pravoj liniji od jednog do
drugog kraja travnjaka. Vratite se u suprotnom smeru, blago preklapajui liniju
kretanja s prethodnom, sledei zapoeti
pravac.
- Ne optereujte kosilicu koenjem veoma visoke, vlane ili grube trave. Visoku
travu pokosite u nekoliko faza, poinjui
sa visoko podignutim seivom, da biste
ga postepeno sputali do eljene visine
trave.
- Da biste izbegli oteivanje drvea i
drugih elemenata na travnjaku, travu oko
njih nemojte da kosite, nego preko nje
rasprostrite prekriva zemljita.
- Servisirajte motornu kosilicu pre nego
to je preko zime odloite.
178
ORGANSKA BATA
179
ianje po
mustri.
Batenskim
makazama oblikujte i odravajte
ove komade
nametaja od
zemlje prekrivene travom.
staze ili formalne delove da bi lepo izgledali, a da ostavite neke delove travnjaka
nepokoene kao stanita.Trimeri su odlini
za stvaranje staza kroz visoku travu i livade. Da biste odrali staze prohodnim i
urednim, dovoljno je da ih kosite jednom u
nekoliko sedmica. Takoe, moete i da
menjate pravce staza - svake godine pokosite novu, po sopstvenoj elji.
Oiviavanje travnjaka
Uredno pokoene ivice dodatno istiu
travnjak, a redovno koenje odrava ih u
dobroj formi. Ponite tako to ete aovom
obeleiti jasnu ivicu. Koristei batenske
makaze s dugakom drkom za potkresivanje ivica, izbei ete saginjanje. Oiviavanje travnjaka bie vam jo lake ako koristite mainu kao to je trimer s najlonskom niti na rotacionoj glavi s tokovima,
kojim moete da seete travu i vodoravno
i uspravno. On je brz i efikasan, ali vei
modeli su esto preteki za duu upotrebu.
Veina radi na struju, a postoje i modeli sa
akumulatorom na punjenje koji su praktiniji jer nemaju kabl, ali su tei. Paljivo se
pridravajte saveta za bezbednost i nosite
zatitne naoare, jer moe da se dogodi da
vas neki komad otpada pogodi u lice. Delovi ivica travnjaka koji se otete mogu lako da se poprave.
Popravljanje oteenih ivica
Aovom isecite oteeni deo travnjaka u
obliku pravougaonika, tako da sa unutra-
OPlemenjivanje tRavnjaka
Travnjak se sastoji od miliona pojedinanih biljaka za iji su rast, kao i u drugim
delovima organske bate, od presudnog
znaaja dobra struktura i adekvatna plodnost zemljita. Dobar rast trave spreava
uvrivanje korova, odbija tetoine i bolesti i poveava otpornost na suu. Travnjaci su jedan od nekoliko delova bate
koji su stalno prekriveni biljkama, to znai
da u njih ne mogu da se ukopavaju kabasti
organski obogaivai zemljita. Ipak, oni
mogu da se na travnjake nanose kao gornji sloj zemljita, da bi se odravala i
popravljala njihova struktura i zdravlje.
esto je potrebna i dodatna ishrana.
ishrana travnjaka
Ishrana nije potrebna svake godine. Ako
trava dobro raste i zelena je, nemojte dodatno da hranite zemljite jer ete u tom
sluaju samo podstai jai rast, to znai
vie koenja! Ako je rast slab, onda dodajte organsko ubrivo opte namene (videti
str. 59) ili poetkom prolea po celoj povrini rasprostrite organsku hranu za travnjak. Moete da koristite i batenski kom-
180
ORGANSKA BATA
post, rasprostrt u tankom sloju. Nanoenjem kae od morske trave ili njenog ekstrakta tokom leta, pojaaete rast i boju
trave. Ako rast i dalje bude slab, hranite
zemljite ponovo u letnjem periodu, a razmislite i o nanoenju gornjeg sloja ujesen,
radi poboljanja strukture zemljita.
nanoenje krea
Kiselo zemljite podstie stvaranje mrtvog sloja i uzrokuje slab rast trave. Takoe, kiselo zemljite prija mahovini i nekim
vrstama korova, kao to je kiseljak. Ako je
pH vrednost ispod 6, dodajte zemljitu
kre da biste je podigli do otprilike 7. Odgovarajui organski tretman je ravnomerno posut i blago pograbuljan mleveni ili
dolomitski krenjak (videti str. 61). Ponavljajte postupak svake godine dok ne postignete potrebnu pH vrednost.
Uklanjanje mrtvog sloja
Mrtav sloj sastoji se od vlaknastih materija i organskog otpada koji se gomilaju na
povrini zemljita i dubljim slojevima travnjaka. On spreava prodiranje vode do zemljita, podstie bolesti i zaustavlja gui
rast trave. Uklanjajte ga temeljnim grabuljanjem, uz pritiskanje o zemljite. Postoje
i maine za uklanjanje mrtvog sloja koje
tRavnjaCi i njiHOva nega
alatke za negU tRavnjaka
Batenske grabulje
Korisne su za uklanjanje nakupljenog otpada i mahovine, koja moe da se nagomila tokom vremena. Takoe, odline su
za skupljanje opalog lia.
Metle od prua
Koriste se za ienje izmeta od glista,
rasprostiranje gornjeg sloja zemljita i
uklanjanje rose pre koenja.
Batenski usisivai i sakupljai lia
Olakavaju sakupljanje opalog lia s velikih povrina. Za tu svrhu moe da se koristi i kosilica, kojom se lie isee pre nego to se doda na gomilu komposta.
Za teka, prevlaena zemljita, ili ona koja imaju problem s mahovinom potrebno
je:
- 3 dela krupnog peska,
- 1 deo crnice,
- 1 deo kabastih organskih materija.
Za laka, ocedita, peskovita zemljita potrebno je:
- 2 dela crnice,
- 3 dela kabastih organskih materija.
181
Prolee
- Dobro izgrabuljajte da biste uklonili mahovinu i mrtvi sloj.
- Aerirajte slabo ocedit travnjak; u rupe
ubacite pesak da stvorite kanale za drenau.
- Na poetku sezone podesite otrice kosilice na visoko, da biste ostavili viu travu.
Uestalost koenja prilagodite brzini rasta
trave.
- Kosite nove i popravljajte oteene ivice
travnjaka.
- Popunjavajte ogolele delove.
- Hranite travnjak organskim ubrivom ili
kompostom.
leto
- Nastavite redovno da kosite sputajui visinu seiva ako trava brzo raste. Pazite da
ne ogoljujete delove travnjaka, jer e na
njima izrasti korov i mahovina.
- Ostavite travu neto viom u toplijim, suvim periodima, kao i ako se predvia sua.
- Podsecite ivice travnjaka posle koenja.
- Nastavite da izbacujete mahovinu grabuljama.
- Runo upajte korov, popunjavajui rupe
zemljom za saksije.
- Ako trava slabo raste, dodajte joj organsko ubrivo da podstaknete bujnost i boju,
kao i otpornost na prodiranje korova.
jesen
- Skupljajte opalo lie.
- Aerirajte zbijene delove.
- Grabuljama uklanjajte mrtvi sloj i mahovinu.
- Proredite koenje i podignite visinu seiva
kosilice.
- Nanesite meavinu gornjeg sloja da biste
popravili strukturu zemljita.
- Popunite rupe u travnjaku posipanjem
zemlje za saksije ili gornjeg sloja zemljita.
- Zasadite patuljaste lukovice i afran ispod
busena da bi procvetali u prolee.
zima
- Nastavite da skupljate opalo lie da ne bi
uguilo travu.
- Ako je zemljite kiselo, pospite mleveni
krenjak da smanjite kiselost.
- Izbegavajte da hodate po zamrznutom
travnjaku.
- Ako trava izgleda neuredno, pokosite je u
periodima toplog vremena.
- Oistite i servisirajte kosilicu pre nego to
je preko zime sklonite na suvo mesto.
182
ORGANSKA BATA
PROBlemi S tRavnjakOm
Travnjak sa samo jednom biljnom vrstom (monokultura) veoma je neprirodna
pojava. Kad se prepusti samom sebi, takav
travnjak vrlo brzo postaje znatno raznovrsnija zajednica biljaka, ukljuujui grublje
vrste trave i poljsko cvee, kao i znatno iri
spektar divljih ivotinja. Neki batovani utroe mnogo vremena da bi u svom travnjaku spreili rast bilo ega drugog osim
trave. Drugi prihvataju uravnoteeniji pristup i rado toleriu korov kao to su detelina i bela rada.
Neki korovi su u potpunosti korisni. Korenje deteline (videti donji tekst) fiksira
azot iz vazduha u zemljitu, obezbeujui
biljkama izvor ovog ivotno neophodnog
hranljivog sastojka i smanjujui potrebu za
ubrivom. Trava koja raste zajedno s detelinom uzima deo azota koji ona isputa u
zemljite. Sitnolista detelina dobro podnosi suu i odrava zelenu boju travnjaka kad
se ona pojavi. A kako da napravite venac
od belih rada ako ih nema na travnjaku?
znaaj Deteline
Organski batovani nikako ne bi trebalo
da tretiraju detelinu kao problem, ve naprotiv da aktivno podstiu njen rast. Tokom sunih perioda, najzeleniji deo travnjaka je onaj na kom ima deteline koja
zadrava boju i kad okolna trava potpuno
pouti.
Umesto da ekate da divlja detelina
prodre u travnjak, moete po njemu da
posejete belu holandsku detelinu. Najpre
ga izgrabuljajte da uklonite otpatke i rastresete povrinu zemljita. Zatim posejte
seme retko, u koliini od 7,5 do 15 g na
kvadratni metar. Tako ete dobiti lep, ravnomeran prekriva od sitnolisne deteline
koja e rasti zajedno s travom.
Cvetovi deteline su bogat izvor nektara
za pele, a sposobnost deteline da uzima
azot iz vazduha i u korenju ga pretvara u
dragoceno azotno ubrivo, omoguuje
joj da raste i na siromanom zemljitu,
bez potrebe za dodatnom ishranom.
Suzbijanje korova
Ako ste sledili uputstva za negu travnjaka izneta u ovom poglavlju, trebalo bi da
budete nagraeni travom koja dobro raste
i otporna je na prodiranje korova. Ako korov ipak postane problem, postoji vie naina na koje moete da mu se suprotstavite.
- Runo uklanjajte korov koji raste pojedinano, kao to su bela rada, bokvica i
maslaak, koristei stari kuhinjski no ili
specijalne alatke kao to su vile za parglu.
- Rupe koje ostaju posle upanja korova
popunite zemljom za saksije i posejte u
njih seme trave.
- Izbegavajte da kosite travu suvie nisko, jer takva trava je slabiji protivnik korovu, koji onda lake prodire na travnjak.
- Grabuljanjem uklanjajte ostatke da biste podstakli rast trave.
- Poboljajte drenau zemljita aeratorom sa upljim iljcima da biste spreili
prevlaenost koja je tetna za travu, a
podsticajna za korov i mahovinu kojima
prija vlaga.
najee vrste korova na
travnjacima
Na razliitim vrstama zemljita, u razliitim uslovima, rastu i razliite vrste korova.
Na primer, dobriica se brzo iri na vlanim, senovitim mestima. Ptija trava dobar
je pokazatelj da je zemljite bazno. Maslaak raste u veem broju na zbijenom
zemljitu i na travnjacima koji se nisko kose. Detelina bolje napreduje na siromanom zemljitu i njeno prisustvo najee
moe da se smanji dodatnom ishranom
zemljita (videti Znaaj deteline, levo). Kiseljak postaje problem na zemljitu koje je
kiselo. U tom sluaju pomae nanoenje
krea da bi se pH vrednost vratila na neutralnu. Bokvica i iak rastu na mestima
gde je trava proreena.
U tetoine na travnjaku ubrajaju se
mravi, umski crvi i krtice (za savet videti
Problemi s biljkama, od A do , str. 397439).
183
OBnavljanje tRavnjaka
1. Pokosite visoku travu. Za to e vam verovatno biti potrebna jaa kosilica, ije seivo treba da podesite na najvii nivo. Kad
zavrite, sakupite sve to je pokoeno.
Spustite seivo malo nie i pokosite parcelu ponovo. Nastavite tako sve dok trava ne
bude visoka oko 5 cm.
2. Izgrabuljajte travnjak kako biste uklonili
ostatke i busenje. Poto e posle toga parcela izgledati neuredno, pokosite je ponovo.
3. Iupajte krupan korov rukama. Proverite pH vrednost zemljita pomou kompleta za merenje. Ako je ispod 5,5 dodajte kre da biste poveali pH vrednost na 7.
4. Popunite eventualne rupe zemljom za
saksije, zatim po njima pospite po prstohvat semena trave. To e biti dovoljno da
trava izraste i popuni rupu.
5. Rasprostrite ravnomerno po celoj povrini odgovarajue ubrivo za travnjak.
6. Ako vam se ini da u zemljitu ima previe vode, upotrebite aerator sa cevima da
184
ORGANSKA BATA
PROBlemi U tRavnjakU
Mnogi problemi u travnjaku mogu da se
ree primenom metoda tretiranja kultura
bez hemikalija.
1. Gliste podstiu rast trave, ali njihove
kouljice mogu da uzrokuju probleme ako
se nagaze i sabiju u zemlju. Uklanjajte ih
etkom kad se osue.
2. Stajaa voda posle obilne kie moe da
bude znak sabijanja zemljita ili loeg odvoenja vode. Pokuajte da reite problem aeracijom sa cevima.
PRavljenje nOvOg
tRavnjaka
Temelj za zdrav travnjak ini dobra priprema. Proverite strukturu i plodnost zemljita (videti Zemljite i briga o njemu, str.
32-38) i izvrite sva neophodna poboljanja jedan ili dva meseca pre postavljanja
travnog pokrivaa. Mnogo je lake da zemljite popravite u toj fazi, nego kad se travnjak ve uvrsti.
Teren treba da bude vrst, ravan, bez izboina, rupa i viegodinjeg korova. Ako je
prekopan, utabajte ga hodanjem na petama. Pograbuljajte parcelu da biste uklonili
kamenje i grumenje, poravnavajui povrinu odoka. Istovremeno moete grabuljama da prostrete gornji sloj od organskog
ubriva opte namene.
Buseni ili seme?
Seme je jeftinije od busena, zahteva
manje rada i prua veu mogunost izbora
meavine trava, ali:
- korov moe da ugui ponike trave;
- potrebno je da proe i do godinu dana
da bi travnjak mogao u potpunosti da se
koristi;
- seme vie zavisi od vremenskih prilika;
Busenje postie neposredan efekat i
travnjak moe da se koristi posle nekoliko
sedmica; nema potrebe da se titi od ptica
185
186
ORGANSKA BATA
smatraju korovom, procvetae i dae seme. U nekom trenutku moraete da pokosite travu, inae e u nju poeti da prodiru
bunaste biljke. Koenjem u pravo vreme
ostvarujete mogunost da su se biljke rasejale i da e izrasti naredne godine. Da
biste podstakli vrste koje cvetaju u prolee, zaponite koenje sredinom leta; da
biste podstakli vrste koje cvetaju leti, odloite koenje do poetka jeseni.
187
vanOSt kOenja
Uvek nastojte da livadu kosite po sunanom danu, posle perioda suvog vremena.
Koenje i odnoenje pokoene trave ima
za cilj da to vie semena dospe u zemlju. Suvo vreme olakava koenje i osigurava da e cvasti veine vrsta biti zrele i
otvorene.
Manje povrine moete da poseete
batenskim makazama. Na veim koristite kosu. Za korienje tradicionalne kose,
s dugakim, zakrivljenim seivom, potrebna je izvesna vetina koju moete brzo da steknete. Danas batovani vie koriste trimer s najlonskom niti. Modeli na
benzin mogu da se kupe ili iznajme i veoma su korisni za podsecanje ivica i neravnih delova, iako im je velika mana to
su buni.
190
ORGANSKA BATA
191
192
ORGANSKA BATA
kUPOvina i izgRaDnja
SklOnita
U prodaji je vie tipova kuica izraenih
po meri za mnoge ivotinjske vrste, koje
im slue kao zaklon i mesto za podizanje
potomstva. Bilo da su jednostavne ili sloene konstrukcije, vano je da ispunjavaju
potrebe ivotinja koje elite da privuete.
Malo je verovatno da e se stanari buniti.
kuice za abe
Kuice za abe posebno su vane u
gradskim podrujima, gde ima malo sklonita. Pronalaenje odgovarajueg sklonita za zimu nije lako u urednim batama,
zato usreite abe smetajui kuicu ispod
ive ograde ili gustog buna, gde e biti
bezbedna. Kuice za abe su korisne i za
batu: smestite ih na senovito mesto okrenuto severu, zaklonjeno od vetra.
kuice za ptice
ak i kad u bati ima vie pogodnih mesta za gneenje, kuice za ptice privui e
stidljivije vrste ptica da ostanu u vaoj
bati. Izrauju se od drveta koje nije obra-
193
eno sredstvima za zatitu ili meavine betona i piljevine. Ove druge su sigurnije ako
u bati imate veverice ili detlie koji se hrane mladuncima ptica. Sve kuice za ptice
treba da budu postavljene tako da lako
moe da im se pristupi radi povremenog
ienja. Smestite ih na topao, zaklonjen
zid, deblo ili upu, izvan domaaja grabljivica, kie i direktne suneve svetlosti. Make, ali i sive veverice, mogu na neverovatne naine da se popnu do kuice, zato
pazite kako ih postavljate. Ako u okolini
ima mnogo maaka, isplati se da u bati
postavite nekoliko razliitih tipova kuica
za gneenje. Grabljivice esto naue da
odreeni tip kuice sadri hranu - mladune i jaja. U idealnom sluaju, kuice za
ptice treba istiti svake jeseni. Uklonite sav
materijal za gnezdo i operite kuicu toplom
vodom i sapunom da je pripremite za naredne goste. Ptije vai ne prelaze na oveka, ali je ipak bolje da nosite rukavice.
Ostavite kuicu da se temeljno osui pre
nego to je ponovo zatvorite.
Hoteli za insekte
Insektima takoe treba mesto na kom
e da provedu zimu. Bubamare, uholae i
drugi insekti provode zimski san u busenima grube trave, uvelom liu i upljim
stabljikama biljaka, zato odloite seenje i
raskrivanje rubova bate do prolea.
Moete da kupite drvene kutije za hibernaciju mreokrilaca ili da sami napravite
jednostavan hotel za insekte od plastine
boce i talasastog kartona (slika na sledeoj
strani). Plastine kutije takoe mogu da se
Sobe s pet zvezdica. Ove sloene fabriki proizvedene kutije projektovane su za mreokrilce, solitarne pele i slepe mieve (sleva nadesno). Iako neke ptice koriste kutije za pele
kao hranilice, ne paniite - nee moi da dohvate jaja u elijama koja su dublje u kutiji.
Kuice za slepe mieve podignite na 3 m ili vie od tla, na drvee, bandere ili zidove zgrada.
Ako ivite u kraju sa starinskim natrijumskim ulinim lampama, moi ete da gledate slepe
mieve kako se hrane insektima koje privlai njihovo svetlo.
194
ORGANSKA BATA
HRana za Sve
195
hrane za mnoge vrste ptica - okaite osuene zrele cvasti za crvendae, na primer.
Kad se ptice naviknu da imaju dovoljnu
koliinu hrane, dolazie redovno, to je velika prednost za svakog batovana. Procenjuje se da jedna ptica moe da pojede
vie od 10.000 gusenica, muva, pueva i
drugih tetoina u samo jednoj sezoni parenja. Ipak, imajte u vidu da su i mnoge
vrste voa jednako privlana hrana pticama kao i ljudima.
Ptice nisu jedine ivotinje koje dolaze u
batu da se hrane. Organska bata je bogat izvor hrane za biljojede i mesodere
svih vrsta i veliina. Uz malo dodatne panje moete da im obezbedite jo bolju ponudu. U prirodnu hranu koju lako moete
da ponudite ivotinjama ubrajaju se cvetni
nektar, polen, biljne vai, gusenice, puevi, bobice i seme.
Cvetna hrana
Cvee nije prijatno samo za gledanje,
ono privlai i mnoge vrste insekata koji se
hrane energetski bogatim polenom i nektarom. Tim insektima hrane se ptice, slepi
mievi i druge grabljivice. Cvee koje gajite radi ishrane divljih ivotinja ne mora da
bude poljsko - kultivisani cvetovi esto su
bogatiji nektarom i imaju duu sezonu
bunje s plodovima ili semenom za
ptice
- Kotiavo voe (Prunus): crvenda, plava ptica, detli, makulja, drozd, crvenda, kos, vuga, kugara.
- Dren (Cornus): makulja, ptica rugalica,
crvenda, drozd, detli, vrabac peva,
plava ptica, kardinal, kugara.
- Zova (Sambucus): plava ptica, crvenka,
vrabac, drozd, makulja, zeleni, zeba,
detli, una, kugara.
- Smreka (Juniperus): plava ptica, makulja, rumenka, ptica rugalica, drozd, kugara.
- Udika (Viburnum): crvenda, makulja,
drozd, raznopojac, kardinal, plava ptica,
kugara.
Jednogodinje livade
Livadi ne treba mnogo vremena, kao ni
poseban reim koenja da se razvije. Ako
elite da brzo stvorite ivopisnu livadu koja e brujati i zujati od ivota, posejte
meavinu livadskog jednogodinjeg cvea. Za potpuno autentian efekat, umeajte i ovas, jeam ili penicu.
Sejte u jesen ili prolee, na zemljite
koje ste oistili od korova. Kad se biljke
raseju krajem leta ili u jesen, uklonite njihove ostatke na gomilu komposta. Prekopajte zemlju krajem zime i posmatrajte
ta e da nikne u prolee. Neke vrste ete verovatno morati ponovo da sejete,
ako se nisu dovoljno rasejale ili ako su im
ptice pojele seme.
Ako elite malo drugaiju meavinu,
probajte puinu, upavi kukolj, razliak,
brati, dan i no, vidovicu i bulku, Papaver rhoeas.
Za razliku od mnogih livadskih vrsta,
ove jednogodinje biljke odlino uspevaju na zemljitu koje se obrauje svake
godine, pa tako moete po potrebi da
premetate divlje ivotinje - to je idealno kad postepeno proirujete livadu na
veu povrinu.
196
raju razliitim nainima ishrane, zato gajite vie vrsta da biste zadovoljili sve ukuse.
Na primer, bumbari imaju znatno krai jezik od leptira crvenog admirala, ali dui od
pela iz konice. Za bumbare gajite cvee
s dubokim grliem, kao to su alfija, majoran, naprstak i potoarka. Nemeziju, matinjak, mahoniju i udiku gajite za pele iz
konice, a ednjak i letnji jorgovan za leptire. Jednostavni cvetovi s plitkim otvorom,
kao to je komora, najbolji su za osolike
muve, parazitske ose i druge male insekte.
Veini insekata odgovaraju razliite biljke
u raznim fazama ivotnog ciklusa, pa ak i
u raznim dobima dana. Razne vrste cvea
lue najvie nektara u razliito vreme tokom obdanice. Bie vam zanimljivo da pratite let leptira od jednog do drugog izvora
hrane, dok se koliina nektara smanjuje i
poveava.
Biljke kao jaslice
Leptirima treba i mesto gde e da polau jaja. Gusenice se ne hrane nektarom i
polenom, ve liem, i mogu da budu vrlo
probirljive u pogledu biljaka koje jedu; neke vrste imaju vrlo ogranien izbor izvora
hrane. Najbolje je da utvrdite koji leptiri
dolaze u vau batu pre nego to zasadite
odreenu vrstu hrane za gusenice. Mnoge
vrste leptira i nonih leptiria hrane se travom, zato je vano da ostavite deo bate
na kom trava moe slobodno da raste u
visinu. Neke gusenice hiberniraju, a neke
se na stabljikama trave tokom zime pretvaraju u lutke, zato saekajte do kraja prolea pre nego to pokosite visoku travu.
Larve i gusenice su hrana za ptice, insekte-grabljivice, parazitske ose, voluharice i vodozemce. Mnoge ivotinjice za koje
se smatra da su batenske tetoine, u
stvari su vredan izvor hrane za druge ivotinje. Na primer, par livadskih eva moe
da nahrani mladune s 10.000 skakavaca i
jo mnotvom drugih vrsta buba. Biljne
vai i lutke jabukinog smotavca omiljena
su zimska hrana za nekoliko vrsta ptica.
Pruite prirodi priliku pre nego to preduzmete mere protiv tetoina; moda ete
ORGANSKA BATA
197
198
ORGANSKA BATA
199
zasaivanje jezerceta
Dobar izbor biljaka obezbedie hranu i
sklonite za irok spektar ivotinjskih vrsta. Zasadite meavinu plutajuih, potopljenih i plitkovodnih biljaka. Suneva svetlost
podstie rast algi, zato drite jednu polovinu do dve treine povrine prekrivene biljkama da bi voda bila bistra. Koristite to
vie lokalnih vrsta. Izbegavajte strane vrste koje su nametljive - a takve se esto
prodaju u batenskim centrima - naroito
ako postoji i najmanji rizik da grekom
kopanje i oblaganje jezerceta
Poetak prolea je najbolje vreme da izgradite novo jezerce. Tako ete biljkama
i ivotinjama dati dovoljno vremena da se
nasele pre naredne zime.
- Iskopajte rupu neto veu nego to
elite da bude povrina jezerceta, da biste imali prostora za zatitnu podlogu. Bar
jedna obala trebalo bi da bude pod blagim nagibom (15-30), a jedan deo jezerceta, ija povrina zavisi od otrine zime, trebalo bi da bude dubok 60 cm da
se voda na hladnoi ne bi zamrzavala. Takoe, korisno je da pored ivice postavite
policu s biljkama u saksijama.
- Uklonite sve otro kamenje, korenje i
ostalo to moe da probui podlogu. Uvrstite strane i ivice i obavezno proverite
da li su poravnate. Za dodatnu zatitu,
pospite sloj zidarskog peska debljine 10
cm po unutranjosti rupe. Postavite zatitni sloj podloge, za koji moe da poslui stari tepih, karton, ili gotov materijal za
tu namenu.
- Uz neiju pomo (butilen je teak materijal), poloite podlogu preko rupe, tako
da 30 cm prelazi preko ivice. Privrstite je
kamenjem i pustite neka visi sa ivica do
polovine stranica rupe. U sredinu rupe sipajte zemlju, ako nameravate da sadite
biljke direktno.
- Napunite jezerce. Teina vode oblikovae podlogu tako da prianja uz stranice
rupe. Ivice podloge prekrijte travom ili
kamenjem da ih zatite od sunca.
Submerzne (potopljene)
- Vodena kuga (Egeria densa)
- Krocanj (Myriophyllum)
- abovlasica (Callitriche)
- Divlji celer (Vallisnera americana)
Flotantne (plutajue)
- Lokvanje (Nymphea) za manja jezerca
treba paljivo izabrati, jer su lokalne vrste
suvie bujne. Probajte sitnije sorte, kao
to su Chromatella i hermelin, ili N.
pygmaea i N. tetragona.
Plitkovodne
- Vodena kana (Canna)
- Strelica (Sagittaria sagittifolia)
- Razgon (Veronica beccabunga)
- titkasti vodoljub (Butomus umbellatus)
- Ljiljan (Iris)
- Iirot (Acorus calamus)
- Taro (Colocasia)
- Vodena bokvica (Alisma)
200
ORGANSKA BATA
1. Punoglavci
abe koje migriraju nastanjuju jezerce
koje im odgovara za godinu ili dve. Ako ih
nema, to znai ili da jezerce nije pogodno
za njih, ili da nije na pravcu njihovog migratornog kretanja. U tom sluaju, uzmite ablju ikru (jajaca) iz drugog jezerceta, po mogustvu nekog koje nije udaljeno vie od 1 km. Ne uzimajte ikru iz divljine.
2. Plutajui listovi
Prekriva od plutajuih listova spreava
da alge zague jezerce. Odravajte 5060% povrine jezerceta pod prekrivaem.
3. Biljke s potopljenim i polupotopljenim
stabljikama i listovima
Ove biljke (kao vodena zevalica, Orontium aquaticum) izvor su hrane i sklonite
za stvorenja koja ive u vodi, kao i mesto
za polaganje jaja punoglavaca.
4. Tanjirasti barski puevi
Ovi puevi iste vodu hranei se algama i
biljnim otpacima.
1. Barski pu
Ovaj pu (Lymnaea stagnalis) jede alge i
organske otpatke, ali oteuje i vodene
biljke. Ako se previe namnoi u jezercetu,
predvee ostavite listove zelene salate da
plutaju po povrini. Ujutro ih uklonite zajedno s puevima na njima.
2. Nametljive biljke
Izbegavajte da sadite nametljive biljne vrste i one koje nisu lokalne (kao to je krocanj). Naalost, neki batenski centri prodaju neadekvatne vrste, zato uvek proverite biljke pre nego to ih kupite.
201
3. Alge
Konaste i druge alge rastu na osvetljenim
delovima jezerceta, u vodi koja je bogata
hranljivim sastojcima. Cvetanje" algi preko noi moe da pretvori bistru vodu u zelenu supu.
4. Ribe
Ne unosite ribe u batensko jezerce - poremetie ravnoteu ekosistema. Neke vrste,
kao to je koljuka, mogu da dospeju u jezerce u obliku jaja, na nogama ptica. Pustite ih da preive samo u broju odgovarajuem za jezerce.
Batovanstvo u saksijama
Biljke u saksijama u batu unose dodatne
boje, mirise i zanimljivost
Gajenje biljaka u saksijama omoguie
vam da stvorite batu u bati pa ak i na
mestima gde uopte nema zemljita. Ako
elite samo da maksimalno iskoristite
prostor, onda su vam dovoljne najobinije
plastine kadice. Meutim, s raznovrsnijim
izborom saksija, urni, korita i improvizovanih posuda, moete da stvorite niz razliitih stilova i utisaka u bati - moda bujni
tropski, egzotini istonjaki ili starinski seoski izgled. Korienjem saksija moete da
pustite mati na volju, da pratite vaa najnovija interesovanja, znajui da uz samo
malo truda sve to moete da promenite
ve naredne godine.
kako da odluite ta da gajite
U saksijama moete da gajite gotovo sve
vrste biljaka - ukrasne ili jestive, jednogodinje ili viegodinje, patuljaste ili penjaice. bun ili penjaica u velikoj saksiji (videti str. 207) mogu da budu privlana sredinja taka bate, a ivopisan izbor saksija i drugih posuda oivee dvorite ili neprivlaan kutak u kom nita drugo ne moe da raste. Takoe, moete da gajite zelenu salatu u saksiji na unutranjem dvoritu
(videti str. 209) ili da ispunite prostor slapovima letnjih mirisa i boja s viseih korpi
ili saksija na zidovima (videti str. 213). Moete ak da stvorite i minijaturnu batu za
ivotinje u saksiji koja stoji na prozoru.
Zemlja za saksije moe da se napravi tako
da u njoj uspevaju vrste koje inae ne bi
rasle u batenskom zemljitu. Glavno pravilo gajenja u saksijama jeste da izaberete
biljke koje najvie odgovaraju uslovima
mesta na kom ete ih postaviti.
203
BATOVANSTVO U SAKSIJAMA
materijali za saksije
Drvo i prue
Grubo seeno drvo daje prirodan izgled
bati i odbija pueve. Hrastovini i kedrovini nije potreban tretman zatitnim sredstvima. Od lepo ofarbanih dasaka mogu
da se prave kutije za prozorske simsove.
Korpe od prua iznutra moete da obloite plastikom.
Kamen i peena glina
Rasprodaje i otpadi dobro su mesto za
nabavku starih kamenih korita, bazenia
i saksija od peene gline. Nove saksije
moete da uinite starijim tako to ete
ih premazati jogurtom i drati na vlanom, senovitom mestu. Prefarbajte fabriki proizvedene saksije bojom za keramike ploice ili kolske table. Glaziranim
saksijama potrebno je manje zalivanja
(videti str. 65), a izgledaju odlino kao
pozadina za uskrnje dekoracije ako su
zasaene bambusom ili japanskim javorom.
Plastika
Saksije od kvalitetne plastike dugo traju i
lake su za pomeranje. Mogu ponovo da
se koriste i prefarbavaju.
Metal
Za moderan izgled bate iskoristite galvanizovane kofe - ili reciklirajte velike konzerve - izgledae zanimljivo.
204
zemlja za saksije
Za punjenje saksija i drugih posuda, koristite organsku, vienamensku zemlju kupovnu ili kune izrade. Ne tedite na
kvalitetu; imajte u vidu da biljke rastu u
ogranienom prostoru i da im treba najbolja nega. Zemlja treba da odgovara biljkama koje gajite. Vrstama koje dobro uspevaju u suvim uslovima potrebna je siromanija, oceditija meavina nego za saksiju s biljkom bujnog lia. Za posudu s jednogodinjim biljkama posluie vienamenska meavina, dok je voki, koja e u
saksiji provesti vie godina, potrebna bogatija meavina, po mogustvu na bazi crnice ili batenske zemlje. Takve meavine
imaju prednost to su tee, jer dodatna teina osigurava da se saksija s visokim biljkama nee prevrnuti. Meavine bez zemlje, koje su lake, korisne su za visee korpe, saksije na balkonima i na mestima s
kojih treba da se premetaju. Recepte za
vie vrsta meavina zemlje kune izrade
nai ete na str. 115-116.
ishrana i zalivanje
Biljke u saksijama i drugim posudama
hranite istim organskim kompostiranim
materijalima i organskim ubrivima kao i
biljke koje rastu u zemljitu (videti Zemljite i briga o njemu, str. 32-61). Nanosite
ih kao gornji sloj u saksijama. Pored toga,
moete da koristite i tena ubriva (videti
str. 206), koja snabdevaju biljke hranljivim
sastojcima u lake dostupnom obliku. Njime moete da zalivate biljke ili da ga prskate po liu. Koliina i uestalost hranjenja biljaka zavisi od sastava zemlje u saksiji, zapremine saksije i vrste biljaka. U
ovom poglavlju date su neke smernice za
to.
Uestalost zalivanja zavisi od vrste biljaka, veliine u odnosu na saksiju, vrste saksije (peena glina sui se bre od plastike),
mesta na kom se nalazi (na vetrovitom
mestu biljka ima veu potrebu za vodom),
vremenskih prilika i godinjeg doba. Nikad
ORGANSKA BATA
205
BATOVANSTVO U SAKSIJAMA
prerastu saksije, ili su prenatrpane u njima, ili su neredovno zalivane, bie podlonije napadima tetoina kao to su grinja,
crveni pauk ili biljne vai. Saksije i druge
posude esto su na toplim, suvim mestima
gde su biljke izloene tetoinama koje ih
ne bi napadale na otvorenom prostoru.
Korienjem iste zemlje izbei ete
mnoge vrste tetoina i bolesti, ali organizmi koji se hrane korenjem i pored toga
mogu da dospeju u saksije, gde mogu da
imaju razorno dejstvo. Larve ika vinove
loze lako mogu da unite biljke u saksijama ili korpama; protiv njih koristite bioloke agense suzbijanja (videti str. 95). Gajite
cvee privlano za grabljivice koje e smanjiti broj tetoina (videti str. 93) i reavajte probleme kad se jave; redovno pregledajte biljke i runo uklanjajte tetoine i
obolele izdanke ili listove im ih primetite.
Uklanjajte cele biljke ako su bolesne ili
jako zaraene.
zimska zatita
Osetljive biljke zimi unesite ili ih prekrijte. Umotajte saksije da se ni one, ni biljke
ne bi smrzle.
206
ORGANSKA BATA
BATOVANSTVO U SAKSIJAMA
207
Gavez
- Namoite 3 kg lia gaveza u 45 l vode.
- Poklopite posudu.
- Koristite nerazreenu tenost posle 4
sedmice.
Kopriva
- Namoite 1 kg lia u 10 l vode.
- Poklopite posudu.
- Koristite tenost razreenu u vodi u razmeri 1:10, posle 2 sedmice.
koncentrat od gaveza
Od lia gaveza moe da se napravi i
koncentrat. Naslaite ga u plastinu posudu s rupom na dnu (bure za vodu, kofu ili
cev sa zatvaraem na jednom kraju) i
prekrijte poklopcem. Ispod rupe stavite
posudu za skupljanje, u koju e posle 2 do
3 sedmice poeti da kaplje tamna tenost.
Da biste koristili koncentrat, morate da ga
rastvorite u 10-20 delova vode. Na primer,
paradajz u saksiji moe da se hrani koncentratom koji je rastvoren u razmeri (odnosu) 1:15, tri puta sedmino, kad plodovi ponu da se formiraju. Koncentrat moe
da se uva nekoliko meseci na prohladnom, suvom mestu.
Sakuplja koncentrata. Napunite cev liem gaveza i skupljajte koncentrat koji kaplje. Za manje koliine postavite na dno cevi
plastinu bocu sa odseenim dnom kao levak.
208
ORGANSKA BATA
209
BATOVANSTVO U SAKSIJAMA
Fantastian izgled
Istraujte mogunosti i prilagodljivost
saksije. Gajite drvo ili bun u velikoj saksiji, kao sredinju taku u delu bate bez
zemlje; za jak utisak na prvi pogled zasadite kombinaciju jednogodinjih i lukoviastih biljaka ili napravite meavinu zemlje na bazi komposta da biste u saksijama
mogli da sadite to vie vrsta, na primer
uvarkuu.
dvogo-
Mnoge otporne jednogodinje biljke cvetaju kratko. One se ubrajaju u biljke koje
najvie privlae pele i korisne insekte u
batu. Probajte utenicu, ladole (Convolvulus tricolor), patuljastu pupavicu, neven
ili ak neke od modernih sorti patuljastog
suncokreta. Dvogodinje biljke kao to su
unjarica, bela rada i spomenak daju prelepe cvetove narednog prolea.
Saksija puna lukovica
Odaberite lukovice koje cvetaju u razliitim periodima i sade se na razliitim dubinama. Zasadite najmanje dve od svake
sorte. U sredinu saksije posadite mali, ivopisni bun koji cveta leti da biste joj produili zanimljiv izgled.
210
ORGANSKA BATA
Saveti za gajenje
- Za bri poetak rasta, gajite biljke u manjim posudicama umesto da ih zasejete
direktno u saksije.
- Nikad ne dozvolite da se saksija osui.
Mnoge biljke prerano prorastu ili se razdvoje ako je snabdevanje vodom neredovno.
- Saksije u koje ete staviti glinastu zemlju obloite plastikom, kako biste smanjili
gubitak vode.
- Birajte patuljaste ili minijaturne sorte.
- Koristite obina tena ubriva ili ona s
visokim sadrajem kalijuma (pogledajte
str. 205) po potrebi. Ekstrakt morske trave podstai e rast biljaka.
- U katalogu Povre i salatne biljke, od A
do , str. 341, date su koliine hranljivih
sastojaka koje su potrebne odreenim
biljkama. Moete da ih prilagodite gajenju u saksijama.
jestive lepotice
Visoki kukuruz eerac koji se probija do
sunca ostavlja dovoljno prostora da manje biljke koje su se usukale oko njega
rastu i prerastaju ivicu saksije.
meavine jestivih biljaka u saksijama
Biljke sa ovog spiska treba da sadite u
saksije duboke 40 cm. ak i cvee im je
jestivo!
Da bi se sve biljke uklopile, potrebno je
da ih redovno negujete, proreujete (i jedete) viak biljaka koje izrastaju, vezujete ih i podupirete po potrebi, i sve biljke
jedete to mlae.
Koristite visokokvalitetnu, bogatu meavinu zemlje, dobro zalivajte saksiju i ubrite saksije s paradajzotn im se pojave
prvi plodovi.
Jednostavne salate
- 1 x paradajz slatki 100 ili druge proverene visoke (ali ne i bunaste) sorte
- 12 x eerna ipka" polubezlisnog graka
- 4 x zelena salata crveno jedro ili slina
sorta sa oputenim listovima
- 4 x zelena salata hrastov list" ili druga
sorta sa zbijenom glavicom i oputenim
listovima
- 4 x rukola
- 6 x potoarka s raznobojnom zbijenom
glavicom
Lepi ljubiasti tonovi
- 5 x boranija s ljubiastim mahunama
kraljevska
- 5 x kineski lisnati celer
- 8 x cvekla loptica
- 4 x krbuljica
- 1 x puzei zlatni timijan
- 3 x trobojna ljubiica
Asteka poslastica
- 5 x minijaturni kukuruz eerac patuljasti plavi ad
- 6 x ljubiasta keleraba beka"
- 3 x korijander (zbog lia)
- 3 x perun
- 3 x puzei paradajz kralj korpi
- 4 x ubar
211
BATOVANSTVO U SAKSIJAMA
vOe U SakSijama
Iako veina voa moe da se gaji u
saksijama, ono zahteva redovnu panju da
bi napredovalo i loe reaguje na zapostavljanje tokom letnjeg odmora. Berba voaka iz saksija laka je nego onih zasaenih
na zemljitu, ali je njihov produktivni ivotni vek znatno krai.
koje voe da gajite
Smokve, koje uspeno raaju samo kad
im je korenje ogranieno, dobro uspevaju
u saksijama. Jabuke, ljive, kruke i trenje mogu dobro da raaju i lepo izgledaju
u saksijama. Osetljivijim vrstama, kao to
su kajsije, nektarine i limun, odgovara
pokretljivost u saksijama, jer mogu da
budu premetene u staklenik koji ih titi od
zime, a vraene napolje u odgovarajuim
uslovima leti. Proverite za svaku vrstu voa
kad joj je vreme opraivanja; ako se ne
oprauje sama, moda ete morati da zasadite vie od jedne biljke da biste osigurali raanje. Nema potrebe da gajite voke
na patuljastim korenskim podlogama; ogranien prostor saksije ograniie i veliinu
drveta. U stvari, jaa podloga je bolji izbor
jer e iz nje izrasti otpornije drvo. U prodaji mogu da se nabave i patuljaste breskve i nektarine, koje su idealne za poploane delove bate.
Desertna jabuka
Za uspeno gajenje u saksiji, odaberite
kompaktnu sortu jabuke. Za veinu sorti
jabuka i kruaka, moraete da zasadite
dva ili vie varijeteta da biste osigurali uspeno opraivanje.
Od mekih vrsta voa, jagode su najpogodnije za saksije. I borovnice lepo uspevaju jer moete da im dodate kiselo zemljite bez obzira na lokaciju bate. Ogrozd
i ribizla, koji se gaje da rastu samo na jednoj stabljici (kao standard), izgledaju privlano u saksijama i lako se beru. Na takav
nain moe da se gaji i vinova loza (videti
str. 262), ali daje malo grozdova. Ako elite da gajite maline, odaberite sorte koje
raaju ujesen, poto one rastu na novim
stabljikama, ali treba da ih menjate svake
godine. Kupine su suvie bujne za saksije,
kao i hibridno bobiasto voe.
Saksije i kompost
Sadite voe isto kao i bilo koje druge
biljke, u saksije koje su 5-8 cm ire od korenja. Po potrebi poveajte veliinu saksije
prilikom sledeeg presaivanja. Za veinu
voa, nije potrebna saksija vea od 45 cm
u preniku i dublja od 38 do 45 cm. Jagode lepo uspevaju u znatno manjim saksijama. Njih moete da gajite po nekoliko u
veim saksijama, da ih sadite u specijalne
kule sa depovima za saenje sa strane
ili ak u kutijama na prozorskim simsovima.
Za voe u saksijama koristite meavinu
zemlje na bazi crnice, bogatu hranljivim
sastojcima. Kad plodovi ponu da rastu,
hranite biljke tenim ubrivom s visokim
sadrajem kalijuma. Krajem leta u saksije
dodajte ubrivo bogato azotom. Svakog
prolea prekrijte zemlju novim gornjim slojem od batenskog komposta, uklanjajui
prethodno sloj od 2,5 do 5 cm debljine.
Svake druge zime presaujte biljke: izvadiSaveti za gajenje
- Nikad ne dozvolite da se zemlja osui.
- Postavite saksije s vokama na osunana, zaklonjena mesta.
- Okreite saksije svake sedmice ili za dve
ako su postavljene pored zida.
- Potkresujte voke jer u saksijama one
mogu da daju samo relativno malu koliinu plodova.
212
ORGANSKA BATA
vOe za SakSije
Voe
Jabuka
Kruka
Trenja
ljiva
Breskva i
nektarina
Smokva
Borovnica
Ribizla i
ogrozd
Vinova loza
Jagode
bez odlaganja, trebalo bi da obezbedi dobro napredovanje voa. Ipak, poto su organski metodi usmereni na gajenje na otvorenom prostoru, iskustva organskog gajenja voa prilino su ograniena; esto
ete postii bolje rezultate eksperimentisanjem.
213
BATOVANSTVO U SAKSIJAMA
viSee kORPe
Visee korpe odlian su nain ukraavanja zidova i stubova, kojima upotpunjavaju boju i zanimljivost. Takoe, one poveavaju prostor za gajenje biljaka u stakleniku. U njima uspeno mogu da se gaje ukrasne i zainske biljke, pa ak i paradajz.
Uzimajte to vee korpe. Kupite dra
koji e moi da podnese njihovu teinu i
vrsto ih okaite za njega. Korpa prenika
40 cm nije laka za postavljanje, ali jeste za
kasnije odravanje. Za skoro sve vrste odgovarae vam korpa prenika 35 cm, ali je
korpa od 30 cm ve premala. Ako koristite
okvir od reetkaste ice, imaete veu povrinu za saenje, a i zanimljiviji izgled.
Meutim, okvir mora da bude obloen iznutra, ali i bre se sui nego klasina korpa.
Obloge i zemlja za korpe
Izbegavajte tresetnu mahovinu, tradicionalnu oblogu za korpe, jer se njenim skupljanjem nanosi teta ivotnoj sredini. Obloge od alternativnih, esto recikliranih
materijala, mogu da se kupe, a moete i
sami da ih napravite. Moete da iseete
stari demper tako da stane u korpu, ili koristite seno upleteno u konopce. Iz njega
mogu leti da niknu zanimljiva iznenaenja;
neeljene dodatke lako ete odsei makazama.
Zamena pravoj mahovini koja joj je najslinija je lana mahovina, koja se pravi
od vune ili kokosovih vlakana i esto se
boji u zeleno. Moe da se kupi rastresita ili
u obliku presovanih ploa. Zimske korpe
mogu da se obloe i odseenim granama
etinara, dugakim 15-20 cm, uz popunjavanje praznina konopcem.
Za korpe su najbolje meavine zemlje
bez crnice jer su lake. Poveajte kapacitet
zadravanja vode dodavanjem organskih
materija na bazi krupno mlevene kae od
morske trave. Takoe, dodajte meavini
kompost s glistama (do 25% ukupne zap-
214
ORGANSKA BATA
Batovanstvo u staklenicima
Staklenici, plastenici, zatitni sanduci i zvona svi oblici zaklona proiruju batenske horizonte
Uite u staklenik ili plastenik (polietilenski tunel) i osetite drugaiju atmosferu uivajte u drugaijem mirisu i divite se bujnom rastinju. U zatvorenom prostoru moete da uivate u organskoj bati bez obzira na vremenske prilike. Naii ete na nove, zanimljive biljke o kojima treba brinuti,
osetljive biljke zatiene od mraza i sadnice koje se gaje zbog cvea ili plodova, kako niu sedmicama ranije nego inae.
Staklenici i plastenici zadravaju sunevu energiju, podiui temperaturu i stvarajui atmosferu u kojoj biljke napreduju. U
ovom poglavlju opisan je izbor i nain korienja struktura bez grejanja, koje, uz
dodatak klupe s grejanjem i zimske izolacije po potrebi, mogu da se koriste tokom
cele godine uz minimalnu potronju energije.
Zatita od vremenskih neprilika moe da
se postigne i na manjem prostoru, pomou sanduka, zvona i prekrivaa. Zatitni
sanduk korisna je dopuna stakleniku kao
prostor za ovrivanje osetljivih biljaka i
sadnica. Moe da se koristi i samostalno,
Puna kua
I skroman staklenik moe da bude nadahnue da gajite sopstvene biljke - organski, naravno.
216
ORGANSKA BATA
StakleniCi i PlaSteniCi
Najvea razlika izmeu staklenika i plastenika je cena. Tamo gde ogranien prosPoloaj i prostor
U idealnom sluaju, staklenik ili plastenik
treba da budu:
- postavljeni na ravnom mestu,
- potpuno osunani,
- lako dostupni iz kue,
- blizu vodi i struji,
- zaklonjeni od jakog vetra,
- duom stranom okrenuti ka suncu u
podne.
Ovi kriterijumi navedeni su po vanosti.
U praksi se retko postie da svi budu zadovoljeni, a da se odri sklad sa ukupnim
izgledom bate.
Standardnim plastenicima potrebno je
najmanje 1 m slobodnog prostora sa svih
strana zbog nametanja i zamene najlona.
tor uslovljava postavljanje samo malih objekata, staklenik je najbolji izbor. Bie prijatniji za gledanje, trebae mu manje odravanja, pruae biljkama najvie svetla, a
na malim veliinama manja je i razlika u
ceni. Plastenik je najbolji izbor za velike
objekte, preko 20 m2, zbog jeftine proizvodnje hrane.
Staklo je prozirno, proputa vie svetlosti od plastike, bre greje unutranjost i due zadrava toplotu. Biljke, naroito one
kojima treba puno svetlosti, kao to je paradajz, bolje rastu ispod stakla nego ispod
plastike. Staklo je trajno, dok plastika s
godinama postaje krta i lomi se.
koje veliine treba da bude
staklenik?
Koliki god da vam je staklenik, doi e
trenutak kad nee biti dovoljno velik. Popularna dimenzija je 1,8 m u irinu i 2,4 m
u duinu. Staza kroz sredinu, irine 60 cm,
ostavlja sa svake strane 60 cm prostora za
biljke. Bolji raspored postie se u stakleniku koji je irok 2,4 m, a dugaak 1,8 m. U
njemu ete imati po 90 cm sa svake strane krae staze, to znai vie prostora za
biljke.
U uslovima ogranienog prostora, mogue reenje je naslonjeni staklenik (vidi sliku na sledeoj strani). Problem nedostatka
svetlosti s jedne strane delimino moe da
se ublai farbanjem zida sa unutranje
strane u belo. Osunan zid je najbolji za
staklenik opte namene. Staklenik naslonjen na zid bez direktne suneve svetlosti
dobar je za oiljavanje reznica i gajenje
paprati i biljaka ije prirodno stanite je
uma.
materijali za kostur staklenika
Najee se koriste aluminijum i drvo.
Aluminijum je lak i vrst i ne zahteva mnogo odravanja. Staklenici sa aluminijumskim kosturom su veoma razliitog kvaliteta. Ramovi za okna izrauju se od T profila kod staklenika slabijeg kvaliteta; H
profili koriste se u vrim, kvalitetnijim
217
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
naslonjeni staklenik.
Biljkama u naslonjenom
stakleniku prijae toplota
koju zid tokom dana upija,
a potom isputa nou, kad
temperatura opadne.
218
ORGANSKA BATA
OPRemanje Staklenika i
PlaStenika
Spektar namena i sezona korienja
staklenika i plastenika moe znatno da se
proiri dodatnom opremom. Dobar raspored stalaa, vodootporni izvor elektrine
energije (kog treba da postavi kvalifikovani elektriar), klupa ili propagator s grejanjem i odvodi koji usmeravaju vodu s krova u bure, mogu da daju dragoceni doprinos.
U ovom poglavlju polazi se od pretpostavke da u stakleniku ili plasteniku nema
drugog izvora toplote osim klupa ili propagatora s grejanjem, uz dodatnu zimsku
izolaciju. To je najefikasniji nain utede
energije u veini staklenika. Dodatno grejanje moe da se uvede po potrebi.
Pitanje strana
Plastenik moe da ima uspravne ili zakrivljene strane. Ako treba da bude ui od 7
m, izaberite model sa uspravnim stranama, da biste to bolje iskoristili prostor.
Stalae
Da bi se prostor u stakleniku ili plasteniku iskoristio na najbolji nain, neophodan
je neki oblik stalaa. Stalae od gredica
obezbeuju dobar protok vazduha, to je
dobro zbog spreavanja gljivinih bolesti,
ali ne obezbeuju zadravanje toplote zimi. Kompromisno reenje je da ih koristite
leti, a zimi postavite stranice od stiropora i
prekrijete ih plastikom. Za tu svrhu idealne
su ploe s rupama za izolaciju zidova, koje
mogu da se kupe u prodavnicama kune
opreme.
Biljke mogu da se zatite od mraza
postavljanjem saksija na stiropor i prekrivanjem jednoslojnim ili dvoslojnim najlonom.
Uske police iznad stalae pruie vam
dodatni prostor za saksije i plitice. Naro-
219
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
klupe s grejanjem
Klupa s grejanjem je izvor toplote koji
tedi energiju i novac. Blago zagrevanje
koje ona proizvodi blizu nivoa zemljita
ubrzava klijanje semena poetkom sezone,
po hladnom vremenu pojaava rast biljaka
u saksijama i titi ih od slabijih mrazeva.
Da biste napravili takvu klupu, ukopajte
kablove za grejanje u vlaan pesak, u sanduku s vlanim peskom dubine 10 cm. Klupa treba da bude dovoljno jaka zbog teine peska. Laka alternativa je aluminijumski sanduk ili klupa, ili elektrini pokriva
sa ugraenim grejaima. Temperaturu treba regulisati termostatom koji moe naknadno da se ugradi.
izolacija
Tokom zime i poetkom prolea izolacija
smanjuje opasnost od oteenja uzrokovanih mrazom i odrava najviu moguu
temperaturu u stakleniku. Ploe od stiropora najbolja su izolacija za donji nivo staklenika. Gornji deo moe da se obloi plastikom s jastuiima koja se koristi za ambalau. Najbolja je dvoslojna plastika s
jastuiima od 5 cm u preniku. Veina
aluminijumskih ramova za okna ima leb
sa unutranje strane. U njega mogu da se
ubace nosai koji dre plastiku na mestu.
Ako ramovi za okna nemaju lebove, preko
sredinje grede i ivice nadstrenice moe
Biljke za pokazivanje.
Iako se retko postavljaju u
ovako malim dimenzijama,
stalae su odlian nain iskoriavanja prostora i izlaganja biljaka u najboljem
svetlu.
220
ORGANSKA BATA
221
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
ta Da gajite U StaklenikU
i PlaStenikU
Staklenik ili plastenik mogu da budu pokretai kuhinjske bate, dajui mnotvo
mladih sadnica za parcele na otvorenom
(videti str. 107-110). Neke vrste se, meutim, tradicionalno gaje iskljuivo u zatvorenom prostoru - naroito osetljivije plodonosno povre kao to su paradajz, krastavac, paprika i patlidan (videti str. 223224). Otporne vrste mogu da se gaje i van
sezone - bilo ranije ili kasnije nego to bi
se gajile napolju. Takozvana gladna sezona izmeu kraja zime i leta, kad na otvorenom prostoru ima malo biljaka, moe da
se popuni spanaem, prolenim kupusom,
brokulama, grakom, karfiolom, krompirom i drugim tradicionalnim vrstama, koje
su posejane sredinom zime. Izaberite sorte koje su pogodne za gajenje u zatvorenom prostoru (videti desno). Biljke mogu
da se seju direktno u zemlju ili da se prvo
gaje na klupama ili u propagatorima s grejanjem, pa da se potom presade u zemlju
ili saksije. Po potrebi zatitite ih od mraza.
Na kraju sezone, od kraja leta nadalje
moete da sejete zeleni koji e biti dragocen za jesenje i zimske salate i brza jela.
inite to i do 4 sedmice posle preporuenog vremena za sejanje na otvorenom.
Biljke pogodne za to su krbuljica, rukola,
kiseljak, sarepska slaica, ovja voljica,
endivija, urevica i cvekla. Ne treba vam
puno prostora da van sezone proizvedete
svee povre u koliini koja je dovoljna za
nekoliko obroka. Svi projekti koji su opisani na stranama 225-226 predvieni su za
mali prostor.
Cvee
U stakleniku ili plasteniku gotovo cele
godine moe da se proizvodi raznobojno
cvee za kuu i batu. Biljke za leje, korpe
i saksije, dvogodinje i poluotporne viegodinje biljke za rubove, kao i cvee za
vaze, laki su i zahvalni za gajenje u zatvorenom prostoru. Uz biljke koje e cvetati
222
ORGANSKA BATA
kalenDaR gajenja*
Godinje doba
Proizvodnja / Radnja
Vrsta
Prolee
Cvee za vaze
Voe za berbu
Umnoavanje biljaka
Plodovi za berbu
Leto
Jesen
Zima
Cvee za vaze
Cvee za vaze
Gajenje biljaka
* Ove biljke mogu da se gaje u stakleniku ili plasteniku povrine od 72 m2. Mogu da se prilagode i manjem prostoru.
Legenda
3 Posejane direktno u leje
1 Posejane u vieelijske plitice i presaene u leje;
4 Gajene u saksijama od semena do zrelosti
mogu da se seju u saksije poetkom sezone, a zatim
5 Posejane zasebno u saksijama
rasporede u vieelijske plitice
6 Presaene u leje prethodne jeseni, posle zavretka
2 Posejane u trenaere korena, zatim presaene u leje
sezone letnjih biljaka
Krajem prolea, okaite zasaene visee korpe unutra da bi dobile poetnu prednost. Prebacite ih napolje kad vremenski uslovi postanu povoljni.
Posejte u trenaere korena, ostavite da klijaju na klupi s grejanjem, pa prebacite na obinu klupu im uoite da su
nikle.
223
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
Fino voe
PlODOnOSne Biljke U
zatvORenOm PROStORU
Paradajz je popularna biljka za prohladne staklenike ili plastenike. I patlidan i
paprika daju odline rezultate, iako im je
potrebna neto via temperatura i nemaju
toliko visoke prinose. Sve tri vrste pripadaju istoj botanikoj porodici (videti str. 310319), to oteava plodored biljaka. Menjajte ih s biljkama iz drugih porodica - na
primer, krastavcem i dinjom - ili koristite
saksije i vree za saenje.
zapoinjanje
Rasad moe da se kupi od kraja prolea
- ali da biste imali najbolji izbor sorti i organskih biljaka, gajite sopstveni na klupi ili
u propagatoru s grejanjem. S paradajzom
moete da ponete ve sredinom zime,
ako ga zatitite od mraza. Ako ne moete,
posejte ga u prolee, 8-10 sedmica posle
poslednjeg mraza.
U prodaji postoje sorte paradajza koje
su posebno namenjene za gajenje u zatvorenom prostoru, ali i veina sorti za gajenje na otvorenom dobro napreduje u stakleniku bez grejanja. Neodreene sorte
najbolje koriste ogranien prostor, rastui
u visinu jednom uspravnom stabljikom,
koja se naziva kordon. bunaste i puzave
vrste dobro uspevaju u saksijama i korpama. Patlidan i paprika su kompaktnije,
bunaste biljke koje rastu najvie do 30
cm.
Ostavite seme da klija na toplom mestu
i presadite rasad u saksije prenika 7,5-10
cm. Ostavite ga da raste na toplom mestu
(12-16C, zavisno od vrste). Kad se pojave prvi cvetovi, moete da presadite biljke
u leje, vee saksije ili vree sa zemljom.
leje, saksije ili vree?
Da biste gajili biljke u lejama u stakleniku ili plasteniku, zemljitu dodajte obogaiva srednje klase plodnosti, kao to je
batenski kompost ili kompost s glistama i
proverite da li je temperatura na 10 cm ispod povrine iznad 14C. Ako nije, prebacite biljke u veu saksiju i ekajte. Ako su
previe izduene, zasadite ih u zemlju na
2,5 cm dublje nego to su bile u saksiji.
Razmak izmeu biljaka zavisi od sorte. Pridravajte se uputstva na pakovanju semena. Nikad ne nagomilavajte biljke, jer time
podstiete razvijanje bolesti.
Koristite saksije prenika 8-10 cm, napunjene bogatom organskom meavinom
zemlje. Rasporedite ih na razmaku koji odgovara vrsti i sorti.
Drugo reenje su vree za gajenje. Dve
biljke po vrei lake su za odravanje i daju vee prinose nego tri, to je broj koji se
obino preporuuje.
zalivanje i ishrana
Zalivanje i ishranu treba prilagoditi rastu
biljaka. Na poetku sezone, nikako ne preterujte ni s jednim ni s drugim, jer posledice mogu biti katastrofalne. Meutim, kad
se biljke dobro prime i ponu da rastu, ne
ostavljajte ih da se osue. Napredovanje
se usporava, a kod paradajza i paprike moe da doe do pojave vrne trulei pupoljaka (videti str. 85). Po toplom vremenu,
biljkama u saksijama i vreama potrebno
je zalivanje dva puta dnevno. Kad se pojave prvi plodovi, ponite sa ishranom tePridravanje stabljika
Stabilnost paradajza, osim pridravanja
pomou kanapa, tapa ili rama, moe da
se povea i podsticanjem putanja korenja iz stabljike, ako se u saksijama bez
dna zemlja napuni sve do osnove biljke.
Na taj nain postie se i delotvornije usmeravanje vode do korenja.
224
nim organskim ubrivom (videti str. 205207). Biljkama u lejama ne treba toliko zalivanja ako je zemljite dobrog zdravlja.
Potpore i drai
Da biste poduprli izdvojene uspravne
stabljike (kordone) paradajza, veite iznad
svake biljke za ram staklenika kanap, iji
drugi kraj labavo omotajte oko osnove biljke. Kako biljka raste, omotavajte vrh oko
kanapa.Takoe, moete da veete stabljiku za pritku. I viim biljkama patlidana i
paprike potrebno je pridravanje.
Boni izdanci koji rastu iz glavne stabljike paradajza moraju da se otkinu dok su
mali, da bi glavna stabljika narasla u visinu. Ne uklanjajte bone izdanke sa bunastih sorti paradajza, paprike i patlidana.
zaustavljanje rasta
Nedeterminantne sorte paradajza rae
sve dok su uslovi za to povoljni, ali se u
hladnijim predelima i staklenicima bez grejanja, rast obino zaustavlja posle formiranja 4-5 grozdastih cvasti. Jednostavno odsecite vrh biljke koji raste. Tako ete podstai razvoj i sazrevanje postojeih plodova, a spreiti rast novih izdanaka koji bi
procvetali prekasno da bi dali plodove.
Rast patlidana i paprike ne treba zaustavljati, ali ograniavanjem broja plodova
postie se vei rast preostalih.
Berba
Berite paradajz kad sazri. Paprike mogu
da se beru dok su zelene, pre nego to
sazru, ili da se ostave da sazru, ali u tom
sluaju e rod biti manji. Patlidan berite
dok mu je kora sjajna i zategnuta.
ORGANSKA BATA
krastavac iz staklenika
Modernim sortama krastavca iz staklenika prijaju topliji, vlaniji uslovi nego paradajzu, zato ih gajite dalje od vrata ili bonih otvora za provetravanje. One su podlone trulei korena i stabljike, zato ih rotirajte s drugim vrstama ili gajite u vreama ili saksijama prenika 30 cm. U staklenicima u kojima je nou temperatura za
vreme sezone rasta stalno ispod 20C,
koristite sorte za gajenje na otvorenom.
- Sejte seme sorti za staklenike postrance, po jedno na saksiju prenika 7,5 cm.
- Temperatura za klijanje treba da bude
najmanje 20C pri dnu saksija.
- Drite rasad na temperaturi od oko
20C; presadite ga u saksije prenika 12
cm po potrebi.
- Odravajte zemlju u saksijama vlanom,
ali ne previe.
- Presaujte biljke kad minimalna nona
temperatura dostigne 20C.
- Sve enske biljke krastavca F1 raaju
plodove na glavnoj stabljici, pa mogu da
se gaje poduprte tapom ili vezane za kanap, s razmakom od 45 cm izmeu biljaka, kao kordoni paradajza. Vrlo su rodne
kad se gaje na taj nain i zauzimaju manje prostora. Uklonite sve cvetne pupoljke i bone izdanke s prvih 30 cm glavne
stabljike; posle toga, uklanjajte bone izdanke, ali ostavljajte cvetne pupoljke trebalo bi da imate po jedan plod krastavca na svakom lisnom spoju sa stabljikom.
Ako imate prostora, usmerite bone izdanke da rastu vodoravno, po mrei ili ici, uklanjajui sekundarne izdanke i vrh
iznad drugog lista.
- Zalivajte redovno. Kad plodovi ponu da
bubre, sipajte teno ubrivo u saksije i
vree jednom sedmino.
- Po toplom vremenu jednom ili dvaput
dnevno vodom prskajte pod staklenika
da biste odravali vlanost unutar njega.
- Berite plodove redovno da biste produili plodonoenje.
225
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
226
ORGANSKA BATA
227
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
Saveti za ODRavanje
PlaStenika i Staklenika
Biljke ispod plastenika i staklenika zatiene su od nekih surovijih uslova ivota na
otvorenom, ali zato u potpunosti zavise od
vas, batovana, to se tie vode, hrane i
zatite od tetnih organizama kojima takoe prija zatita unutranjeg prostora, gde
na raspolaganju imaju obilje mladih biljaka
i udobnih mesta za sakrivanje. Biljke su
ugroene i drugim vidom zatite ispod
stakla ili plastike - vikom toplote i vlage koji se stvaraju ako ne interveniete. Uz
dobro odravanje moete da stvorite uslove u kojima e napredovati biljke, a ne tetoine i bolesti.
kontrola klime
- Kontroliite temperaturu putem izolacije i ventilacije - koristite zastore samo kao
krajnje sredstvo.
- Neka vam prekriva bude iseen tano
po veliini reda. Za vreme jakih mrazeva,
osetljive biljke prekrijte jednim slojem ili
pomou vie slojeva.
- Kupite termostat za kontrolu minimalne/maksimalne temperature.
- Po blagim zimskim danima otvorite
sasvim vrata i ventilacione otvore, ali ne
zaboravite da ih sredinom poslepodneva
zatvorite.
- Kada posle toplih dana uslede hladne
noi, dobro zatvarajte plastenik pre sutona
da bi se na prekrivau stvorio sloj kondenzovane pare.
zdrava ivotna sredina
- Odravajte staklenik ili plastenik urednim - sklanjajte saksije i ostalu opremu na
neko drugo mesto.
- Odravajte staklo ili plastiku istim perite ih i po nekoliko puta godinje.
- Oistite i oribajte strukturne elemente
bar jednom godinje. Koristite toplu vodu
sa sapunicom, a isperite jakim mlazom vode iz creva.
228
ORGANSKA BATA
229
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
Popunjavanje sanduka
Velika prednost zatitnog sanduka je ta
to biljkama omoguuje istovremeno
dobru zatitu i ventilaciju. To je naroito
korisno dok se biljke uvruju. Sanduci
se koriste i za zatitu drvenastih odseaka i posuda u kojima preko zime klija seme drvea i drugih otpornih biljaka, a takoe i kao sklonite od zimskih kia za
biljke iz kamenite bate i patuljaste lukovice.
230
ORGANSKA BATA
zvonasti prekrivai. Zvonasti prekrivai postoje u svim oblicima i veliinama; ak i pletene korpe mogu da prue zatitu od ptica, zeeva i nonog mraza (1). Jednostavna mini-zvona (2) zatitie pojedinane mlade biljke. Proverite da li je neki pu zaostao ispod zvona.
Viktorijanska staklena zvona (3) su atraktivan dodatak u svakoj bati. U dananje vreme prekriva od polikarbonata je u velikoj meri zamenio zastakljene ramove koji su se tradicionalno
koristili za zvona u obliku slova A (4), izuzetno dobra za niske, bunaste biljke.
231
BATOVANSTVO U STAKLENICIMA
232
ORGANSKA BATA
mreaste tkanine
Kao jo jedan vid zatite batenskih biljaka mogu da se nabave izuzetno lake, fine plastine mreaste tkanine. One su
mnogo vre od pokrivaa redova i mogu
da traju oko 10 godina. Mogu da se postavljaju direktno preko biljaka ili da se prebace preko lukova zvonastog tunela. Ove
tkanine ne tite od mraza kao pokrivai redova, ali tite od vremenskih neprilika i
tetoina. Veinu tetoina zadrava standardna veliina rupica na mrei, ali da bi
se biljke zatitile od siunih organizama
kao to su lisne buve, treba koristiti vrlo finu mreu (s rupicama od 0,8 mm).
Pokrivanje finom mreom ima prednost
jer se kroz nju vidi, tako da moete da
nadgledate napredovanje biljaka (i korova)
bez stalnog podizanja i vraanja pokrivaa.
Takoe, ispod mree je manje vlano, pa
je manja verovatnoa od izbijanja bolesti.
Mrea moe da se ostavi preko biljaka tokom celog ivotnog ciklusa ili dok ne prerastu visinu draa pokrivaa i tunela - ali
je i tada uklonite samo ako je apsolutno
neophodno. U naelu, pokriva je najbolje
skloniti im biljka ovrsne dovoljno da moe da preivi bez njega.
tetoine koje zadravaju pokrivai
Privrivanje pokrivaa redova. Pritisnite krajeve pokrivaa vreicama napunjenim zemljom ili daskama, ili koristite kupovne plastine klinove za tu namenu. Takoe,
krajeve moete i da zakucate na drvene
letve. Odmotajte plastiku da biste dobili
dovoljno materijala. Kod izdignutih leja s
drvenim ramom, moete da prikucate pokriva direktno na stranu rama (slika gore).
Ako elite da napravite zaklon od vetra, zavucite pokriva ispod vodoravno postavljenih
konopaca provuenih izmeu pobodenih tapova (slika dole). Da biste spreili klizanje
pokrivaa, privrstite ga kanapom koji ete
omotati oko tapova.
gajite Sami
Uivajte U najSveijim i najUkUSnijim
ORganSkim PROizvODima
gajenje voa
U prolee cveta, leti pravi hladovinu, u vreme berbe
daje obilje plodova - voe je pravo blago bate.
Voe je deo nae ishrane jo od davnih
vremena. Ono nudi trenutno zadovoljenje
potreba za hranljivim sastojcima, kao pretea brze hrane - jede se pravo s biljaka.
Sve vrste voa imaju privlane cvetove;
neki od njih imaju i prijatan miris koji nagovetava sone plodove koji e uslediti.
Voe je dovoljno raznorodno da i za najmanju batu moe da se nae vrsta koja
e joj odgovarati i koja se u njoj moe gajiti - na primer, uza zid ili ogradu. U batama s vie prostora, meutim, kronja jabuke ili kruke stvara arenu hladovinu i ispunjava srednju visinu u pejzanoj arhitekturi bate. Konano, svaka berba bogata je i lepa. Moda u nekim godinama bude malo voa, ali ga uglavnom bude dovoljno da podelite s prijateljima - i divljim
ivotinjama.
ta da gajite?
U ovom poglavlju opisano je mnogo vrsta voa koje je pogodno za gajenje u oblep izgled cele godine
Svaka bata trebalo bi da ima stablo jabuke - ona ne samo da je rodna biljka,
nego ima prelepo cvee, lie i plodove,
srebrnkastu koru na granama koje s godinama postaju sve vornovatije i zanimljivije. ak i kad joj se zavri ivotni ciklus, od nje se dobija miriljavo drvo za
loenje.
Bobiasto i jagodasto voe
Meki plodovi iz supermarketa ne mogu da
se porede sa onim koji su sazrevali na
suncu u vaoj sopstvenoj bati.
235
GAJENJE VOA
236
ORGANSKA BATA
237
GAJENJE VOA
Priprema zemljita
Voe je dugorona investicija. Za drvee
moe da se oekuje i do 50 godina raanja, zavisno od korenske podloge koja je
zasaena (videti str. 240). Svako bi pomislio da odravanje takve biljke zahteva redovnu primenu organskih ubriva, stajnjaka i komposta. Meutim, to nije neophodno. S druge strane, dobar poetak za voe
je od presudnog znaaja. Posle saenja
teko mogu da se poprave uslovi, a pre
saenja ima dovoljno mogunosti da se
pobolja struktura i povea plodnost zemljita, da bi se drveu, bunju i stabljikama
dala poetna prednost. Biljka koja se dobro primila ima irok korenov sistem koji je
delotvorno snabdeva hranljivim sastojcima, za razliku od slabih biljaka. Detalji o
obogaivanju zemljita dobro zgorelim
stajnjakom i batenskim kompostom dati
su kod predstavljanja pojedinanih vrsta
voa. Za alternative i dodatne informacije,
voe za osunane i senovite delove
bate
238
ORGANSKA BATA
239
GAJENJE VOA
tim, ako je korov blizu bunastom i niskorastuem vou, kao to su jagoda i alpska
malina, manje je koristan, jer se takmii s
biljkama za svetlost, vodu i hranljive sastojke. Ako postane izuzetno bujan, smanjuje protok vazduha i poveava verovatnou javljanja gljivinih oboljenja.
Okopavanje motikom i runo plevljenje i
dalje su najdelotvorniji naini uklanjanja
korova na otvorenom prostoru. On esto
raste u naletu, pre stavljanja prekrivaa
zemljita u prolee. Kad se prekriva rasprostre, obino najdelotvornije obuzda
rast korova. Meutim, neke viegodinje
vrste probijaju se kroz prekriva; njih ete
morati da uklanjate runo.
Poto viegodinje korove nije lako ukloniti oko voa, isplati se da pre sadnje to
temeljnije raskrite zemljite (videti str.
76-77).
Veini njih sasvim je dovoljno da batu
ne prskate pesticidima, ali u nekim sluajevima bie mnogo bolje ako im obezbedite stanite i biljke kojima se hrane (videti
Batovanstvo za ivotinjski svet, str. 189201).
izBOR SORti
Biranje sorti predstavlja mnogo vie od
same injenice da li vam se svia naziv ili
ne. Postoje sorte voa za razna godinja
doba, klimatske uslove, ukuse. Takoe,
poznate su i sorte koje su otporne na neke
vrste tetoina i bolesti. Kad birate, i sledee savete treba da imate u vidu.
- Sezona berbe i korienja. Ako imate
dovoljno prostora, moete da produite
sezonu berbe sadnjom sorti ije se vreme
sazrevanja sukcesivno nadovezuje ili voa
koje je pogodno za skladitenje. Postoje
sorte jabuka i kruaka koje ne sazrevaju u
potpunosti sve dok plodovi ne provedu izvesno vreme uskladiteni.
- Otpornost na bolesti i tetoine. Ako
imate konkretan uoen problem, kao to je
gare jabuke, treba da nabavite sortu koja
je otporna ili manje osetljiva.
240
ORGANSKA BATA
kordoni u
drutvu. Red kordona jabuka ili kruaka, koji se gaji
uz naslon od direka
i ice, moe da se
sastavi od razliitih
sorti, da bi se omoguilo opraivanje.
241
GAJENJE VOA
Porodina stabla
Dve ili vie sorti moe da se nakalemi na
istu korensku podlogu da bi se dobilo
jedno drvo na kom raa razliito voe. To
ne samo da je nova tema za razgovor,
nego i praktian nain da gajite sorte koje su neophodne zbog meusobnog opraivanja na malom prostoru.
nedavno nakalemljeno voe
U specijalizovanim rasadnicima voa svake godine se kalemi na stotine mladih voaka, povezivanjem izdanaka probranih
sorti na korenske podloge drugog drvea
koje e odrediti visinu i bujnost. Biljno
tkivo prirodno se spaja na mestu kalemljenja.
ORezivanje i USmeRavanje
RaSta
Sve voe treba da se orezuje da bi dalo
to bolji rod. Njime se postie vie ciljeva:
- uklanjaju se uveli, oboleli i oteeni delovi;
- stvara se ravnotea izmeu prodiranja
i zaklanjanja svetlosti. Kroz previe lia,
sunce ne moe da prodre u kronju i plodovi ne mogu da sazru; ako je premalo lia, nee biti dovoljno fotosinteze;
- otvara se struktura granja radi boljeg
protoka vazduha i smanjivanja opasnosti
od gljivinih infekcija;
- uklanjaju se kolonije tetoina;
- oblikuje se kronja drvea;
- kontrolie se bujnost rasta.
Pre nego to ponete da orezujete, vano je da razumete kako drvee i bunje
raste. Postoje dve osnovne faze rasta. U
prolee poinje talas novih izdanaka jer
svako drvo nastoji da sebi obezbedi to
bolju poziciju u odnosu na svetlost. Sredinom leta taj rast se usporava, a energija
se usmerava na sazrevanje plodova koji su
ve na drvetu, kao i na stvaranje novih
plodova za sledeu sezonu. Krajem leta
mogua je kratkotrajna, druga faza rasta
listova. Ovaj raspored moete da iskoristite tako to ete orezivati zimi, ako elite da
biljka vie raste, a leti ako elite da kontroliete bujnost. Formalno gajena stabla
voaka - lepeze, osmanluci, piramide, kordoni i palmete - orezuju se leti da bi se to
bolje kontrolisao oblik kronje. S druge
strane, mlada stabla se zbog oblikovanja
uglavnom orezuju zimi, izuzimajui breskve, koje su veoma podlone infekciji gljivom citosporom.
Veoma je vano da na stablima voaka
razlikujete pupoljke cvetova i plodova od
pupoljaka listova i izdanaka. Ovi drugi po
pravilu su prilino pljosnati i zailjeni, i lee
blizu stabljike. Pupoljci plodova obino su
obliji i deblji i vie okrenuti na suprotno od
grane. Kod nekih vrsta voa, plodovi se
formiraju na stablima starim jednu godinu,
kod drugih na starijim. Za vie detalja pogledajte stranice sa opisima pojedinanih
vrsta.
Oblikovanje voaka
Umetnost oblikovanja stabala s voem u
arhitekturalne oblike potie iz Francuske i
Belgije. U Britaniji, viktorijanci su sa oduevljenjem prigrlili ideju formalnih oblika,
stvarajui amce, pehare, krilate piramide
i kandelabre, razraujui jo vie tehniku
oblikovanja. Najei i najkorisniji oblici za
savremene bate su kosi ili uspravni kordoni (pojedinana stabla), lepeze i osmanluci. Ovi oblici pogodni su i za mnoge vrste
mekog voa. Osim to su veoma privlanog izgleda, oni omoguuju gajenje voa
uza zidove ili iane naslone, ime tede
prostor u bati. Odlini su za male bate, a
zidovima i ogradama daju potpuno nove,
produktivne i ukrasne funkcije.
242
ORGANSKA BATA
GAJENJE VOA
243
Niski osmanluk sa samo jednim redom naziva se finta. Pogodan je za jabuke i kruke.
244
ORGANSKA BATA
OBnavljanje PReRaSliH
StaBala
Staro stablo voa sa isprepletanim granama uobiajen je prizor u batama. Bilo
da je zasaeno rukom vrednog batovana
ili je ostatak starijeg vonjaka, esto ostaje zaputeno i neorezivano godinama. Takvo drvee na monoj osnovi nekad naraste
u visinu i irinu, a nekad je slabo, zakrljalo i boleljivo. U tom sluaju retko kad raa i obino je puno bolesti.
Odluke koje treba da donesete
Poto je obnavljanje stabala voa zahtevan posao, isplatie vam se da unapred
procenite da li je vredno truda. Odgovorite
na sledea pitanja.
- Koliko je stablo bolesno? Vie delova
zahvaenih garei, pepelnicom ili krastavou nisu dobar znak.
- Ima li znakova vitalnosti i bujnosti? Ako
je godinji rast zanemarljiv, orezivanjem
moe da se podstakne rast novih izdanaka
(ali to nije uvek sluaj).
- Da li voka raa i da li su plodovi dobrog ukusa? Ne pripada svako staro stablo
voa retkoj ili traenoj sorti. Ukus je pitanje line prirode i svaki batovan mora
sam da se opredeli.
- Da li stablo doprinosi optem utisku o
bati? Bata postaje sve manja, a ponekad
se dogaa da u njoj bude ostavljeno veliko stablo koje nije u srazmeri s parcelom i
stvara preveliku senku. Tada je moda bolje da se pone ispoetka s novim drvetom
na patuljastoj korenskoj podlozi ili s nekoliko stabala gajenih u kordonu.
jabuke i kruke
Uz nekoliko izuzetaka, velika stara stabla
prvobitno su imala kronju u obliku pehara sa otvorenom sredinom. Cilj obnavljanja
je da im se vrati taj oblik, sa osnovnom
strukturom od est do osam trajnih grana
ravnomerno rasporeenih oko stabla. Taj
posao treba da se obavi zimi.
245
GAJENJE VOA
korisna oprema
Kad odluite da obnovite stablo, bie vam
potrebna odgovarajua oprema, u koju
se ubraja:
- luna testera - za grane deblje od 4 cm
u preniku;
- runa testera - za grane tanje od 4 cm
u preniku;
- makaze za orezivanje - za skraivanje
bonih grana. Poto ete se verovatno
penjati na drvo ili merdevine, bie vam
veoma korisna futrola za makaze.
- merdevine - dvokrilni modeli opasni su
za ovakvu vrstu posla. Bie vam neophodne merdevine koje mogu da se produavaju, s kanapom za privrivanje za
grane radi spreavanja klizanja. Ako imate vie stabala voa, veoma korisna investicija e vam biti specijalne voarske
merdevine koje se suavaju k vrhu i imaju treu, potpornu nogu.
Uvek je preporuljivo da radite s jo nekim, za sluaj nezgode, i da vam pomogne kad treba da vuete upletene grane.
Ako drvee koje obnavljate orezujete
pravilno, rezovi e savreno zarasti i bez
premazivanja isto kao i na onom vou koje redovno orezujete.
ljive
Obnavljanje preraslih ljiva ne zahteva
obimno orezivanje. Kronje ne moraju da
budu toliko otvorene i razreene kao kod
jabuka i kruaka. Posao mora da se obavi
u prolee pre nego to se pupoljci otvore,
da bi se to vie smanjilo irenje bolesti.
Idealno vreme je neposredno posle formiranja plodova.
- Smanjite visinu i irinu stabla na veliinu koja moe lako da se odrava odsecanjem velikih grana testerom do mesta na
kom izrastaju izdanci ili grane usmereni ka
spolja.
- Uklonite sve oteene, obolele i ukrtene grane, kao i one koje se taru.
- Proredite ostatak kronje po potrebi,
da bi svetlost mogla da prodire kroz nju i
da se izdanci ne dodiruju.
jagODe
Ukus prvih jagoda u godini bez sumnje
je uzbudljiviji nego prizor prvog crvendaa
u bati. Prvi rod moi ete da uberete 12
meseci posle sadnje.
Najranije sorte poinju da raaju krajem
prolea - ak i ranije ako se gaje u zatvorenom prostoru. Glavna sezona potom se
produava tokom leta, a kasne, stalne
sorte nastavljaju da raaju do jeseni. Izborom pravih sorti (videti tabelu na sledeoj strani) moete da imate berbu na otvorenom prostoru od poetka leta do prvih
jesenjih mrazeva. Meutim, u maloj bati
ograniite se na jedan ili dva varijeteta, jer
manje od 12 biljaka svakog od njih daje
razoaravajue mali rod. Zdrava, rodna jagoda ivi otprilike 3 godine. Jagode su uglavnom otporne u zonama od 3 do 10.
Plodovi jagode nisu pogodni za zamrzavanje, osim za voni pire, i ne mogu da se
skladite. Jedite ih odmah po branju ili drite dan-dva u friideru.
lokacija i zemljite
Jagodama je potrebna zimska hladnoa
da bi im zapoelo cvetanje i letnje sunce
da bi plodovi narasli i sazreli. Za to je najbolji otvoren, potpuno osunan poloaj
parcele. Poto nemaju velike prohteve u
pogledu zemljita, uspevaju ak i na kiselom zemljitu ija je pH vrednost 5,5. Najvie im odgovara dobro ocedita, blago kisela peskovita ilovaa sa znaajnim sadrajem organskih materija. Visoka plodnost
nije poeljna jer e podstai rast velikih,
mesnatih listova na utrb plodova. Meutim, dobra oceditost od najveeg je znaaja, kao i odgovarajue zalivanje u veini faza rasta. Ako vae zemljite nije peskovita
ilovaa, i dalje moete da gajite dobre jagode tako to ete mu popraviti strukturu
i oceditost (videti str. 38-43). Jagode mogu da se gaje i u saksijama (videti str. 211212).
246
ORGANSKA BATA
izbor sorti
Rane
Rani sjaj, rana crvena, hanioj, nortister, osvit, urkrop
Srednje
Olstar, uvar, dragulj, midvej, crveni poglavica, crveni mundir
Kasne
Obilje, robinson, iskra
Stalnoraajue
Fort Larami, ogalala, lepotica iz Ozarka
(Napomena: stalnoraajue vrste uglavnom se gaje zbog kasne berbe. Da biste
to postigli, morate da sa biljaka uklonite
sve cvetove koji se formiraju do kraja
prolea. U suprotnom, gotovo svi plodovi
e se formirati leti.)
Sorte otporne na pepelnicu
ambli, dragulj, crveni poglavica,
sveta klara, tristar
Sorte otporne na zeleno uvenue
Olstar, kasni sjaj, crveni poglavica,
poast, tristar
Sorte otporne na crvenu trule korena
Olstar, kevendi, rani sjaj, kasni
sjaj, kvinolt, crveni poglavica, poast, tristar
kupovina biljaka
Jagode mogu da se kupe u raznim oblicima: kao goli ivii, biljke iz saksija i
ivii skladiteni na hladnom. Raznovrsnost oblika omoguuje fleksibilnost u vremenu sadnje.
Jagode se razmnoavaju putanjem dugakih ivia, na ijim se krajevima formiraju mlade biljke. Oni se ukorenjuju dok su
jo vezani za biljku-roditelja. Tradicionalne, gole izdanke najbolje je saditi leti im
se pojave. Mogu da se sade sve do kraja
jeseni, ali tada prve godine s njih treba da
se skinu cvetovi, jer e biti oslabljeni ako
na njima prevremeno izrastu plodovi.
Biljke u saksijama mogu da se sade ujesen ili poetkom zime, pa ak i krajem pro-
Privrivanje ivia
Nekoliko ivia moete da privrstite u
saksije da se u njima ukorene, ime ete
poveati broj biljaka, pod uslovom da
biljke-roditelji nisu bolesne.
247
GAJENJE VOA
zatita biljaka
Sadite samo biljke koje su atestirane i nemaju bolesti ili ivie od biljaka za koje
pouzdano znate da su zdrave. Kad god
moete, birajte sorte koje su otporne na
tetoine i bolesti.
Sadite na odgovarajuem mestu, gde
jagode ili maline nisu gajene najmanje 6
godina. To je potrebno da bi se izbegle
bolesti, kao to su crvena trule korena i
zeleno uvenue, iji uzronici ive u zemljitu.
Ne sadite suvie gusto; vlana atmosfera podstie sivu plesan (botritis), koja
kvari plodove. Da bi plodovi bili isti i suvi, poloite sloj slame debljine 5 cm oko
biljaka, uukavajui ga ispod lia. Uklanjajte obolele plodove i lie im ih ugledate. Simptomi pepelnice na listovima
ee se javljaju po suvom vremenu. Da
ne biste tada kvasili lie, zalivajte crevom sa sistemom kap po kap ili crevom
za natapanje.
Prekrijte biljke mreom pre nego to
plodovi sazru. Tako ete ih zatititi od ptica, ali ne i od veverica i lisica koje mogu
da uzimaju plodove i kroz mreu. I puevi vole zrele jagode. Privucite u batu njihove prirodne neprijatelje, postavite
zamke za pueve ili koristite bioloke
agense suzbijanja (videti str. 95) ako je
neophodno.
Redovno proveravajte da li na biljkama
ima biljnih vai i grinja crvenog pauka.
Ove poslednje ee se javljaju na toplim, suvim mestima i u zatvorenom prostoru. Bioloki agensi mogu da se koriste
protiv grinje crvenog pauka i ika vinove
loze, koji uzrokuje iznenadno uvenue biljaka jer im jede koren.
Virusi i crvena trule korena izazivaju
zakrljali rast. Ako doe do zaraze, uklonite sve biljke; ne sadite ponovo jagode
ili maline na istom mestu.
Za vie informacija, videti Problemi s
biljkama, od A do (str. 397), i Zdravlje
biljaka (str. 82).
maline
Maline imaju sezonu koja se savreno
nastavlja na jagode. Obino se gaje u redovima, ali ak i u malim batama moe
da se nae prostora za dve ili tri biljke grupisane oko pritke visoke 1,5 m. Kao i sorte
koje produavaju letnju sezonu, moete da
kupite i vrste koje sazrevaju ujesen. Njihove stabljike daju plodove iste godine kad
se posade, a beru se od kraja leta do prvih
jesenjih mrazeva. Letnje maline rastu na
stabljikama posaenim prethodne godine,
to znai da im je prva berba u drugoj
sezoni posle sadnje. Vrste koje sazrevaju u
jesen daju mali rod prve godine.
248
ORGANSKA BATA
izbor sorti
249
GAJENJE VOA
zatita biljaka
Ponite sa zdravim biljkama bez virusa,
na mestu gde najmanje 6 godina nisu bile saene maline, kupine ili jagode. U
prodaji su sorte koje su otporne na biljne
vai. Veoma je vano da zemljite ima pH
vrednost 6,5 ili manju i da bude dobro
ocedito. Tokom sezone proveravajte ima
li biljnih vai; gnjeite ih rukom ili prskajte rastvorom sapuna. Plodove koji sazrevaju mreom zatitite od ptica.
U zrelom vou esto se javljaju mali crvi
- zato poprskajte cvetne pupoljke piretrinom. Uklanjanje prekrivaa i plitko obraivanje zemljita oko stabljika tokom zime doprinee suzbijanju ovih i drugih larvi. Rupe koje prave crvi mogu da budu
put ulaenja za bolesti.
Tokom cele sezone proveravajte da li na
biljkama ima znakova plamenjae i pegavosti. Odsecite i spalite obolele stabljike.
Kad pupoljci ponu da izbijaju, preventivno poprskajte maline bordoskom orbom.
Za vie informacija, videti Problemi s
biljkama, od A do , str. 397 i Zdravlje biljaka, str. 82.
letnje maline. Stabljike s plodovima vezane su za ice, a izmeu njih rastu nove, koje
se vezuju kad se starije oreu.
tar reda, i veite ih vrsto za ice. Vrste koje sazrevaju ujesen veite labavo, ak i
posle berbe. Ujesen, prebacite omu preko
vrha svake stabljike i veite je za gornju
icu. Tako e one biti stabilnije po vetrovitom vremenu. Krajem zime, odveite vrhove i oreite stabljike do pupoljaka koji su
neposredno iznad ice. Istovremeno, odsecite sve stabljike biljaka koje sazrevaju u
jesen do zemlje i prekrijte ih batenskim
kompostom da bre istrule. Prethodno uklonite stari prekriva zemljita od slame i
kompostirajte ga. Svakog drugog prolea
dodajte zemljitu hranivo od morskih algi
u koliini od 125 g na 1 m2 i organsko ubrivo opte namene, prema uputstvu za
upotrebu, da biste podstakli rast biljaka.
250
ORGANSKA BATA
izbor sorti
Kupine
- Helena (B)
- Loh Nes (B)
- Merion
- Valdo (B) (O)
Hibridi kupina
- Boysenberry (B)
- Tayberry
O - otporne na bolesti
B - bestrne
kupovina biljaka
Kupine se prodaju kao stabljike s golim
korenom, isto kao maline. Ako imate malu
batu, potraite neke od manje bujnih sorti, kao to je Merion. Veina sorti ima trnje, ali ih ima i bestrnih.Te sorte su, u nekim sluajevima, i manje bujne, ali izgleda
i manje ukusne od sorti s trnjem. Sezona
za ovo jagodiasto voe traje od sredine
leta do kraja jeseni.
Priprema i sadnja
Pripremite zemljite isto kao i za maline
(videti str. 248). Za svaku biljku bie potrebno i to 7 m prostora da bi stabljike, zavisno od sorte, mogle da se veu. Postavite direke isto kao i za maline, a ice
rastegnite s razmakom od oko 25 cm, u
rasponu od 60 cm do 1,5 m iznad tla. Ako
sadite uza zid ili ogradu, bie vam potreban slian raspored ica.
Posadite jednu biljku u sredinu naslona,
a ako sadite vie biljaka rasporedite ih po
bujnosti (videti Izbor sorti na dnu strane).
Svaku biljku ukopajte do nivoa do kog je
prethodno bila u zemlji i utabajte zemlju
oko nje.
U prolee e se na stabljici formirati pupoljci, a kasnije e iz zemlje izbiti novi izdanci. im se to dogodi, odsecite staru
stabljiku do zemlje.
Orezivanje i usmeravanje rasta
U prvoj godini rae samo nekoliko stabljika. Veite ih sve na jednu stranu dok se
razvijaju. Do sredine leta moraete time
da se bavite svake sedmice jer kupine brzo
rastu.
Postoje tri naina vezivanja: kao uad,
kad se stabljike dele na jednak broj i labavo vezuju kao konopci du svake ice;
preplitanjem, kad se svaka stabljika pojedinano prebacuje s jedne, pa s druge
strane ice, i lepezasto vezivanje koje se
koristi za krue sorte kao to je oregonska bestrna, kad se stabljike vezuju preko
naslona po rasporedu koji lii na lepezu.
251
GAJENJE VOA
zatita biljaka
Sadite zdrave biljke, bez virusa, na
odgovarajuem mestu. Zatitite ih od
ptica mreom, po potrebi. Nove izdanke
vezujte dalje od starih stabljika (videti
sliku gore), da se bolesti kao to su ra ili
ljubiasta pegavost ne bi prenosile sa
starog lia na mlado. Prekrivajte poseene stabljike kompostom da ubrzate njihovo razlaganje.
U jesen uklonite prekriva zemljita da
biste omoguili pristup pticama koje e
ga oistiti od stenica i malinine bube.
tetoine i bolesti e biti manji problem
kad se biljke gaje na zemljitu koje je
dobro odravano, u bati koja privlai
grabljivice.
Za vie detalja, videti Problemi s biljkama, od A do , str. 397.
252
ORGANSKA BATA
CRne RiBizle
Crne ribizle imaju jaku aromu i hranljive
su. Otporne su i pouzdane, iako kasni
mraz moe da oteti pupoljke i smanji rod.
Bobice mogu da se jedu sirove, kuvaju ili
cede za sok. Crne ribizle imaju naroito visok sadraj vitamina C, i, kao i sve meko
voe, najbolje je da se jedu neposredno
posle branja da bi se maksimalno iskoristili hranljivi sastojci. Meutim, one su pogodne i za zamrzavanje, a odline su za
zimnicu.
Crne ribizle uvek se gaje kao bunovi.
Prvi rod, koji je skroman, daju posle 2 godine, a punu rodnost dostiu posle 3 ili 4
godine.
lokacija i zemljite
Poto se crne ribizle orezuju na kratko,
uglavnom im je potrebno plodnije zemljite, ali nisu probirljive u pogledu njegove
vrste. Narastaju u prilino iroke bunove
ak i pored orezivanja, i nisu pogodne za
oblikovanje u lepezu kao crvene ribizle.
Pojedinaan bun moe da bude izuzetno
rodan, tako da crne ribizle moete da gajite i ako imate malu batu. Za najbolje rezultate, odaberite mesto koje je potpuno
osunano tokom veeg dela dana. Na
mestima s previe senke bunovi postaju
zakrljali i slabi. Biljke je u naelu najbolje
gajiti u zonama 3 do 6.
kupovina biljaka
Crne ribizle uglavnom se prodaju kao
jednogodinje biljke. Dobra biljka ima nekoliko grana i jak, iliast korenov sistem.
Neki rasadnici prodaju mladice gajene u
saksijama, koje mogu da se sade u bilo
koje doba godine kad zemlja nije smrzla, i
kad se dovoljno zaliva da bi se biljke primile. Meutim, uvek je poeljnije da ih
sadite poetkom zime ili, ako to nije mogue, na samom poetku prolea, kad je
zemljite meko, a ne previe vlano.
Postoje sorte koje su otporne na neke
vrste tetoina i bolesti crnih ribizla, naroito na pepelnicu ogrozda i ru kore petoigliavih borova (videti Zatita biljaka na
sledeoj strani). Druge sorte posebno se
cene zbog ukusa i izuzetno visokog sadraja vitamina C.
Priprema i sadnja
izbor sorti
Rane
Boskup dinovska (veoma bujna)
Srednje
- Ben Konan (O)
- Ben Lomond
- Ben Sarek (O)
- Kova (veoma bujna)
- Pratilja
- Krendal
- Velington XXX
Kasne
- Boldvin
Pogodne za male bate
- Ben Konan
- Ben Sarek
O - otporna na pepelnicu ogrozda i smotavca
ribizle
GAJENJE VOA
253
254
ORGANSKA BATA
kalendar ribizle
Osim berbe slatkih, sonih plodova, za
ribizle je kljuni period u godini zima, kad
treba da se oreu. Tradicionalnim metodom orezivanja, debele, stare grane reu
se do osnove, da bi iz njih nikli mladi
izdanci koji e bolje raati tokom narednih godina.
zatita biljaka
Sadite na odgovarajuem mestu zdrave
bunove bez virusa. U prolee pogledajte
da li ima biljnih vai na mladim izdancima
i listovima. Gnjeite ih rukama, ispirajte
mlazom vode ili prskajte insekticidnim sapunom. Posejte u blizini cvee koje privlai njihove prirodne neprijatelje (videti
str. 93-97).
Smanjite opasnost od pepelnice ogrozda tako to ete saditi sorte koje su otporne na nju. Odsecite sve izdanke na
kojima se pojave znaci bolesti.
Ra kore petoigliavih borova je gljivino oboljenje koje prelazi s belog bora (i
drugih petoigliavih vrsta) na razne vrste
ribizle i ogrozda i obrnuto. Bolest ima razorno dejstvo na borove, pa je zato u
krajevima gde oni imaju ekonomski znaaj, zabranjena sadnja ribizle.
Kasne
Rovada, vajlder
Bele ribizle
Belo groe, bela carska, beli versaj (sve sorte raaju sredinom sezone)
255
GAJENJE VOA
256
ORGANSKA BATA
nega biljaka
Krajem prolea prekrijte sve biljke slamom ili senom.Tako ete im sauvati vlagu
i spreiti rast korova. Ne preterujte sa ishranom crvene ribizle. Sloj batenskog
komposta koji nanosite jednom u tri godine trebalo bi da bude sasvim dovoljan za
njene potrebe. Uklonite dolazee izdanke
(one koji izrastaju oko osnove biljke) upanjem ili seenjem, najbolje dok su mali.
Prilikom saenja
Odsecite sve grane na polovinu, do pupoljka okrenutog ka spolja. Skratite sve bone
izdanke na dva ili tri pupoljka.
Prva i druga godina
Ponavljajte postupak narednih godina dok
se ne formira bun sa osam do deset glavnih grana od kojih svaka ima jak vodei
izdanak i sistem krakova ispod njega. Odravajte sredinu buna otvorenom tako to
ete orezivati izdanke koji rastu ka unutra.
Ponite letnje orezivanje (videti tekst gore
na prethodnoj strani).
Naredne godine
Kad se bun formira, svake zime orezujte
vodee izdanke na pola duine i nastavite
da skraujete sve bone izdanke tako da
im ostanu do dva ili tri pupoljka. Uklanjajte
sve stare, zbijene i slabe krakove.
kordon
1. Treba da odravate samo jednu uspravnu stabljiku. Zimi, posle saenja, oreite je
na polovinu duine, a bone izdanke tako
da im ostanu dva ili tri pupoljka.
2. Ponovite postupak svake zime dok biljka
ne dostigne eljenu visinu. Ponite s letnjim orezivanjem od tree godine (videti
tekst na prethodnoj strani).
3. Posle toga, zimi orezujte vodei izdanak
tako da mu ostanu dva ili tri pupoljka ili ga
odsecite do prvog novog izdanka na stabljici. Uklanjajte stare, zbijene i slabe krakove.
257
GAJENJE VOA
zimsko orezivanje
OgROzD
Ako tvrdite da vas ogrozd ne zanima, sva
je prilika da nikad niste probali ovo fino
desertno voe bogatog ukusa.
Ogrozd moe da se gaji kao bun, kordon, lepeza i standard. Dobro odravan
bun moe da poivi od 15 do 20 godina,
a poinje da raa drugog leta posle saenja. Ogrozd je pogodan za zamrzavanje,
ali inae ne moe dugo da stoji.
lokacija i zemljite
Ogrozd i crvena ribizla u bliskom su
srodstvu, tako da saveti za lokaciju i zemljite koji su dati za crvenu ribizlu (videti
str. 254) vae i za ogrozd. I ogrozd moe
da se gaji s malo direktne suneve svetlosti, iako desertne sorte bolje uspevaju kad
imaju sunca bar polovinu dana.
kupovina i sadnja
Kupite, sadite i pripremajte zemljite pridravajui se saveta koji su dati za crvene
ribizle (videti str. 254). Grane ogrozda mogu prilino da se opuste, pa je vano da ne
dozvolite da se plodovi zaraze gljivicama iz
zemljita ili da ih ne napadaju puevi. Zasadite biljke na mestima s dobrim protokom vazduha, orezujte bunove tako da im
sredina bude otvorena, a pobodite etiri
izbor sorti
258
ORGANSKA BATA
dajte listove gde moete, ili ih prskajte sapunom od repiinog ulja. Konano, posmatrajte da li su se u prolee na mladim
izdancima pojavile biljne vai; gnjeite ih
rukom, ispirajte vodom ili prskajte sapunom.
Orezivanje
Ogrozd se orezuje i oblikuje isto kao crvena ribizla (videti str. 254), osim to se
zimi krakovi ostavljaju dui i orezuju na tri
ili etiri pupoljka umesto na dva da bi bilo
vie plodova.
BOROvniCe
Za razliku od mnogih drugih vrsta voa,
borovnice su autohtona amerika biljka.
Batovani mogu da biraju izmeu visokobunastih, niskobunastih, srednje visokih i
sorti zeje oko. Naalost, borovnice uspevaju samo na vrlo kiselom zemljitu, to
za mnoge od nas znai velike izmene sastava zemljita ili gajenje u saksijama.
Borovnice poinju da raaju drugog leta
posle saenja, a pun rod dostiu posle 5 ili
6 godina. Sezona traje od sredine do kraja
leta.
lokacija i zemljite
Borovnicama treba vlano, ali ne i prevlaeno zemljite, s visokim sadrajem organskih materija i pH vrednou izmeu 4
i 5,5. Odaberite osunano mesto, iako i
malo senke nee predstavljati problem.
Potrebno je da biljke zatitite od kasnog
mraza.
kupovina biljaka
Pojedinana biljka e raati, ali bolji rod
ete postii s dva ili vie bunova, zbog
ukrtenog opraivanja. Kupite biljke koje
su stare 2 ili 3 godine. Poto se obino gaje u saksijama, proverite da li im je koren
prerastao.
Priprema i sadnja
Nikad ne zaboravite da borovnicama treba veoma kiselo zemljite. Treba da proverite pH vrednost komposta ili stajnjaka koji
nameravate da koristite. Batenski kompost esto je bazan, a stajnjak nije obavezno kiseo. Za zalivanje koristite samo kinicu. Ako nemate odgovarajue zemljite,
gajite borovnice u velikim saksijama ili ardinjerama.
Sadite bunove krajem jeseni ili poetkom zime, s razmakom od 1,5 m. Prekrijte
zemljite oko njih kompostiranom korom
od drveta ili borovim iglicama.
nega biljaka
Ishrana i zalivanje. Svake godine prekrivajte zemljite. Ne zaboravite da za zalivanje biljaka ne koristite vodu iz vodovoda.
tetoine i bolesti. Retko su problem.
Berba. Plodovi sazrevaju tokom nekoliko
sedmica, a treba da se beru kad postanu
meki, potpuno plavi i lako otpadaju s grana. Pogodni su za zamrzavanje i zimnicu.
Orezivanje
Borovnice raaju na granama koje su
stare 2 i 3 godine. Cilj orezivanja je da se
obezbedi dovoljna koliina novih grana,
uklanjanjem onih koje su stare 4 ili vie
godina i to svake godine. U prve 2 ili 3 godine, orezujte sve slabe izdanke ili grane
koje rastu vodoravno, blizu tla.
Tokom narednih godina nastavite da uklanjate slabe izdanke; odsecajte ukrtene
grane i one koje su prestale da raaju.
Orezujte grane koje rastu blizu zemljita ili
su usmerene nadole.
izbor sorti
Rane
- Blukrop
- Rana plava
Kasne
- Kovil
Srednje
- Berkli
- Herbert
- Ajvanho
259
GAJENJE VOA
gROe
Groe je divna poslastica koja moe da
se jede pravo s vinove loze ili da se konzervira kao ele, sok ili vino. Ono uspeva
na potpuno osunanim mestima, s dobrom
oceditou zemljita i zatitom od kasnog
mraza.
izbor
Postoje etiri osnovne vrste groa koje
se gaje u Severnoj Americi: evropsko ili
vinsko (Vitus vinifera); ameriko, kao to
je konkord (V. labruscana); hibridi evropskog i amerikog i muskatno (V. rotundifolia).
Prvi doseljenici u Severnu Ameriku naili
su na domae vrste groa koje su rasle
divlje. Mnoge kvalitetne amerike vrste za
jelo i sok nastale su od autohtonih vrsta,
ukljuujui konkord i nijagaru. Ameriko groe ima jak ukus i koicu koja se lako odvaja od ostatka ploda.
Evropsko groe u svetu ini veinu vrsta stonog groa, groa za vino i suvog
groa. Ono nije otporno koliko ameriko,
mnogo je podlonije bolestima pa zahteva
vie rada da bi se dobila uspena berba.
Uzgajivai su esto ukrtali evropske i
amerike vrste, stvarajui groe koje zadovoljava gotovo svaiji ukus i potrebe.
Mnogi od hibrida su izdrljivi koliko i amerike vrste-roditelji i imaju dobru otpornost
na bolesti.
izbor sorti
Ameriko groe
Kanadis (crveno), konkord (crno),
delaver (crveno), mars (crno), nijagara (belo), poverenje besemeno
(crveno)
Evropsko i hibridno groe
Aurora (crveno), himond (belo),
interlejken besemeno (belo), Madlena
Anevin (belo), pino noar (crno),
tompsonovo besemeno (belo)
260
ORGANSKA BATA
Dvostruki gijot
Ova tehnika daje dobre rezultate kod evropskog groa. Usmeravajte grane okota tako da ostavite
dosta razmaka izmeu uspravnih plodonosnih izdanaka, da bi
to vie sunca padalo
na grozdove. Ostavite
grupu od tri jaka izdanka u sredini. Kad ih
potkreete, dva moete da veete uz donju
icu, da biste formirali
strukturu za sledeu
godinu. Trei ostavite
kao rezervu, za sluaj
da jedan izdanak podbaci. Ako dva ili sva tri izdanka propadnu, zadrite prologodinje grane, a oreite uspravne
plodonosne izdanke tako da im ostanu dva ili tri pupoljka.
Svaki od pupoljaka na prutovima koje ste ostavili prilikom zimskog orezivanja pretvorie se
tokom treeg leta u plodonosni izdanak. Uklonite veinu cvasti, ostavljajui samo pet na svakom
U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
prutu. Takoe, uklonite sve izdanke koji se pojave ispod gornjih 5 cm na glavnom prutu. Na
kalemljenim okotima uklonite sve izdanke koji izbijaju ispod spoja kalema.
Krajem zime, obnovite veze koje su drale glavne grane za
armaturu. Podsecite svaki od prutova koji su nikli iz ovih grana
tako da im ostanu po dva pupoljka. Kad to zavrite, ostae po
jedan krak s dva pupoljka na svakih 10-12 cm du glavnih grana.
Odsecite sve krakove koji su viak, u visini s glavnim prutom.
Orezivanje
druge zime
Orezivanje
treeg leta
Orezivanje
tree zime
Orezivanje
etvrte zime
Orezivanje
etvrtog leta
Krajem zime, odaberite dva stamena pruta debljine olovke, koji rastu ka suprotnim krajevima
armature. Labavo ih veite za ice na svakih 30 cm. Uklonite viak pupoljaka du njih, ostavljaU ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
jui po jedan na svakih 10-12 cm. Zatim ih podsecite tako da svaki ima samo deset pupoljaka.
Odsecite sve druge prutove koji su u istoj visini s glavnim.
Oblikovanje
drugog leta
U toj i narednim godinama, orezujte rodnu vinovu lozu krajem zime, kao to je opisano za treu
zimu. Ako su prutovi iz prethodne sezone debljine olovke i duine od 1,5 do 1,8 m, zadrite isti
broj pupoljaka kao i prethodne godine. Ako su prutovi krai, ostavite etiri pupoljka manje nego
prole godine. Ukoliko su dui, ostavite etiri pupoljka vie.
Iz svakog pupoljka koji ste ostavili posle zimskog orezivanja izrae novi izdanak. Uklonite sve
U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
izdanke koji niu ispod spoja kalema na kalemljenim okotima.
Krajem zime, odsecite veze koje su drale prologodinje glavne grane uz armaturu. Ispitajte
prutove koji su izrasli du njih. Na svakoj glavnoj grani odaberite jedan prut debljine olovke koji
je blizu glavnog pruta i koji e ga zameniti. Odsecite sve druge prutove, ukljuujui i prologodinje glavne grane. Reite u visini s glavnim prutom ili novim glavnim granama. Veite nove glavne grane labavo za ice na svakih 30 cm. Uklonite pupoljke s grana, ostavljajui po jedan na
svakih 10-12 cm. Podsecite grane tako da svaka ima samo deset pupoljaka.
Ostavite pet najviih pupoljaka da se razviju u bone izdanke i izrastu popreko du armature.
Paljivo otkinite sve nie bone izdanke, ali ne i listove koji se formiraju na glavnom prutu. U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
Uklonite sve cvasti koje se formiraju.
Prva zima
Oreite okote krajem zime, kad prou najhladniji dani. Ako okot nije narastao do visine ice
na vrhu armature, oreite ga tako da ostanu dva pupoljka, isto kao i kad ste ga sadili. Ako dostigne tu visinu, vreme je da odaberete glavni prut. On treba da bude potpuno prav, najstameniji, U ovoj fazi usmeravanje rasta je isto kao i kod orezivanja na prut.
visok najmanje koliko ica na vrhu armature. Odsecite sve druge prutove koji su u istoj visini sa
izabranim. Veite taj prut labavo za armaturu, pa ga potkreite tik do iznad gornje ice.
GAJENJE VOA
261
262
ORGANSKA BATA
Poetkom leta isecite rupicu u donjem uglu kese da biste omoguili da voda tuda
otie. Prebacite otvor kese preko grozdova
i savijte ga vrsto oko stabljike. Obavezno
proverite da li u kesi ima dovoljno mesta
za rast grozdova, a zatim zaheftajte otvor,
pazei da ne zakaite stabljiku. Druga mogunost je da krajem leta preko grozdova
prebacite mreu kao zatitu od ptica koje
kljucaju zrna u periodu sazrevanja.
Ako ste ranije imali problema sa tetoinom Maconellicoccus hirsutus, ovo je dobar period da sastruete svu izljuspanu koru sa okota, kako biste tetoine izloili
letnjem suncu i toploti koji e ih ubiti.
Krajem leta poupajte ili odsecite lie
oko grozdova radi boljeg protoka vazduha,
ime ete smanjiti opasnost od bolesti kao
to je siva trule. Obavezno ostavite jedan
list preko svakog grozda da biste spreili
oteenja od prejakog sunca. Takoe, moete na okot da zakaite trake od neprovidnog najlona, tako da prekrivaju grozdove i tite zrna od jakog sunca.
Berba
Vinova loza raa u treoj ili etvrtoj vegetacionoj sezoni. Berite grozdove kad zr-
Da biste okot oblikovali kao standard, prve godine usmeravajte jednu stabljiku da
raste uspravno, kao kod metoda dvostruki
Gijot. Ako zimi stabljika bude jaka i naraste
iznad visine pritke, oreite je do prvog
zdravog pupoljka u visini pritke. Ako je slaba, oreite je na polovinu visine, a prethodno opisani postupak sprovedite naredne zime. Uklonite sve pupoljke sa stabljike
osim gornja tri ili etiri, a istovremeno i sve
bone izdanke. Svake naredne godine usmeravajte izdanke da rastu preko naslona
(do 12 komada, kad se loza razgrana), a
na svakom ostavite jedan ili dva grozda.
Potom ih zimi oreite tako da im ostanu
dva ili tri pupoljka.
263
GAJENJE VOA
zatita biljaka
Prevencija i dobra higijena najbolji su
naini da izbegnete probleme s groem.
Odaberite sorte koje su pogodne za klimatske uslove u vaoj bati. Temeljno
prekrivajte zemljite pod vinovom lozom
da biste spreili irenje spora na biljke i
suzbijali korov, radi odravanja dobrog
protoka vazduha oko loze.
Gljivine bolesti - pepelnica i siva plesan
- glavni su problemi vinove loze. Potraite
sorte koje su otporne na njih. Ako je neophodno, prskajte ili praite lozu sumporom da biste spreili irenje bolesti.
Groani moljac polae jaja na cvasti.
Njegove zelenkaste ili ljubiaste larve
pletu srebrnkastu mreu i hrane se pupoljcima i cveem. Mnoge druge gusenice hrane se liem. Suzbijajte ih prskanjem insekticidom na bazi bakterije Bacillus thuringiensis. Japanske bube uklanjajte rukom i bacajte u vodu sa sapunicom; mesta koja su vie zaraena prskajte piretrinom.
na dobiju zreo ukus. Uhvatite grozd jednom rukom i odsecite peteljku vinogradarskim makazama. Drite ih paljivo i odlaite u korpu. Ako berete vee koliine, najbolje je da to radite ujutro; manje koliine
moete da uberete u bilo kom delu dana.
Obrano groe to pre sklonite na prohladno, zaklonjeno mesto. Groe moe da
stoji i u friideru. Neke evropske sorte kao
to su imperator i Ribier mogu da stoje
i do 6 meseci. Druge vrste mogu da stoje
najvie 2 meseca.
Muskatno groe berite grozd po grozd,
jer sazreva vrlo neujednaeno, a grozdovi
esto otpadaju kad sazru. To je najosetlji-
jaBUke
Zbog velikog broja sorti, od kojih se
neke beru sredinom leta, a plodovi drugih
mogu da se uvaju do narednog prolea,
jabuke imaju jedan od najduih perioda
ponude sveeg voa. Interesovanje za njih
je toliko da se broj sorti meri hiljadama, uz
mnoge starinske sorte koje se i dalje uvaju u specijalnim rasadnicima.
Tokom mnogih vekova, broj vrsta jabuka
se poveao putem selekcije i naina gajenja, tako da uspeva u veoma irokom rasponu uslova. Danas postoje sorte za tople
i hladne predele, sa odgovarajuim korenskim podlogama. One odreuju (videti
tabelu na sledeoj strani) konanu veliinu
drveta, vreme formiranja plodova i duinu
produktivnog ivotnog veka.
lokacija i zemljite
U naelu, jabuke najbolje uspevaju na
plodnom, dobro oceditom zemljitu s pH
vrednou 6,5. Ako je vae zemljite ma-
264
ORGANSKA BATA
izbor sorti
Letnje
Lodi, erligold, ,,dersimak, polared,
drevna, redfri
Jesenje
Kortland, carska, zlatni delies,
greni smit, mutsu, severnjaki izvidnik, vajnsap
Koje se jedu svee
Hanikrisp, hanigold, jonagold,
,,liberti, mekinto, rident
Za kuvanje
Kortland, sloboda, ajdared,
Rod Ajland grining, rimska lepotica
Koje su dobre za konzerviranje
Enterprajz, ajdared,
jonatan, liberti, njutaun pipin
Prilikom izbora sorti jabuka vodite rauna
da je veini potrebno ukrteno opraivanje i da ete zato morati da izaberete najmanje dve sorte. Snabdevai koji isporuuju robu putem pote dae vam podatke
o tome koje se sorte oprauju izmeu sebe.
Rast
M27
M9
Patuljast
1,8 - 3 m
2,5 - 3 m
M26
Patuljast
2,4 - 4 m
3-5m
MM 106
Polupatuljast
4 - 5,5 m
4 - 5,5 m
MM111
Bujan; polubujan
na siromanom
zemljitu
Sopstveni
koren
Bujan
Visina
6-9m
Preko 9 m,
osim ako se
gaji na malom
razmaku
Razmak
Napomena
1,2 - 1,8 m
265
GAJENJE VOA
Da biste osigurali da sadnice budu zdrave i dobrog kvaliteta, kupujte samo one
koje imaju garanciju da su bez virusa.
Uzmite sadnice stare godinu dana, takozvane device (nerazgranata, uspravna
stabla) ili paperjaste device (s nekoliko
manjih bonih izdanaka). Biljke tog uzrasta prilino su jeftine i mogu od poetka da
se orezuju na eljeni oblik. Takoe, moete da kupite skuplje mlade bunove ili sadnice za osmanluke, stare 2 ili 3 godine.
Oblik stabala
Usamljeno stablo moe da se gaji kao
sredinja vodilja (najpopularniji oblik, lako
se formira i odrava). Standardi, odnosno
voke s visokim stablom bez bonih grana
danas mogu da se vide samo na velikim
imanjima i u tradicionalnim vonjacima, a
zbog visine ih je teko orezivati i brati.
Sredinje vodilje oblikuju se tako da prilino lie na novogodinje jelke (glavno
stablo s mnogo bonih grana). Tokom prvih nekoliko godina rasta, cilj treba da bude da drvo razvije strukturu od jakih, dobro rasporeenih grana. To podrazumeva
usmeravanje rasta grana tako da ugao
izmeu njih i stabla bude izmeu 45 i
60. Da biste proirili manje uglove, moete izmeu grane i stabla da umetnete razne predmete, kao to su akalice (za mlade izdanke), tipaljke za ve ili komadi drveta sa zailjenim krajem. Druga mogunost je da na granu okaite teg koji e je
vui do odgovarajueg poloaja.
Takoe, jabuke mogu da se usmeravaju
da rastu u jednoj ravni. Kordoni i osmanluci (videti str. 243) najpogodniji su za oblikovanje kronje i potrebu za orezivanjem,
iako su odgovarajue i lepeza i palmeta.
Stablima oblikovanim u jednoj ravni potrebni su jaki nasloni koji ih podupiru i dre
grane na mestu. Kupite fabriki izraene
metalne naslone ili napravite sistem od direka i ice. ice mogu da se razapnu i preko zida ili ograde. Postavite gornju icu na
visinu od oko 2 m. Na zidu moe da bude
i vie. Ostale ice rasporedite s razmakom
Divlje jabuke
Ove jabuke sitnih plodova mogu da se
gaje kao kordoni, ali obino se gaje kao
drvee neformalne kronje. Na ceni su
zbog cvetova, lepog lia i plodova koji
imaju ukrasnu funkciju. Divlja jabuka je
dobar opraiva; Malus x zumi zlatni strljen je popularna sorta u vonjacima.
Od sorte Malus Don Dauni pravi se
naroito dobar ele.
266
ORGANSKA BATA
ORezivanje i OBlikOvanje
kada
bun
kordon
Prilikom
sadnje
(devica ili
paperjastih
devica) i u
prvoj
godini
Prilikom sadnje Odsecite glavno stablo do pupoljka, na visinu od oko 75 cm za sve biljke na patuljastim korenskim podlogama, 1,2 m za MM106 i na 1,51,8 m za MM111. Potraite taku neposredno iznad
najmanje etiri zdrava pupoljka okrenuta u razliitim
pravcima. Za paperjaste device, oreite tako da
ostavite etiri jaa bona izdanka. Ako su pod uglom
koji je vei od 30 u odnosu na horizontalu, usmerite
ih nadole pomou privrivaa zatitnih zvona ili
tegova.
Posle 1
godine
(prva
godina)
Posle 2
godine
(druga
godina)
Zimi Odsecite vodilje grana (glavne izdanke koji rastru u irinu) za polovinu rasta od prethodne godine,
do pupoljka koji je okrenut nadole. Oreite sve izdanke blizu vrha grana koji se takmie s vodiljom.
Uklonite sve jake uspravne izdanke, sve bone izdanke koji rastu neposredno ispod grana i sve koji
rastu kroz sredinu buna. Uklonite najnie bone izdanke na granama tako da ih oistite u duini od 45
do 60 cm od take iz koje su nastale. Tako ete stvoriti otvorenu, prozranu, svetlu sredinu.
Sredinom leta Kad se rast novih izdanaka uspori i kad oni ponu da dobijaju smeu boju pri osnovi, potkreite sve izdanke
koji izrastaju direktno iz glavne stabljike tako da im ostanu tri lista iznad lia neposredno pri osnovi. Oreite izdanke due od
25 cm koji izbijaju iz prologodinjih bonih grana, tako da im ostane po jedan ili
dva lista. Sredinom jeseni Podsecite izdanke koji su dui od 25 cm tako da im
ostanu po jedan ili dva lista. Sve izdanke
koji su se pojavili posle letnjeg orezivanja
treba ukloniti od osnove. Zimi Skratite vodilju za otprilike treinu duine.
U
narednim
godinama
267
GAJENJE VOA
jaBUka i kRUaka
Osmanluk
Piramida
Prilikom sadnje Ako su pera (boni izdanci) postavljena na odgovarajui nain, skratite svako za
polovinu i oreite vodilju do pupoljka, na 20-25 cm
iznad najvieg pera ili grane. Uklonite sva loe
rasporeena pera.
Leti Veite nove izdanke iz oba reda kao u prvoj godini. Ponovite zimsko usmeravanje rasta i orezivanje
u treem redu. Ponite da orezujete bone grane
kao kod kordona (videti drugu kolonu).
268
ORGANSKA BATA
SaDnja jaBUke
- Pripremite rupu iroku najmanje 1 m u
preniku, na lakom zemljitu, a dvaput toliku u slabo oceditom, tekom glinastom ili
muljevitom zemljitu. Bie vam potrebne
pritke dugake 1 m, eki ili malj, vezice za
drvo, dobro zgoreli stajnjak, kompost od
lia ako je zemljite izrazito teko ili lako,
kaa od mlevenih kostiju, kaa od morske
trave i organsko ubrivo radi dopune nedostataka zemljita (videti str. 60).
- Obeleite krug eljene veliine.
- Ako sadite na travi, odsecite busenove i
sloite ih na stranu.
- Iskopajte gornji sloj u dubini jednog aova i odloite zemlju na zasebnu gomilu.
- Rastresite zemlju na dnu rupe batenskim vilama. Na tekom zemljitu blago
rastresite i bone strane rupe.
- Ukucajte pritku malo dalje od sredine rupe, sa strane s koje duva vetar.
nega biljaka
Vano je da oko stabala suzbijate korov,
naroito u prvim godinama dok se formira.
Za slabije korenske podloge, M27 i M9, uspeno suzbijanje korova ispod kronje od
sutinskog je znaaja tokom celog ivotnog ciklusa drveta. Debeli sloj slame (8-10
cm) gui korov i uva vlagu zemljita.
Prostrite ga krajem prolea, a uklonite zimi
na gomilu komposta (videti str. 240). Travu moete da pustite da raste oko dobro
formiranog standarda na korenskoj podlozi MM111.
Voke koje pokazuju znake slabljenja
hranite dobro zgorelim stajnjakom ili batenskim kompostom, kojim treba da prekrijete zemljite poetkom prolea. Za drvee na korenskoj podlozi M26, to e verovatno biti potrebno jednom u tri godine, a
ee za ono na podlogama M9 i M27. Drveu na podlogama MM106 i MM111 nije
potrebna dodatna ishrana posle prvih 10
godina, osim ako ne raste na izrazito siromanom zemljitu.
- Busenove trave okrenute naopake bacite na dno i iseckajte ih aovom. Ako nemate travu, dodajte kofu komposta od lia.
- U desetolitarsku kofu do pola sipajte dobro zgoreli stajnjak, u koji ete umeati po
135 g kae od morske trave i mlevenih
kostiju kao i drugih ubriva koja su potrebna, pa sve to izmeajte s gomilom zemlje
pored rupe.
- Postavite sadnicu u rupu i veite je labavo za pritku, tako da ne bude u zemlji dublje od nivoa na kom je prethodno bila. Tu
dubinu moete da odredite ako preko rupe
postavite vodoravnu pritku i gledate da se
trag nivoa zemlje na stablu poklopi s njom.
- Vratite polovinu zemlje s gomile u rupu,
odveite sadnicu i blago je prodrmajte da
se zemlja slegne oko korena. Dodajte jo
malo zemlje i blago je utabajte da uvrstite sadnicu.
- Vratite ostatak zemlje u rupu, utabajte je
i veite sadnicu za pritku.
Orezivanje
Kad se formiraju razliiti oblici kroanja,
svima e biti potrebno zimsko orezivanje
iji je cilj da se odri ravnotea izmeu starijih plodonosnih grana i novih, bujnih izdanaka. Oblikovanom drveu - kordonima,
osmanlucima i lepezama - potrebno je
dodatno orezivanje leti, radi odravanja
oblika.
Proreivanje plodova
Leti je uobiajeno da mnogi plodovi prirodno otpadaju s grana, ali to nisu ba oni
koje biste vi odabrali. Da biste postigli najbolji kvalitet i veliinu voa, vano je da na
vreme proredite plodove. Ponite otprilike
6 sedmica poto su sve latice otpale.
- Uklonite kralja u sredini grozda
(skupine plodova). To je plod koji je obino
malo vei i izoblien.
- Proredite ostale plodove tako da ostane po jedan u grozdu i da meu njima
bude 10-15 cm razmaka. Ostavljajte naj-
269
GAJENJE VOA
zatita biljaka
Insekti i bolesti veliki su problem za organskog uzgajivaa jabuka, pa su otporne sorte velika pomo.
Najee tetoine jabuka su jabuni
crv (larve insekta Rhagoletis pomonella),
jabukin smotavac i ljivin surla. Male mrlje bez boje i rupice na plodovima prvi su
znaci prisustva crva; kod teih sluajeva,
ceo plod je izoblien. Larve smotavca izbue tunele u plodovima, esto ostavljajui velike, jasno vidljive ulazne oiljke.
ljivin surla pravi polukrune oiljke na
nezrelim plodovima. Svakog dana skupljajte i unitavajte opale plodove. Posadite belu detelinu kao prekriva zemljita
da biste privukli grabljivice tetoina. Prskajte nezrele plodove kaolinom tako da
preko njih stvorite zatitni sloj.
Da biste izbegli probleme s bolestima,
spaljujte ili uklanjajte sve orezane grane,
kao i opalo lie i plodove. Plamenjaa
izaziva iznenadno uvenue mladih izdanaka, na kojima listovi izgledaju kao da
su spaljeni. Odsecite po suvom vremenu
obolele grane najmanje 30 cm ispod
mesta zahvaenih plamenjaom. Krastavost jabuke pokazuje se na liu u obliku
maslinastozelenih mrlja s grubim, paperjastim ivicama. Izdignute, tamnozelene ili
crne povrine javljaju se na jabukama koje sazrevaju; zreli plodovi se deformiu.
Da biste spreili krastavost, prskajte jabuke sumporom im pupoljci pozelene.
Ako je suvo, inite to svake sedmice do
sredine leta. Ako je vlano - do 30 dana
pre berbe.
kRUke
Meka i puterasta ili hrskava i aromatina,
kruka je posebna poslastica. Ovo raznoliko voe pogodno je za skladitenje, moe
da se sui, zamrzava i konzervira. Kruka
je otporna, lepo izgleda s belim prolenim
cvetovima, sjajnim liem i ivim bojama
ujesen. Ima dug ivotni ciklus i manje je
ugroena od tetoina i bolesti nego druge
vrste voa.
Kruke su prilino dugoveno voe, ali
kvalitet i veliina plodova poinju da opadaju posle 30 ili 40 godina. Najranije sorte
270
ORGANSKA BATA
izbor sorti
Evropske kruke
- Anu
- Bartlet
- Bela di uno
- Bosk (OP)
- Butira prekoe moretini
- Komis (OP)
- Goram
- Harou poslastica (OP)
- Gorje
- Kifer (OP)
- Meseev sjaj (OP)
- Sekel (OP)
- Spolding (OP)
- Voren (OP)
Azijske kruke
- Koduro (stari svet)
- Iiban
- Korejski din
- Miirasu
- Nidiseiki (dvadeseti vek)
- inseiki
- Jakumo
- Jongi
OP - otporna na plamenjau
271
GAJENJE VOA
Dunja C
Patuljast; pogodna za
sve oblike kroanja
2,4 - 3 m
3 - 4,5 m
Dunja A
Polupatuljast; pogodna
za bunove, oblikovane
kronje na siromanom
zemljitu i tradicionalne
vonjake
3,6 - 4,5 m
3,6 - 4,5 m
Kruka Bartlet
Bujan; pogodna za
tradicionalne vonjake
9 - 12 m
10 - 12 m
OH x F (kruka
Old Home x
Farmingdale)
Omoguuje otpornost
na plamenjau
3,6 - 4,5 m
3,6 - 4,5 m
272
ORGANSKA BATA
zatita biljaka
Kruke imaju jedinstven problem sa tetoinama: krukinu buvu. Takoe, osetljivije su na plamenjau nego jabuke i drugo voe.
Krukina buva je siuan, crven ili zelen
insekt koji sisa biljne sokove. Dok se hrani, isputa lepljivu medljiku koja podstie
irenje gljivine bolesti crne aavice. Pojava crne plesni obino je prvi simptom
bolesti.
aavica pomalo lii na crnilo koje nastaje zbog plamenjae. Da biste tano dijagnostikovali uzrok crnila na listovima,
protrljajte zaraeno tkivo navlaenim vrhom prsta: aavica se otire, ali ne i plamenjaa.
Meki, soni izdanci pogoduju obema bolestima, zato smanjite stablima kruaka
koliinu ubriva. I orezivanje moe da
podstakne sonost izdanaka. Kad god
moete, umesto orezivanja koristite pomagala za irenje grana da biste drali
kronju otvorenom za svetlost i vazduh.
Sadite sorte koje su otporne da biste
smanjili opasnost od plamenjae. Ako drvee ipak pretrpi tetu, po suvom danu
odsecite najmanje 30 cm ispod oteenog mesta grane zahvaene plamenjaom. Oistite alatke za orezivanje izmeu
dva seenja.
Ako za vreme sezone rasta na drveu
pronaete krukine buve, poprskajte ga
insekticidnim sapunom. Naredne sezone,
poetkom prolea i ponovo kad pupoljci
ponu da zelene, poprskajte drvee hortikulturalnim uljem.
ljive
Osim ukoliko ne ivite u izrazito hladnim
ili u tropskim predelima, moi ete da pronaete ljivu koja odgovara vaoj bati.
Iako postoje mnoge vrste, s take gledita
batovana najvanije su evropska ljiva
(Prunus domestica), denarika (P. inistitia), japanska ljiva (P. salicina) i razne
vrste amerike divlje ljive (vrste roda Pru-
273
GAJENJE VOA
izbor sorti
Evropske ljive
- Gejdova kembrika
- Kouova zlatna kap
- Rana Lakston
- Francuska mala (so)
- Gejdova zlatna providna (so)
- Gejdova zelena (so)
- Kirkova plava (so)
- Long Don
- Seneka
- Stenli (so)
- Smelost (so)
- Viktorija (so)
Japanske ljive
- Lepotica (so)
- Burbank
- Holivud (so)
- Santa Roza (so)
- iro
Japansko-ameriki hibridi
- Metli (so)
- Crvena glina
- Izvanredna
- Toka
- Andervud
so - samooplodna sorta (formira plodove kad
je posaena sama, iako veina sorti daje bolji
rod kad se sadi s kompatibilnim opraivaima)
Mala vila
Patuljasta; pogodna za sve bate. Raa
posle 3 godine.
Konana visina: 2,1-2,5 m.
Razmak: 2,5-3 m za sredinje vodilje ili
bunove; 5 m za lepeze.
Sv. Julijan A
Polupatuljasta; pogodna za vee stabljike
i vonjake. Raa posle 3 ili 4 godine.
Konana visina: 3-4 m.
Razmak: 4-5 m za bunove ili sredinje
vodilje; 5,5 m za lepeze.
U narednim
godinama
U prolee skratite mlado stablo da mu ostanu dva bona izdanka ili dva
pupoljka na 75 cm od zemljita. Veite ih za pritke zakaene za ice na
naslonu, pod uglom od 45 sa svake strane. Dva sledea izdanka veite pod uglom od 60.
Krajem prolea Skratite nove grane za Poetkom leta Otkinite sve novo Leti Ostavite da iz tih grana izrastu tri bone grane i veite ih, po jednu
polovinu, do pupoljka koji je okrenut ka tkivo na bonim izdancima i ostavite na svaku pritku. Uklonite sve ostale grane. Na kraju leta, skratite nove
grane za polovinu dela koji je izrastao.
po est listova.
spolja.
Krajem leta Skratite bone izdanke
tako da na njima ostanu po tri lista.
Krajem jeseni Veite novu vodilju
za tap pod uglom od 45 ili je usmerite da raste uspravno.
Ako device imaju bone grane, oreite Potkreite glavno stablo za otprilike
sve osim etiri jae, dobro rasporeene, jednu treinu, do pupoljka, i smanjite
na visini od 90 cm. Uklonite sva ostala sve bone izdanke na tri pupoljka.
pera. Ako ih nema, oreite do odgovarajueg pupoljka na istoj visini.
Posle jedne
godine
U prvoj godini
Posle sadnje
Sredinja vodilja
ORezivanje i OBlikOvanje
274
ORGANSKA BATA
275
GAJENJE VOA
izbor sorti
tRenje i vinje
Trenje se jedu pravo s drveta, a plodovi imaju belo ili crveno meso. I boja kore
im varira od bele, koja je u stvari prskano grimizna, do sasvim tamne. Trenje
sazrevaju sredinom leta, vinje malo kasnije. Vinje se gaje uglavnom zbog kuvanja i vrlo su kisele kad se jedu sirove.
Poetno orezivanje radi oblikovanja
kronje slino je za obe vrste. Kasnije se
veoma razlikuje, poto vinje raaju na
granama od prethodne godine, a trenje
na starijim granama koje treba da se potkresuju kao i kod ljive.
Veina sorti vianja su samoopraujue,
kao i nekoliko sorti treanja. Meutim,
trenje po pravilu nisu samoopraujue i
imaju veoma komplikovanu kompatibilnost
za opraivanje. (Zamolite snabdevaa da
vam preporui sorte.) Trenje poinju da
raaju u treoj godini.
trenje
Rane trenje
- Crni Tatarin
- Sem
Srednje trenje
- Bing
- Car Franja
- Lapins
- Napoleon (Kraljevska Ana)
- Ranijer
- mit
- Stela (samoopraujua)
- Van
Kasne trenje
- Crna republikanka (Crni Oregon)
- Hedelfingen
- Lambert
- Vindzor
Vinje
- Rana rimondska
- Meteor
- Monmorensi
- Severnjaa
Sorte vianja iz grupe marela, ukljuujui
ranu rimondsku, meteor i monmorensi, imaju bezbojan sok i svetlo meso
plodova. Sorte iz grupe griote, kao to je
severnjaa, imaju crven sok i tamno
meso plodova.
oprauju jedna drugu ili su samoopraujue. Vinje mogu da oprauju trenje u grupama koje cvetaju u istom periodu.
- Priprema i sadnja Isto kao i za jabuke
(videti str. 268).
- Orezivanje i usmeravanje rasta Sredinje vodilje oblikuju se isto kao i kod jabuka (str. 268), a lepeze kao kod ljiva (str.
274).
- Opta nega Pridravajte se saveta koji
su dati za jabuke (videti str. 268). Uklanjajte korov s najmanje 1 m prostora oko
svakog drveta.
- Proreivanje Trenjama nije potrebno
proreivanje.
- Berba Trenje treba da se beru im
sazru. Vucite ih za peteljke, ne za plodove.
276
ORGANSKA BATA
kao za ljive. Cilj je da se posle 2 ili 3 godine stvori osnovna struktura od trajnih kratkih grana koje ispunjavaju polovinu prostora kronje, i sredina kronje koja je poluprazna. Sledee godine dozvolite novim izdancima da rastu iz takve strukture i ispune preostali prostor, vezujui ih tako da
formiraju lepezu s vrhovima na razmaku
od otprilike 12-15 cm.
lepeza od trenje
Trenja koja se oblikuje u lepezu mnogo
lake se pokriva mreom radi zatite od
ptica nego stablo koje slobodno stoji.
zatita biljaka
tetoine i bolesti uvek su manji problem
kad se biljke gaje na zemljitu koje je
odravano na odgovarajui nain i u batama koje privlae njihove prirodne neprijatelje.
Crvi u plodovima trenje bue kanale i
hrane se tkivom blizu kotice. Zaraeni
plodovi smanjuju se i ranije otpadaju. U
maju okaite loptaste zamke s lepkom za
odrasle muve, a uklonite ih kad plodovi
dobiju boju. Sadite belu detelinu kao prekriva zemljita da biste privukli grabljivice tetoina.
Ako prebrzo dobiju isuvie vode, plodovi trenje pucaju. Neke sorte su osetljivije od ostalih. Zrele trenje oberite odmah
posle kie i sklonite ih u friider.
Pre nego to sazru, plodove zatitite od
ptica prekrivanjem voke mreom. Dok je
drvo bez plodova, dozvolite pristup pticama da bi uklanjale tetoine.
kORenSke PODlOge
Korenska podloga
Rast
izela 5
Konana visina
2 - 2,5 m
Razmak
Mahaleb
8 - 11 m
10 m
Mazard
10 - 12 m
11 m
2,5 - 3 m
277
GAJENJE VOA
Narednih godina na tim izdancima formirae se plodovi. U isto vreme, novi izdanci
e izrasti na bonim granama. Od njih
odaberite po dva koja su blia osnovi na
svakoj grani, na razmaku od oko 15 cm.
Uklonite sve ostale izdanke. Posle berbe,
od sredine do kraja leta, oreite grane koje
su rodile tako da ostavite bolji od dva izdanka, po mogustvu donji. Ako ima prostora, zadrite oba.Veite nove izdanke.
Posle vie godina, grane kostura e se
izduiti, jer se novo tkivo nikad ne formira
na potpuno istoj osnovi. Nekim granama
bie potrebno vie orezivanja do nivoa pupoljaka u stanju mirovanja. Na taj nain
orezujte grane sukcesivno tokom vie godina.
- Opta nega Kao za trenje.
- Berba Vinje se ne otkidaju tako lako s
drveta. Koristite obine ili batenske makaze za odsecanje peteljki, blizu grane.
Plodovi su zreli kad izrazito potamne i postanu meki na dodir. Mogu da se koriste za
pravljenje dema i soka, da se konzerviraju u tegli s brendijem ili da se odmah kuvaju. Skuvane vinje mogu da se zamrzavaju.
BReSkve i nektaRine
Breskve i njihove bezdlake roake nektarine, popularno su voe. Veini batovana poznate su breskve sa utim mesom
plodova i koticama koje se odvajaju, ali
postoje i druge vrste koje dobro uspevaju
u dvoritima. Breskve s belim mesom izuzetno su slatke, a vrste s vrstim zlatnoutim mesom i koticom koja je s njim spojena aromatine su i dobre za konzerviranje.
Najbolji izbor za veinu batovana je drvo koje je orezano na 3 - 4,2 m visine.
lokacija i zemljite
Odaberite mesto s puno sunca, na plodnom zemljitu ija je pH vrednost izmeu
6 i 7. Bazna zemljita esto e izazvati po-
izbor sorti
Breskve
Erliglo, harbel, peregrin, redhejven, roester, ilibarska terasa
(patuljasta), dijamantska terasa (patuljasta), vaterlo
Nektarine
Batenska lepotica (patuljasta),
hardired, junski sjaj, nekta zi
zatita biljaka
Ukovrdanost lista breskve zahvata nove
listove u prolee, uzrokujui crvene plikove i izoblienje. Otkidajte i unitavajte zaraene listove im se pojave simptomi.
Prskanje drvea pepelom morske trave
jednom meseno, za vreme sezone rasta,
smanjuje oteenja. Potraite sorte koje
su otporne na bolest.
Gumasti sloj na nezrelim plodovima i ruiaste gusenice unutar plodova znaci su
prisustva breskvine leptirice. Otkidajte i
unitavajte plodove sa znacima oteenja. Pogledajte i Kajsije (sledea strana).
278
ORGANSKA BATA
kajSije
Iako su veoma ukusne, kajsije se ne gaje toliko esto kao breskve. To je verovatno zato to im je potrebno odgovarajue
zalivanje i duga, topla sezona rasta, to
znai mnogo rada. Ako moete da ispunite
te uslove, isplatie vam se. Lako moete
da gajite i samo jedno stablo kajsije. Sezona traje od sredine do kraja leta.
Za razliku od veine voa o kom je dosad
bilo rei, kajsijama odgovara blago bazno
zemljite. Dobra oceditost je neophodna,
naroito na teim zemljitima. Prevremeno
izumiranje stabla, vrsta bolesti kajsije, ee napada u hladnim, vlanim zimama i na
prevlaenom zemljitu.
Kajsije cvetaju krajem zime. Zato je
uobiajeno, osim u toplim predelima, da se
gaje kao lepeze uz osunani zid koji titi
cvetove od mraza. Tamo gde su mrazevi u
vreme cvetanja retki, mogu da se gaje kao
izdvojena stabla sa otvorenom kronjom.
kupovina sadnica
Pridravajte se optih saveta za jabuke i
ljive (str. 263 i 272). Sve sorte kajsija se
samooprauju. U prodaji je vie korenskih
podloga (videti tabelu na sledeoj strani).
Priprema i sadnja
Kao za breskve (videti stubac sa leve
strane).
Oblikovanje drvea
Za formiranje kronje sa otvorenom sredinom, pridravajte se saveta koji su dati
za azijske kruke (videti str. 269-272) da
biste stvorili osnovnu strukturu i odravali
zasad. Za lepeze, drite se uputstava za
ljive (videti str. 273). Plodovi se formiraju
na osnovi jednogodinjih izdanaka, kao i
na starijim granama.
Lepeze Kad se lepeza formira, pridravajte se saveta za ljive u vezi s orezivanjem i usmeravanjem novih i bonih izdanaka koji rastu iz osnovne strukture. Uk-
279
GAJENJE VOA
lonite sve izdanke koji rastu u smeru ograde ili zida. U hladnim predelima prilino je
esta pojava bolesti prevremenog izumiranja stabla. im je uoite, oreite stablo do
zdravog tkiva i leti usmeravajte rast novih
izdanaka.
Posle vie godina, dugaki i zbijeni krakovi treba da se skrate, prorede ili uklone,
rezanjem ukoso nagore.
Opraivanje
U hladnijim predelima, runo opraivanje e pomoi formiranju plodova.
nega biljaka
izbor sorti
-
Alfred
Farmingdejl
Harglou
Murpark
zatita biljaka
Kajsije imaju sline tetoine i bolesti kao
breskve, ali su po pravilu zdravije i ne
obolevaju od kovrdavosti listova.
Najei problem kajsija je preuranjeno
izumiranje stabla, gljivino oboljenje koje
je ee u hladnijim predelima i na prevlaenom zemljitu. Cele grane se sue i
otpadaju, posle ega sok curi iz rane na
osnovi grane. Izbegavajte zimsko orezivanje i ostavite drvo da raste to vie da
biste smanjili dejstvo bolesti. Oreite sve
zaraene grane do zdravog tkiva.
Smea i siva plesan (botritis) uzrokuju
truljenje plodova. Uklonite zahvaene
plodove i oreite grane da biste poboljali protok vazduha. Smea plesan izaziva
uvenue cvetova i prevremeno izumiranje
stabla.
tetoine i bolesti manji su problem na
zemljitu koje je dobro odravano, u bati
koja privlai njihove prirodne neprijatelje.
SmOkve
Iako izgledaju egzotino, smokve nisu
teke za gajenje. Glavni problem u hladnijim predelima jeste da im se ogranii bujnost i podstakne raanje plodova. U sredozemnoj klimi smokve mogu da raaju
dvaput godinje, ali u hladnijim uslovima
raaju jednom. Ako su leta kratka i hladna, rod nije uspean. Nije im potrebno opraivanje, jer se cvetovi formiraju u embrionima plodova i samooplouju se.
kORenSke PODlOge
Korenska podloga
Rast
Konana visina
4,2 - 4,5 m
Razmak
Sv. Julijan A
Polubujan; pogodna je za
lepeze i bunove
4,5 - 5,5 m za
bunove i lepeze
Mladica breskve
6-8m
5-6m
Mladica kajsije
7,5 - 9 m
5,5 - 7 m
280
ORGANSKA BATA
ne 60-90 cm, ije su strane obloene betonskim blokovima ili ciglom. Dubina treba
da bude 60 cm, a dno prekriveno kamenjem u sloju od 30 cm. S takvim ogranienjem, drvo raa mnogo obilnije. U toplim,
suvim predelima takav postupak nije potreban. Smokve mogu da se gaje kao iz-
izbor sorti
- Smea turska
- Bela marsejska
ORezivanje i OBlikOvanje
Smokva kao bun
Prilikom
orezivanja
Osnovna struktura formira se kao za Saveti za lepeze u zatvorenom ili na otvorenom prostoljivu oblikovanu kao sredinju vodi- ru gotovo su identini, ali smokvama koje se gaje u staklenicima potrebna je otvorenija struktura vie rairenih
lju (videti str. 273).
grana. Poetno orezivanje radi stvaranja osnovne strukture isto je kao za breskve i vinje (videti str. 275), ali
treba da se ostavi oko 30 cm razmaka izmeu grana.
Prolee Poto potpuno proe opasnost od mraza, ponite sistematski da uklanjate oteene, ukrtene ili loe
rasporeene grane i slabe i tanke izdanke. Uklonite sve
adventivne izdanke u nivou tla. Bez izuzetka oreite
stare grane koje su raale, tako da im ostane po jedan
pupoljak i podsecite vie jednogodinjih izdanaka blizu
sredine lepeze da biste podstakli rast novih grana.
Veite preostale neorezane bone izdanke u oblik lepeze, popunjavajui prostor na zidu, ali ostavljajui sredinu otvorenom. Ne dozvolite uspravan rast izdanaka u
sredini.
Do sredine leta Novi izdanci e izrasti du grana. Osim
na mestima gde je potrebno da se grane zamene, skratite sve izdanke tako da im ostane po pet listova. Na
skraenim izdancima formirae se zameci plodova koji
e narasti i sazreti sledee godine.
Jesen Uklonite sve nepotpuno formirane i nezrele plodove i na drvetu ostavite samo zametke plodova veliine zrna graka.
281
GAJENJE VOA
zatita biljaka
Smokve koje se gaje na otvorenom prostoru nemaju mnogo problema. Potrebna
im je zatita od ptica. U jesen zatitite zametke plodova od mraza ako je vremenskom prognozom najavljen. Uklonite sve
obolele plodove i listove; oreite sve uvele grane do zdravog tkiva.
Smokve koje se gaje u zatvorenom
prostoru ili na veoma toplim mestima na primer, uza zid - esto napadaju grinja
crveni pauk, titaste vai i druge tetoine iz staklenika. Redovno kontroliite biljke i unesite u staklenik odgovarajue bioloke agense suzbijanja tetoina. Orezujte grane i usmeravajte im rast tako da
formiraju otvorenu kronju koja e smanjiti opasnost od razvoja sive plesni.
Pokupite opalo lie i otpatke s drveta
krajem sezone i uklonite sve plodove koji
nisu sazreli (ali ne i zelene zametke plodova koji e sazreti naredne godine).
Za vie detalja, videti Problemi s biljkama, od A do , str. 397.
282
ORGANSKA BATA
leniCi
lokacija i zemljite
Lenici najbolje rastu na potpuno osunanim mestima i dobro oceditom zemljitu
s pH vrednou od 6 do 7. Iako je plodnost
zemljita neophodna, ako je prekomerna,
stabla postaju prevelika i ne raaju. Leska
je potpuno otporna, ali cveta izuzetno rano. Zato je neophodno da na mestu gde
ete gajiti lenik nema mraza. Plantae se
esto formiraju na obroncima i padinama
da bi se obezbedilo oticanje mraza.
Iako se leska oprauje vetrom, potrebna
joj je zatita od jakog vetra i prijaju joj ive
ograde koje funkcioniu kao vetrobrani.
kupovina sadnica
Zasadu (leskama) treba irok razmak;
kad dostigne konanu veliinu, jedna sadAko elite kvalitetne lenike koji se lako
beru, gajite drvo sa jednom formiranom
stabljikom.
Posle saenja
- Uklonite sve izdanke koji rastu ispod
povrine kako bi ostalo samo jedno glavno
stablo. Oreite sve izdanke na visinu od 45
cm iznad zemljita. Posle toga kruna e se
prirodno formirati iznad tog nivoa.
U narednim godinama
- Svake godine krajem leta prelomite
napola sve bone grane koje rastu tokom
tekue sezone i due su od 30 cm. Osta-
283
GAJENJE VOA
izbor sorti
Odlomljene grane
vite prelomljene delove da vise kao dodatna zatita od zime. Ovaj postupak, koji se
naziva brutiranje, smanjuje bujnost rasta, podstie formiranje enskih cvetova i
pomae sazrevanju plodova.
- Redovno orezujte sve izdanke koji izrastaju oko osnove stabla.
zatita biljaka
Leti se na liu javljaju gljivine pege i
pepelnica. Prekrijte zemljite temeljno i
zalivajte leske po veoma suvom vremenu. Otkidajte i odsecajte jako zaraene
listove i izdanke; u jesen pokupite sve otpatke s biljaka.
Obe vrste plamenjae lenika (istona i
zapadna) sasuuju grane. Zapadna uzrokuje male, etvrtaste pege na listovima,
koje u poetku izgledaju kao da su natopljene vodom, a kasnije postaju crvenkasto-smee. Na granama se formira i
gare. Zimi oreite zaraene grane. Starije biljke ree obolevaju od mladih.
Veliki problem lesaka u mnogim krajevima su veverice, koje beru zrele plodove.
Mlade lenike napadaju i crvi, koji u zrelim plodovima stvaraju okrugle rupe.
Obino je postotak napadnutih plodova
mali, pa ne zahteva posebnu panju.
- Zimi orezujte sve jake uspravne, oteene i brutirane grane na tri do etiri pupoljka.
- Orezivanjem dugakih grana i usmeravanjem njihovog rasta ka spolja odravajte visinu drveta koja je pogodna za branje.
Nega biljaka
Uklanjajte korov oko zasada i poetkom
jeseni prekrivajte zemljite slamom. Prekriva sklonite zimi. Svakog treeg prolea
dodajte dobro zgoreli stajnjak u koliini od
jednih kolica na 10 m2, a ee ako je rast
slab. Lenicima nije potrebno proreivanje.
Berba
Berba traje od kraja leta, kad su ljuske
plodova jo zelene, a jezgra sona, do sredine jeseni kad ljuske potamne, a jezgra
se uvrste i dobiju pun ukus. Plodovi koji
se poslednji oberu mogu da se uvaju do
sredine zime. Lenici ne mogu dugo da se
uvaju jer se sue bre od drugih vrsta jezgrastog voa. Za krae periode, drite ih u
friideru.
285
Pele
Boraina, vlaac, medunika, alfija, timijan, eljika, nana
Korisne insekte
Neven, komora, hajduka trava, maslaak, anelika, korijander, povrati, vrati
Leptire i moljce
Nourak, maja metvica, konoplja, petrovac, odoljen, lavanda, podbel, potonjak
Ptice
Mak, rua, eljika, zova, glog
Indeks obinih i botanikih naziva nalazi se na
str. 290.
286
ORGANSKA BATA
287
288
ORGANSKA BATA
Nametljive vrste
- Ljoskavac
- Gavez
- Metljika
- Nana
- Sapunjaa
- Metvulja
- Ren
- Vrati
Bujne vrste koje se same rasejavaju
- Vlaac
- Nourak
- Vrkuta
- Matoina
- ehulja
- eljika
- Podbel
- Jurnica
- Povrati
- Neven
- Boraina
Indeks obinih i botanikih naziva nalazi se na
str. 290.
Osvajaica rubova
Boraina, s krupnim,
jakim rozetama listova,
nametljiva je biljka koja
se sama rasejava. Iako je
veoma lepa, gui manje
susede.
289
VLAAC
Otporna viegodinja biljka, visoka 30 cm. Koriste
se i listovi i cvetovi. Ruiasti cvetovi privlae pele.
Idealna lokacija Osunano, vlano, plodno zemljite, ali podnosi i senku i veinu drugih vrsta zemljita.
Gajenje Dodajte zemljitu pre sadnje obogaiva
srednje klase plodnosti. Posle cvetanja oreite na 5
cm da biste podstakli nove izdanke. Sejte krajem
prolea. Podelite grupe koje su se primile u prolee
ili jesen.
PERUN
Dvogodinja biljka. Prilino otporan, ali mu je zimi
potrebna zatita u hladnijim predelima. Visok je do
30 cm. Postoje sorte s kovrdavim i ravnim listovima.
Idealna lokacija Delimina senka i vlano, plodno
zemljite. Dobro uspeva u saksijama.
Gajenje Sejte u vieelijske plitice na blagoj temperaturi (idealno 18 C) ili direktno u zemlju, kad se zagreje. Sejte u prolee i leti ako elite letnju berbu, a
krajem leta ako elite da ga gajite zimi u zatvorenom
prostoru. Napadaju ga argarepine muve i virusi.
BOSILJAK
Osetljiva viegodinja biljka koja se gaji kao jednogodinja. Visina joj je 30-45 cm. Sorte variraju u veliini listova, boji i ukusu.
Idealna lokacija Staklenik, plastenik ili osunano,
zaklonjeno mesto na otvorenom. Siromano, dobro
ocedito zemljite. Uspeva i u saksijama.
Gajenje Sejte u zatvorenom prostoru krajem prolea i poetkom leta na 13C. Dodajte zemljitu pre
sadnje obogaiva srednje klase plodnosti. Otkidajte vrhove bunastih izdanaka; uklanjajte cvetove da
biste podstakli rast listova
LOVOR
Zimzeleni bun ili malo drvo. Osetljiv na mraz, naroito dok je mlad, a posebno sorta sa zlatnim listovima, aurea. Visine je 3-6 m. Moe da se orezuje.
Dobar je za topijarne forme.
Idealna lokacija Zaklonjeno, osunano mesto na siromanom, dobro oceditom zemljitu. Uspeno se
gaji u saksijama.
Gajenje Svakog prolea kad sadite i prekrivate
zemljite dodajte zemljitu obogaiva srednje klase
plodnosti. Orezujte leti po potrebi. Zatitite biljku na
290
ORGANSKA BATA
Gajenje Orezujte posle cvetanja. Oiljavajte u prolee ili uzimajte reznice poetkom leta. Puzavi timijan moe da se deli.
ALFIJA
Zimzelen bun. Visoka je 60-90 cm. Postoje mnoge
sorte, ukljuujui ljubiaste i arene. Cvetovi privlae pele.
Idealna lokacija Osunana. Siromano, lako, dobro
ocedito zemljite.
Gajenje Orezujte u prolee. Ne preivi uvek zimu,
zato uzimajte reznice. Osetljiva je na pepelnicu. U
prolee i poetkom leta uzimajte reznice od novih
izdanaka.
ESTRAGON
Viegodinja biljka. Visoka je 60 cm. Popularan je
kao dodatak vinskom siretu. Ima blai ukus od
ruskog estragona, koji je nametljiv.
Idealna lokacija Osunana, na lakom, dobro oceditom, siromanom zemljitu. Ne podnosi prevlaenost.
Gajenje Uklanjajte cvasti da biste podstakli rast
listova. Zimi zatitite koren od vlage. Ne moe da se
gaji iz semena. U prolee ga delite ili uzimajte
korenske reznice.
291
Bujne vrste, kao to su nana ili gavez, mogu da se orezuju do zemlje dva ili tri puta
u toku sezone, bez bojazni da e im to
smetati.
kada da berete
Ne berite viegodinje biljke pre nego
to se prime. To je obino tokom ili posle
druge godine rasta. Nikad ne berite biljke
koje izgledaju slabo ili se bore da narastu.
292
Veina lisnatih zainskih i lekovitih biljaka dostie najjai ukus neposredno pre otvaranja cvetova. Posle toga, tekstura i
ukus listova menjaju se jer biljka usmerava energiju na razvoj cvetova i semena.
Uklonite sve cvetove da biste produili proizvodnju novih listova, osim ako ne gajite
biljku zbog cvetova ili semena.
Zainsko i lekovito bilje koje se sui treba da se bere sa to manje vlage. U idealnom sluaju, to treba da bude po suvom,
toplom, ali ne i previe sunanom vremenu. Idealno doba dana je posle isparavanja none vlage, ali pre nego to sunce
izazove isparavanje osetljivih eterinih
ulja. U veini sluajeva to je otprilike sredina prepodneva, zavisno od klime i vremenskih uslova.
Uvek kad seete koristite otre makaze
za orezivanje da biste izbegli nepotrebno
oteivanje ostatka biljke. Ono to oberete skupljajte brzo, i odmah unesite u prostoriju da biste smanjili slabljenje ukusa i
kvaliteta.
Priprema zainskih i lekovitih
biljaka za uvanje
Suenje je odlian nain uvanja zainskog i lekovitog bilja izvan sezone. Mnogi
listovi i seme savreno zadravaju ukus
kad se osue, a ako se pravilno uskladite
mogu da traju do godinu dana. Obezbeivanje idealne temperature i provetravanja
za suenje pojedinanih biljaka nije lako u
kunim uslovima, a moda e i delimino
izgubiti ukus i boju. Neke biljke ne zadravaju dobar ukus kad se osue, i najbolje ih
je koristiti svee ili konzervirane na neki
drugi nain (videti sledeu stranu). Sav
materijal proverite paljivo pre suenja i
odbacite sve obolele ili oteene delove.
Postoje dva glavna naina suenja biljaka: vezane u bukete ili rasprostrte po ravnim povrinama. U prodaji su i elektrine
suilice. Koji god nain da primenjujete,
najbolje je da svaku vrstu suite zasebno,
jer se ne sue za isto vreme. Odaberite zatamnjeno, isto, suvo, dobro provetreno
mesto, bez praine i insekata. Uvek suite
ORGANSKA BATA
293
Jednostavna meavina
- Ruine latice
- Cvetovi i listovi lavande
- Listovi matoine
- Latice nevena
Koristite jednake koliine ovih suenih biljaka. Izmeajte ih i ostavite u iniji ili zatvorenoj posudi. Kako aroma polako slabi,
dodajte po nekoliko kapi aromatinog
ulja po vaem izboru da biste obnovili
miris.
Vreica za oputajuu kupku
- 1 kaika cvetova kamilice
- 1 kaika cvetova lavande
- 2 kaike ovsene ili kukuruzne prekrupe
Dobro izmeajte sastojke pa ih stavite na
sredinu etvrtastog komada pamune
tkanine ili velike platnene maramice. Skupite ivice i veite trakom ili kampom.
Okaite vreicu tako da je preliva mlaz
tople vode kojim punite kadu. Takoe,
moete da je koristite i kao suner za kupanje, koji isputa oputajui, mleni sok
od ovsene ili kukuruzne kae.
Vreica za osveavanje posteljine ili
odee
Napravite malu vreicu od fine pamune
tkanine. Napunite je jednakom koliinom
suenih biljaka koje moete da birate sa
ovog spiska po sopstvenom ukusu (moete da koristite i cvetove i listove).
- Lavanda
- Pelen
- Ruzmarin
- Santolina
- alfija
- Metvica
- Matoina
294
Stavite iseckane ili izgnjeene biljke u iniju i sipajte vinsko sire preko njih. Prekrijte iniju i ostavite da stoji oko 2 sedmice da bi sire upilo aromu, vodei rauna
da biljke sve vreme budu potopljene. Procedite meavinu kroz pamunu tkaninu ili
filter za kafu i proverite kakav joj je ukus.
ORGANSKA BATA
gajenje povra
Povre je logian poetak za sve koji ele
da preuzmu kontrolu nad onim ime se hrane
Nema snanije veze sa ivim zemljitem,
zemljom i godinjim dobima od hrane koju
ste sami posejali, proizveli i ubrali. Povre
moe da se gaji maltene svuda - nije neophodno imati tradicionalnu batu da bi se
proizvodila sigurna, zdrava hrana. Gajenje
nekih vrsta povra daje brze rezultate - na
primer naklijala semena - i moe se jesti
ve posle nekoliko dana. Veina moe da
se ubere za nekoliko sedmica ili meseci,
mada nekim vrstama treba vie vremena
da ponu da raaju. Kako se znanje i iskustvo u gajenju povra poveavaju, logino, sledi elja za gajenjem voa. Ako vam
je i jedno i drugo novo, pametno je poeti neim manjim i postepeno iriti vidike o
ishrani.
Organsko gajenje povra je pozitivno,
snano, ispunjavajue i (za neke) duhovno
iskustvo. Ono nam, pre svega, prua duboko zadovoljstvo, uitak i predstavlja temelj naeg postojanja, a uz to je veoma
korisno za zdravlje. Zajedniko uivanje u
proizvodnji hrane predstavlja najlaki put
prevazilaenja klasnih, rasnih i kulturolokih prepreka. Biljke bilo koje vrste mogu
da zblie ljude i njihove zajednice, ali nijednoj vrsti to ne uspeva tako dobro kao
biljkama koje jedemo. Koliko god hrane
odluite da proizvedete i sa kojim se god
ogranienjima sretnete, organsko gajenje
Hrana za duu
Ako gajite povre u privatnosti svog dvorita, to praenje rasta sopstvenih proizvoda sve do berbe pruie vam mir, zadovoljstvo i zdrav predah od stresa i problema iz svakodnevnog ivota.
barem malog dela povra koje jedete zadovoljava i vie od fundamentalne ljudske
potrebe da se hranite zdravim, sveim i
nezagaenim proizvodima. Ovo je takoe
jedan vid vaeg sopstvenog uticaja na iru
okolinu.
ira slika
Mnoge vrste voa i povra putuju hiljadama kilometara du planete pre nego to
stignu do cilja. Transport se esto vri avionom, potom motornim vozilima i pri tom
se troe velike koliine fosilnih goriva koja
doprinose zagaenju atmosfere i dovode
do globalnog zagrevanja.
Kilometraa koju preu navodno svei
proizvodi moe biti ogromna, to dovodi
do toga da se velika koliina hrane jede
daleko od mesta na kojem je proizvedena.
Biljne vrste koje se gaje da budu otporne
na dugo putovanje - a ne zbog hranljive
vrednosti i ukusa - direktan su nusproizvod
zato da proizvodite sopstvene
organske proizvode?
- Proizvodi su sveiji.
- Dobijate proizvode koje ne moete da
kupite.
- Bolji ukus i vea hranljiva vrednost.
- Pozitivna aktivnost koja vas ispunjava i
doprinosi zdravom ivotu.
- Pomae da se budue generacije poduavaju o poreklu hrane.
- Pomae da se izgrade zajednice.
- Viestruke prednosti za ivotnu sredinu.
- Kontrola nad onim to jedete.
- Moete to da radite bilo gde.
- Bolje je za prirodu.
296
irenja monokultura po svetu, ali i globalizacije. Ovi rastui sistemi skoro potpuno
zavise od visokog utroka neobnovljivih izvora energije, mineralnog ubriva i singenetski modifikovani organizmi
(g.m.O.)
Svi organizmi sadre gene koji prenose
model tog odreenog organizma s jedne
generacije na drugu. U prirodi, vrste koje
nisu srodne ne mogu da se razmnoavaju
i stoga riblji geni nikad ne bi mogli da
postanu deo neke biljke, ali ova bizarna
ideja danas je stvarnost. Genetski inenjering (G.I.) omoguio je prenos genetskog materijala s jedne vrste na drugu.
Karakteristike koje nosi novi gen postaju
deo novog organizma. Na pnmer, pirina
obogaen vitaminom A ima gene zelenkade.
Vana etika i bezbednosna pitanja proistiu iz upotrebe G.M.O. Iako su oni koji
ih razvijaju, kao i neki drugi, zadovoljni
bezbednou ove tehnologije za ljudsko
zdravlje i ivotnu sredinu, mnogi se ne
slau s tim. Zbog toga genetski modifikovane biljne i ivotinjske vrste nisu prihvatljive u organskom gajenju.
Genetski modifikovani proizvodi poeli
su da se upotrebljavaju veoma brzo, bez
opsenog testiranja, na osnovu pretpostavke da su slini nemodifikovanim vrstama. Meutim, ovaj proces podrazumeva
stvaranje genetskih kombinacija koje ne
bi mogle nastati prirodnim putem. Kad se
te kombinacije nau u prirodnoj sredini
geni e bespovratno pobei s genetski
modifikovane vrste preko bakterija u
zemljitu ili uz pomo opraivanja. Kakav
e biti ishod kad ti geni postanu deo divljih biljnih vrsta, moemo samo da nagaamo.
Dok piemo ovaj tekst genetski modifikovani proizvodi su postali dostupni batovanima, a na pomolu su novi mirisi i
biljne vrste udnih boja, kao to su plavi
karanfili i rue, kao i trava koja ne mora
da se kosi. Ove novine mogu da nas kotaju vie nego to moemo i da zamislimo.
ORGANSKA BATA
297
GAJENJE POVRA
Bogata batina
Ouvanje i odravanje onog to je najbolje iz prolosti za budue generacije neraskidivo je povezano s organskim batovanstvom. Mnogo nasleenih kultivisanih
vrsta povra rezultat je selektivnog ukrtanja vie generacija unazad i naroito su
pogodne za gajenje u jedinstvenim uslovima odreenog lokaliteta. Ouvanje ovakve
genetske raznolikosti osigurava bogat i
raznovrstan genetski materijal za budue
ukrtanje, dok nam istovremeno daje i zadivljujui uvid u globalnu povrtarsku batinu.
napravite mesta za hranu
Organsko povre moe da se gaji praktino na bilo kom osunanom mestu. U
razvijenom svetu veina ljudi ivi i radi u
gradovima gde je prostor obino veoma
skup, ali to ne mora da bude prepreka za
proizvodnju sopstvene hrane. Gajenje povra u ogranienom prostoru ponekad
zahteva odreen stepen snalaljivosti i dovitljivosti, ali uspeete uz pomo strpljenja, iskustva i volje da nauite neto novo.
Ideja o zadovoljavanju svih potreba i dalje je neostvaren san. Potpuna samodovoljnost, osim to se doivljava kao osobenjatvo i ekscentrinost, za veinu nije
praktina.
Bilo da gajite sveu salatu u saksiji na
prozoru, ili ste posadili obilje jestivih biljaka u svojoj bati, napravili ste vaan korak
koji je dobar i za vas i za svet koji vas okruuje.
298
ORGANSKA BATA
Priprema zemljita
Moda ve imate raskreno pare zemljita pogodno za gajenje povra, ali ako to
nije sluaj, postoje razne organske metode za pripremu zemljita. Moete da raskrite deo travnjaka, povadite biljke iz cvetnih leja ili upotrebite mal (nanos od sitno
iseckanih grana drvea) koji onemoguava
prodor svetlosti kako biste raistili parcealat i oprema
Isprobajte alat pre nego to ga kupite kako biste procenili ta vam najvie odgovara. Sledee osnovne alatke e vam olakati poslove u bati.
- Posude za kompost i kompost od lia za reciklau zelenog otpada i proizvodnju
poboljivaa zemljita.
- Batenske vile - za negu, vaenje korenastih biljaka, rastresanje zemljita, kao i
pomeranje i meanje krupnog organskog
materijala sa zemljitem.
- Motika - za povrinsku obradu, pravljenje rupa za seme, nasipanje zemljita,
povrinsko okopavanje u zavisnosti od
vrste zemljita.
- Ploice za natpise - za obeleavanje vrsta i datuma.
- Grabulje - za razbijanje i ravnanje zemljita, pripremu rupa za sejanje, zatrpavanje zasejanih rupa.
- Aov - za kopanje, negu, dubinsko riljanje. Koristite aov s manjom glavom ako
imate problema s leima.
- tapovi, ica - za formiranje redova.
- Aovi - za runo plevljenje i pravljenje
rupa za sejanje.
- Kanta - za zalivanje.
- Runa kolica - za skupljanje i prenoenje krupnog materijala.
299
GAJENJE POVRA
Rasporedite berbu
Veina povra posejanog na prolee
spremna je za berbu od poetka leta do
kasne jeseni. Izbor useva i vrsta, kao i razliito vreme sejanja i saenja, pomae
vam da izbegnete preobilnu berbu leti i
rasporedite vreme berbe na dui vremenski period. U hladnim podnebljima gajite
povre pod zaklonom i koristite zatitne
ograde kako biste produili period berbe.
(Videti Batovanstvo u staklenicima, str.
215-232).
gladni period
U hladnim podnebljima period od kraja
zime do kraja prolea tradicionalno je poznat pod nazivom gladni period jer u to
vreme u bati nema mnogo ta da se bere.
Kako biste obogatili ovaj neplodan period,
gajite povre koje je dovoljno otporno da
izdri zimu uz pomo zaklona, na primer
praziluk ili kelj, ili povre koje izuzetno brzo sazreva ako ga posejete poetkom prolea, na primer rotkvice i rasad zelene salate.
Jedna od tekoa je ta to povre kojim
treba da ispunite gladni period mora da
bude u zavrnoj fazi rasta polovinom leta,
kad je zemljite jo pod letnjim usevima. U
tom sluaju posadite letnje useve na manjem prostoru, ili pokuajte da posejete
manje letnje useve kao meuuseve u
kombinaciji sa zimskim usevima (za vie
informacija o meovitoj sadnji videti str.
324).
izbor kultivisanih vrsta
Neke vrste povra, kao to su kupus (videti okvir na sledeoj strani), argarepa,
karfiol, praziluk, zelena salata, crni luk i
graak imaju razliite varijetete za razliita
godinja doba; neke vrste raaju tokom
cele godine. Kulture za koje se kae da su
brze ili rane naroito su korisne za sejanje poetkom ili krajem sezone rasta jer
su spremne za berbu bre od obinih vrs-
300
ORGANSKA BATA
Perun
Salata iz rasada
Brokule
Zimski kupus
Zimski karfiol
Zimski spana
- Proleni kupus Posejte ga u kasnu jesen; rasadite ga i stavite u zatien prostor tokom zime; uberite ga krajem prolea ili poetkom leta. Pogodne sorte: rani
dersi vejkfild, grenadin.
- Letnji kupus Posejte ga sredinom ili krajem prolea; rasadite ga poetkom leta;
uberite ga krajem leta ili poetkom jeseni. Pogodne sorte: danski okrugli, zlatno jutro.
- Zimski kupus Posejte ga sredinom ih
krajem prolea; rasadite ga sredinom leta; u podnebljima s umerenom klimom,
uberite ga od kraja jeseni do kraja zime.
Pogodne sorte: brzi okrugli, sanibel,
savojski as.
GAJENJE POVRA
301
302
ORGANSKA BATA
GAJENJE POVRA
303
304
ORGANSKA BATA
305
GAJENJE POVRA
PlODOReD
Plodored je praksa koja podrazumeva
gajenje srodnog povra na razliitom
mestu na parceli iz godine u godinu. Povre iz iste botanike familije (detaljan opis
sledi) podlono je istim bolestima i tetoinama. Na primer, patrnak pripada istoj
familiji - Apiaceae - kao argarepa, i takoe je omiljena poslastica argarepinoj muvi.
Neke vrste srodnog povra mogu lako
da se prepoznaju: sve vrste graka i pasulja pripadaju istoj familiji, kao i crni luk,
kozjak i beli luk. Ali delovi biljke koji se
jedu - njihov oblik i ukus - nisu uvek dobar
pokazatelj za odreivanje. Na primer, prokelj oigledno pripada, zajedno s kupusom, familiji Brassicaceae, ali istoj familiji
pripadaju i broskva, rotkvica i repa. S druge strane, cvekla je srodna spanau i blitvi. Ponekad se porodina pripadnost vidi
tek kad biljke procvetaju; cvetovi familije
Solanaceae - paradajza, krompira, paprike
i patlidana - veoma su slini (videti str.
317).
Ako se lanovi iste familije gaje na istom
mestu iz godine u godinu, poveava se
mogunost da se tetoine i bolesti u zemljitu trajno nastane. Na malim parcelama
pomeranje povra samo nekoliko metara
dalje moda nee imati uticaj na suzbijanje tetoina i bolesti, ali ipak je korisno
zbog drugih prednosti.
- Raspoloivost hranljivih materija Razliite vrste povra imaju drugaije potrebe
za hranljivim materijama i stoga njihovo
pomeranje spreava siromaenje zemljita
na jednom mestu, to omoguava da se
ono najbolje to je mogue iskoristi.
- Nega zemljita Za neke useve, da bi
uspeli, potrebno je da se prihranjuje zemljite; drugi dobro koriste hranljive materije koje su ostale posle prethodnog useva.
Gajite useve koji imaju sline potrebe zajedno kako biste mogli na odgovarajui
nain da tretirate zemljite za njih. To zna-
306
i da svi delovi povrtnjaka imaju isti tretman dok traje jedan plodored.
- Suzbijanje korova Neke vrste povra,
kao to su bundeva i krompir, imaju lie
koje odbija korov i lako se pleve. Druge,
kao to su crni luk i argarepa, tee je pleviti jer nemaju prednosti u borbi protiv
korova. Naizmenino sejanje ovakvog povra pomae da se korov dri pod kontrolom.
- Struktura zemljita Korenje biljaka nalazi se na razliitim nivoima u zemljitu.
Naizmenino sejanje povra sa plitkim i
dubokim korenjem pozitivno utie na
strukturu zemljita.
koliko traje plodored?
Tri do etiri godine uobiajeni su preporueni minimum za plodored, ali svakako
moe da traje i due. Ako znate da vae
zemljite ima ozbiljan i dugotrajan problem, kao to su nematode, trule korena ili
kupusna kila, moda e biti potreban znatno dui plodored da bi se osetljive vrste
uspeno gajile.
Planiranje plodoreda
Isplanirajte plodored prema vrstama
povra koje elite da gajite, ili za poetak
koristite primere na str. 307-309. Zapamtite da ne morate da gajite iste vrste povra svake godine, iako ete sigurno imati
omiljene kulture koje ete eleti da ponovite.
- Napravite spisak povra koje elite da
gajite preko cele godine i grubo odredite
koliinu.
- Grupiite povre prema botanikoj familiji (videti detalje na str. 310-318).
- Nacrtajte plan parcele. Podelite parcelu na jednake delove prema duini trajanja
plodoreda. Ako gajite povre na vie mesta u bati, tretirajte svako mesto posebno
menjajui usev svake godine dok traje plodored. Rasporedite povre po podeljenoj
parceli vodei rauna da pripadnici iste familije ostanu zajedno. Ako jedna familija
ne moe da ispuni oznaen prostor, poku-
ORGANSKA BATA
307
GAJENJE POVRA
308
ORGANSKA BATA
Prva godina
1 4
2 3
Druga godina
2 1
3 4
Trea godina
3 2
4 1
GAJENJE POVRA
... kako biste napravili mesta za pasulj pritka. Luk posejan na prolee sustii e svoje zimske roake. Posle posejte grahoricu
kako bi naredne godine bilo dovoljno azota
za kupusnjae; stavite na jesen kre ako je
potreban zemljitu.
309
310
BRaSSiCaCeae Familija
kUPUSnjaa
Predstavnici familije
- Bela slaica* (Sinapsis alba)
- Rukola** (Eruca vesicaria)
- Brokule (Brassica oleracea grupa italica)
- Prokelj (Brassica oleracea grupa gemmifera)
- Kupus (Brassica oleracea grupa capitata)
- Karfiol (Brassica oleracea grupa botrytis)
- Kineski kupus (Brassica rapa grupa pekinesis)
- Krecava salata* ** (Lepidium sativum)
- Brassica napus
- Ratan (Brassica oleracea grupa acephala)
- Keleraba (Brassica oleracea grupa gongylodes)
- Mizuna** (Brassica rapa var. nipposinica)
Brassica hirta **
Brassica juncea **
ORGANSKA BATA
Predstavnici velike i raznolike familije kupusnjaa gaje se zbog listova, glavica, korena, stabla ili izdanaka. Odgovaraju im
hladni, vlani uslovi i veoma su hranljivi i
bogati mineralima i vitaminima. Mnogo povra koje se konzumira i dobro je poznato
u zapadnom delu sveta, na primer karfiol
i kupus, pripada familiji kupusnjaa; tu
spada i povre orijentalnog porekla kao
to su kineski kupus i mizuna. Neke vrste,
na primer lisnati kelj, brokule s mnogo gla-
311
GAJENJE POVRA
Upoznajte familiju
Svi lanovi ove raznolike grupe, u koju
spadaju jednogodinje, dvogodinje i viegodinje biljke, na kraju e razviti isti
karakteristian cvet sa etiri latice rasporeene u obliku krsta.
Neke vrste kupusnjaa mogu da se beru
skoro u bilo koje doba godine. Ovi lisnati
usevi podrazumevaju lisnati kelj (1) i zimski (2), proleni (3) i letnji kupus (videti
str. 300). Jedu se mlade glavice brokula
kalabreze, karfiola (4) i brokula s mnogo
glavica. Kelj pupar du visokog stabla
razvija male glavice koje lie na kupus.
Krecava salata, slaica, rotkvica i brassica napus koriste se kao izdanci i mnoge
mogu da se jedu jo kao mladice. Viegodinja kupusnjaa ratan gaji se zbog
vrstih izdanaka koji se beru od sredine
do kraja zime. Keleraba ima vrstu sonu
debelu stabljiku. Rotkvica moe da se gaji i zbog njenih pikantnih mahuna.
Usevi koji se gaje zbog korena ukljuuju broskvu, repu i rotkvice. Prolene i letnje rotkvice obino imaju mali koren,
osim dugih belih japanskih rotkvi. Zimske
rotkvice su mnogo vee.
Orijentalne kupusnjae kao to je kineski kupus i smea slaica rastu brzo i daju
ukusne hranljive listove i izdanke koji su
dobri za salatu i brzo prenje.
Neke kupusnjae imaju karakteristian
ukus koji podsea na senf, ali druge, kao
to su keleraba i brokule imaju neniji
ukus. Mnoge mogu da se jedu presne,
kao i kuvane ili iz turije.
Kupusnjae moda nisu pravi izbor za
ukrasnu batu, ali neke izgledaju veoma
atraktivno. Crveni, kovrdavi i reckavi
lisnati kelj moe zimi da izgleda veoma
upeatljivo. Keleraba, zelena ili ljubiasta,
esto predstavlja interesantan dodatak
bati, dok pepeljastozeleni kupus ili karfiol mogu da budu savrena pozadina za
jednogodinje biljke jarkih boja. Orijentalna vrsta brassica juncea i neke vrste
minijaturnog kupusa mogu da se upotrebe za oiviavanje leja.
312
ORGANSKA BATA
zatitite useve. Bela trule (u sredini) napada lukovice i ponekad se zadrava u zemljitu vie od 20 godina. Pokuajte da ne zarazite zemljite i biljke i koristite plodored.
Kod lukove muve crvi se uvlae u lukovice.
Zatitite useve laganim prekrivaem.
Razliite gljivice mogu da napadnu lie luka. Plamenjaa luka (gore) esta je kada su
vlani uslovi; od njenih tamnih spora listovi
pocrne. Oistite zaraene delove i koristite
plodored. Narandaste mrlje od re luka
(dole) javljaju se leti. Moe da deluje opasno, ali biljke obino prerastu bolest na jesen
(videti slike u koloru na str. 463).
GAJENJE POVRA
toga se obino sadi na jesen. Kozjak takoe moe da se seje na jesen, a za ranu
berbu kasno leto je vreme za setvu japanskih varijeteta crnog luka.
zemljite i planiranje prostora
Pripadnici ove familije vole vlano, relativno plodno zemljite. Izbegavajte obilno
prihranjivanje koje pospeuje razvoj bolesti i smanjuje trajanje skladitenja. Dovoljno je zemljite koje je prihranjeno za prethodne useve kao to su krompir ili kupusnjae. Na siromanijem zemljitu praziluku
e koristiti ubrivo srednje do visoke hranljivosti.
Crni luk i praziluk dobro podnose razliite varijante rasporeivanja biljaka (videti
st 321), to moete da iskoristite da biljka
dostigne veliinu koja vam odgovara. Tanki, ukusni praziluk moe da se gaji na rastojanju od samo 5 cm.
CUCURBitaCeae - Familija
tikava
Predstavnici familije
- Tikvica, bundeva, letnja tikva (Cucurbita
pepo)
- Krastavac, kornion (Cucumis sativus)
- Lufa (Luffa cylindrica)
- Dinja (Cucumis melo)
- Bundeva, muskatna bundeva, zimska
tikva (Cucurbita maxima, C. moschata ili
C. Pepo)
- Lubenica (Citrullus lanatus)
Predstavnici familije tikava obino su
bujne biljke velikog upadljivog lia i utih
cevastih cvetova. Potrebno im je mnogo
prostora. Varijeteti koji imaju vree mogu
Oaravajui plodovi
Sve tikve, ak i obine batenske tikvice
upeatljivo izgledaju. Tikve se javljaju u
najrazliitijim oblicima, od blistave svetiljke kao to je atlantski din, do osobene, prema unutra zamotane Turinove
kape.
313
da se usmere i da se penju po luno postavljenim granicama ili uz mreu. bunasti varijeteti se manje granaju.
Ova familija najvie se gaji zbog plodova
koji mogu da se jedu i dok su mladi i kad
sazru. Plodovi su predivnih boja, oblika i
veliina. Jestivi su i cvetovi i semenke. Sve
vrste su osetljive jednogodinje biljke kojima su potrebni topli uslovi da bi se razvijale. U hladnim podnebljima tikvice, bundeve, tikve i krastavci mogu raati na otvorenom ako rastu na toplom i presauju
se u toplo zemljite, posle mrazeva. U toplijim regionima mogu da se seju direktno u
zemljite na otvorenom. Dinjama su potrebni topli uslovi i nekad treba da se gaje
u hladnom stakleniku ili ramu. Krastavcima
takoe prijaju topli vlani uslovi u stakleniku ili plasteniku. Krastavci, tikvice i letnje
tikve jedu se mladi i redovno se beru kako
bi biljke nastavile s raanjem. Obino su
blagog ukusa. Dinje se beru kad su zrele,
a bundeve i zimske tikve ostavljaju se da
sazru na biljci kako bi dobile debelu koru
zbog skladitenja. Neke su sone i blagog
ukusa, dok su druge mesnate i imaju sna-
314
PaPiliOnaCeae - Familija
lePtiRnjaa
Predstavnici familije
- Lucerka* (Medicago sativa)
- Povrtarski zvezdan (Lotus tetragonolobus)
- Bob (Vicia faba)
- Detelina* (Trifolium spp.)
- Grahorica* (Vicia sativa)
- Piskavica* (Trigonella foenum-graecum)
- Krmni bob* (Vicia faba)
- Ukrasni graak (Dolichos lablab)
- Plava lupina* (Lupinus angustifolius)
- Graak (Pisum sativum)
- Mnogocvetni pasulj (Phaseolus coccineus)
- Boranija (Phaseolus vulgaris)
- Dunjica* (Medicago lupulina)
* Zelenino ubrivo
ORGANSKA BATA
315
GAJENJE POVRA
CHenOPODiaCeae Familija
lOBODa
Predstavnici familije
- Cvekla (Beta vulgaris podvr. vulgaris)
- Blitva (Beta vulgaris grupa cicla)
- Divlji spana (Chenopodium bonus-henricus)
- Lisnata cvekla (Beta vulgaris grupa cicla)
- Loboda (Atriplex hortensis Rubra)
- Spana (Spinacea oleracea)
Ova familija obuhvata i lisnate i korenaste useve kojima pogoduju topla i hladna
podneblja. Spana i loboda su pogodni
meuusevi koji se brzo razvijaju. Spana
je najbolje sejati na niim prolenim i jesenjim temperaturama jer po vrelom suvom
vremenu brzo precveta. Za stalan prinos
sejte po malo i esto.
Cvekle
Cvekla se gaji zbog sonog mesnatog
korena koji je obino tamnocrven, ali ima
vrsta sa zlatnoutim, belim i arenim korenom. Tamnozeleno i purpurno lie je dekorativno i moe da se koristi za jelo dok
je mlado, presno ili delimino obareno. Sitna cvekla koja brzo raste jede se kad dostigne veliinu 2,5 - 5 cm u preniku. Vei
Snane boje
Jake, tamne boje korena i lista (kao kod
ljubiaste blitve i spanaa) obeleje su
ove familije.
316
ORGANSKA BATA
koren glavnog useva skladiti se za upotrebu tokom zime. Kultivisane vrste koje ne
precvetavaju koriste se za ranu setvu.
aSteRaCeae Familija
glavOika
lisnate cvekle
Lisnata cvekla i blitva esto se meaju.
Prva ima velike listove umerenozelene boje; druga obino ima sjajne tamnozelene
listove s irokom istaknutom sredinjom
ilom koja se moe jesti kao zasebno povre. Boja centralne ile moe biti bela, uta,
narandasta, svetloljubiasta i jarkocrvena. Lisnata cvekla i blitva lako se gaje; manje su podlone precvetavanju od spanaa, nekoliko meseci mogu neprestano da
se beru i dobro podnose niske zimske temperature. Dve setve, jedna na prolee i
jedna na jesen, trebalo bi da budu dovoljne za rod preko cele godine.
Divlji spana, malo poznata viegodinja
biljka, stara je salatna biljka. Listovi mogu
da se beru poetkom godine; jedu se i
cvetni izdanci. Pogoduje joj kvalitetno bogato zemljite i delimino trpi hlad.
gajenje useva
Usevi iz ove familije vole plodno zemljite koje se ne isuuje lako. esto su ukljueni u plodored zajedno s korenastim povrem, na zemljitu koje je poboljano za
prethodne useve. Na siromanijem zemljitu prijae im mal od ubriva srednje
hranljivosti. Lisnata cvekla i blitva mogu da
se gaje u elijama za presaivanje, a za
cveklu je poeljno da se seme seje u grupi,
na jednom mestu (videti str. 323). Sve vrste mogu da se gaje u hladnom stakleniku
van sezone.
zatitite useve
S usevima iz ove familije ima manje problema, iako neki hoe da precvetaju u loim uslovima. Repina muva malo utie na
koren, ali e otetiti lisnati usev. Otkinite
oteeno lie i izgnjeite larve u tunelima. Kad je visoka vlanost, plamenjaa
moe da bude problem za mladi spana.
Predstavnici familije
-
317
GAJENJE POVRA
SOlanOCeae Familija
POmOniCa
Pripadnici familije
- Krompir (Solanum tuberosum)
- Paradajz (Lycopersicon esculentum)
- Paprika (Capsicum annuum grupa grossum)
- Ljuta paprika (Capsicum annuum grupa
Longum)
- Ljuta papriica (Capsicum frutescens)
- Patlidan (Solanum melongena)
Iako nije otporan na mraz, krompir dobro uspeva u hladnim podnebljima. Ostalim
pripadnicima ove familije - paradajzu, patlidanu i paprici - potrebni su topli uslovi i
dosta svetlosti. Ovo su popularni usevi za
gajenje u hladnom stakleniku ili plasteniku
(str. 223-224), ali seju se i u zatvorenom,
a potom presauju napolju kad uslovi budu primereni.
Uvek dosta krompira
Krompiru treba dosta mesta, ali se lako
gaji. Dobar je za skladitenje preko zime.
Krompir se sadi u vidu krtola. Uvek koristite proverene semenske krtole. Obino se seje na prolee; setva krajem leta uz
zatitu moe dati zimski usev (videti str.
226). Neke vrste krompira proizvode pravo
seme u malim plodovima koji lie na paradajz, ali ono se retko koristi za gajenje (i
otrovno je ako se jede).
Osetljivi plodovi
Samostalno gajen paradajz koji se ostavi da sazri na biljci boljeg je ukusa od svih
koje moete da kupite u prodavnici. Raznolikost vrsta koje su na raspolaganju batovanima opet je neverovatna - od bunaste biljke umerenog rasta koja se lako
gaji, do neodreenih vrsta koje mogu da
izrastu vie metara; od malenih plodova
veliine trenje, do onih koji sami mogu da
poslue kao itav obrok, crveni, uti, narandasti i zeleni. Paradajz moe da se gaji
318
ORGANSKA BATA
zatitite useve
Setva otpornih kultivisanih vrsta dobar je
nain da se krompir i paradajz zatite od
brojnih problema. Plamenjaa krompira,
koju izaziva gljivica, napada i paradajz i
moe da predstavlja veliki problem u
vlanim uslovima. Malo ta moe da se
uini kako bi se spreila. Rani usevi krompira izbei e je, ali uklanjanje svih potencijalnih izvora moe da odloi poetak
bolesti. Biolokim sredstvima mogue je
suzbijanje belih vai, obinog pauinara i
korenove vai. Videti takoe Problemi s
biljkama, od A do , str. 397.
aPiaCeae Familija
titOnOa
Pripadnici familije
- argarepa (Daucus carota)
- Korenasti celer (Apium graveolens var.
rapaceum)
- Celer (Apium graveolens)
- Komora (Foeniculum vulgare var. dulce)
- Hamburki perun (Petroselinum crispum
var. tuberosum)
- Perun (Petroselinum crispum)
- Patrnak (Pastinaca sativa)
- Vodena drezga (Sium sisarum)
- Krbuljica (Chaerophyllum bulbosum)
Ovo je grupa razliitih useva zasebnih
karakteristinih ukusa. Porodina slinost
vidi se kad procvetaju - sitni pojedinani
cvetovi formiraju cvetne glavice u vidu
mlenobelih kiobrana nalik na titove.
Cvetovi privlae korisne insekte.
argarepa i patrnak spadaju u tradicionalno korenasto povre; hamburki perun, krbuljica i vodena drezga manje su
poznati. Celer, lie i stablo korenastog celera imaju isti karakteristian ukus, kao i
kvrgavi koren korenastog celera koji se vie jede kao korenasti usev. Lukovice
(zapravo donji deo stabla) firentinskog komoraa su vrste kad su presne i ukusom
podseaju na sladi. Njegovo lepo meko
lie koristi se umesto obinog komoraa.
Najbolje je da se seje u drugoj polovini
leta jer raste najbre od ovih useva. Veini
ostalih useva treba mnogo vremena da
sazru. Perun se, kao zainsko bilje, esto
gaji s ovim vrstama povra.
gajenje useva
argarepa i patrnak su vrsti usevi koji
se seju direktno i preko zime mogu da ostanu u zemlji ili se skladite. Rana argarepa, koja bre zri, jede se presna. Oba
useva vole neto siromanije zemljite koje je prihranjivano za prethodne useve, na
primer kupusnjae. Ako je zemljite teko
319
GAJENJE POVRA
zatititi useve
Korenasti usevi nekad se ravaju u kamenitom zemljitu. Najvea tetoina za ovu
familiju je argarepina muva; njena larva
se hrani korenom svih pripadnika porodice. Bledi listovi obino se primete pre
nego to doe do oteenja korena.
Prepreke i pokrivanje redova najbolja su
zatita.
Itersonilia pastinaceae, bolest koja napada samo patrnak, pogorava se ako je
biljku napala i argarepina muva. Spreavaju je malo rastojanje izmeu biljaka i
dobra vlanost zemljita.
Trule korena napada ovu i nekoliko
drugih familija, naroito kad je zemljite
previe vlano. Na tom mestu bar etiri
godine nemojte gajiti biljke podlone trulei.
320
ORGANSKA BATA
321
GAJENJE POVRA
zagreva na prolee. Nepromoivi materijali, najlon, odrava zemljite suvim - u vlanim uslovima seme truli.
Ako sejete u leje (videti str. 327), cela
leja moe se ugrejati za ranu prolenu setvu pomou prekrivaa za redove (videti str.
231). Pokriva se podigne, seme se poseje u zagrejano zemljite (ili se posade mlade biljke) i potom se pokriva vrati na
mesto.
Proreivanje
Neke mladice moraju se ukloniti kako bi
druge mogle da se razvijaju. Proreujte
malo-pomalo i ostavljajte mladice jednu
do druge dok ne postignete eljeno rastojanje. Zalivajte pre i posle proreivanja. I
biljkama u rasadniku esto je potrebno
proreivanje pre presaivanja.
Presaivanje iz rasadnika
Dobro zalijte mladice pre presaivanja
kako biste to manje otetili koren. Biljke
Proreivanje argarepe
Veina biljaka treba da se proreuje ako
je seme uspeno proklijalo. argarepa se
seje na to veem razmaku kako bi se izbeglo proreivanje i tako spreio rizik od
napada argarepine muve. Biljke izvaene prilikom proreivanja (ali ne i argarepa) mogu da se iskoriste kao salata ili da
bi se popunili slobodni delovi parcele.
Presaivanje praziluka
Povre koje sporo raste, moe da se seje
u saksije ili elije dok se na parceli ne
oslobodi prostor posle berbe ranih useva.
Praziluk se moe gajiti u saksijama, plitkim koritima, ili gusto posejan u leju na
slobodnom paretu zemljita. Dobro ga
zalijte pre presaivanja u pojedinane rupe duboke 15 cm, na rastojanju od 15 do
23 cm. Stavite jednu biljku u svaku rupu,
ali nemojte da ispunjavate rupu zemljitem. Umesto toga najpre zalivajte biljke
kako bi se zemljite oko korena polako
sleglo.
kakO najBOlje Da
iSkORiStite PROStOR
Ako koristite tehnike za planiranje prostora u kombinaciji s pogodnim sortama i,
ako je to mogue, lejama (videti str. 327),
iskoristiete svaki prostor za gajenje na
najbolji mogui nain. Ako i nema potrebe
da se prolazi izmeu redova, povre moe
da se gaji na manjem rastojanju nego to
je uobiajeno. Praksa gajenja povra u dugim redovima uz redovno okopavanje
zemljita izmeu njih nastala je zajedno s
promenama u poljoprivrednoj praksi u 18.
veku. Ovaj sistem i danas ima svoje prednosti kad se koristi na manjim parcelama,
ali u veini bata postiu se bolji rezultati
saenjem biljaka u blokovima, pravilno
rasporeenim na prostoru za gajenje, koristei tehniku jednakog rastojanja ili kvadratnu mreu.
- Jednako rastojanje Biljke se seju u cikcak redove na jednakom meusobnom
rastojanju. Razmak izmeu biljaka odreuje se uzimanjem proseka izmeu preporuenog rastojanja biljaka u redu i rastojanja
izmeu redova. Na primer, biljke koje se
Dobro iskorien prostor
U uskim lejama ne treba da se gubi prostor na staze izmeu redova. Povre
moe da se gaji u redovima na manjem
rastojanju, ili na jednakom rastojanju u
kvadratnim ili cikcak formacijama.
322
ORGANSKA BATA
GAJENJE POVRA
Gore levo
Za berbu na prolee i leto, saenje biljaka
koje su ovde prikazane poinje krajem zime i
traje do kraja prolea.
*Za kasniju berbu proredite lisnatu cveklu
ostavljajui samo jednu biljku.
Gore desno
Parcela na leto i poetkom jeseni; novi usevi
rastu u skoro svakom kvadratu.
*Za kasniju berbu ostavite etiri biljke japanskog kupusa mizune da izrastu.
323
Dole
Sredina i kraj jeseni, vrst lisnati zeleni i salate; beli luk i crni luk zasaeni da prezime.
Preporuene sorte
- Bob akvadule i slatka loren
- Kupus arman
- Celer korenja brilijant
- Praziluk kralj riard
- Slatki graak ugar en
- Krompir jukonsko zlato
- Rotkvica uskrnje jaje II i francuski doruak
- Kukuruz eerac dvorf blu dejd
- Repa tokio kros
324
ORGANSKA BATA
meusetva i podsejavanje
Meusetva je sejanje (ili saenje) manjeg povra ili povra koje brzo raste, u redovima ili lejama, na neiskorienom zemljitu izmeu glavnih useva koji sporije rastu. Osnovno pravilo je da nikad ne sme da
se dozvoli da se meuusev razvija na
utrb glavnog useva i mora da se obere
pre nego to usevu koji sporije raste bude
potreban prostor. Mladi luk, male salate i
mnogi drugi letnji i jesenji salatni usevi
veoma su dobri meuusevi. Prostor izmeu kupusnjaa koje dospevaju kasno moe
dobro da se iskoristi za veliki broj meuuseva. Visoke biljke, kao to je kukuruz eerac koji baca malu senku, mogu da se
podseju niskim biljkama kao to su pasulj
uavac, zelena salata ili japanski kupus
mizuna, ili povrem koje se iri po zemljitu, kao to su tikvice i bundeve, kako bi
se najbolje iskoristio prostor. Povre koje
tolerie hlad, kao to su zelena salata i
spana, moe da se seje izmeu redova
mahunarki penjaica.
Pokrovni i zdrueni usevi
Pokrovni usevi obuhvataju povre koje
brzo raste i dospeva, pa se seje na praz-
grupna setva
Crvene lukovice crnog luka mogu se sejati tehnikom grupne setve, odnosno po
pet semenki u svaku pojedinanu eliju,
a potom da se presade u leju. Kad se razvije vie biljaka, svaka lukovica nai e
prostor za sopstveni rast i dostii e
skromnu veliinu.
Usevi pogodni za meusetvu i
podsejavanje
-
Rukola
Cikorija ili radi
Motovilac
Endivija
Zelena salata
Japanski kupus mizuna
Kineski kupus
Rotkvice
Rasad
Spana
Mladi luk
325
GAJENJE POVRA
nega POvRa
Kad se prime, mnoge vrste povra ne
zahtevaju intenzivno odravanje. Redovno
ih obilazite i obezbedite sve dodatne mere
nege koje e osigurati visok prinos.
zalivanje
Stres izazvan nedostatkom vode moe
da dovede do precvetavanja, manjeg prinosa, kao i vee podlonosti tetoinama i
bolestima. Rasad i presaene biljke nikad
ne smeju da ostanu bez vlage. Kad se biljke prime, obilno ali ree zalivanje efikasnije je od slabog i estog. Voda koja prodre
duboko u zemljite pomae da se bolje
razvije koren i prua biljkama rezervnu
vlagu u vreme sue. Nekim biljkama zalivanje koristi u odreenim fazama razvoja
(videti dole). Ne preterujte sa zalivanjem;
preobilno nepotrebno zalivanje kod nekih
useva, kao to je paradajz, moe dovesti
do gubitka ukusa.
Zalivajte podnoje stabla biljke predvee, kad je manje isparavanje (ili rano ujutru ako imate problem s puevima golaima). Za rasad koristite kantu s finim rupicama na vrhu, ili cev privrenu za crevo.
kljune faze za zalivanje
Ako je vreme suno u kritinim periodima
rasta (videti dole), biljke moraju da se zalivaju.
- Boranija, bob: kad ponu da cvetaju;
kad ponu da se formiraju mahune.
- Zelena salata: 7-10 dana pre berbe.
- Letnji kupus, letnji i jesenji karfiol: 2-3
sedmice pre berbe.
- Tikvice: im pone da se formira plod.
- Graak: kad se formira cvet i mahuna.
- Krompir: kad krtole dostignu veliinu
klikera.
- Kukuruz eerac: kad pone da cveta i
kad klipovi ponu da bubre.
- Mnogocvetni pasulj, paradajz: od cvetanja nadalje.
- Brokule, celer, spana: kad je suno.
326
ORGANSKA BATA
Problemi s biljkama
Zdrave, bujne biljke otpornije su na napade tetoina i bolesti. Kad imate problem, koristite sorte otporne na tetoine i
bolesti. tetoine napadaju biljke i u zemljitu i iznad njega. Razlikuju se, od velikih
ivotinja kao to su zeevi, koji nanose
tetu celom povrtnjaku, do mikroskopski
sitnih nematoda koje napadaju odreene
useve kao to je krompir. Poznavanje ivotnog ciklusa tetoina doprinosi boljoj
kontroli nad njima, a vreme setve pomae
da se izbegne doba godine kad ima tetoina. tetoine se suzbijaju na razliite naine, od runog uklanjanja pueva i pueva golaa, do upotrebe prirodnih biolokih
sredstava za suzbijanje. Fizike prepreke
mogu pomoi u spreavanju nekih tetoina da poloe jaja blizu useva. Uradite sve
to moete kako biste spreili bolesti, jer
mogu da se proire veoma brzo. Rizik od
infekcije nekim gljivinim oboljenjima moe se smanjiti podizanjem nivoa pH vrednosti (videti str. 59, 307). Plodored (videti
str. 305) igra vanu ulogu u spreavanju
ozbiljnih bolesti iz zemljita kao i nekih
tetoina.
Pojedine probleme izazivaju loe navike
prilikom gajenja ili nedostaci minerala u
Privucite korisne insekte
Gajite cvee u jednom delu povrtnjaka
kako biste privukli korisne insekte koji e
poboljati opraivanje i suzbijati tetoine.
Podupiranje biljaka
Bob se lako podupire uz pomo kanapa
koji se privee za koie oko biljke. Pasulj
pritka brzo e pokriti otvorenu kulu od
vrbovog prua i kanapa. Kratke granice
zabodene u zemlju idealne su za podupiranje graka. Tikve se penju uz tapove
privezane kanapom. Vreastom paradajzu potrebna je vrsta potpora kao to su
bambusovi tapovi. Mnogocvetni pasulj
e spiralno uspuzati uz bambusove tapove.
327
GAJENJE POVRA
gajenje U lejama
Gajenje povra u uskim lejama razdvojenim stazama koje omoguavaju prilaz povru ima mnogo prednosti u odnosu na
tradicionalno gajenje u redovima. U tradicionalnom povrtnjaku poboljivai zemljita i ubriva stavljaju se preko cele parcele
i potom se parcela prekopava kako bi se
sjedinili sa zemljitem. Zemljite izmeu
redova se sabija dok se usevi zalivaju,
prihranjuju, pleve i beru. Sistem leja prekida ovaj neprekidni ciklus sabijanja i obraivanja zemljita.
Kad pravite leje za gajenje povra najbitnije je da moete lako da dohvatite sredinji deo leje bez previe istezanja i gaenja po zemljitu. Iako je veoma lako napraviti i koristiti pravougaone leje, one mogu da budu bilo kog oblika sve dok je lako
da se sa staze dohvati sredinji deo leje.
Leje mogu da budu u nivou zemljita ili
podignute, oiviene ili bez ivice, mogu da
budu prekopane ili dubinski izriljane, a
moe da se koristi i tehnika bez kopanja.
Izaberite kombinaciju koja vam odgovara.
328
ORGANSKA BATA
Primeri leja
(slika na sledeoj strani)
itave leje mogu lako da se prekriju pokrivaem za redove, ili lakom mreom, niskim najlonskim tunelima, ili staklenim i
plastinim zvonima kako bi se zagrejalo
zemljite, sauvale i gajile nenije vrste
povra, produila sezona, obezbedila zatita preko zime i zatitili usevi od odreenih tetoina.
GAJENJE POVRA
329
330
Staze
Staze treba da budu iroke najmanje 30
cm, a neke i do 60 cm da bi se omoguio
prilaz kolicima. Gole staze zahtevae okopavanje da bi se suzbio korov. Podloga od
prirodnog materijala, koja ne privlai svetlost, prekrivena isitnjenim drvetom ili piljevinom, dobra je i ista za hodanje. Moe
da se koristi i porozna membrana prekrivena ljunkom, borovim iglicama, korom
drveta ili nekim slinim materijalom. Tradicionalne staze od kamena ili cigle izgledaju elegantnije, ali su skuplje. Travnate
staze izmeu leja s povrem dobre su za
sve vremenske prilike i lepo izgledaju. Ako
koristite travu prilagodite irinu staze kosilici za travu i oiviite leje ciglom ili nekim
drugim trajnim materijalom koji e ujedno
drati kosilicu na odstojanju i spreiti travu
da prodre u leju. Pokoena trava moe da
se upotrebi kao mal.
ORGANSKA BATA
Poloaj i orijentacija
Leje treba da se nalaze na otvorenom
osunanom mestu. Kad god je mogue,
pravougaone leje treba da budu postavljene u pravcu sever-jug kako bi senka koju
bacaju vii usevi bila to manja. U drugim
prilikama visoke useve stavite uz ivicu leje
na najveoj udaljenosti od sunca.
Sejanje i saenje
Uvek radite sa staze ili iroke drvene
daske postavljene preko leje. Dugaka
daska, postavljena od jedne do druge ivice
leje, odlina je za oznaavanje rupa i pozicija za sejanje. Vie informacija o tehnikama za pravljenje rastojanja pogodnog za
leje vidite u delu Kako najbolje da iskoristite prostor, str. 321.
Ako vie razliitih useva gajite u istoj leji,
sejte ih odvojeno u kuicama na jednakom
rastojanju, ili u poprenim redovima. Visoki usevi koje treba podupreti, kao to je
pasulj pritka, mogu da se gaje u redovima kroz sredinu leje u pravcu sever-jug,
dok se ostali usevi seju s obe strane. U le-
gajenje PeURaka
Peurke razliitih vrsta, od poznatih belih
ampinjona, do egzotinijih vrsta kao to
su bukovae i itake mogu relativno lako
da se gaje u bati. Neke raaju cele godine. Jedu se sirove ili termiki obraene, a
neke se i sue. Razliite vrste mogu uspeno da se gaje u zaklonjenim hladnim delovima bate, kao i u upi ili podrumu. Zemljite i svetlost nisu potrebni, ali proizvodnja moe biti sporadina i nepouzdana ako
ne postoje odreeni uslovi.
ta je peurka?
Peurke su gljive - biljke koje zbog nedostatka hlorofila ne mogu same da proizvode hranu. Oslanjaju se na druge organizme - ive ili mrtve biljke, pa ak i ivotinje
- da bi zadovoljile svoje potrebe. Odgovarajui materijali ili supstrati na kojima se
gaje peurke podrazumevaju neobraenu
piljevinu, panjeve, isitnjeno drvo, talog kafe, slamnata ubriva, pa ak i novinsku
331
GAJENJE POVRA
Upozorenje
Peurke se esto pojavljuju na mestu
koje je dosta udaljeno od onog gde su se
prvi put pojavile. Svaka peurka nepoznatog izgleda mora se identifikovati pre
jela. Mnoge vrste su otrovne.
332
ORGANSKA BATA
333
GAJENJE POVRA
li, ili ih staviti na mesta odreena za saenje useva, kao to su tikvice, kojima treba
vie prostora. Ako je potrebno, organsko
ubrivo i kre mogu blago da se izgrabuljaju pre nego to se rasporedi krupnije
ubrivo.
Sejanje i saenje
Veina useva uzgaja se isto kao to bi se
gajila u prekopanoj leji. Dobro pripremljeno zemljite za tehniku gajenja bez prekopavanja uvek je rastresito i idealno za sejanje. Seme se seje u rupe ili kuice. Sadnice se stavljaju u rupe iskopane pomou
aova. Sve slojeve ubriva i mala treba
ukloniti s mesta gde se seje ili sadi, a potom ga ponovo ravnomerno naneti im
biljke ponu da rastu.
korov i plevljenje
Na parcelama koje se ne prekopavaju
koliina korova znaajno je manja jer se
neproklijalo seme korova ne izvlai na povrinu. Organski mal dodatno smanjuje
koliinu korova i zadrava vlagu, ali nije
neophodan.
Lagano okopavanje pomae na golom
zemljitu i postepeno smanjuje koliinu semena korova. Sve viegodinje korovske
biljke batenskim vilama treba polako da
se rastresu oko korena i izvuku vodei rauna da se prevrne to je mogue manje
zemljita.
Saenje
1. Iskopajte, isecite ili pokosite svu vegetaciju na parceli.
2. Dobro natopite zemljite ako je suvo.
Ravnomerno rasporedite ubrivo, kompost ili organsko ubrivo bogato azotom
(videti str. 41).
3. Poloite krtole na zemlju na predvienom rastojanju. Ako postoji opasnost od
mraza, stavite ih u rupe koje ste iskopali
aovom.
4. Prekrijte svaki red slojem sena ili stare
slame debelim 7,5 cm. Oznaite svaki red
kako ne biste stali na krtole.
Rast
1. Redovno proveravajte izdanke koji izbijaju kroz mal i oslobodite one koji podiu mal umesto da ga probiju.
2. Dodajte jo mala dok biljke rastu i
prekrijte prostor izmeu redova.
3. Kad biljke u susednim redovima skoro
ponu da se dodiruju, prekrijte mal debelim slojem busenova trave kako biste
spreili prodiranje svetlosti od koje krtole
pozelene.
4. Dodajte jo trave ukoliko je potrebno.
Ptice vole da razgru mal, ali su istovremeno korisna zatita od tetoina.
Berba
Da biste izvadili nekoliko krompira, jednostavno razgrnite mal i uzmite onoliko
krtola koliko vam je potrebno. Krtole e
leati na povrini zemlje.Vratite mal i ostavite preostale gomolje da dalje rastu.
Da biste izvadili sav krompir, razgrnite
mal. Pokupite sve krtole i proverite da li
ima nekih koje su se razvile u zemlji.
334
Berba
Korenaste useve verovatno ete moi da
iupate iz zemlje. Ako to nije mogue, polako ih rastresite batenskim vilama uz minimalno prevrtanje zemljita.
zelenino ubrivo i tehnika bez
obrade
Usevi za zelenino ubrivo (videti str.
55), koji se obino ukopavaju u zemljite,
mogu da se gaje i na parceli na kojoj se ne
kopa. Jednogodinja zelenina ubriva kao
to je slaica kose se i ostavljaju kao mal.
Viegodinja zelenina ubriva, kao to su
detelina i ozima ra (koja zahvaljujui bokorenju korena esto ponovo izrastu kad
se pokose, iako su jednogodinje biljke),
kose se i suzbijaju malom koji ne proputa svetlost ili gajenjem krompira tehnikom
bez obrade.
Slojevito maliranje
Maliranje u slojevima razliitim materijalima (videti okvir desno) je lak, veoma
efektivan nain raiavanja zemljita poput parcele obrasle u korov ili travnjaka.
Naroito je korisno ako se primeni tehnika
bez kopanja. Prvu berbu moete da dobijete bez ikakvog kopanja. Ako su sredstva
ograniena, prvo raistite malu povrinu
laku za obradu.
Postavljanje slojeva mala
Prvo posecite svu vegetaciju i iskopajte
drvenaste korovske biljke. Postavite prvi
sloj preklapajui ivice kartona ili papira po
30 cm. Najbolje je raditi kad nema vetra, a
zemljite je toplo i vlano.
Da bi se ovaj sloj zadrao i suzbio korov,
dodajte jo jedan sloj, ne deblji od 10 cm,
naroito na mestima gde se ivice preklapaju. Izbor materijala za ovaj sloj zavisi od
onoga to vam je dostupno, kao i od plodnosti zemljita. Zemljite koje neko vreme
nije obraivano, ili ono na kom je bio travnjak esto je veoma plodno i usevi e uspevati iznenaujue dobro bez dodatnog
ORGANSKA BATA
Osnovni sloj
(Biorazgradiv; ne proputa svetlost)
- Veliki kartoni
- Rasklopljene kartonske kutije
- Novine, u debelom sloju
Srednji sloj
(Poboljiva zemljita; dri osnovni sloj)
- Batenski kompost
- Pokoena trava
- Kompost od lia ili opalo lie
- ubrivo
- Kompost za gljive (obratite panju: s visokim nivoom krea)
- Usitnjene orezane batenske biljke
- Slama ili seno
Gornji sloj (nije obavezan)
(Zadrava vlagu; dobro izgleda)
- Slama
- Seno
Malirajte kad je zemljite toplo i posle
jake kie. Maliranje hladnog zemljita
odloie njegovo zagrevanje, usporiti rast
biljaka i poveati rizik od tete koju nanose puevi golai.
335
GAJENJE POVRA
mraza nego obino jer mal spreava sunevu radijaciju koja obino nou zrai iz
zemljita. Koristite pokrivae za redove ili
sadite biljke malo kasnije.
Sitno seme i korenasti usevi prve godine
nisu pogodni za slojevito maliranje, ali
naredne godine povrinski sloj zemljita
treba da bude veoma rastresit i pogodan
za sejanje svih vrsta semena. Trebalo bi da
se nastavi s maliranjem zemljita kako bi
se spreilo klijanje semena korovskih biljaka, zatitilo zemljite od stvaranja pokorice posle jakih kia i sauvala vlaga.
Viegodinje korovske biljke, kao to su
tavelj i iak, mogu da se probiju kroz
slojeve mala. Da biste ih uklonili, rastresite zemlju oko njihovog korena i polako ih
iupajte. Za njihovo potpuno suzbijanje
verovatno je potrebna i druga godina slojevitog maliranja.
Kad se zemljite raisti, zahvaljujui
slojevima mala moe da se koristi tehnika
gajenja bez kopanja.
kuhinjska bata
Kuhinjska bata je bata ispunjena jestivim biljkama odabranim iskljuivo zbog
svojih ukrasnih i jestivih kvaliteta. Odravanje ravnotee izmeu izgleda i prinosa
moe da predstavlja tekou i potrebno je
paljivo planiranje da bi ova bata dobro
izgledala cele godine. Planiranje za leto ili
zimu je lake, jer bata miruje u jedno ili
drugo godinje doba.
kreativno saenje
Jestiva i lepo ureena bata daje kreativnom batovanu priliku da isproba sve
mogue neuobiajene kombinacije biljaka.
Povre se ceni zbog svojih boja, oblika listova, teksture, opteg izgleda i vizuelnog
stava. Moe da se usmeri kako bi se penjalo uz paravane, mree ili druge biljke i istovremeno dobilo na visini, ili moe da se
koristi u postizanju ivopisnih oblika i ema
na nivou zemljita. Ako dopustite nekim
Povre i zainsko bilje za ivice
bate
Od leta do jeseni
- Glaviasta salata, naroito sorte lolo
roso i lolo verde
- Kovrdava endivija
- Kovrdavi perun
- Crvenolisna bokvica (plantago atropurpurea)
- Red rasada
- Patuljasti kelj
Od kraja jeseni do zime
- Motovilac
- Mizuna
- Ukrasni kupus i kelj
- Kineski kupus
Viegodinje biljke
- Vlaac
- Kineski vlaac
- Majoran
- Dinjica
- alfija, ljubiasta i zelena
- Timijan
- Vresak
336
ORGANSKA BATA
lepo povre
Upadljive boje
- Povrtarski zvezdan (crveni cvetovi)
- Cvekla volujska krv (tamnocrveno lie)
- Brokule romanesko (utozeleni cvetovi)
- Bob grimiznih cvetova
- Patlidan (ljubiasti cvetovi i tamnoljubiasti plodovi; ili probajte sortu uskrnje
jaje koja ima bele plodove)
- Velika crvena slaica (crveno/zeleno lie)
- Lisnati kelj crveni rus (rozesivo lie)
- Lisnati kelj toskano (zelenocrno lie)
- Praziluk sv. viktor (ljubiast/plav)
- Bundeva (narandasti plodovi)
- Pasulj pritka s ljubiastim i utim mahunama
- Radi (crveno/belo lie)
- Blitva duginih boja (uto, belo, crveno,
roze i narandasto stablo)
- Crveni kupus (ljubiasto/plavo lie)
- Rubincrvena blitva (gore levo)
Visina i dramatian izgled
- Karda
- Krastavac pritka
- Artioka
- Crveni i bronzani komora
Pasulj pritka
Bundeva i tikva, usmerenog rasta
Rotkvice koje se gaje zbog plodova
Mnogocvetni pasulj
Ratan
ili zauzeti mesto oteenih ili bolesnih biljaka i odravati dobar izgled bate.
kako da jedemo iz ureene bate
Berba neizbeno ostavlja prazna mesta
u ureenoj bati. Reite ovaj problem tako
to ete koristiti sorte koje mogu da se beru u duem vremenskom periodu, na primer kelj i salate koje ne formiraju glavicu.
Pored toga, birajte useve koji dobro izgledaju posle berbe, na primer crveni ili mnogocvetni pasulj i tikvice. Od pomoi je i
ako gajite privremene biljke pored onih
koje e porasti i popuniti prazan prostor.
Gajite u saksijama ili elijama biljke kojima
ete zameniti one koje pojedete.
337
GAJENJE POVRA
gajenje zelenia
Mnoge vrste povra mogu da se koriste
za pripremanje ukusnih salata, ali za batovane izraz salatne biljke obino oznaava lisnati zeleni koji moe da se jede
presan. Sve ove vrste razlikuju se po poreklu, ukusu, boji i teksturi. Postoji i jestivo cvee koje moe biti ivopisan dodatak
salati od meovitog zelenia.
Salata cele godine
Uz malo planiranja skoro cele godine
moi ete da berete neto svee i lisnato.
Zimi su salatne biljke dobrodole vie nego
u bilo koje drugo doba godine jer tada ima
manje sveeg povra.
Prolee i jesen Birajte sorte koje brzo
napreduju i koje e izrasti nekoliko sedmica posle setve. Zatitite ih staklenim ili plastinim zvonima, ili pokrivaima za redove,
ili ih gajite u stakleniku ili plasteniku da
biste produili proizvodnju.
Leto Najvie razliitih vrsta salata, kako
mladih tako i odraslih biljaka, moe da se
gaji leti. Potrudite se da u to doba godine
uvek imaju dovoljno vode kako biste spreili prorastanje. Neke salatne biljke imaju
blag ukus, a druge intenzivniji. Gajite razliite vrste da biste dobili spoj svih ukusa.
Cikorija, endivija i maslaak prilino su
gorkog ukusa, ali izbeljivanjem zrelih listova dobiete nenije listove blaeg ukusa.
Prekrijte niske sorte tanjirom, a vie teglom ili kantom - ili priveite listove zajedno. U zavisnosti od doba godine, potrebno
im je od jedne do tri sedmice da dospeju
za berbu.
Zima Salata posejana krajem leta bie
spremna za berbu poetkom zime, a uz
zatitu, ili ako je blaga zima, neke sorte
Blagog ukusa
- Karda**
- Krbuljica
- Kineski kupus
- Korijander
- Motovilac*
- Miroija
- Lisnata cvekla**
- Zelena salata
- Pak oi (pekinki kupus)
- Spana**
- irokolisni tut
- Tut*
Gorkog ukusa
- Radi
- Maslaak
- Endivija
Ljutog ukusa
- Kres salata
- Slaica (bela)
- Grka kres salata
- Mibuna
- Mizuna
- Kineska slaica
- List rotkvice
- Rukola
- Kineski kupus
- Diak
- Potoarka
Berba salate
Vie detalja o proizvodnji ovih useva moete nai u delu Povre i salatne biljke,
od A do , str. 341.
338
tehnike
Salatne biljke mogu da se gaje do pune
zrelosti, da se beru kao mladi izdanci, ili
kad su poluzrele. Mladi izdanci i poluzrele
biljke mogu da se beru mnogo ranije, ve
posle nekoliko sedmica i berba se moe
nastaviti dui vremenski period.
Rasad zelenia
Rasad zelenia bere se pre pune zrelosti.
Seme moe da se pomea pre sejanja i na
taj nain se dobija spremna meana salata. Korenje ovog rasada raste plitko i rae
u posudi minimalne dubine oko 10 cm jednako dobro kao u zemljitu. Nije im neophodno izrazito plodno zemljite, ali prija im
srednje plodno koje dobro zadrava vlagu.
Ovi usevi zahtevaju mnogo vlage i stoga
su vam potrebni uslovi u kojima ete uvek
moi lako da ih zalivate kad je sua. Vano
je da nema korova. Ako imate problem s
korovom koristite tehniku provociranja korova za njegovo suzbijanje (videti str. 72).
Sejanje radi dobijanja rasada
Sejte semenke direktno u lepo pripremljenu leju ili posudu, omake ili u plitke rupe iroke oko 10 cm. Trudite se da rastojaFrancuska meavina lisnatih biljaka
i orijentalnog zelenia
Pomeano seme salatnih biljaka nekad se
prodaje kao mesklun, mistikanca ili saladini. Ove meavine sadre razne sorte radia, endivije, zelene salate uz dodatak
rukole, lista rotkve, maslaka i slaice.
Veina meavina pogodna je za prolenu
ili letnju setvu.
Orijentalni zeleni sadri orijentalno povre kao to su japanski kupus mizuna,
mibuna, kineska slaica, kineski kupus i
pak oi. Dobro uspevaju poetkom i krajem godine u hladnijim podnebljima i uz
odreenu zatitu mogu da traju cele
zime.
Moete napraviti sopstvenu meavinu
prema ukusu i uslovima za gajenje.
ORGANSKA BATA
339
GAJENJE POVRA
Uvanje POvRa
Neke vrste povra mogu da se uvaju
cele zime i da se jedu svee kad u bati
nema mnogo sveih plodova. Neke vrste
veoma otpornog povra, kao to su patrnak i ioke, mogu da se ostave u zemljitu preko zime, ali i to ima svojih mana. Poveava se opasnost od napada tetoina i
irenja postojeih bolesti. Pored toga,
zemljite moe da zamrzne, to e oteati
berbu ili vaenje.
Sve dok postoje odgovarajui uslovi,
mnoge vrste povra mogu uspeno da se
uvaju bez posebne opreme. Kad ponete
s uvanjem povra, morate redovno da ga
proveravate. Ako je potrebno, prilagodite
uslove i uklonite sve plodove koji pokazuju znakove propadanja kako se ne bi proirilo na ostale.
Berba za uvanje
Najbolje rezultate postii ete s glavnim
usevima koji su zreli za berbu krajem sezone i beru se u hladnim uslovima.
- Berite povre im sazri Prerana berba
spreie plodove da dostignu svoj pun
ukus; ako zakasnite s berbom postae
vlaknasti i drvenasti.
- uvajte samo najkvalitetnije proizvode
Sve to je oteeno ili zaraeno nastavie
da se kvari, a moe da pokvari i ostale plodove.
- Odnosite se prema plodovima s panjom ak i veoma vrsti usevi kao to je
krompir mogu lako da se otete. Oteenje
se moda nee primetiti odmah, ali plod
moe poeti da propada kad se odloi na
uvanje.
Suenje i uvanje pasulja
Izaberite sorte preporuene za uvanje,
na primer areni italijanski pasulj. Ostavite mahune na biljci dok ne postanu suve
i hrskave. Povadite zrna iz mahuna i uvajte ih u posudi koja ne proputa vazduh.
340
ORGANSKA BATA
Usevi za uvanje
1. Krompir
Izvadite krtole i ostavite ih nekoliko sati na
zemlji da se osue. uvajte ih u debelim
papirnim dakovima lagano privezanim ili
presavijenim pri vrhu. Krompir mora da se
uva na mranom mestu kako ne bi pozeleneo i dobio visok nivo solanina, otrovnog
alkaloida. Neophodna je zatita od mraza.
Idealna temperatura za uvanje je 5-10C.
2. Crni luk, kozjak i beli luk
Vadite beli luk kad prvih 4-6 listova pouti.
Crni luk i kozjak ostavite dok sve lie ne
otpadne prirodnim putem. Paljivo izvadite
lukovice i ostavite ih na toplom, suvom
mestu nekoliko sedmica. Ako je vreme lepo, ostavite ih napolju podignute na palete ili kutije. U suprotnom, pokrijte ih da bi
se osuile do kraja. Lukovice su spremne
za odlaganje kad ljuska postane suva i ukava na dodir. Upletite lukovice uz pomo
kanapa ili ih okaite u mreaste dakove
na mesto gde nema cirkulacije vazduha.
Idealna temperatura za uvanje je 2-4C.
342
ORGANSKA BATA
ivica oko povrtnjaka. Izmeu redova japanskog luka mogu se sejati meuusevi.
IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 5C
Orijentalni luk moe da se seje u elije
za presaivanje, ili direktno u zemljite.
U ZATIENOM PROSTORU Posejte aljmu u elije u aprilu; prilagodite je uslovima sredine i presadite oko 6 sedmica kasnije.
NA OTVORENOM Posejte seme na prolee ili leto. Sejte u plitke redove po 3-4 semenke na svakih 5 cm ostavljajui po 20
cm razmaka izmeu redova. Presadite u
redove 23 x 30 cm, ili u kuice 20 x 20 cm.
Kad se obrazuju bokori, izdelite ih i ponovo posadite mlae spoljne delove bokora.
Berba
Da biste brali mlade lisnate izdanke, sejte seme u zatienom prostoru cele godine; na otvorenom od prolea do jeseni.
Sejte gusto u iroke redove. Vadite luk kad
dostigne visinu oko 15 cm, 30-40 dana
posle setve.
Da biste brali manje bokore, cele godine
sejte seme u zatienom prostoru; na otvorenom od prolea do poetka jeseni.
Sejte retko u iroke redove pa proreujte
ostavljajui rastojanje od 4 cm, ili posejte
po 6 semenki u jednu saksijicu za presaivanje. Vadite luk kad dostigne visinu oko
30 cm, posle 60-80 dana.
Da biste brali vee bokore, sejte u elije
na prolee i poetkom leta. Presadite posle
4-8 sedmica za kasnu letnju/jesenju berbu. Da biste imali rod narednog prolea
posejte seme krajem leta i presadite biljke
poetkom jeseni. Rastojanje izmeu redova 7,5 x 30 cm, u kuicama 20 x 20 cm.
Spremanje za berbu za 3-4 meseca. Za ishranu koristite debelu belu stabljiku i zeleno lie.
mere nege
Za zimsku berbu u hladnim podnebljima
zatitite aljmu zvonom ili ramom. Delite
bokore svake 4 ili svakih 5 godina. Uklonite
343
aRtiOka
Artioka
Rastojanje
Najmanje 1 x 1,5 ni
mere nege
Zalivajte dok se koren ne primi. Malirajte senom ili kompostom. Zatitite biljku
od mraza prekrivajui glavice slamom. Uklonite slamu na prolee pre nego to biljka
pone da raste. Artioka daje rod 3-4 godine, stoga uzmite izdanke s treine biljaka
svake godine kako biste odrali proizvodnju.
PROBLEMI Obino nema problema. Mogu daje napadnu biljne vai, ali njih sperite pomou creva.
Berba
Artioka razvija nekoliko velikih glavica
od jula do septembra. Berite ih kad postanu jedre, ali dok su jo mekane i skupljenih listova. Jedite ih dok su svee. Uklanjanjem sporednih pupoljaka poveaete
centralnu glavicu. Kuvajte celu glavicu i
konzumirajte i mesnato dno cvetne loe.
Pre nego to pojedete srce glavice, skinite
vlaknastu opnu.
izbor sorti
zelena lopta; ljubiasta lopta; romanesko
Beli kORen
344
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C Na otvorenom seme posejte u
aprilu. Svake godine koristite novo seme.
Semenke su velike i lako ih je sejati u grupi
od 2 do 3 na jednom mestu, na dubinu od
1 cm. Druga setva moe se obaviti u septembru. Klijanje je nekad neujednaeno,
ali obino traje 20 dana.
Rastojanje
REDOVI 20 x 30 cm
KUICE 23 cm
mere nege
Nema ih mnogo. Runo plevite ili malirajte za suzbijanje korova. Okopavanje
moe da oteti koren.
Berba
KOREN Vadite ga na jesen kad lie uvene. Dugaak koren je lomljiv pa ga paljivo vadite. Moe se drati u friideru sedam
dana. Obino moe da prezimi u zemljitu.
IZDANCI Iz korena ostavljenog u zemljitu na prolee niu izdanci. Uklonite uvelo lie i zagrnite izdanke do 15-20 cm
zemljom, ili ih pokrijte slamom ili liem.
Pokrijte izdanke kantom ako imate samo
nekoliko biljaka. Izbeljem izdanci imaju
ukus slian izdancima cikorije i kad se
iseku nicae jo 2-3 puta.
izbor sorti
beli mamut; ostrvo sendvi
Beli lUk
ORGANSKA BATA
tim, beli luk se vremenom prilagoava lokalnoj duini dana i temperaturi, tako da
moete da odgojite sopstvenu sortu uvajui enove za saenje (samo sa zdravih
biljaka).
OD SADENJA DO BERBE 16-36 sedmica.
Ne gaji se iz semena
RAZLIITE SORTE Brojnost razliitih sorti je neverovatna. Postoje ljubiaste i bele
sorte. Neke sorte imaju kratak period mirovanja i mogu da se uvaju samo do kraja
decembra. One obino imaju vee enove
i lukovice od sorti s duim periodom mirovanja, koje se obino uvaju do narednog
prolea ili due. Neke sorte dobro raaju
kad se sade na prolee, ali veina se sadi
na jesen. Beli luk koji se prodaje u prodavnicama obino je mekog lista i ne obrazuje cvetonosno stablo. Zahvaljujui tome
odlian je za pravljenje venaca. Beli luk
vrstog lista - takode poznat pod nazivom
rokambol - obrazuje cvetonosno stablo, ali
rod zbog toga nije slabiji.
MESTO Otvoreno. Beli luk se obino gaji
zimi i stoga mu je potrebno zemljite koje
nee postati blatnjavo. Lako moe da se
uvrsti u dekorativnu batu, a takode i da
se gaji u posudama.
OBRADA ZEMLJITA Idealno je zemljite
prihranjeno za prethodni usev. Ne sadite
ga u svee nadubreno zemljite.
IDEALNA pH VREDNOST 6-7,5
Saenje
Podelite lukovicu na enove pre samog
saenja. Da bi razvile dovoljno velike lukovice, veini sorti potrebno je 1-2 meseca
na temperaturi zemljita nioj od 10C i
stoga je najbolje da se beli luk sadi krajem
jeseni. Neke sorte mogu da se sade u februaru. Posadite enove tako da iljati vrh
bude na dubini 2,5-10 cm - ako je zemljite teko onda plie - ispod povrine zemljita, okrenute ka gore. Ako je zemljite
zimi jako vlano, sadite enove u posude
sa oceditim supstratom baziranim na ilovai i stavite ih napolje.
Rastojanje
REDOVI 7,5-10 cm x 25-30 cm
345
KUICE 18 cm
mere nege
Zalivajte na prolee ako je suno. Da bi
se popravio prinos belog luka koji obrazuje cvetno stablo, odsecite pola cvetnog
stabla 2-3 sedmice pre vaenja.
PROBLEMI Bela trule; ra belog luka
Berba
Vadi se u julu i avgustu, kad lie pone
da uti. Paljivo vadite beli luk pre nego
to lie sasvim uvene kako biste sauvali
ljusku oko lukovice. Ostavite da se sui napolju, ili u hladnoj, suvoj upi. Stavite ga
na police ili okaite. Kad se osui upletite
ga u venac ili uveite.
izbor sorti
termidorm; printanor; kristo
Blitva
semena. Proredite ostavljajui najjae klijance ili posadite ceo bokor ako elite da
berete mlade izdanke. Pre presaivanja
prekalite biljke. Da biste imah zimsku berbu, posejte seme u zatienom prostoru u
avgustu.
NA OTVORENOM Za berbu na leto i jesen sejte po nekoliko semenki u jednu rupu u martu i aprilu. Za berbu preko zime i
narednog prolea sejte seme u julu i avgustu.
Rastojanje
REDOVI 23 x 45 cm
KUICE 30 cm
mere nege
Ako je neophodno, zalivajte za vreme
sue. Malirajte da bi zemljite zadralo
vlagu. Koristite poboljiva zemljita srednje plodnosti ako treba da pospeite rast.
Usevi ostavljeni da prezime nekad mogu
da izdre bez zatite, ali ipak obezbedite
onim nenijim zatitu ispod plastinog ih
staklenog zvona.
PROBLEMI Repina muva
Berba
Ponite da berete spoljne listove im dovoljno porastu. Ako listovi postanu grubi,
podmladite starije biljke tako to ete odsei sve listove malo iznad povrine zemljita. Mladi listovi e se brzo razviti; secite
ih kad dostignu visinu od 5 cm. Sledei put
ih pustite da jo malo izrastu.
izbor sorti
Blitva s belim ilama: blistava svetla crvenkaste, crvene, ute, narandaste ili
bele ile; arlot - crvene ile
BOB
346
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 5C
U ZATIENOM PROSTORU Pred kraj jeseni posejte ekstraotporne sorte u ram ili
plastenik. Da biste imali ranu berbu posejte seme u kutije ili biorazgradive tube;
presadite kad biljka dobije 3-4 odrasla lista. Brz rast spreava mieve da pojedu
seme, a isto tako jaanje pomka spreava
oboljenja korena.
NA OTVORENOM Na prolee, od marta
do aprila. Biljke prestaju intenzivno da rastu kad temperatura pree 15C.
Rastojanje
REDOVI Obino se gaji u dvostrukim redovima na rastojanju 15-20 cm izmeu biljaka i 60 cm izmeu redova.
KUICE 20-30 cm
mere nege
Da biste spreili pojavu crne vai otkinite vrhove im se otvore donji cvetovi. Ranije setve obino su otpornije na napade
ove tetoine. Visoke sorte najee treba
podupreti koiima i kanapom kad mahune porastu, naroito na vetrovitim mestima.
PROBLEMI Mievi; grakov i pasuljev iak; crne vai; siva plesan; rda, trule
korena
ORGANSKA BATA
Berba
Berite mahune kad zrno u njima jedva
moe da se oseti pod prstima, pre nego
to jako porastu i otvrdnu. Mlade mahune
mogu da se jedu ele. Bob moe da se
zamrzava.
izbor sorti
Akvadule Klaudija; super akvadule
- najotporniji, za jesenju setvu; zeleni vindzor; beli vindzor - samo za prolenu
setvu; vitkiem manita - rano stie, belog
semena; crveni epikur - crvenkastog zrna koje zadrava boju na pari; purpurnocvetni - bob koji proizvodi HDRA, dostupan u UK samo za lanove Heritage Seed
Library; futura - sorta otporna na sivu
plesan; saton - patuljasta sorta
BORanija
347
obrada. Ako to nije sluaj, dodajte poboljiva zemljita srednje hranljivosti pre
sejanja.
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 13C
U ZATIENOM PROSTORU Da bi biljke
iz kojih elite da proizvedete zrno poele
rano da se razvijaju, i da biste imali ranu
berbu, posejte seme u maju u zatienom
prostoru u duboke drvene kutije postavljene novinskom hartijom ili u biorazgradive
tube, kalupe za koren ili saksije duboke 9
cm. Prilagodite biljke spoljanjim uslovima
pre presaivanja, ali posle poslednjeg
mraza.
NA OTVORENOM Sejte poetkom leta
kad je zemljite dovoljno toplo i sve do
kraja juna. Zagrejte zemljite staklenim ili
plastinim zvonom ili crnim najlonom da
biste poboljali uslove za raniju setvu. Kasnija setva, koja treba da obuhvata patuljaste sorte, moda e zahtevati zatitna
zvona. Sejte na dubini od 5 cm. Oekujte
da klijavost bude oko 75 % - na kraju reda
uvek posejte nekoliko biljaka vie da biste
ih presadili na prazna mesta.
Rastojanje
REDOVI Patuljaste sorte: 5-7 cm x 45-60
cm, u zavisnosti od sorte.
Penjaice: gajite ih uz kruno postavljene tapove ili u dvostrukim redovima na
rastojanju od 60 cm u redu, i 1,5 m izmeu redova. Sejte po 2 semenke kod svakog
potpornog tapa na razmaku od 10 do 12
cm izmeu potpornih tapova. Ako se gaje
u posudama, biljke mogu biti na manjem
rastojanju, ali se poveava rizik od bolesti.
KUICE Patuljaste sorte: 15-20 cm. Malo
rastojanje odlae berbu za oko sedmicu
dana.
U ZATIENOM PROSTORU Rastojanje
treba da bude vee da bi se smanjio rizik
od bolesti.
mere nege
Koristite flae ili tegle kao staklena zvona da biste spreili tetoine da jedu seme
Berba
Berite mlade mahune im porastu. Proveravajte biljke barem svaki drugi dan jer
brzo rastu i moe se desiti da prestanu da
obrazuju mahune ako se desi da ijedna
mahuna potpuno sazn. Ljubiaste i ute
mahune je lake primetiti od zelenih. Boranija se moe zamrzavati i moe se koristiti za atni (vrsta umaka). Ne berite svezu
boraniju s biljke koja je poela da vene jer
ete usporiti zrenje. Ostavite mahune da
se sue na biljci sve dok ne postanu lomljive. Ako je lose vreme suenje se moe
dovriti u zatvorenom. Okaite cele biljke
naopako i ostavite na toplom provetrenom
mestu dok se ne osue.
izbor sorti
Patuljasta: princ; tendergrin; mont
dor - ute mahune; ljubiasta kraljica ljubiaste mahune; aroza RZ - otporna
na obini mozaini virus. Penjaice: plavo
jezero; viola korneti
Za suenje: smea vojvotkinja - zlatnosmee seme; konjska glava - tamnocrveno seme
BOStan
348
benica spada u drugu botaniku klasifikaciju, ali dobro uspeva u istim uslovima kao
i ostale vrste bostana.
MESTO Gajite ga ispod zvona, u hladnom ramu ili u stakleniku/plasteniku na
toplom, vlanom zemljitu bogatom organskim materijama, ali ne previe plodnom.
OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva
zemljita srednje hranljivosti ili poboljiva
niske hranljivosti sa organskim ubrivom.
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 18C
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme na prolee, obino krajem aprila ili u
maju, oko 6 sedmica pre poslednjeg mraza. Sejte u saksije dubine 6-9 cm i postavljajte semenke na bok. Poto je seme hibrida F1 skupo, stavljajte samo po jedno u
saksiju. Ako je potrebno, proredite ostavljajui jednan ponik, klijanac po saksiji.
Kad proklija, drite saksije na svetlosti, na
temperaturi od 13 do 16C. Nemojte sejati prerano da se biljke ne bi prilagodile saksijama. Ako je potrebno, presadite ih u
saksije duboke 13 cm.
Saenje
Nekoliko sedmica pre rasadivanja stavite
zvona na zemljite da bi se ugrejalo. Rasadite biljke u junu na malu gomilu zemlje
visoku oko 4 cm da bi koren ostao malo iznad povrine zemljita, jer e tako ostati
suv i nee truliti. Bolje je da se rupa popuni vodom nego da se uvruje zemlja oko
biljke.
Rastojanje
NA ZEMLJITU 1 m x 1-1,5 m
USMERENA UZ KOIE ILI MREU 38
cm izmeu koia u jednom redu, 60 cm u
dvostrukom redu.
mere nege
Zatitite biljke od hladnog vremena. Kad
ponu da se formiraju listovi zaklonite ih
od sunca. U periodu cvetanja omoguite
insektima, koji oprauju cvetove, pristup u
zatieni prostor ili opraite cvetove runo.
ORGANSKA BATA
Usmeravanje biljke
BILJKE KOJE SE GAJE NA POVRINI
ZEMLJITA Biljke moete ostaviti da se raire po zemljitu, moete ih staviti na platformu ili usmeriti da se penju uz mreu.
Kad se razvije pet listova otkinite vrh biljke. Dozvolite da se razviju etiri bona izdanka i rasporedite ih da rastu u razliitim
pravcima. Ako nema dovoljno mesta, na
primer ispod zvona, ostavite samo dva
bona izdanka.
USMERENE BILJKE Ostavite na svakoj
biljci jedan do dva izdanka i usmerite ih da
rastu uz tapove ili mreu. Kad dostignu
duinu od 2 m, otkinite vrhove da bi se
formirali boni izdanci. Priveite bone izdanke i otkinite im vrhove kad razviju pet
listova, da bi se na njima razvijali novi boni izdanci; izdanci e procvetati. Poduprite
plodove viseom mreom kad dostignu veliinu teniske loptice.
SVE BILJKE Otkinite vrh svakog procvetalog izdanka ostavljajui 2 lista iznad cveta. Na svakoj biljci ostavite 4-5 plodova
jednake veliine, a ostale otkinite kad budu veliine zrna groa.
Berba
Bostan je zreo za branje krajem leta i
poetkom jeseni. Zreli plodovi imaju prepoznatljiv miris.
izbor sorti
Bostan uti nektar; ogen; svithart
F1.
BROkUla
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE Obina brokula 5C; sitnoglaviasta
brokula 7C
Brokula
349
Rastojanje
Presadite biljke duboko (najnii list treba
da dodiruje zemljite) kako biste smanjili
opasnost od kupusne muve i pomogli da
se razvije dobar korenov sistem; uvrstite
zemlju oko biljaka posle presaivanja.
REDOVI Kod obine brokule malo rastojanje doprinosi razvijanju manjih glavica
koje stiu istovremeno. Vee rastojanje u
duem vremenskom periodu dovodi do
razvijanja veeg broja izdanaka i vee centralne glavice. Malo rastojanje: 8-60 cm.
Za maksimalan prinos: cikcak redovi 13-30
cm. Za veliku centralnu glavicu 20-45 cm.
Sitnoglaviasta brokula: rastojanje od 60
cm u redu i 75 cm izmeu redova radi lakeg branja.
KUICE Obina brokula: 20 cm; sitnoglaviasta brokula: 60 cm.
mere nege
Zatitite mlade biljke od kupusne muve
(videti str. 377); koristite pokriva za redove ili mreu da biste spreili prilaz dragim
tetoinama. Zalivajte obinu brokulu redovno za vreme sue. Ako nemate dovolj-
350
Berba
Isecite centralnu glavicu obine brokule
pre nego to se cvetovi otvore. Oekujte
jo 2-3 berbe manjih izdanaka. Otkinite
izdanke sitnoglaviaste brokule s mnogo
glavica kad se pojavi cvet, ali pre nego to
se otvori.
Redovno branje pospeuje razvoj novih
izdanaka. Vreme berbe moe da traje i do
dva meseca.
izbor sorti
Sitnoglaviasta brokula: rudolf - moe
se brati u decembru; rana sitnoglaviasta
- pouzdana, tradicionalna sorta; klare F1
- prvi hibrid; crvena strela F1 - nia, bunastija biljka s mnogo izdanaka; bela zvezda - beli izdanci. Klabreze: triksi otporna na kupusnu kilu; emperor i
ogun - otporne na plamenjau
BROSkva
ORGANSKA BATA
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 5C
U ZATIENOM PROSTORU U februaru
posejte odgovarajue sorte u zatienom
prostoru za rano vaenje malih do srednjih
korenova.
NA OTVORENOM U hladnijim podnebljima posejte seme poetkom maja, a u toplijim krajem maja i poetkom juna. Najpre
malo sabijte zemljite ako je suvie rastresito. Posejte seme retko u redove na dubinu 2 cm. Proredite izdanke kad dostignu
visinu najvie 2,5 cm. Ako je potrebno, seme sejte pod pokrivaem za redove ili gustom mreom da biste zatitili biljke od buvaa i kupusne muve.
Rastojanje
REDOVI 23 x 28 cm
KUICE Rani usev 15 cm; glavni usev 30
cm.
mere nege
U vreme sue redovno zalivajte, inae
koren moe da postane drvenast. Koren se
ponekad podeli, ako se naglo zalije posle
sunog perioda.
PROBLEMI Kupusna muva; buva, nedostatak bora; trule korena; kupusna kila;
plamenjaa, pepelnica
Berba
Vaenje moe da pone im koren dovoljno poraste, obino od poetka do sredine jeseni. Moe se ostaviti u zemljitu i
vaditi po potrebi, ali posle decembra obino je drvenast. Broskvu moete drati u
kutijama (videti str. 340) na hladnom mestu.
izbor sorti
ljubiasti iljati vrh; doan - za ranu
setvu, delimino otporna na kupusnu kilu i
pepelnicu; marian - delimino otporna
na kupusnu kilu i pepelnicu
351
njeg mraza. Stavite dve semenke u saksiju duboku 9 cm; izvadite slabiju mladicu.
Biljke prilagodite uslovima sredine pre nego to ih presadite na otvorenu parcelu, ali
tek kad proe opasnost od mraza. Paljivo
ih presadite da biste to manje pomerali
koren.
NA OTVORENOM U blagim klimatskim
uslovima sejte direktno u zemljite poetkom leta. U poetku zatitite zvonom da
biste biljkama obezbedili dodatnu toplotu.
Rastojanje
Ove bujne biljke obino ispune sav prostor koji im je na raspolaganju. Obeleite
centar mesta gde ih presaujete da biste
kasnije znali gde da zalivate, ako je potrebno. Sasvim lepo e rasti i ispod mnogocvetnog pasulja i kukuruza eerca.
REDOVI bunaste sorte: 60-90 cm x 90120 cm.Vreaste sorte: 1,2-1,8 m x 1,8 m.
KUICE bunaste sorte: 90 cm. Vreaste
sorte: 1,2-1,8 m.
mere nege
Vreaste sorte moete da usmerite da
rastu uz oslonac, ili ih umotajte u krug da
bi bile pod kontrolom. Redovno ih plevite
dok se ne prime. Zalivajte biljke samo dok
se ne prime; imaju dubok korenov sistem
i skoro im nije ni potrebno dodatno zalivanje. Ako se biljke dobro razvijaju, malirajte ih slamom, senom ili poboljivaem
zemljita niske hranljivosti. Kod velikih sorti bundeva ostavite samo po 3-4 ploda na
jednoj biljci. Ako je vreme vlano, plod
moe istruliti u dodiru sa zemljitem. Da
biste to izbegli, ispod plodova stavite karton.
PROBLEMI Biljne vai; kukuruzna zlatica; Melittia cucurbitae; bakterijsko uvenue; virus mozaika duvana; pepelnica
Berba
Mogu se jesti izdanci, mlado lie, cvet,
plod i seme. Bundeve i muskatne tikve za
uvanje treba da se ostave na biljci dokle
god je mogue da bi obrazovale tvrdu koru
pre prvog mraza. Kad je plod tvrd na dodir
i odzvanja uplje kad se udari, odsecite ga
sa vree, okrenite donju stranu gore i os-
352
izbor sorti
Muskatna tikva: beli krem; zelena vitiasta; pagete od povra; tromboncino.
Bundeva: grumen zlata - bunasta;
plava kuri, pompeon; turinov turban; rani ir F1; uvar blaga F1
CeleR kORenja
ORGANSKA BATA
presaivanja, ali saekajte da proe poslednji mraz. Vodite rauna da ne prekrijete zemljom krunicu lisne rozete.
Rastojanje
30-38 cm sa svih strana
mere nege
Zalivajte u sunim periodima. Malirajte
kako bi zemljite zadralo deo vlage. Od
sredine leta uklanjajte donje listove kako
biste oslobodili krunicu lisne rozete.
PROBLEMI Mogu da ga napadnu tetoine i bolesti koje napadaju celer, ali obino
nema problema.
Berba
Vadi se od kraja leta do narednog prolea, kad je koren dovoljno velik. Ako je mogue ostavite ga u zemljitu uz zatitu od
suve slame. Moe se izvaditi i uvati unutra, ali kvalitet e da se smanji.
izbor sorti
Celer korenja praki din; princ otporan na proraslice; predsednik
CeleR liaR
353
Sejanje
U ZATIENOM PROSTORU Sejte ga u
korita ili elije na blagoj temperaturi u
martu ih poetkom aprila, ne vie od 10
sedmica pre poslednjeg mraza. Posejte seme po povrini komposta, ili delimino
prekrijte seme. Klijanje moe da bude
sporo i neizvesno. Setva s gelom (videti
str. 109) moe dati bolje rezultate. Presadite ga u biorazgradive posude. Proredite
u elijama biljke to je bolje mogue, do
jednog klijanca. Kad uslovi budu dovoljno
topli presadite ih. Ako budu izloene temperaturi nioj od 10C due od 12 sati dok
su mlade, biljke su esto sklone prorastanju. Ako je neophodno, zatitite ih plastinim ili staklenim zvonima. Ako mladice
rastu brzo, a vremenske prilike nisu povoljne za presaivanje, skratite ih makazama
na visinu od 8 cm da biste usporili rast.
Drite biljke u zatienom prostoru dok
spoljanji uslovi ne budu odgovarajui.
GRUPNA SETVA Samo za samoizbeljujui celer. Posejte 6-8 semenki po eliji,
razredite ostavljajui 2-3 klijanca.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE Najbolje klija na temperaturi 10-19C.
Rastojanje
REDOVI Obian celer - 30-45 cm izmeu
biljaka, 1,2 m izmeu rovova.
KUICE Za samoizbeljujui celer: 15-30
cm. Manje rastojanje daje visok prinos i
tanje stabljike.
mere nege
Zalivajte esto i redovno dok raste. Uklanjajte spoljne listove koji su izgubili boju.
Izbeljujte stabljiku obinog celera (videti
pod Karda) kad biljke dostignu visinu od
30 cm. Okruite kuice s odraslim samoizbeljujuim biljkama slamom kako bi i izbeleli i spoljni redovi.
PROBLEMI Trule krunice celera; jelerova muva; pegavost lia; nedostatak kalcijuma izazvan povremenim nedostatkom
vode.
Berba
Berite obian celer na jesen, oko 9-10
sedmica posle poetka izbeljivanja. Izbeljen celer moe da stoji u zemljitu u dobrom stanju oko mesec dana, ali privlai pueve golae kao magnet. Samoizbeljujui
celer berite od jula do septembra. Celer
nije sasvim otporan na mraz i nee preiveti dug mrazni period. Ako se predvia
izuzetno hladno vreme, izvadite biljke i
uvajte ih u podrumu ili u hladnom, vlanom pesku. Mogu da se izvade i stave u
mraan hladni ram. U friideru se mogu
drati vie sedmica.
izbor sorti
hopkins fenlander; vrsti ruiasti sorta otporna na mraz, prvi put se gajila
1894.; vrsti beli Ameriki zeleni: visoki
jutski Samoizbeljujui celer: zlatni samoizbeljujui
CikORija
354
ORGANSKA BATA
Cikorija
Sejanje
Vidite tabelu
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 10C
Klijavost je obino visoka; biljke koje izvadite prilikom proredivanja koristite za
salatu.
mere nege
Za vreme sue zalivajte dok se ne primi,
posle toga obino preivi suni period i bez
zalivanja. Ako se najavljuje jak mraz, potrebno je obino daje zatitite zvonom i pokrivaem za redove. Sortama pogodnim za
izbeljivanje krajemjesem i na zimu iskopajte koren da biste poeli izbeljivanje.
PROBLEMI Obino nema problema. Izbeljenoj i izvedenoj cikoriji problem mogu
da budu puevi golai.
Berba
IZVEDENA CIKORIJA Isecite akone kad
vrhovi probiju zemlju (ako ih zagrete
zemljom) ili kad dostignu visinu 10-13 cm
ako su u zatienom prostoru. Secite ih
2,5 cm iznad vrata. Iz korena e se moda
razviti jo jedan izdanak.
GLAVA EERA Secite glavice kad dovoljno porastu. Iz korena e moda da se
razvije novi izdanak.
CRVENA CIKORIJA Isecite je kad se formira srce i ostavite koren da se razvije novi izdanak, ili berite pojedinane listove.
Prilino je otporna na mraz; da biste imali
prinose preko zime pokrijte je zvonom.
Mlade izdanke seene cikorije berite kad
dostignu visinu od nekoliko centimetara.
izbor sorti
briselska endivija F1 - za izvoenje;
grumolo verde - otporna na mraz, ima iroko zeleno lie i razvija lepu rozetu zimi;
pala rosa - radi, gaji se zbog listova i srca i ikona; crveno rebro - italijanski
maslaak, jarkocrvene ile i tamnozeleni
listovi (fantastino izgleda u salati); glava
eera - velike, kupaste, zelene glavice;
treviso - crvena, ne formira srce, izuzetno otporna na mraz, dobra za izvoenje
Mladi izdanci
Mladi izdanci
Glava eera
Glava eera
Glava eera
Glava eera
Crvena cikorija
Crvena cikorija
U zatienom prostoru
U elijama za presaivanje
u leje ili u posudama u
zatienom prostoru
Na otvorenom
Na otvorenom
Mesto
U avgustu
U elijama; presaivanje
u zatieni prostor
Na otvorenom
U januaru i februaru,
septembru
U junu i julu
Od sredine juna do
poetka jula
Koren za izvoenje
Vreme setve
Vrsta useva
Vrste cikorije
20-35 cm
20-35 cm
20-35 cm
25 x 30 cm
25 x 30 cm
20 x 30 cm
Rastojanje u redovima
355
356
CRni kORen
ORGANSKA BATA
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C Ako sejete na prolee, za kasnu
jesenju berbu
SEME, U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u korita ili elije u februaru/martu. Prilagodite biljke uslovima i rasadite ih kad dostignu visinu 10 cm. Grupna setva: posejte 6 semenki po eliji i ne
proredujte.
SEME, NA OTVORENOM Posejte nekoliko
semenki po kuici, im se zemljite dovoljno ugreje, obino u aprilu. Proredite ostavljajui po jednu mladu biljku; a ako ste koristili grupnu setvu ostavite po nekoliko
mladica zajedno.
ARPADIK Posadite arpadik u martu/aprilu. Potreban mu je hladan period da
bi poeo da se razvija koren i stoga ga posadite to je ranije mogue, im uslovi
357
Rastojanje
REDOVI Rastojanje utie na veliinu lukovica. Da biste dobili lukovice srednje veliine: 4 x 30 cm; za velike lukovice, 10 x
30 cm.
KUICE 10-15 cm
GRUPNA SETVA 25 cm
mere nege
Paljivo plevite jer je korenje veoma plitko. Ako je potrebno, luku koji e ostati da
prezimi na prolee dodajte ubrivo bogato
azotom.
PROBLEMI Lukova muva; duvanov trips;
plamenjaa luka; trule glavice: bela trule; prorastanje (esto ga izazivaju promenljivi vremenski uslovi; naroito su mu
sklone crvene sorte).
Berba
Glavice vadite za ishranu kad dovoljno
porastu. Kad crni luk prestane da raste, lie klone i dobija smeu boju. Ostavite da
uvene prirodnim putem; nemojte ga savijati. Polako izvadite glavice. Ako su vremenski uslovi suvi, rairite ih po koritima ili
platformama na suncu da bi ljuska ovrsnula. Ako je vlano, ostavite ga da se sui
ispod pokrivaa. Nemojte brisati glavice.
Kad je ljuska suva i ukava, okaite crni
luk u mreaste dakove ili ga upletite oko
kanapa. uvajte ga na hladnom mestu. Pr-
vo upotrebljavajte glavice sa debelim vratom jer obino rusu dobre za uvanje. Crni
luk posejan na jesen ne treba dugo da se
uva.
izbor sorti
Iz semena: higro F1; ailsa krejg;
bedfordirski ampion; crveni brunsvik
- za prolenu setvu; dugaki crveni firentinski - crveni, u obliku torpeda; uti seni; uti ekspres - za jesenju setvu. Iz arpadika: det set; sturonska glavica;
crveni baron - sadi se na prolee; radar; uti seni - sadi se na jesen
Cvekla
358
Rastojanje
Rastojanje moe da se prilagoava u
zavisnosti od sorte i veliine korena.
REDOVI Rani i brzi usevi: 10 x 23 cm.
Glavni usevi: 7,5 x 30 cm. Mini-cvekla: 2,5
x 15 cm. Grupna setva: 22 x 22 cm.
KUICE na rastojanju 12,5 - 15 cm
mere nege
esto zalivajte po toplom suvom vremenu ili e koren postati drvenast.
PROBLEMI Obino nema problema.
Berba
Vadite koren im dostigne pravu veliinu. Za uvanje izvadite korenje na jesen.
Ono moe da se ostavi u zemljitu preko
zime, ali moe da postane previe tvrdo ili
da ga pojedu puevi golai. Bolje je da
gornji deo biljke otkinete uvrtanjem nego
da ga seete. Cveklu drite na hladnom,
mranom, vlanom mestu, na primer u kutiji s vlanim peskom.
izbor sorti
boltardi; pronto; moneta (monogermna) - otporna na proraslice; forano
- za uvanje, cilindrinog oblika; monako
- mini-cvekla; zlatna - uto meso; ioga - crveno-belo meso
ORGANSKA BATA
rovskim biljkama i leti titi od vetra. Obino ima lepe cvetove nalik suncokretu. Jestivi delovi su kvrgave gomolje koje rastu u
zemljitu.
OD SAENJA DO BERBE 16-20 sedmica
RAZLIITE SORTE Gomolje su glatke ili
kvrgave, ukaste ili crvene.
MESTO Sunano ili delimino senovito.
Izbegavajte zemljite sa malo vlage.
OBRADA ZEMLJITA Pre saenja dodajte srednje hranljivo ubrivo. ubrivo visoke hranljivosti daje vee krtole.
IDEALNA pHVREDNOST 6-7,5
Sejanje
Posadite gomolje na dubinu od 15 cm u
februaru ili martu.
Rastojanje
REDOVI 30 cm x 1 m KUICE 45 cm
mere nege
Poduprite ih koiima i icom, ili pojedinanim tapovima u vetrovitim predelima.
Radi dodatne potpore poetkom leta nagrnite 4-10 cm zemlje oko korena. Zalivanje
za vreme sue i uklanjanje cvetnih pupoljaka poveae rod. Kad lie pouti krajem
leta isecite stabljiku na 15 cm visine.
PROBLEMI Obino nema problema. Ponekad mogu da je napadnu puevi golai i
larve skoibuba.
Berba
Kad se izvade, krtole ne mogu da stoje
dugo, pa ih je stoga najbolje vaditi po
iOka
ioka
359
izbor sorti
fuso - sa glatkim krtolama; sanrej nia sorta, cvet joj obino lii na suncokretov
Diak
Diak
Divlji SPana
enDivija
Endivija
360
Sejanje
Ako je temperatura ispod 5C 20 dana ili
due, mladice endivije e prorasti.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 20C U ZATIENOM PROSTORU Za
gajenje u zatienom prostoru seme posejte u aprilu, a u maju za presaivanje na
otvorenu parcelu. Najbolje je da se gaji u
elijama za presaivanje. Ponovo posejte
seme ujesen za zimske useve.
NA OTVORENOM Posejte seme u plitke
redove od juna do poetka jula da biste
imali jesenju berbu. Za zimsku berbu posejte seme u avgustu (u ramu ili ispod zvona). Za berbu mladih izdanaka ili listova
posejte seme od aprila do septembra. Rano i kasno posejane useve zatitite zvonom, ili ih gajite u hladnom plasteniku ili
stakleniku.
Rastojanje
REDOVI 30 x 35 cm
KUICE 30 cm
mere nege
U sunom periodu zalivajte. Zatitite
zvonom po hladnom vremenu. Odrasle
biljke mogu da se izbeljuju (videti str.
337).
PROBLEMI Puevi golai, biljne vai. Trule baze rozete moe biti problem zimi gajite biljke u vlanom zemljitu i trudite
se da lie uvek bude suvo.
Berba
Isecite mlade izdanke kad dostignu visinu 10-15 cm. Berite listove po potrebi ili
kad dovoljno porastu. Isecite zrele glavice,
ORGANSKA BATA
izbor sorti
Eskarola: en korne de bordo; stratego RZ; valone Kovrdava endivija: monako; kovrdava mahovina
gRaak
361
Rastojanje
REDOVI Posejte seme u redove iroke
23 cm, ili u dvostruke redove iroke 5 cm,
na rastojanju od 23 cm; jednako rastojanje izmeu semena u redu treba da bude
5 cm. Ostavite izmeu dvostrukih redova
rastojanje 60-90 cm, u zavisnosti od visine
sorte.
KUICE Za nie sorte i polubezlisne sorte: rastojanje je 5-7 cm.
mere nege
Poduprite biljke im ponu da rastu. Graak ima vrtie kojima se hvata za granice,
icu ili mreu za graak. Bezlisne i niske
sorte treba delimino da se podupru kad
se seju u kuice. Malirajte da bi zemljite
sauvalo vlagu. U suvim uslovima redovno
zalivajte od kad se otvori cvet. Ranije zalivanje nee popraviti prinos, ve e samo
poveati rast lisnatih delova.
PROBLEMI Ptice (golubovi, fazani, avke); mievi; grakov i pasuljev iak; grakov smotavac; grakov trips; trule korena.
,
Berba
Zimski graak berite im dovoljno poraste. inite to redovno da bi nastavio da obrazuje mahune. Slatki graak berite kad
mahune nabubre. Mahune graka sa zrnom berite kad zrno moe da se oseti pod
prstima, pre nego to previe poraste.
Sve graak je dobar za zamrzavanje. Plod
izbor sorti
Graak u zrnu: prvi feltamski; meteor - rani, okruglog zrna; dus provans veoma rana sorta, naboranog zrna; malo
udo; gradus; rani napredni - rani glavni usev, prvi put se gajio 1890. pa 1908;
grinaft - jedna od najboljih sorti, otporna na plamenjau i fuzariozo uvenue; alderman - jedna od poslednjih visokih sorti
glavnog useva; kelvedonsko udo - glavni usev otporan na plesan; markana glavni usev, delimino bezlistan.
Graak s jestivim mahunama: karubi de
mosan - ljubiat cvet i duge, iroke mahune.
Graak eerac: ugar snep; ugar
re.
Graak za proizvodnju suvog zrna: karlin - visoka sorta, smeeg semena. Moe
se nai kod uzgajivaa tradicionalnih sorti
Hamburki perun
HamBURki PeRUn
362
Rastojanje
REDOVI 20 x 30 cm
KUICE 20 cm
mere nege
Suzbijajte korov dok su biljke mlade setvom nekoliko brzorastuih useva, na
primer rotkvica, obeleiete redove pre
nego to perun nikne. Malirajte biljke da
bi zemljite zadralo vlagu i da biste suzbili korov. Prekrijte slamom biljke koje ste
ostavili u zemljitu da prezime.
PROBLEMI Itersonilia pastinaceae
Berba
Vadite ga od poetka jeseni sve do ranog prolea. Ukus je bolji ako se ostavi u
zemljitu nego ako se izvadi i uva unutra.
ORGANSKA BATA
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u elije u martu/aprilu za presaivanje
na otvorenu parcelu. Moe se presaditi direktno ili u elijama. Od septembra do
marta ako se gaji u zatienom prostoru.
NA OTVORENOM Posejte seme od aprila
do avgusta.
Rastojanje
Mladi izdanci: sejte omake u iroke
kratke redove. Starije mladice: 10-20 cm.
Odrasle biljke: 30 cm.
mere nege
Zalivajte u sunom periodu.
PROBLEMI Kupusna kila; puevi golai;
(repin) buva. Ako je buva problem, gajite biljke ispod pokrivaa za redove ili tanke
mree.
Berba
Mlade izdanke secite kad porastu nekoliko centimetara. Berite pojedinane listove
kad biljke dovoljno porastu, ili secite elu
glavicu.
izbor sorti
mizuna zeleni; ljubiasta mizuna
kaRDa
363
12,5 cm
* Ove biljke treba da se gaje s veoma malo azota da bi preivele zimu.
10 cm x 23 cm
63 cm
Krajem maja
Na prolee*
60 cm x 65 cm
70 cm
70 cm sa svih strana
Krojem maja
Na zimu, samo
tamo gde nemo mraza
63 cm
Krajem juna
Sredinom maja
Na jesen
60 cm x 65 cm
55 cm
50 cm x 60 cm
Krajem aprila
Mart
Poetkom leta
Krajem leta
53 cm
53 cm
45 cm x 60 cm
45 cm x 60 cm
U martu (samo zaklonjene parcele)
Rastojanje u redovima
Sejanje na otvorenoj parceli
Sejanje u zatienom prostoru
Berba
kaRFiOl
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 13C
U ZATIENOM PROSTORU Na prolee,
kad je umereno toplo, posejte 2-3 semenke u saksiju duboku 9 cm u peskoviti kompost. Proredite ostavljajui po jedan ponik
i prilagodite ga spoljanjim uslovima. Presadite ga posle poslednjeg mraza kad biljka bude imala 3-4 lista.
NA OTVORENOM Karda moe da se seje
direktno u zemljite. U aprilu posejte po 34 semenke u jednu rupu, na dubini od 2,5
cm.
Rastojanje
50 cm x 1,5 m
mere nege
Da bi razvila veliko sono stablo, kardu
treba redovno zahvati i malirati kompostom ili slamom. Kad su suni dani poetkom jeseni, izbelite stabljike tako to ete
ih skupiti i napraviti snop. Nosite rukavice.
Priveite stabljike mekim kanapom. Obmotajte lie kartonom ili novinskim papirom
da biste ga sklonili od svetlosti. Dobro uveite. Poduprite snopove na otvorenom.
PROBLEMI Obino nema problema. Ponekad je napadaju vai, ali one mogu da
se speru crevom.
Berba
Karda je spremna za berbu oko mesec
dana posle izbeljivanja i ostae izbeljena
sve do jakih mrazeva. Podignite biljku batenskim vilama, odsecite korenje i spoljne
listove. Ako zahladni, isecite biljke i uvajte ih na mranom mestu zatienom od
mraza. Za ishranu koristite nene unutranje stabljike i sredinje ile na listovima
presne, dinstane ili pohovane.
Rastojanje u kuicama
364
ORGANSKA BATA
Sejanje
Najbolje je sejati ga u elije ili saksije da
bi se izbegao stres prilikom presaivanja.Vreme setve i rastojanje izmeu biljaka videti u tabeli na sledeoj strani. Prilagodite biljke spoljanjim uslovima i presadite ih to je pre mogue - oko 6 sedmica posle setve. Moe da se seje i na otvorenom u rasadnik, ostavljajui barem 5 cm
izmeu rasaa.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
Rastojanje
Videti tabelu na prethodnoj strani.
mere nege
Karfiol ne podnosi bilo kakav prekid u
rastu. Malirajte ga i zalivajte tokom sue
da bi se kontinuirano razvijao. Uvrstite
zemlju oko biljaka za vreme mraza i vetra.
Na jesen zatitite glavice od mraza, kie i
jake rose privezivanjem lia oko glavica.
To e pomoi i da ostanu bele. Moderne
sorte esto imaju lie koje prirodno titi
glavice.
PROBLEMI Kupusna kila (videti str. 411).
Zatitite tankom mreom karfiol od kupusne muve, titastog moljca i gusenica. Male, prevremeno izrasle i deformisane glavice obino su rezultat prekinutog rasta, najee usled presaivanja ili sue. Biasti
listovi (usko lie bez razvijene glavice)
izazivaju nedostatak bora, obino kad je
zemljite suvie kiselo.
Berba
Birajte kompaktne glavice s malim cvetovima. Kad cvetovi ponu da se razdvajaju i ute ili dobiju smeu boju, to je znak
daje karfiol prezreo. Mini-karfiol ne moe
dugo da ostane u dobrom stanju. Karfiol
moe da se dri sedmicu dana u friideru,
ili okaen naopake u hladnoj, mranoj upi do tri sedmice - povremeno ga poprskajte sitnim kapljicama vode.
izbor sorti
Letnji i jesenji: celogodinji (stara, ali
pouzdana sorta); idol - za mini-povre;
marmelada - narandaste glavice; meksiko F1; valabi, romanesko - iljate
ukasto-zelene glavice; ljubiasta kraljica. Zimski: sneni hleb, majska zvezda, ljubiasti plat
keleRaBa
Karfiol
365
Sejanje
Da biste stalno imali prinos, sejte kelerabu svakih nekoliko sedmica jer ne ostaje
dugo u jestivom stanju kad sazri.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 10C
U ZATIENOM PROSTORU Sejte seme
u elije od kraja februara pa do avgusta.
Presadite biljke kad dostignu visinu maksimalno 5 cm. Za gajenje u zatienom
prostoru posejte seme u septembru.
NA OTVORENOM Sejte seme direktno u
zemljite od marta do avgusta. Za kasnu
setvu koristite otpornije ljubiaste sorte.
Rastojanje
REDOVI 18 x 30 cm
KUICE 25 cm
Keleraba
mere nege
Zahvajte u sunom periodu. Keleraba brzo raste i obino s njom nema problema iako je podlona istim tetoinama i bolestima kao ostale kupusnjae.
PROBLEMI Buva; kupusna muva; kupusne vai; kupusna kila
Berba
Brzo raste i stoga treba redovno da se
proverava i bere. Starije sorte secite kad
dostignu veliinu teniske loptice. Moderne
sorte kelerabe mogu porasti do 10 cm u
preniku, a da ne postanu drvenaste. Kasne useve moete da ostavite u zemljitu,
ako se ne predviaju jaki mrazevi, ili moete do 2 meseca da ih uvate u kutijama
ili vlanom pesku. Keleraba je hrskava,
sona i osveavajueg ukusa bilo da se
jede presna ili kuvana.
izbor sorti
Keleraba zeleni delikates; aurna zvezda - ljubiasti; sindi F1 RZ - rano stie
kelj PUPaR
366
ORGANSKA BATA
enom travom ili dodajte kompletno organsko ubrivo sredinom ili krajem jula
ako biljke ne rastu dovoljno brzo.
IDEALNA PHVREDNOST 6,5-8
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
U ZATIENOM PROSTORU Za najraniju
berbu posejte seme u martu u korito ili
kontejner s elijama. Prekalite biljke i presadite ih 6 sedmica posle setve.
NA OTVORENOM Od sredine marta do
sredine aprila posejte seme poevi s ranim sortama. Seme posejte u korito, u redove 4 x 20 cm ostavljajui rastojanje izmeu semenki. Presadite krajem prolea i
poetkom leta.
Rastojanje
Presadite biljke duboko (najnii list treba
da dodiruje zemljite) kako biste smanjili
mere nege
Na vetrovitim mestima biljke dobro poduprite. Dok rastu, nagrnite zemlju oko
stabljike. Uklonite zaraeno lie.
PROBLEMI Buva; kupusne vai; kupusna muva (moe napasti i izdanke); kupusni titasti moljac; ptice; gusemce; kupusna
kila; plamenjaa; kupusna bela ra.
Berba
Glavice su najboljeg ukusa posle mraza.
Ponite berbu s donjeg dela stabla, ostavljajui glavice na gornjem delu da se dalje
razvijaju. Ako vam je potrebna koliina za
celu sedmicu, izvadite biljku s korenom i
stavite je u kantu s vodom da bi ostala
svea. Moe se zamrzavati, ali najbolje je
da se jede sve.
izbor sorti
Oliver F1; per dint F1 - rana sorta;
noiset - ukusan, moe se dugo brati;
hrabro srce - kasno stie, otporan na
brojne bolesti; rubin - crveni izdanci
kineSka aRtiOka
Kelj
Kelj pupar
367
Saenje
Da bi to pre stigle, krtole se mogu posaditi u ramove s kompostom na toplom
mestu, ili pojedinano u saksije dok izdanci ne porastu do 6 cm. Sadite direktno u
zemljite u aprilu na dubinu 10-15 cm.
Rastojanje
REDOVI 23 x 45 cm
KUICE 34 cm
mere nege
Zagrnite biljke zemljom da biste poduprli stablo. Plevite dok se ne zakorene; bujne
biljke e onemoguiti rast korova. Dobro
zalivajte u vreme sue da bi se krtole lepo
formirale. Ako se gaje u posudama prihranjujte biljke od sredine leta svake sedmice
rastvorom gaveza (1 jedinica gaveza na 15
jedinica vode).
PROBLEMI Nema mnogo problema. Ponekad je napadne korenova va salate
koja moe prouzrokovati uvenue.
Berba
Kad lie uvene vadite krtole. Posle sedmicu dana stajanja u friideru krtole e se
sparuiti i stoga ih treba vaditi samo po
potrebi. Obino mogu da prezime u zemljitu, ali u hladnim podnebljima zemljite
treba malirati da bi se zatitile od mraza.
Kineska artioka e ponovo nii i iz veoma
malih krtola i stoga posle vaenja treba
dobro prekopati zemljite ako elite to da
izbegnete.
kineSki kUPUS
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 10C
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u elije od maja do avgusta; za setvu
pre sredine leta birajte sorte otporne na
prorastanje. Pre presaivanja prilagodite
biljke spoljanjim uslovima. Kasni usevi
mogu da se presade u zatieni prostor u
septembru.
NA OTVORENOM Od sredine juna do avgusta sejte vie semenki u jednu rupu ili
vodite rauna o razmaku izmeu semenki.
Rastojanje
REDOVI 30 x 45 cm
KUICE 35 cm
mere nege
Redovno zalivajte kad je sua. Malirajte
poboljivaem zemljita niske hranljivosti
kako bi zemljite zadralo vlagu. Gajite
biljke ispod pokrivaa za redove ili tanke
mree ako imate problem s buvaem.
PROBLEMI Buva; gusenice; puevi golai, kupusna kila
Berba
Secite delimino pristigle ili zrele glavice.
Iz poseenog stabla mogu da se razviju
novi listovi.
izbor sorti
zelena raketa F1 - cilindrinog oblika,
za kasnu setvu; tip top F1 - otporan na
proraslice. Karda gigante di romana
368
kOmaCUna
kOmORa
ORGANSKA BATA
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 15C
U ZATIENOM PROSTORU Ne prija mu
pomeranje korena i stoga je bolje da se
seje u elije ili biorazgradive posude nego
u korita. Posejte seme od aprila do jula, a
sorte otporne na prorastanje pre sredine
juna. Za kasne useve koje ete gajiti u zatienom prostoru posejte seme od sredine
jula do poetka avgusta. Proredite biljke
ostavljajui jedan ponik u eliji; presadite
ih kad razviju 3-4 odrasla lista, ali pre toga
prilagodite biljke spoljanjim uslovima.
NA OTVORENOM Posejte seme od maja
do jula, a sorte otporne na prorastanje pre
sredine juna. Sejte seme u intervalima od
2 sedmice stavljajui u svaku rupu dubine
1 cm onoliko semena koliko stane izmeu
tri prsta; imaete stalne prinose sve do
prvog mraza.
Rastojanje
REDOVI 30 x 30 cm
KUICE 30 x 30 cm
GRUPNA SETVA Mladi izdanci komoraa
nekad se jedu brzo propreni s drugim jestivim zeleniem. Kad gajite mlade izdanke,
stavljajte vie semenki u rupe dubine 5
Komora
369
mere nege
Rana i kasna setva esto zahtevaju zatitu od mraza. Malirajte poboljivaem
zemljita niske hranljivosti. Redovno zalivajte da biste dobili maksimalno nene i
velike biljke, kao i da biste izbegli prorastanje. Kad glavice dostignu veliinu jajeta,
nagomilajte zemlju do polovine njihove visine da bi ostale bele i sone.
PROBLEMI Puevi golai; prorastanje.
Gajite sorte otporne na prorastanje; ne
presaujte biljke; redovno zalivajte.
Berba
Secite glavice malo iznad zemljita kad
dostignu veliinu spljotene teniske loptice. Iz poseenog stabla esto se razviju
ukusni novi listovi odlini za salatu. Komora moe stajati u friideru dve sedmice, i
neto due, ali ako se predugo uva poinje da vene.
izbor sorti
Komora romanesko; argo RZ - otporan na proraslice
kOzjak
Sejanje
Kozjak se obino gaji iz arpadika, ali
ima nekoliko sorti koje se mogu gajiti iz
semena. Seme posejte u martu i aprilu.
Sejte omake, retko u iroke redove trudei se da razmak izmeu semena bude 2,55 cm. Proredite po potrebi.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
gajenje iz arpadika
Posadite u februaru i martu, kad uslovi
zemljita budu odgovarajui. U blaim klimatskim uslovima s dovoljno vlanim zemljitem, moe se posaditi u septembru i oktobru za rani usev. Paljivo posadite arpadik u lako zemljite. Ako zemljite nije lako, napravite male rupe ili iskopajte red.
Vrh arpadika treba da bude u nivou
zemljita. Sorte kao to je vintergrin ne
vole hladno zemljite i bolje ih je saditi
kasnije, u aprilu.
Rastojanje
REDOVI 15 x 20 cm
KUICE 20 cm. Posadite male lukovice
arpadika na rastojanju od 2,5 cm na jesen da biste imali rani usev koji moete
brati kao mladi luk.
mere nege
Ne zahteva mnogo panje. Zalivajte u
sunom periodu kad lukovice nabreknu.
PROBLEMI Bolesti i tetoine koje napadaju crni luk mogu da napadnu i kozjak, ali
obino nema problema. esto dolazi do
prorastanja ako vremenski uslovi variraju.
Neke vrste rede prerastaju i treba ih birati
za ranu setvu.
Berba
Kozjak se vadi kad lie pone da vene,
obino od jula pa nadalje. Izvadite lukovice i ostavite ih da se sue. Kad se sasvim
osue, razdvojte ih i uvajte u mreastim
dakovima ili na policama na hladnom, suvom mestu.
izbor sorti
Iz arpadika: pikant - otporan na proraslice; hativ di niort - omiljen kao ukras-
370
ORGANSKA BATA
Sejanje
Posejte seme u zagrejano klijalite u
zatienom prostoru i odravajte temperaturu na minimum 20C dok seme ne proklija. Kod sorti koje se gaje na otvorenom
ponici moraju da se dre na mestu gde se
kRaStavaC i kORniOn
temperatura nou ne sputa ispod 16C,
Cucumis sativus CUCURBITACEAE
dok kod sorti koje se gaje u stakleniku
Krastavac je nena jednogodinja vre- temperatura ne sme pasti ispod 20C. Koasta biljka koja se gaji na otvorenom ili u ristite elije ili biorazgradive posude da ne
zatienom prostoru za letnju berbu. Kor- biste pomerali koren. Semenke postavite
nioni su sorte koje imaju male plodove postrance na dubini od 1,5 cm. U maju ili
koji se beru mladi i obino se kisele.
junu posejte useve koji se gaje na otvoreOD SEJANJA DO BERBE 12 sedmica
nom, a najranije mesec dana pre posledRAZLIITE SORTE Krastavac koji se gaji njeg mraza. Useve koji se gaje u plastenina otvorenom: tradicionalne sorte imaju ku ili stakleniku posejte u aprilu, ili u maju
vrst, bodljikav plod dugaak 10-15 cm; ako ne moete da obezbedite dodatno
novije sorte (obino hibridi F1) imaju glat- grejanje. Pre presaivanja na otvorenu
ku koru i dui plod. Postoje bunaste i vre- parcelu prilagodite biljke spoljanjim usloaste sorte koje esto treba opraivati da vima; moda e im posle presaivanja biti
bi dale plod. Jabuasti krastavci su rebrasti potrebno zatitno zvono da bi se dobro
s okruglim utim plodovima. Gajite ih na primile. Kad presaujete biljke, ostavite
otvorenom ispod najlona ih zvona. Evrop- koren malo iznad povrine zemljita kako
ske sorte koje se gaje u staklenicima imaju biste smanjili rizik od trulei stabljike.
duge, glatke plodove i ne treba im opraiMINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJAvanje. Kad se oprae, postaju gorki i zap- NJE 20C
ravo su sve enske sorte kultivisane tako
Rastojanje
da se ne oprauju. Gaje se u zatienom
REDOVI Uz drvenu reetku: 45 x 100
prostoru.
cm. Na zemlji: 60-75 cm x 1,3-1,6 m u zaMESTO Useve koji se gaje na otvorenom visnosti od sorte.
stavite na toplo zaklonjeno mesto s plodKUICE oko 70 cm u zavisnosti od sorte
nim zemljitem koje dobro zadrava vlagu.
mere nege
Ovim sortama potrebna je prosena temUsmerite vreaste sorte da se penju uz
peratura 18-30C, a ispod 10C dolazi do
mreu, icu, tapove, kanap; otkinite vrh
oteenja biljaka; leti podnose delimino
biljke kad dostigne vrh potpore uz koju se
zasenjivanje. Sortama koje se gaje u stakpenje. Rebraste sorte uspevaju i na zemlji;
lenicima potrebna je visoka vlanost vazotkinite vrh biljke kad se formira 5-6 listoduha i temperatura minimum 20C preko
va da bi ona rasla bunasto. Redovno zalinoi. Mogu da se gaje na ivinim delovima,
vajte biljke dok rastu i malirajte slamom
u velikim posudama, dakovima za gajenje
one koje rastu na zemlji da bi plodovi ostabiljaka i na balama sena. Krastavac moe
li isti. Uklonite, im se pojave, sve muke
da poslui kao neobina ukrasna biljka ako
cvetove na biljkama koje rastu u staklenise usmeri da raste uz ogradu ili uz lukove.
ku. Sve enske biljke ponekad razviju muOBRADA ZEMLJITA Pre saenja dodajke cvetove, naroito ako su doivele neki
te poboljiva zemljita niske do srednje
stres - odmah ih otkinite. Ne uklanjajte
hranljivosti, ili gajite na kompostitu (videmuke cvetove sa rebrastih sorti ni sa korti str. 48). Na tekom zemljitu napravite
niona. Na pakovanju semena proverite
gomilice zemlje u koje ete posaditi biljke.
koju sortu krastavca sejete.
IDEALNA pH VREDNOST 5,5-7
na biljka; zlatni gurme - sadi se od februara; sante - sadi se od kraja aprila. Iz
semena: kreacija F1; matador F1; atlas F1 - ruiasta ljuska i ljubiasto meso
371
Berba
Berite plodove kad dovoljno porastu redovno proveravajte da vam neki plod ne
promakne. Bolje je uvati plodove u hladnoj prostoriji, umotane u plastinu foliju,
nego u friideru. Dobri su za turiju.
izbor sorti
Krastavac: Gajen na otvorenom: Marketmor - otporan na virus mozaika; bunasti ampion F1 - kompaktna biljka. Na
otvorenom/u zatvorenom: kraljevski zalogaj F1 - otporan na bolesti; ukusni zeleni F1 - otporan na plamenjau; pepineks
69 F1 - enske biljke za gajenje u hladnom stakleniku i plasteniku; futura F1 otporan na plamenjau, enske biljke za
gajenje u hladnom stakleniku i plasteniku;
kristalna jabuka i kristalni limun - okrugli, ukastozeleni plod; butbajska plavua i belo udo - tradicionalna sorta sa
bledoutim plodom
Kornion: videti Krastavac
kRBUljiCa
Chaerophyllum bulbosum
APIACEAE
Neobino korenasto povre; iako jako
sporo klija, lako se gaji.
MESTO Sunano, otvoreno, plodno zemljite.
OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva
zemljita srednje hranljivosti ili gajite na
zemljitu prihranjenom kompostom za
prethodni usev.
IDEALNA pH VREDNOST 6,5 - 7,5
Sejanje
Posejte seme na otvorenoj parceli jer
mu je potrebna jarovizacija da bi proklijalo. Sejte krajem leta - poetkom jeseni i
pokrijte seme lakim pokrivaem. Seme nee proklijati pre prolea.
REDOVI 15-20 cm x 30 cm
KUICE 20 cm
mere nege
Kad proklijaju, biljke relativno kratko daju prinose; ne dozvolite da doe do prekida u rastu. Redovno ih zalivajte za vreme
sue i suzbijajte korov.
PROBLEMI Obino nema problema
Berba
Kad listovi uvenu krajem leta, koren je
skoro potpuno izrastao. Ponite da ga vadite kad lie skoro sasvim uvene i otkinite preostale listove. Kvalitet korena obino
se pobolja ako se ostavi u zemlji nekoliko
sedmica. Ako je zemljite lako i vlano, vadite koren po potrebi. U suprotnom, izvadite sav koren i uvajte u vlanom liu
ili pesku. Koren se jede kuvan.
kROmPiR
372
obino uto ili belo, ali postoje i sorte s ljubiastim mesom. Tekstura varira od branjavih sorti s mnogo suve materije (dobre
za prenje i pomfrit) do votanijeg krompira za salate. Postoje sorte otporne na plamenjau i nematode i korisno ih je gajiti
zbog toga.
MESTO Otvoreno, sunano mesto, mada
podnosi deliminu zasenu. Idealno zemljite je duboko, plodno, bogato humusom i
po mogunosti kiselo. Izbegavajte nedovoljno vlano zemljite. Moe da se gaji u
velikim posudama. Izuzetno rani usevi koji
mogu da se vade krajem aprila ili u maju
gaje se u hladnom stakleniku/plasteniku ili
pod zvonom ako su dobro zatieni od
mraza.
OBRADA ZEMLJITA Dodajte zemljitu
poboljiva visoke hranljivosti ili, u zavisnosti od zemljita, srednje hranljivosti s organskim ubrivom bogatim azotom.
IDEALNA pH VREDNOST 5-6
Saenje
Semenski krompir treba da se naklija pre
saenja da bi to bre rastao. Da biste dobili vrste kratke izdanke, stavite krompir
krajem zime ili poetkom prolea u plitka
korita ih kartone za jaja okreui kraj s
najvie okaca prema gore. Drite ga na
svetlom toplom mestu (18C), ali ne na direktnom suncu, sve dok izdanci ne ponu
da niu. Premestite ga na hladnije mesto
oko 6 sedmica pre sadenja na otvorenoj
parceli.
U ZATIENOM PROSTORU Sadite krtole sredinom februara. Zatitite ih od mraza.
NA OTVORENOM Sadite u brazde ili rupe, na dubini 7-15 cm i prekrijte ih s barem 3 cm zemlje. Krompir moe da se gaji
i na povrini zemljita, pod malom, tehnikom bez obrade (videti str. 325). Sadite krtole od sredine marta do maja. Krtolama
ne prija hladno, vlano zemljite; ako vremenske prilike variraju odloite saenje.
Ukoliko je potrebno, zatitite posaene krtole od mraza.
Neki uzgajivai vie vole da gaje krompir
na bankovima. Da biste posadili krtole na-
ORGANSKA BATA
Rastojanje
REDOVI Rane sorte: rastojanje 28-35
cm i 38-50 cm izmeu redova. Drugi rani i
glavni usevi: 35-45 cm i 65-75 cm izmeu
redova.
KUICE Rane sorte: 30 cm. Druge rane
sorte i glavni usev 35 cm.
mere nege
ZATITA OD MRAZA Rani krompir je najugroeniji. Ako postoji opasnost od mraza,
nou pokrite biljke zemljom, slamom, novinskom hartijom ili pokrivaem za redove.
ZAGRTANJE Dok raste, krompir zagrite
zemljom, podiui je oko izdanaka. To pomae da se suzbije korov, spreava krtole
da pozelene i delimino prua zatitu od
plamenjae. Ponite kad biljke dostignu visinu od 15 cm i ostavljajte neprekrivenim
malo listova. Ponovo zagrnite zemlju kad
lie iz susednih redova pone da se dodiruje. Zagrtanje zemljom nije mogue ako
se krompir sadi na manjem rastojanju, ali
tada biljke same sebe pokrivaju. Biljke mogu i da se maliraju debelim slojem sena,
slame, lia ili pokoene trave, to pomae
da se sauva vlaga.
VLANOST ZEMLJITA I ZALIVANJE Da
bi prinos bio to vei i krtole dostigle odgovarajuu veliinu, odravajte vlanost zemljita od poetka do kraja sezone. Zalivanje
ima najvie efekta kad krtole dostignu veliinu klikera (to se obino poklapa sa cvetanjem). Zalivajte zemljite, ne biljke.
PROBLEMI Puevi golai (uglavnom napadaju krtole); krompirove nematode (krtole); skoibube (krtole); plamenjaa (lie i krtole); obina krastavost (krtole); cr-
Berba
Rane sorte ponite da vadite krajem juna i u julu. Cvetanje je znak da su krtole
dovoljno velike, ali ne cvetaju sve sorte.
Glavni usev treba da se vadi kad lie pone da vene, obino u septembru. Drugi
rani se vadi otprilike izmeu prethodna
dva useva. Sve krtole treba da se izvade
da bi se smanjio rizik od bolesti. Ako je
mogue, vadite krompir po suvom vremenu, i skinite viak zemlje s krtola pre nego
to ih umotate u papir ih stavite u dakove. Drite krtole na hladnom, mranom
mestu na temperaturi od 7 do 10C, zatiene od mraza. Potrebna im je mala vlanost i cirkulacija vazduha.
izbor sorti
Krompir raketa i brzi - rane sorte, veoma brzo stiu. Sorta svift ima kompaktno lie, pogodna za gajenje ispod zvona,
vojvoda od jorka; crveni vojvoda od
jorka; arpov ekspres - rani usev koji
sporije raste, ali je lepog ukusa. Sorta
vojvoda od jorka moe se ostaviti da
raste u zemljitu ako se sav rod ne izvadi
odmah, katriona; kestrel; edzel blu drugi rani usev. Sorta kestrel prlino je
otporna na nematode. ruiasta jabuasta iarka; rat i ,,bel de fontene - sorte
za salatu, remarka, sante, kara i
valor - glavni usevi veoma otporni na
bolesti.
kUkURUz eeRaC
373
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 10C Seme kukuruza eerca treba da
klija u toplim uslovima da bi se biljke lepo
razvijale.
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u aprilu. Kukuruz eerac ne podnosi
da mu se pomera koren i stoga sadnice
gajite u posudama za poetno gajenje ili
biorazgradivim tubama. Pre presaivanja
prilagodite biljke uslovima sredine. Saenje kroz crnu foliju ubrzae rast.
NA OTVORENOM U toplim podnebljima
posejte seme direktno u zemljite po potrebi zagrejano ispod zvona ili crne folije.
Stavite 2-3 semenke u jednu rupu na dubinu od 2,5 do 4 cm. Proredite ostavljajui
po jedan ponik.
Rastojanje
Kukuruz eerac se oprauje putem vetra i stoga ga sadite u kuice ostavljajui 35
cm rastojanja izmeu biljaka. Za mini-eerac ostavljajte 15 cm, ili gajite 4 biljke u
374
mere nege
Na otvorenoj parceli biljkama moe biti
potreban oslonac. Stabljika moe da se zagrne zemljom da bi se razvili vazduni
korenovi kukuruza koji dre biljku. Ako je
potrebno, zalivajte kad kukuruz pone da
naliva zrno. Plevite ili malirajte da biste
suzbili korov.
PROBLEMI Mievi; ptice; puevi golai;
kukuruzna sovica; kukuruzni plamenac.
Berba
Kukuruz je sazreo kad svila poprimi
smeu boju. Pritisnite palcem zrno kukuruza - mleni sok oznaava daje zreo. Moe da se zamrzava ili marinira. Mini-kukuruz berite kad klipovi dostignu veliinu 7
cm.
izbor sorti
Kukuruz eerac sandens F1; kelvedonski velianstveni F1; irlivi F1 - normalne slatkoe; severni ekstra-slatki F1 veoma sladak; minisvit F1 - pogodan za
mini-kukuruz; slatki grumen F1.
kUPUS
ORGANSKA BATA
Sejanje
Videti tabelu
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
U ZATIENOM PROSTORU Da biste dobili veoma rani usev, uzmite ranu letnju
sortu pogodnu za setvu u elijama ili koritima u februaru ili martu. Prilagodite biljke
spoljanjim uslovima im zemljite bude
pogodno za sadenje. Rani usevi mogu da
se gaje i u zatienom prostoru. Kasnije
useve moete da gajite u koritima ili elijama u zatienom prostoru.
NA OTVORENOM Posejte seme u korito
ostavljajui razmak izmeu semenki. Presadite biljke posle 5-6 sedmica.
mere nege
Zatitite rasad i mlade biljke od kupusne
muve (videti str. 411). Zalivajte sadnice
dok se ne prime.
PROBLEMI Kupusna muva; kupusne vai; larve leptira kupusara; buva; kupusna
kila; kupusna bela ra
375
Vrsta
Setva u
Proleni
Avgustu
Rani letnji
Letnji
Martu
35-45 cm
Jesenji
Maju
50 cm
Zimski
Maju
50 cm
* Rastojanje moe da se razlikuje u zavisnosti od sorte i eljene veliine glavice (videti str. 321).
Berba
Berite glavice po potrebi. Proleni kupus
na plodnom zemljitu moe dati i dve berbe: nakon to odseete glavicu, krstasto
zasecite preostalo stablo i izrae nekoliko
malih glavica. Jesenji i zimski kupus moete da uvate (videti str. 339).
izbor sorti
Proleni kupus: proleni cvet; zimski
zeleni - za proleni zeleni; proleni junak F1 - okrugla glavica.
Rani letnji: grejhaund. Letnji kupus:
minikol F1 - kompaktna biljka, sedmicama ostaje u dobrom stanju; kamena
glava.
Jesenji kupus: kur di bu; viningtat.
Zimski kupus: januarski kralj; tundra
F1; holandski kasni zimski.
Crveni kupus: crvena bubanj. Kelj:
vertus; virosa F1; kasni ormskirkski.
liSnata Cvekla
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 8C
U ZATIENOM PROSTORU Posejte poligermno seme u elije u martu i aprilu.
Razredite sve dok ne ostanu najsnaniji
ponici ili zasadite ceo bokor ako elite da
berete mlade biljke. Pre nego to ih posadite na otvorenu parcelu, prilagodite biljke
spoljanjim uslovima. Za zimsku berbu posejte seme u avgustu u zatienom prostoru.
NA OTVORENOM Posejte po nekoliko semenki u istu rupu na dubinu pola palca u
martu i aprilu da biste imali prinos na leto
i jesen. Ukoliko elite berbu na zimu i prolee, sejte u julu i avgustu.
MLADICE Da biste na zimu imali ponike
u zatienom prostoru, posejte seme na
veem rastojanju poetkom jeseni.
Rastojanje
REDOVI 23 x 28 cm
KUICE 23 cm
mere nege
Zalivajte za vreme sue. Malirajte da bi
zemljite zadralo vlagu; koristite poboljiva zemljita srednje plodnosti.
376
Berba
Berite prvo spoljanje listove im budu
dovoljno veliki za jelo. Mladice izrastu veoma brzo; prvi put ih secite kad dostignu
visinu oko 5 cm. Sledei put ih ostavite da
malo vie izrastu. Da biste podmladili starije biljke odsecite sve listove tik iznad
zemljita.
liSnati kelj
ORGANSKA BATA
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u korita ili elije u februaru da biste dobili letnju berbu, a u maju za zimsku berbu.
NA OTVORENOM Od aprila do maja posejte seme u rasadnik, u plitke redove.
Presadite biljke 6-8 sedmica kasnije. Proleni kelj, brassica napus, moe da se seje
direktno u zemljite ak i u julu ili poetkom avgusta. Posejte po 3-4 semenke u
jednu rupu i proredite ostavljajui po jednu mladu biljku kad porastu.
Rastojanje
Patuljaste sorte: 30-45 cm. Visoke sorte:
60-75 cm. Neke vie sorte mogu da se seju na rastojanju od samo 45 cm ako se beru dok su mlade.
mere nege
Zalivajte mlade biljke dok se ne prime.
PROBLEMI Larve leptira kupusara; kupusni titasti moljac; kupusna muva; kupusne vai; kupusna kila.
Berba
Berite lie s odraslih biljaka po potrebi,
ili s mladih biljaka za raniju berbu. Kelj je
obino ukusniji posle jakog mraza.
izbor sorti
kavalo nero; darkibor F1; zeleni kovrdavi patuljasti; nero di toskana dugaki, trakasti, tamnozeleni, naborani
listovi; pentland brig - lisnati izdanci za
prolenu berbu; crveni rus; redbor F1 ljubiasti kovrdavi lisnati kelj; visoki zeleni kovrdavi
lOBODa
377
matOvilaC
Matovilac
miBUna
miCUBa
378
Rastojanje
Sejte u redove na rastojanju od 10 cm ili
u skupine iroke 7-10 cm na rastojanju od
15 cm. Potrudite se da razmak izmeu semena bude 1 - 2,5 cm.
mere nege
Zalivajte u sunom periodu. Zatitite
zimske useve ako su vremenske prilike
loe.
PROBLEMI Lukova muva; bela trule;
plamenjaa luka
Berba
Vadite mladi luk za ishranu kad dostigne
visinu od 15 cm. Luk za turiju vadi se kad
mu uvene lie, a moe se koristiti i sve.
izbor sorti
Mladi luk: beli lisabonski; crvenobradi; zimski vrsti beli lisabonski.
Luk za turiju: pariki srebrni; smei
za turiju; ljubiasti
mnOgOCvetni PaSUlj
ORGANSKA BATA
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 12C
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u maju u duboka korita, biorazgradive
tube ili razgradive saksije. Presadite biljke
u toplo zemljite nakon poslednjeg mraza.
NA OTVORENOM Sejte po 2 semenke u
jednu rupu, od kraja maja do poetka juna, kad se zemljite zagreje; isplatie se i
druga setva za kasnu berbu.
Rastojanje
REDOVI Dvostruki redovi -15 x 60 cm, ili
uz kupasto postavljene tapove. bunaste
sorte 15 x 60 cm.
KUICE Samo patuljaste vrste, 30 cm.
mere nege
Sasvim odraslim biljkama koje su rodile
potrebna je snana potpora od bambusovih tapova visokih 2,5 m. Kad se biljke
prime, dobro izmalirajte zemljite. Da bi
biljka razvila to vie cvetova redovno je
zalivajte za vreme sue im se pojave prvi
pupoljci. Da bi nastale mahune, biljka mora da se oprai.
PROBLEMI Ptice; puevi golai; korenove vai; pasuljeva muva; trule korena;
oreolna pegavost. Prazne mahune (videti
Prazne mahune, str. 427) mogu da se jave
zbog mrazeva u vreme cvetanja, nedostatka vlage, loeg vremena usled koga se
smanjuje aktivnost insekata koji oprauju
cvet i ako je mesto preterano izloeno insektima i pticama koji napadaju cvet.
379
Berba
Berite mlade mahune kad dostignu duinu 17 cm. Redovno branje podstie rast
novih mahuna.
izbor sorti
grimizni imperator - tradicionalna sorta
od 1906; car - ima belo seme (moe se
ostaviti za dobijanje zrna); enorma elit tanke mahune; naslikana dama - manje
otporna sorta, dvobojnog cveta; hestija patuljasta, dvobojnog cveta
nOvOzelanDSki SPana
Pak Oi
potreban za dobru berbu. Zbog brzog rasta pogodan je kao meuusev izmeu biljaka koje sporije rastu. Pogodan za gajenje
kao kasni usev u hladnom stakleniku ili
plasteniku.
OBRADA ZEMLJITA Pre saenja dodajte poboljiva zemljita srednje hranljivosti
ili poboljiva niske hranljivosti s organskim ubrivom.
IDEALNA pHVREDNOST 6,5 - 7
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA
ZA KLIJANJE 10C
U ZATIENOM PROSTORU Sejte u elije za rasaivanje od juna do avgusta. Neke sorte mogu se sejati i ranije. Kasna
setva moe da se obavi u zatienom prostoru.
NA OTVORENOM Sejte od juna do avgusta.
Rastojanje
Za berbu mladih listova: 13-15 cm. Za
biljke srednje veliine: 18-23 cm. Velike
biljke: 45 cm. Za mlade izdanke - sejte retko. Rastojanje do odreene mere zavisi i
od sorte.
mere nege
Ako je potrebno zalivajte u sunom
periodu. Ako imate problem s buvaem,
zatitite biljke pokrivaem za redove ili
mreom.
PROBLEMI buva; puevi golai; kupusna kila
izbor sorti
Pak oi ,,oi oi - belo stablo, otporan
na mraz; ,,mei king oi F1 - zeleno stablo;
kantonski patuljasti - nizak, pogodan za
prolenu setvu
PaPRika
380
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 20C U podnebljima s blagom klimom
seme posejte u saksije ili elije u aprilu ili
maju. Presadite u saksije duboke 8-9 cm.
im koren ispuni saksiju, presadite u saksije duboke 10-13 cm. U ovom periodu drite biljke na temperaturi od 12 do 16C.
Rasadivanje
Kad se pojave prvi cvetovi, presadite
biljke u velike saksije ili dakove sa zemljitem koje se koristi za staklenike. Presadite ih na otvoreno tek posle poslednjeg
mraza. Po potrebi, zatitite biljke da biste
odravali temperaturu na najmanje 15C,
ali ne vie od 30C.
Rastojanje
30-45 cm u zavisnosti od sorte
mere nege
Visoke biljke poduprite pritkama. U sunom periodu biljke u saksijama redovno
zalivajte i prihranite visoko-kalijumskim
tenim ubrivom. Odravajte visoku vlanost u stakleniku i ako je potrebno natopi-
ORGANSKA BATA
Berba
Papriku berite dok je jo zelena da biste
podstakli razvoj novih plodova, ili ostavite
plodove da jo malo potamne i budu slai.
Krajem sezone rasta, pre prvih mrazeva,
izvadite ele biljke i u upi zatienoj od
mraza okaite ih naopake. Plodovi e nastaviti da dozrevaju. Ljutu papriku treba ostaviti da dozri na biljci. Moe da se uva
suva, najbolje u vrsto zatvorenoj tegli na
mranom mestu.
izbor sorti
Slatka paprika: jolonsko udo; dugaki crveni makaroni; crvena F1 - kompaktna biljka za posude.
Ljuta paprika: habenero - veoma ljuta;
maarski vosak - dugi, iljati uti plodovi, slatki dok su mladi i sve ljui kako
sazrevaju
PaRaDajz
381
Reznice paradajza
Boni izdanci lako putaju koren kad se
iseku s biljke i na taj nain se dobija vie
biljaka iz jednog semena. Isecite bone
izdanke kad dostignu visinu od 15 cm.
Stavite ih u saksije duboke 8 cm napunjene meavinom trulog suvog lia i otrog
peska. Pokrijte najlonskom kesom ili teglom. Poetkom sezone obezbedite temperaturu na dnu saksija 15-16C. Reznice
putaju koren posle 10-14 dana. Posadite
ih u saksije ili na otvorenu parcelu. Ako
biljka nije dovoljno jaka, otkinite prve cvetove.
Presaivanje
Kad biljke obrazuju prve cvetove, treba
da ih presadite. Paradajzu je, da bi dobro
rodio, potrebna temperatura 21-24C. Ako
leti nije tolika temperatura, posadite biljke
u staklenik ili plastenik. Biljke s dugakim
korenom mogu da se posade u zemljite
neto dublje nego u saksiji. U zatienom
prostoru posadite kadificu kao meu-usev
kako biste smanjili opasnost od napada
bele leptiraste vai.
SAENJE NA OTVORENOM Ojaale biljke presadite kad proe opasnost od mraza. Temperatura zemljita treba da bude
barem 10C, a temperatura vazduha 7C.
Zatitite biljke pokrivaem za redove ili
zvonom, ako je neophodno. Da biste zagrejali zemljite i ubrzali zrenje ploda u
hladnijim podnebljima, sadite kroz crnu
mal foliju.
Rastojanje
REDOVI Visoki indeterminantni i poludeterminantni tip: 38-45 cm x 45 cm; ostavite 90 cm izmeu svakog drugog reda. Usmerite visoke biljke. bunasti tip: 45-48
cm x 45-60 cm. Ekstrapatuljasti tip: 25-30
cm x 30-35 cm. bunasti tip se obino
ostavi da se iri.
382
BLOKOVI 45 cm
mere nege
Zatitite biljke od niskih temperatura i
mraza, ali vodite rauna da ostavite dovoljno mesta za insekte koji ih oprauju
kad procvetaju. Malirajte da bi zemljite
zadralo vlagu. U periodu formiranja ploda, zalivajte biljke ako je izuzetno suan
period. Biljkama koje se gaje u posudama
neophodno je redovno zalivanje, ak i dva
puta dnevno kad su velike vruine, i dodatno prihranjivanje visokokalijumskim
tenim organskim ubrivom. Biljkama koje
se gaje u dobro obraenom zemljitu obino ne treba dodatno prihranjivanje. Malirajte poboljivaem zemljita srednje
hranljivosti ili liem gaveza. Preterano zalivanje i prihranjivanje umanjuje ukus plodova. Usmerite visoke sorte da rastu uz icu ili vrst oslonac. Kidajte bone izdanke.
Krajem leta, ili ranije u hladnijim podnebljima, zakidajte vrh biljke da biste pospeili razvoj i zrenje ploda. Ne skidajte bone
izdanke bunastih sorti. Da bi plodovi ostali isti, poduprite biljke tapovima, ili malirajte slamom. Zasenite staklenik leti.
PROBLEMI Plamenjaa U zatienom
prostoru: biljne vai; bela leptirasta va;
obini pauinar; gusenice leptira Manduca
quinquemaculata; fuzanozno uvenue;
siva trule (botrytis); virus mozaika duvana; aava plesnivost lista paradajza; zeleno i uto uvenue; trule vrha ploda; nedostatak magnezijuma.
Berba
Berite plodove kad sazru i dobiju boju
karakteristinu za tu sortu. Isecite peteljku
i ostavite zvezdastu aicu na plodu. Krajem sezone, na otvorenom, izvadite celu
biljku s plodovima i okaite je za koren u
upu ili garau zatienu od mraza. Plodovi
e nastaviti da dozrevaju. Pored toga, kad
zapreti mraz, oberite sve plodove i stavite
jedan sloj jo zelenih plodova u fioku ili kutiju na hladnom mestu da dozri. Zdrav
plod nastavie da zri sve do Nove godine.
Plod moe da se marinira, zamrzne ili kuva.
ORGANSKA BATA
izbor sorti
Visoke sorte: ailsa krejg - prvi put se
gajio 1925; vesnik - dobro uspeva na
otvorenom, prvi put se gajio 1910; veliki
deko F1 - veliki plodovi; irli F1 - otporan na bolesti, gaji se samo u stakleniku;
zlatno svitanje; batenska arolija sitni plodovi.
bunaste sorte: uzbuna; super marmand - veliki plodovi, treba ga podupreti
i prorediti bone izdanke; totem F1 idealan za gajenje u saksiji; kotrljajui vitiast
PatRnak
Patrnak
383
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 1,5C; maksimalna 17,5C. Kad god je
mogue sejte na otvorenom.
U ZATIENOM PROSTORU Posejte seme u biorazgradive tube da ne biste pomerali koren.
NA OTVORENOM Prva setva moe da se
obavi u februaru, ali poto mu treba mnogo vremena da proklija, kasnija setva na
toplijem zemljitu (do maja) moe dati bolje rezultate. Tena setva, odnosno meanje semena s gustom tenou moe da
ubrza klijanje. Sejte retko u plitke redove,
ili sejte po 3 semenke na jedno mesto pa
posle proredite ostavljajui po jednu mladu biljku.
Rastojanje
Veliina korena zavisi od rastojanja.
REDOVI Za manji koren: 10 x 20 cm. Za
vei koren: 15 x 30 cm.
KUICE 15-20 cm
mere nege
Plevite ponike dok se ne prime.
PROBLEMI argarepina muva; trule korena; Itersonilia pastinaceae - naroito ako
je zemljite bogato azotom i kiselo. Najpre
napada ranu setvu.
Berba
Ukus je bolji posle mraza. Vadite po potrebi kad lie pone da vene. Moete da ga
ostavite da prezimi u zemljitu, ali izvadite
ga krajem zime jer e stariji koren obrazovati tvrdo, drvenasto srce.
izbor sorti
neni i iskreni; gladijator F1; avonrezister - otporan na rak; uplja kruna;
uenik - dugog korena; beli kralj - kratkog korena; lanser - za mini-povre
Plavi PatliDan
384
mere nege
Visoke biljke obino treba poduprti tapom. Da biste dobili plodove pristojne veliine ostavite samo 4 do 6 komada na jednoj biljci. Dobro zalivajte. Kad pone da se
formira plod prihranjujte biljke u posudama organskim tenim ubrivom bogatim
kalijumom.
PROBLEMI Pauinar i bela va; lisne vai
Berba
Bere se kad plod dovoljno poraste i dok
mu je kora jo sjajna.
izbor sorti
dugaki ljubiasti - prvi put se gaji
1905.; crna lepotica F1; belo jaje; italijanski dvobojni ruiasti
PORtUlak
ORGANSKA BATA
POvRtaRSki zvezDan
PRazilUk
385
nje ali i neotpornije od kasnijih sorti. Kasne sorte: za zimsku berbu. Najee su
krae i deblje. Nekoliko sorti ima dekorativna ljubiasta pera. Moe da se gaji i kao
mini-praziluk, zamena za mladi luk blaeg
ukusa.
MESTO Otvoreno, na plodnom zemljitu
koje zadrava vlagu ali se zimi ne zadrava voda.
IDEALNA pHVREDNOST 6,5-7,5
OBRADA ZEMLJITA Poboljiva zemljita visoke hranljivosti; poboljiva srednje
hranljivosti ako se seje posle graka; ili
poboljiva niske hranljivosti sa organskim
ubrivom bogatim azotom.
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
U ZATIENOM PROSTORU Seje se iskljuivo vie semenki u jednu rupu. Od
februara sejte po 4 semenke u jednu eliju. Presadite, bez proreivanja, kad dostignu visinu 20 cm.
NA OTVORENOM Posejte seme u rasadnik od marta do poetka maja. Seme sejte
na dubinu od 2,5 cm, 2,5 x 15 cm. Presadite. Mini-praziluk sejte direktno na mesto
predvieno za njega; ne presaujte.
Saenje
Rasadite biljke stare 10-15 sedmica, visoke 20 cm - iako mogu da se presade i
kad su vee. Najbolje vreme za rasaivanje je jun, ali moe se nastaviti do poetka
avgusta ako ekate da prou drugi usevi i
oslobode mesto. Dobro zalijte rasadnik pre
nego to izvadite sadnice; ne skraujte koren ili listove. Napravite rupe duboke 15
cm. Stavite po jedan praziluk u svaku rupu
i napunite je vodom (videti str. 320). Ne
popunjavajte rupu zemljom.
Rastojanje
REDOVI 7,5 - 15 cm x 30 cm
KUICE 15-23 cm sa svih strana
GRUPNA SETVA 23 cm
MINI-PRAZILUK 2 x 15 cm
mere nege
Po sunom vremenu zalivajte dok se ne
primi.
Berba
Vadite praziluk po potrebi. Obino u
zemljitu ostaje u dobrom stanju sedmicama, mada rane sorte esto ne preive izrazito loe vremenske uslove.
izbor sorti
Rani i srednjesezonski: kralj riard - za
ranu berbu, mini-praziluk i grupnu setvu;
prenora; lion - prvi put se gajio 1886.
Kasni: konora; veliki zimski - nastao
1905; maselbru - omiljena tradicionalna
sorta; sv. viktor - ljubiasti listovi
RaBaRBaRa
Rabarbara
386
Sejanje i saenje
Veina sorti lako se gaji iz rasada ili
krunice, ali moe se gajiti i iz semena iako e rezultati varirati i due e trajati.
MINIMALNA TEMPERATURA
ZA KLIJANJE 13C
Posejte seme u zatienom prostoru u
februaru, 2-3 semenke u saksiju dubine 9
cm. Prilagodite biljku uslovima sredine i
presadite kad prou mrazevi. Na prolee
sejte seme napolju, na dubini od 2,5 cm u
redove na rastojanju od 30 cm. Proredite
do 15 cm. Na jesen posadite biljku na stalno mesto.
SAENJE Kupite biljke koje nisu zaraene virusima ili na zimu izdelite postojee
biljke, stare barem tri godine. Posadite rasad u oktobru-novembru ili februaru-martu. Pupoljak treba da se nalazi odmah ispod povrine zemljita. Dobro utabajte
zemlju posle saenja. Rasad moete pre
saenja da stavite i u saksije na nekoliko
meseci da bi bolje krenuo. Biljke gajene u
saksiji mogu da se presade bilo kad, ako
im uslovi zemljita to dozvole.
Rastojanje
Barem 90 cm jednako rastojanje
mere nege
Zalivajte biljke dok se ne prime. Otkinite
cvetonosne stabljike im se pojave. Uvelo
lie redovno uklanjajte. Malirajte krajem
zime ili poetkom prolea poboljivaem
zemljita srednje do visoke hranljivosti.
PROBLEMI Obino nema problema. Mogua je pojava trulei korena i virusnih
oboljenja, to se ne moe leiti. Izvadite
ORGANSKA BATA
vernalizacija
(Vernalizacija - sposobnost biljke da
cveta ili klija na prolee usled produene
hladnoe tokom zime.)
Biljke koje su se primile mogu se vernalizovati poetkom prolea da obrazuju bledoruiaste stabljike prefinjenog ukusa.
Moete da ih pokrijete zemljom, stavite
pod pokriva ili izbeljujete.
U ZATIENOM PROSTORU U novembru
ili decembru izvadite bokor biljaka starih
vie od dve godine i ostavite ih na povrini zemljita da budu izloene hladnoi. U
januaru skupite bokore i stavite ih u duboke kutije ili saksije sa zemljom. Drite ih u
mranoj upi ili garai, ili ispod platformi u
stakleniku. Drite ih na vlanom, toplom
mestu i pokrijte kantom da biste ih zatitili od svetlosti. Bacite ih kad uberete mlade
lisne drke.
NA OTVORENOM Od februara pokrijte
bokore kantom ili posudom za izbeljivanje.
Da biste ubrzali proces, nagomilajte oko
pokrivaa za izbeljivanje svee ubrivo pomeano s liem ili polugotov kompost.
Uberite mlade lisne drke posle otprilike 6
sedmica. Ne koristite vernalizovanu biljku
kao usev barem dve godine.
Berba
Ponite berbu 12-18 meseci posle saenja. U drugoj godini uberite samo nekoliko
lisnih stabljika. Posle toga berite do juna ili
jula. Ako dovoljno rano posejete seme,
obino ete imati dobru berbu od vika rasada iz rane zimske setve. Bolje je da otkinete stabljike uvrtanjem nego da ih seete. Berite manju koliinu na jesen ako to
niste uinili u prolee.
izbor sorti
glaskinova vena - lako se gaji iz semena; rana timperlejska - najbolja za
ranu vernalizaciju, tanko, ruiasto stablo;
viktorija - najkasnije stie; stokbridka
strela - veoma duga sezona berbe
Ratan
387
so da biste mogli da ih razlikujete. Zabodite pripremljene korenove izdanke u vlaan pesak okreui ravno seeni kraj gore
i stavite ih u hladnu upu. Presadite na otvorenu parcelu krajem marta, do kad treba da se formiraju pupoljci. Ostavite samo
najjae pupoljke i posadite ih u rupe koje
ste napravili sadiljkom tako da pupoljci
budu 2,5 cm ispod povrine zemljita.
Rastojanje
30-38 cm x 46-60 cm
mere nege
Krajem prolea, kad su korenovi izdanci
ve odseeni, zemljite na kom se gaje viegodinje biljke obogatite poboljivaem
srednje hranljivosti ili ih prihranite morskim algama. Uklonite poutele listove i
cvetne izdanke da bi biljka usmerila svu
energiju na koren.
PROBLEMI Puevi golai napadaju mlade izdanke; trule korena javlja se usled
prevelike vlanosti zemljita.
Od vernalizacije do berbe
Ostavite biljke da rastu bar godinu dana
pre prve berbe.
VERNALIZACIJA NA OTVORENOM U februaru i martu uklonite ostatke lia sa biljaka i pokrijte ih prevrnutim kantama dubokim barem 38 cm ili posudom za vernalizaciju. Pokrijte suvim liem ili slamom da
biste zatitili mlade izdanke od hladnoe.
Kad dostignu visinu 10-20 cm isecite mlade izdanke zajedno sa malim delom korena. Prestanite da ih berete u maju. Sa
svake biljke uzmite 3-4 izdanka - to moete da uradite svake godine.
VERNALIZACIJA U ZATIENOM PROSTORU Vernalizacija u zatienom prostoru produie period berbe. Krajem jeseni,
posle prvog mraza, izvadite biljke stare vie od 18 meseci. Uklonite s korenovog
vrata sve bone korenove izdanke debljine
olovke da biste mogli da ih posadite na
prolee. Drite korenov vrat (biljke) u pesku dok ne ponete s vernalizacijom na zimu. Podstiite 2-3 biljke svake sedmice.
Posadite 3 korenova vrata biljaka u saksiju
duboku 27 cm tako da im vrhovi tek vire iz
388
RePa UgaRnjaa
ORGANSKA BATA
Rastojanje
REDOVI 10 x 23 cm pokrovne sorte; 15
x 30 cm glavni usev
KUICE 15 cm
mere nege
Redovno zalivajte kad je veoma toplo i
suvo vreme ili e doi do prerastanja.
PROBLEMI Repu napada crna repina pipa, kupusna muva; buva (mladice), kupusna kila, plamenjaa, pepelnica, trule
korena i nedostatak bora.
Berba
Izvadite rane sorte kad dostignu veliinu
4-5 cm u preniku. Glavni usev vadite kad
dostigne veliinu teniske loptice ili ga ostavite u zemljitu do Nove godine. Moe se
koristiti i kao zeleni odsecanjem vrhova
na visini od 10 do 15 cm. Vrhovi obino
ponovo izrastu nekoliko puta.
izbor sorti
Pokrovni usev, rani: snena grudva prvi put se gajila 1869; market kros F1 pogodna i za gajenje u zatienom prostoru. Glavni usev: zlatna lopta; viska crvena lopta - prvi put se gajila 1882; hakurei
ROtkva i ROtkviCa
389
(videti str. 337). Ostavite rotkvicu da precveta, jedna biljka obezbedie vam dovoljnu zalihu semena.
OD SEJANJA DO BERBE Letnje sorte: 4
sedmice. Daikon rotkve: 7-8 sedmica. Jesenje i zimske sorte: 20 sedmica i vie.
RAZLIITE SORTE Letnje sorte: sitan ruiast, crven, beo ili dvobojan koren; okrugao, izduen ili dugaak. Daikon sorte:
velik, dugaak, ljut, beo koren koji se potpuno razvija krajem leta i na jesen. Jesenje i zimske sorte: velik, okrugao ili izduen koren s crnom, ruiastom ili crvenom
koricom. Jesenje i zimske tikvice otporne
su na mraz.
MESTO Generalno voli otvorena mesta,
ali leti joj prija delimina senka. Izbegavajte zemljite koje se lako isuuje. Letnje
sorte su dobre za meusetvu, gajenje u
posudama i kao rani ili kasni usevi u zatienom prostoru.
OBRADA ZEMLJITA Prija joj zemljite
koje je ve prihranjeno za prethodni usev.
Na lakom zemljitu dodajte poboljiva
zemljita niske hranljivosti.
IDEALNA pH VREDNOST 6,5-7,5
Sejanje
Nije pogodna za presaivanje.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 5C
U ZATIENOM PROSTORU Za ranu i
kasnu berbu posejte letnje sorte ispod
zvona ili pokrivaa za redove, ili u zemljite u hladnom stakleniku ili plasteniku. Seme se seje u februaru i martu, septembru
i oktobru. Daikon sorte seju se u avgustu
za zimsku berbu.
NA OTVORENOM Letnje sorte: posejte
seme retko u redove, ili omake. Sejte
uzastopno od kraja februara do septembra
svakih 10 dana. Izbegavajte suve, sune
mesece. Daikon sorte: od sredine leta pa
nadalje. Zimske sorte: jul-avgust.
Rastojanje
REDOVI Letnje sorte: 2-2,5 cm x 10-15
cm. Daikon rotkva: 10 x 25 cm. Zimske
sorte: 20 x 30 cm.
mere nege
Ne dozvolite da se zemljite isui, ali ne
preterujte ni sa zalivanjem jer ete tako
pospeiti rast lia.
Berba
LETNJE SORTE Vadite koren im dovoljno poraste. Biljka brzo precveta i koren
postane drvenast.
DAIKON SORTE Vade se sredinom ili
krajem leta. Mogu da izdre u zemljitu
nekoliko sedmica.
ZIMSKE SORTE Vade se na jesen ili rano
prolee. Zatitite ih od mraza slamom ili ih
drite u pesku, u upi zatienoj od mraza.
Ostavite veliko korenje u zemlji da procveta i naredne godine obrazuje ljuske. Ljuske
berite dok su mlade i sone.
izbor sorti
Letnje sorte: francuski doruak; ledenica - duga, bela; crveno meso - crveno
meso; siri RZ - pogodna za gajenje u
zatienom prostoru purpurna lopta prvi put se gajila 1896. Daikon: aprilski
krst Fl Jesenje i zimske sorte: crna panska okrugla; crna panska dugaka pojavljuje se 1783; belrosa RZ; kineska
rua; minhensko pivo - kae se da raa
najsonije mahune
RUkOla
390
ORGANSKA BATA
Rukola
izbor sorti
salatna rukola; turska rukola; silveta
Rastojanje
Za berbu mladih listova: 15 x 15 cm. Vee biljke: 35 x 35 cm. Mladi izdanci: sejte
omake.
mere nege
Zalivajte po potrebi u sunom periodu.
PROBLEMI Kupusna kila; buva - da biste zatitili biljke od buvaa gajite ih ispod
mree ili pokrivaa za redove.
izbor sorti
zelenilo u snegu - veoma otporna; velika crvena - na hladnoi lie postaje
tamnocrveno; zeleni talas; ljubiasta
osaka
SPana
Rastojanje
REDOVI 7-15 cm x 30 cm
KUICE 15 cm
mere nege
Zalivajte u sunom periodu. Nekad ga
napada plamenjaa.
Berba
Ponite da berete pojedinano lie im
biljka dostigne visinu od 5 cm. Kad dostigne visinu od 15 do 20 cm, izvadite elu
biljku ili je isecite 2,5 cm iznad zemljita.
Spana esto ponovo nie. Koristite sve ili
ga zamrznite. Poto brzo raste, uglavnom
ga ne napadaju bolesti i tetoine.
izbor sorti
avanti F1 - za gajenje na otvorenom i
u zatienom prostoru, otporan na plamenjau; medania - seje se od prolea do
kraja jeseni, otporan na prorastanje; monopa - seje se na prolee i jesen
aRgaRePa
391
Sejanje
Klijanje je obino sporo i neujednaeno.
Pospeite ga koristei peletirana semena
(videti str. 319), ili sejanjem semena u gelu (videti str. 109).
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 7C
U ZATIENOM PROSTORU argarepu
je najbolje sejati direktno u zemljite jer se
koren ne razvija dobro ako se pomera. Gajenje sorti s okruglim korenom moe da se
zapone u elijama; sorte s kratkim korenom mogu se gajiti u biorazgradivim tubama koje se cele presauju zajedno s biljkom. Ako sejete u zatienom prostoru,
radite to od februara do avgusta, a od
februara do juna ako presaujete na otvorenu parcelu.
NA OTVORENOM Rane sorte ponite da
sejete u februaru ili martu im se zemljite
malo ugreje. Glavni usevi mogu se sejati
od aprila do juna. Za uvanje preko zime
posejte seme krajem maja ili u junu kako
na jesen, kad se bude vadio, koren ne bi
bio prevelik. Posejte u plitke redove na dubini od 2 cm vodei rauna o razmaku, ili
po 3-4 semenke u istu rupu.
Rastojanje
Rane (brze) sorte esto se gaje na veem rastojanju od glavnih useva kako bi se
pospeio to bri rast.
REDOVI Posejte seme u redove na rastojanju od 15 cm. Razredite prve biljke do
392
mere nege
Suzbijajte korov dok su biljke mlade.
Dobro zalivajte kad je sua.
PROBLEMI Bolesti i poremeaji su retki.
Glavna tetoina je argarepina muva: da
biste je izbegli, gajite usev ispod pokrivaa
za redove ili tanke mree. argarepa posejana poetkom juna izbei e napad prve
generacije argarepine muve i bie dovoljno velika da se odupre napadu druge
generacije. argarepinu muvu moe privui miris pokidanog argarepinog lia, stoga prilikom sejanja vodite rauna o razmaku kako biste izbegli proreivanje. Proreujte argarepu predvee, a ne kad je
sunano jer je tada argarepina muva aktivna. Luk moe zatititi argarepu. Gajite
4 reda luka na svaki red argarepe.
Berba
Vadite korenje dok je mlado. Glavni usevi mogu da se ostave u zemljitu da prezime i da se vade po potrebi. U hladnim
podnebljima zatitite argarepu malom
od slame. Ostavljanje u zemljitu se ne
preporuuje ako je zemljite teko ili ako
je biljke napala argarepina muva. Za
uvanje vadite argarepu u oktobru i novembru.
izbor sorti
argarepa sitan i flajavej - donekle
su otporne na argarepinu muvu; parabel, rondo - brzo rastu i imaju mali, okrugao koren; amsterdamska, nant 2 brzo rastu; dejmsova srednja purpurna
i dugi crveni sari - sorte popularne u 19.
veku; jesenji kralj, berlikum - kasni glavni usevi, dobri za uvanje; idela - za
mini-povre
ORGANSKA BATA
iROkOliSni tUSt
PaRgla
pargla
Sejanje
Moe da se proizvodi iz semena. Da
biste skratili proces proizvodnje kupite
godinu dana stare mladice, poznatije kao
izbojci.
U ZATIENOM PROSTORU Seme hibrida F1 je skupo i stoga je preporuljivo da
se gaji u zatienom prostoru. Posejte
393
Saenje
SADNICE GAJENE U ELIJAMA Presadite
ih poetkom leta na dubinu od 10 cm
RASAD STAR GODINU DANA Sadite najkasnije krajem marta ili poetkom aprila.
Iskopajte rov dubine 25 cm i irine 30 cm
i na dnu du sredine nagomilajte zemljite.
Kad postavite rasad na sredmu treba da
bude na dubini od 10 cm. Paljivo rairite
osetljivo korenje i potoni polako popunite
rov zemljom do izbojaka. Dok biljke rastu
nastavite da popunjavate rov zemljom tako da stabljika uvek bude 8-10 cm iznad
zemljita.
Rastojanje
REDOVI pargla koja se gaji u pojedinanim redovima moe due da se proizvodi jer je potrebno vie vremena da se
zemljite popuni. Rastojanje izmeu biljaka treba da bude 30-40 cm x 2 m.
LEJE pargla se tradicionalno gaji u lejama od po tri reda s razmakom od 30 cm
izmeu biljaka i redova i 1,3 ni izmeu leja.
mere nege
Prve godine redovno zalivajte da bi se
biljke primile. Ako je prolee hladno, zatitite mlade izdanke pokrivaem za redove.
Leti nekada treba podupreti dobro izrasle
biljke. Plevljenje je najvanije - kad se
viegodinji korov rairi skoro ga je nemogue suzbiti. Kad niknu ponici malirajte
394
Berba
U poetku umereno secite izdanke dok
se ne formiraju izbojci. Hibridne sorte koje
se sade kao mladice ili presauju iz elija
mogu pomalo da se seku u drugoj godini.
U treoj godini imaete berbu do 6 sedmica, a posle toga do 8, ako biljke normalno
rastu. pargla moe da se see kad izdanci dostignu visinu od 15 cm. Izdanke secite na dubini 2,5 - 5 cm ispod povrine
zemljita. Sve izdanke posecite za vreme
trajanja berbe da biste imali stalan prinos.
parglu je najbolje jesti odmah posle branja. U friideru moe da se uva najvie 34 dana.
izbor sorti
ljubiasti dambo
Muke sorte: cito; tielim F1; venlim
F1
Tradicionalne sorte: velika konoverska;
meri vaington
ORGANSKA BATA
zelen ili ut s nenom, glatkom korom i jede se mlad. Obino su bunaste. Tikve
imaju izduen, cilindrian plod, ut, zelen
ili na pruge i imaju tvru, ponekad dlakavu koru. Postoje vitiaste i bunaste sorte.
MESTO Zaklonjeno, potpuno osunano.
Lie i plodovi bunastih sorti izgledaju veoma upeatljivo u ukrasnoj bati. Za ranu
berbu tikvice i letnje bundeve gaje se u
zatienom prostora.
OBRADA ZEMLJITA Dodajte poboljiva
zemljita niske ili srednje hranljivosti, u zavisnosti od uslova zemljita. Zemljite bogato hranljivim materijama i preterano
prihranjivanje podstai e biljke da obrazuju bujnije lie na utrb plodova. Moe
da se gaji i u kompostitu (videti str. 48).
IDEALNA pH VREDNOST 5,5-6,8
Sejanje
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 15C
U ZATIENOM PROSTORU Posejte
seme krajem prolea, 3-4 sedmice pre
poslednjeg mraza. Stavite po dve semenke u saksiju dubine 9 cm; izvadite slabiji
ponik. Pre sadenja, kad sasvim proe
opasnost od mraza, prilagodite biljku spoljanjim uslovima. Paljivo presadite jer ne
vole kad se pomera koren.
NA OTVORENOM U oblastima s blagom
klimom sejte seme poetkom prolea direktno u zemljite. U poetku zatitite teglom ili zvonom radi dodatne toplote.
Rastojanje
Biljke iz familije tikava veoma su bujne;
ako raspolaete ogranienim prostorom,
birajte kompaktnije bunaste sorte. Vitiaste sorte dobro uspevaju ispod visokih
useva, na primcr mnogocvetnog pasulja ili
kukuruza eerca.
REDOVI bunaste sorte: 60-90 cm x 90120 cm. Vitiaste sorte: 1,2-1,8 m x 1,8 m.
KUICE bunaste sorte: 90 cm. Vitiaste
sorte: 1,2-1,8 m.
mere nege
Suzbijajte korov dok se biljke ne prime.
Zalivajte samo dok se ne prime. Poto se
biljke dobro razviju malirajte slamom, se-
395
nom ili poboljivaem zemljita niske hranljivosti. Vitiaste sorte mogu da se usmere
da rastu uz vrst oslonac, ili da se umotaju u krug. Poetkom sezone, ili kao posledica stresa, biljke povremeno mogu da
formiraju samo muke cvetove. Tikvicama
i drugim letnjim bundevama koje se gaje u
zatienom prostoru nekad treba runo
opraivanje (videti str. 119). Stavite karton
ispod velikih tikava da biste ih zatitili od
vlanog zemljita.
PROBLEMI Puevi golai, naroito kod
mladih biljaka kad je hladno i vlano vreme; virus mozaika; pepelnica.
izbor sorti
Tikvica: patriota F1 i branilac - otporne na virus mozaika; Demer F1 - ut
plod.
Letnja tikva: beli puding; zelena vitiasta; pagete od povra; tromboncino
Berba
Kad tikvica izraste u tikvu biljka prestaje
da daje plod i stoga ih stalno treba brati, i
kad imate viak plodova. Za uvanje ostavite tikve na stablu to je due mogue da
bi razvile vrstu koru pre prvih mrazeva.
Kad kora ovrsne i kad plod zazvui uplje
kad ga kucnete oberite ga i ostavite da
stoji napolju 10 dana okreui donju stranu prema suncu kako bi dozreo. Zrele
tikve mogu da stoje 6-12 meseci na dobro
provetrenom mestu na temperaturi 710C. Tikvica moe da se dri u friideru 23 sedmice.
viegODinja BROkUla
zelena Salata
396
Sejanje
Izaberite odgovarajuu sortu za odreeno vreme setve.
MINIMALNA TEMPERATURA ZA KLIJANJE 5C Klijanje prestaje u pretoplim uslovima iznad 25C.
U ZATIENOM PROSTORU Za letnje i
jesenje useve posejte seme u elije ili plitka korita od februara do poetka jula. Kad
temperatura poraste, biljke obino bolje
uspevaju na otvorenom. Da biste stalno
imali prinos, sejte seme svake dve sedmice ili izaberite vie razliitih tipova i sorti.
Kad prilagodite biljke spoljanjim uslovima
i rasadite ih, zatitite ranu i kasnu setvu
zvonom - ili ih gajite u hladnom stakleniku,
ako je potrebno. Za biljke koje se gaje zimi, bilo na otvorenom, bilo u hladnom
stakleniku, posejte seme krajem avgusta
ili poetkom oktobra, u zavisnosti od sorte.
NA OTVORENOM Sejte u intervalima od
dve sedmice po jedan red (1 m) svake sorte - od aprila, kad se zemljite dovoljno
zagreje, do septembra. Kad biljke dovoljno
porastu, proredite ih i ako je potrebno one
koje izvadite moete koristiti kao rasad.
Leti nije dobro saditi rasad s ogoljenim korenom. Na temperaturama toliko visokim
da klijanje verovatno prestaje, sejte izmeu 14 sati i 16 sati i dobro zalivajte. Kritian period je nekoliko sati posle sejanja.
Mladi izdanci najkorisniji su poetkom i
krajem sezone. Ranu setvu obavite u zatienom prostoru u februaru i martu; a kad
su uslovi povoljni posejte seme na otvorenom. Izbegavajte letnje mesece i potom
ponovo posejte seme na otvorenom krajem avgusta, a u zatienom prostoru u
septembru. Svake tri sedmice posejte
seme u kuice vodei rauna da bude
dobro rasporeeno.
ORGANSKA BATA
Rastojanje
REDOVI 15-38 cm x 20-35 cm, u zavisnosti od sorte.
KUICE 20-35 cm, u zavisnosti od sorte.
mere nege
Zalivajte dok se biljke ne prime, a u sunom periodu da lie ne bi postalo tvrdo i
gorko. Staklenik i plastenik treba da imaju
dobru ventilaciju da bi se smanjio rizik od
plamenjae i pepelnice kod zimskih useva.
PROBLEMI Puevi golai - ako priinjavaju problem - posejte zelenu salatu u elije, presadite je tek kad doe u fazu snanih mladica i zatitite zvonom; biljne vai;
korenove vai salate; sovice; pepelnica; siva plesan; proraslice, do kojih moe doi
kad su vruine i stoga leti za gajenje birajte sorte otporne na prorastanje.
Berba
GLAVIASTA SALATA Secite je im formira glavicu jer e brzo prorasti: rimska
salata moe da stoji malo due.
LISNATA SALATA Berite prvo spoljanje
listove
MLADI IZDANCI Berite ih kad dostignu
visinu 5 cm, oko 4 sedmice posle setve;
mogu da se beru 2-3 puta zaredom.
izbor sorti
Puterica: celogodinja - setva od prolea do jeseni; udo etiri godinja doba
- crveni kovrdavi listovi, najbolja na prolee i jesen; baterkran - dobro uspeva
na visokim temperaturama; trubadur RZ
- zimi u zatienom prostoru; zimski
usev - zimi na otvorenom.
vrsta glaviasta: ajsberg - letnja;
rokset - otporna na plamenjau; vebova
veliansvena.
Rimska salata: mali dragulj - brz, kompaktan usev, otporan na korenovu va;
rimska batska - velike glavice, prvi put se
gajila 1880; zimska gusta - za jesenju
setvu na otvorenom.
Lisnata salata: frizbi - kompaktna, brzo
stie, vrsta i moe se sejati u bilo koje
doba godine; inija salate - crvena i zelena hrastolika.
Zimska: zimska kraljevska - za prolenu berbu gaji se zimi na otvorenom
Problemi s biljkama, od a do
Odrednice u ovom poglavlju, mada ne
mogu biti sveobuhvatne, pokrivaju najvei
broj problema s kojima moete da se
susretnete bilo da gajite biljke na otvorenoj parceli, u zatienom prostoru, stakleniku ili plasteniku. Takoe, pomoi e vam
da prepoznate sline bolesti kod kunih biljaka i izborite se s njima.
Odrednice su poreane prema prihvaenim nazivima; ostali poznati nazivi navedeni su u dnu svake strane. Da bi se izbegla
svaka mogunost zabune, kod tetoina i
bolesti dati su i zvanini nauni nazivi. Svaka odrednica ukratko opisuje problem, bilo
da je poremeaj, bolest ili tetoina. Potom se navode biljke osetljive na taj problem; u nekim sluajevima problem je karakteristian za odreenu vrstu, dok u drugim moe da napadne grupe srodnih biljaka, ili bilo koju biljku koja se gaji u slinim
uslovima. Opisani su najei simptomi.
Potom su date mere prevencije i suzbijanja - ako su potrebne. elimo posebno
da naglasimo da mere nisu uvek preko
potrebne. Pre svega, nikad ne prskajte
biljke, pa ak ni organskim sredstvima,
osim ako nije zaista neophodno.
najbolja praksa za zdrave biljke
Koristite navedene opte mere kako biste podstakli razvoj zdravih biljaka i smanjili potrebu za primenom mera za suzbijanje.
- Obezbedite odgovarajue hranljive materije i zaklon da biste privukli prirodne
neprijatelje tetoina (videti Batovanstvo
za ivotinjski svet, str. 189-201).
- Napravite dobro strukturisano zemljite
(videti Zemljite i briga o njemu, str. 3240).
398
antRaknOza vRBe
Marssonina salicicola
Spore ovog gljivinog oboljenja zimu
provode u oteenjima na stablu i opalom
liu. Vlani uslovi pogoduju irenju bolesti.
OSETLJIVE BILJKE Vrba
SIMPTOMI Male svetlosmee rane na
stablu; crvene pege na liu. Lie opada,
a vrhovi izdanaka se sue. U ozbiljnim sluajevima alosna vrba ne sputa grane.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Oreite zaraene delove biljke. Ako je biljka ozbiljno
ugroena zamenite je otpornom sortom
Salix babylonica var. pekinemis, Salix
pendula ili hibridnom sortom Salix x
sepulcralis var. sepulcmli.
Fungicidi Bordovska orba, pre nego to
se pupoljci otvore poetkom prolea.
BakteRijSki Rak
kOtiaviH vOaka
Pseudomonas mors-prunorum
Na jesen i zimu bakterija koja se iri preko kapljica ulazi u grane kroz nezatvoreni
lisni oiljak izazivajui nekrotine rane. Na
prolee i leto napada ie, ali nema novih
nekroza.
OSETLJIVE BILJKE ljiva, vinja i trenja
ORGANSKA BATA
BatenSki tRiPS
Heliothrips haemorrhoidalis
Videti Trips
OSETLJIVE BILJKE Azaleja, citrusi, paprat, fuksija, orhideja i kala; druge biljke
koje se gaje u stakleniku i u kui.
SIMPTOMI Na zaraenim biljkama pojavljuju se kvrice ispunjene crvenom/smeom tenou.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Odravajte
vlanost vazduha. Pregledajte biljke pre
nego to ih unesete u staklenik ili kuu. Istresite biljke iznad belog papira, trips e
pasti na papir.
Bioloke mere: Grinja grabljivica Amblyseius cucumeris; optimalna temperatura
25C.
Bela lePtiRaSta va
Trialeurodes vaporariorum
Ovi insekti cele godine hrane se u stakleniku ako u njemu ima biljaka. Leti mogu
da preu u batu, ali ne preivljavaju zimu
na otvorenom. Mogu biti prenosioci virusa.
Videti i Bela va
OSETLJIVE BILJKE Paradajz, krastavac i
mnoge druge kune i staklenike biljke
SIMPTOMI Na liu se pojavljuju ute
pege i promene boja. Biljka je zakrljala i
lepljiva. Na jakom suncu lie vene i sui
se.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Okaite ute
lepljive zamke blizu biljaka da biste suzbili
manju najezdu i da biste pratili prisustvo
399
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
Bela Ra HRizanteme
Puccinia horiana
Ovoj gljivici odgovaraju vlani, topli uslovi. Na zimskim usevima mogu da se javljaju iz godine u godinu.
OSETLJIVE BILJKE Hrizantema, u stakleniku i napolju
SIMPTOMI ute i svetlozelene pege na
gornjoj povrini lista koje odgovaraju kvricama s druge strane lista koje su u poetku smedeute, a kasnije bele. Pege
postepeno poprimaju smeu boju i odumiru u sredini.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Birajte manje osetljive vrste i odmah unitavajte zaraene biljke. Ne umnoavajte zaraene
biljke.
Chondrostereum purpureum
Ovo gljivino oboljenje najee se javlja od poetka jeseni do ranog prolea, kad
je rast usporen. Spore ulaze u biljku kroz
oteenja na kori.
OSETLJIVE BILJKE ljiva i drvenaste
biljke iz familije Rosacea kao to su badem, jabuka, kajsija, trenja, vinja, glog i
Sclerotium cepivonim
Belu trule luka izaziva veoma uporna
gljivica iz zemljita. Moe da miruje u zemljitu (sclerotia) i do 15 godina bez pogodne biljke-domaina. Gljivice postaju aktivne na temperaturi zemljita od 10 do
20C. Beli luk posaen na jesen i ozimi crni luk naroito su podloni od sredine do
kraja prolea, kad je temperatura zemljita
idealna. Do tada biljke imaju dobro razvijen korenov sistem koji je dovoljno veliki
da moe da stimulie gljivicu da pone da
se razmnoava.
OSETLJIVE BILJKE Lukovice crnog i belog luka; kao i mladi luk, praziluk, vlasac i
kozjak
SIMPTOMI Biljke iznenada poinju da
venu. Starije lie uti; koren prestaje da
raste i truli. Rasad klone; vee biljke lako
400
Bela va
ORGANSKA BATA
Biljna zOlja
Odrasle jedinke biljne zolje su sitne, neupadljive muve tamnog tela do 1 cm duine. Larve, koje oteuju biljke, razliitih su
boja, svetlosmee, zelene i smee i lie na
gusenice nonih leptiria ili leptira. Duina
im se kree od 1,5 do 3 cm (Videti i Gusenice, radi poreenja). Larve se hrane liem, stablom i plodovima velikog broja
razliitih vrsta divljih i gajenih biljaka. Ako
je najezda velika, od biljke esto ostane
samo golo stablo. Videti i Osa ogrozda.
Biljne vai
401
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
BUva
Phyllotreta spp.
Sitne, sjajne, crne bube dugake 3 mm
koje skau kad ih neto uznemiri. Zimu
provode u malu i biljnim ostacima. Poinju da se hrane na prolee. Polau jaja u
zemljite blizu biljke-domaina krajem prolea i poetkom leta. U toku jedne godine
izlei e se jedna generacija.
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjae kao to
su rotkvice, broskva, repa, rukola i orijentalne kupusnjae, naroito mladi izdanci.
Takode i ukrasne biljke kao to su dragoljub, utenica, anemona i godecija.
SIMPTOMI Na prolee i leto odrasle jedinke prave male rupe na liu i stablu.
Ozbiljna najezda zaustavie rast i unititi
mlade biljke. teta je uvek vea kad je
suvo vreme. Larve se hrane korenom ili
liem.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Podstaknite
to bri rast rasada. Posejte setne u pravo
vreme, dobro obradite zemljite i ne dozvolite da biljke ostanu bez vode. Sejte ispod pokrivaa za redove ili izuzetno guste
mree (0,8 mm). Neke useve moete da
otkrijete kad se prime; druge, na primer
kineski kupus, rotkvice i rukolu, esto treba ostaviti ispod pokrivaa sve do berbe.
Japanska rotkvica podnosi napad buvaa
do odreene mere i odvlai ovu tetoinu
od osetljivijili useva.
CeleROva mUva
CiStOlike nematODe
kROmPiRa
Heterodera spp.
Zlatne cistolike nematode (H. rostochiensis) i bele cistolike nematode (H. palli-
402
Otiorhynchus sulcatus
Odrasle, tamnosmee/crne jedinke nemaju krila, dugake su oko 9 mm i prekrivene malim ukastim tokicama. Pojavljuju se u maju i junu i hrane se nou. Skoro
sve jedinke su enske i polau jaja oko biljke domaina od kraja jula. Larve su ukastobele u obliku slova C, sa smeom glavom i mogu da porastu do 1 cm. Hrane se
korenom biljaka sve do narednog prolea,
kad se uaure u zemljitu. Veina odraslih
jedinki ugine do kraja godine, ali neke i
prezime. U stakleniku odrasle pipe mogu
da se pojave na jesen i due vreme da polau jaja. Videti i iak.
OSETLJIVE BILJKE Razliite biljke u bati, stakleniku ili kui Najugroenije su biljke u saksijama.
ORGANSKA BATA
SIMPTOMI Odrasli insekti prave neujednaene rupe po ivici lia. teta vie naruava izgled nego to ugroava opstanak
biljke. Najvei problem su larve jer se hrane korenom biljaka. Ako se biljka sporo
razvija, ili iznenada uvene, proverite koren
i zemlju oko njega. Simptomi ne moraju da
se pojave na liu.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovno,
naroito nou, pregledajte biljke da biste
pronali odrasle insekte. Pregledajte rasad
pre nego to ga presadite.
Zatitite saksije i noge platformi u stakleniku lepljivom trakom premazanom vlanim lepkom i redovno menjajte ove prepreke.
Bioloke mere Na otvorenom i u zatienom prostoru koristite Heterorhabditis
megidis, parazitske nematode; minimalna
temperatura zemljita/komposta 12C. U
zatienom prostoru mogu da se koriste
cele godine, sve dok je temperatura zemljita odgovarajua. Na otvorenom je najbolje da se primene u aprilu/maju i u avgustu/poetkom septembra.
CRna nOga
Enwinia carotovora
esta bolest koju izaziva bakterija iz
zemljita. Izgleda da ne moe da preivi u
zemljitu, ali moe u trulim ostacima biljaka. Prodire u biljke preko oteenja koja
ostavljaju puevi golai ili argarepina muva.
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjae, naroito
repa i broskva; celer, tikve, praziluk, zelena salata, crni luk, patrnak, krompir, paradajz, ciklama.
SIMPTOMI Vlana udubljenja i oteenja
koja se brzo ire. Zaraeno stablo, peteljka
ili podzemni delovi biljke trule i pretvaraju
se u smrdljivu, sluzavu, smeu trulu masu.
Kora podzemnih delova nije oteena, ali
na njoj mogu da se pojave pukotine kroz
koje curi sluzava masa.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Potrudite se
da zemljite uvek ima dosta vlage. Kad gajite povre strogo se pridravajte principa
plodoreda - minimum tri godine, ali bolje
403
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
etiri ili pet. Suzbijajte tetoine koje oteuju biljke kao to su skoibube, puevi
golai i larve koje oteuju koren. Kad biljke ponu da trule, izleenje je nemogue.
Unitite ili zakopajte zaraene delove biljke.
Erwinia carotovora
Bakterija koja izaziva ovo oboljenje, zimu provodi u krtolama krompira, ostacima
biljaka i u zemljitu. U krtole prodire kroz
oteenu koru. Loa drenaa, nedostatak
kalijuma ili viak azota pogoravaju bolest.
OSETLJIVE BILJKE Krompir
SIMPTOMI Prvi simptom su male, vlane
rane na stablu. Stablo postaje smee ili
crno i mekano 10 cm iznad i ispod zemljita. Lie se uvija, postaje naborano i prekriveno plikovima. Donji deo stabla se raspada i neprijatnog je mirisa. Moe da napadne krtole i izazove sivu, sluzavu trule.
Ova bolest nekad napada pojedinane biljke, pa ak i koren samo jedne biljke. Ako
vlani uslovi dugo traju, poveava se mogunost da se bolest pojavi.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Odravajte
dobru drenau. Ako je mogue, vadite biljke po suvom vremenu da biste spreili
prenoenje bolesti na zdrave krtole za vreme tog posla. Trudite se da ne oteujete
krtole. Nikad ne ostavljajte seme zaraenih
biljaka. Odravajte temperaturu od 4C na
mestu gde uvate krtole kako biste spreili novu zarazu.
Diplocarpon rosae
Gljivino oboljenje koje se prenosi uz
pomo kie, preko ruku i batenskog alata.
Napad je najjai u toplim vlanim uslovima. Zimu provodi na stablima, opalom liu i u zemljitu.
OSETLJIVE BILJKE Rua
SIMPTOMI Na liu se pojavljuju male i
velike crne pege. Vremenom se spajaju i
obrazuju velike mrlje nepravilnog oblika.
CRna RePina va
Aphis fabae
Mala crna krilata va koja ivi u velikim
kolonijama. Videti i Biljne vai
OSETLJIVE BILJKE Bob, lisnata cvekla i
blitva, mak, dragoljub i druge ukrasne biljke. Zimi su joj domaini Euonymus (kurika), Philadelphus i Viburnum.
SIMPTOMI Videti Biljne vai
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ranije posejan bob manje je podloan napadu. Otkinite vrhove biljaka u maju ili poetkom juna,
ili kada primetite tetoinu. Uklonite biljke
pod velikom najezdom. Videti i Biljne vai
CRna tRenjina va
Myzus cerasi
Sitna, sjajna, smeecrna va koja napada lie trenje i vinje poetkom prolea.
Krajem leta se seli na brojne korovske biljke, a na jesen se vraa na vinju i trenju
da poloi jaja.
OSETLJIVE BILJKE Prunus avium i P. cerasus naroito su podlone; P. serrulata i
P. x yedoensis nisu toliko podlone.
SIMPTOMI Lie je kovrdavo i deformisano, prekriveno tamnom plesni i medljikom.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljna
va
404
Panonychus ulmi
Sitna stvorenja ovalnog oblika koja se
hrane biljnim sokom. Sitna okrugla crvenkastosmea jaja u obliku grozdova zimu
provode na biljkama-domainima i legu se
od aprila do juna. U jednoj sezoni moe da
se izlee i pet generacija.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka i ljiva; takoe i dunjarica, glog, kruka i jarebika.
SIMPTOMI Lie tamni i dobija pege, potom postaje bronzano i moe prerano da
opadne. Velika najezda u junu i julu moe
da smanji broj pupoljaka.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Privucite prirodne neprijatelje ove tetoine. Ne preterujte s prihranjivanjem biljaka.
Pesticidi Insekticidni sapun
ORGANSKA BATA
licom za travu po zemljitu oko drvea kako biste usitnili lie i ubrzali truljenje, ili
sakupite lie i kompostirajte ga. Isecite i
spalite zaraene grane. Orezujte drvo jabuke da biste poboljali cirkulaciju vazduha.
DUvanOv tRiPS
Thrips tabaci
Videti Trips
OSETLJIVE BILJKE Crni luk i praziluk
SIMPTOMI Videti Trips
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Na otvorenom usevi mogu da podnesu slabiju najezdu. Dobro zalivajte biljke u sunom periodu. Posle berbe uklonite i unitite ostatke
biljaka.
Pesticidi Ulje uljane repice
eDema
Poremeaj do koga moe da doe, naroito u stakleniku, kod velikog broja razliitih vrsta biljaka kao to su begonija, kupusnjae, kaktusi i sukulenti, pomonice,
paradajz, mukatla, kamelija, capsicum
(paprika i ukrasni ljoskavac), biberovac i
vinova loza.
SIMPTOMI Sitni irevi pojavljuju se na
donjoj strani lia, a nekad i na stablu. Na
gornjoj strani lia javljaju se svetle mrlje.
irevi, koji su u poetku zelenkasti, postaju narandasti i drvenasti.
UZROCI Do ovog poremeaja dolazi usled preobilnog zalivanja po oblanom, toplom i vlanom vremenu, kad biljka upija
vie vode nego to moe da ispusti preko
lia.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smanjite
zalivanje. Poboljajte drenau i cirkulaciju
vazduha. Ne uklanjajte bolesne delove biljke, to e samo pogorati simptome. Nije
zarazno.
405
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
FitOFtHORina tRUle
kORena i StaBla
Phytophthora spp.
Razliite vrste ovih gljivica iz zemljita
izazivaju trule korena i stabla biljaka. Najpodlonije su biljke na vlanom zemljitu.
Neke vrste gljivica napadaju samo jednog
domaina, dok druge napadaju vei broj
razliitih biljaka.
OSETLJIVE BILJKE Azaleja, rododendron, paempres, bukva, vres, jabuka,
malina, tisa, lipa, ukrasne Prunus spp. egipatska smokva i druge drvenaste biljke.
SIMPTOMI Malobrojno ukasto lie,
delimino suenje izdanaka, celih grana ili
jedne strane buna ili drveta. Na plodonosnom drveu plodovi su sitni i ima ih
malo. Zaraeno drvee slabo raste, ne iri
se i umire od 3 do 10 godina posle infekcije. Trake mrtve kore ire se uz stablo od
nivoa zemljita. Ako se u toj fazi pregleda
koren, ustanovie se daje mrtav. Na manjem drveu nie lie opada i ela biljka
vene. Teko se dijagnostikuje. Moe da se
pomea s drugim, manje tetnim problemima.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nikad ne sadite biljke na zemljitu za koje se zna da
sadri ove gljivice; zamenite zemljite.
Trudite se da ne raznosite zaraeno zemljite na obui i opremi. Vodite rauna da
drenaa bude dobra. Neke biljke su manje
podlone: divlje jabuke i Quercus robur
(hrast lunjak) su izgleda otporni. Lek ne
postoji.
Sitona lineatus
Odrasle jedinke, smeesive i duge 5
mm, zimu provode na ostacima biljaka i
vegetacije i poetkom prolea sele se na
biljke kojima se hrane. Jaja polau u zemljite, a larve se hrane korenovim kvricama nekoliko sedmica i potom se uaure.
Odrasle jedinke pojavljuju se u junu ili julu. Svake godine pojavi se jedna generacija. Videti i iak.
gRakOv SmOtavaC
Cydia nigricana
Gusenice ovog moljca ive u mahunama
graka i hrane se zrnom. Dugake su do 6
mm, imaju crnu glavu i beliasto telo, esto na sitne tamne tufne.
OSETLJIVE BILJKE Graak
SIMPTOMI esto se primete tek kad se
mahune otvore: zrno je oteeno i crvljivo i mogu se videa larve i njihov izmet.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smotavac
polae jaja kad graak cveta i stoga e rano i kasno posejani usevi, koji cvetaju u
periodu kad smotavac ne moe da leti, izbei tetu. Pokrijte graak u cvetu mreom
u periodu kad smotavac leti, naroito poetkom jula. Preko zime dobro prekopajte
zemljite na kojemje gajen zaraen graak.
Pesticidi Rotenon, samo ako je neophodno
gRakOv tRiPS
406
SIMPTOMI Mahune graka i boba dobijaju srebrnkastu boju i deformiu se; obino se na mahunama javljaju smei oiljci.
Cesto se u mahunama ne razvije zrno.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Da biste izbegli ozbiljnu najezdu sejte graak i bob
rano. Zimi prekopajte zemljite na kojem
su gajene zaraene biljke.
Pesticidi Ulje uljane repice, rotenon
gRinja RiBizlinOg
PUPOljka
Cecidophyopsis ribis
Veoma sitna tetoina poznata i kao ribizlina grinja. Odrasle i mlade jedinke hrane se pupoljcima ribizle. U pupoljcima provode zimu i razmnoavaju se, a izlaze na
prolee kad se pupoljci otvore. Vetar, kia
i vee tetoine raznose je na mlade zdrave pupoljke.
OSETLJIVE BILJKE Ribizla
SIMPTOMI teta koju nanose poznata je
i kao bolest krupnih pupoljaka - jer su
zaraeni pupoljci nabrekli i okrugli od juna
do septembra. Nabrekli pupoljci, koje je
najlake primetiti zimi i poetkom prolea,
ne razvijaju se normalno. Vie tete biljkama nanosi virus reverzibilne inverzije koji
ova grinja prenosi.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uvek kupujte biljke od proverenog dobavljaa. Uklonite i unitite nabrekle pupoljke na jesen i
zimu. Unitite sve zaraene biljke pre nego
to zasadite nove na drugom mestu, to je
dalje mogue od prethodnog.
gUnDelj
ORGANSKA BATA
gUSeniCe
gUSeniCe lePtiRa
kUPUSaRa
Veliki beli leptir kupusar (Pieris brassicaei) je ukastobeo s crnim obrubom na vrhu prednjih krila. Pojavljuje se u aprilu i
maju. Grozdove narandastih jaja polae
na gornju stranu lia osetljivih biljaka,
kao i na nalije. Karakteristine uto-crne
407
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
izvaljivanje
jaBUkin SmOtavaC
Cydia pomonella
Odrasli moljac, dugaak 8 mm, sa sivosmeim arama, polae jaja na plodove i
lie poetkom i sredinom leta. Jedna gusenica bui jabuku, obino pored peteljke,
ne ostavljajui uoljive tragove. Crvenkasto-bela gusenica s crnosmeom glavom
dostie duinu do 2 cm hranei se mesom
jabuke. Posle otprilike mesec dana gusenica izlazi iz ploda da bi se uaurila ispod zacepljene kore, kanapa kojim je privezano
drvo i si. Kad su leta izuzetno topla mogu
da se izlegu dve generacije.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka; ree kruka
i dunja
SIMPTOMI Gusenice bue dugake tunele kroz plod i tako ga unitavaju. Napadnuti plodovi prerano sazrevaju i otpadaju.
Videti i Jabukina osa
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Okaite lepljive feromonske zamke na drvee od sre-
408
dine maja do kraja jula, i poetkom septembra ako je veoma toplo leto. Zamke e
smanjiti tetu na izolovanom drveu - ili
mogu da se koriste za praenje prisustva
moljaca kako bi se odredilo vreme prskanja, pre nego to gusenice napadnu plod.
Prirodni neprijatelj jabukinog smotavca je
uholaa.
Bioloke mere Baccilus thuringiensis
(BT) je delimino uspena.
Psylla mali
Nimfe (mlade jedinke) ove tetoine su
narandasto-smee ili zelene s istaknutim
crvenim oima. Jaja zimu provode na izdancima voaka i legu se od poetka do
sredine prolea. Nimfe se od maja hrane i
razvijaju u pupoljcima. Odrasle jedinke
hrane se na drveu do zime, a potom
umiru. Videti i Lisne buve.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka
SIMPTOMI Nimfe oteuju pupoljke.
Cvetovi su deformisani i esto zakrljali.
Simptomi su slini oteenjima usled mraza.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Proveravajte
pupoljke poetkom prolea. Unitite jaja.
Ako teta nije velika, odmah uklonite i spalite ugroene pupoljke i listove. Gajite cvee koje privlai grabljivice, na primer brati, poljski prstenak i razliak.
jaBUkina OSa
Hoplocampa testudinea
Mala bela larva s braon glavom izlee se
iz jaja poloenih na embrion ploda voke u
vreme cvetanja. Dok plod raste larve bue
tunele i esto promene nekoliko plodova
pre nego to padnu na zemlju s plodom
koji otpada pre vremena sredinom leta.
Ose zimu provode u zemljitu i izlaze narednog prolea. Videti i Biljna zolja.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka
SIMPTOMI Plod opada pre vremena i
esto ima rupu na mestu gde je izala larva. Unutranjost ploda puna je tunela i
ORGANSKA BATA
katRanaSta PegavOSt
lia javORa
Rhytisma acerinum
OSETLJIVE BILJKE esto se javlja na
platanima, ali i na mnogim ukrasnim vrstama javora.
SIMPTOMI Prvo se na gornjoj strani lia
pojavljuju ute pege, koje potoni sredinom
leta poinju da tamne i pretvaraju se u
tamne katranaste mrlje sa utim ivicama.
Ova bolest retko utie na snagu biljke, ali
joj naruava izgled.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kod ukrasnih
javora uklonite zaraene listove i ostale
delove biljke. Kod velikog drvea nije praktino preduzimati bilo kakve korake.
kORenOva va Salate
Pemphigus bursarius
Sitna, utobela biljna va bez krila sa
malim crnim takicama na abdomenu; leti
moe da se nae na korenu salate. Zimu
provodi uglavnom na crnoj topoli i u junu
se seli na zelenu salatu i poljsku goriku.
Kolonije na korenu mogu da se zadre sve
do zime koju provode u zemljitu do naredne godine. Videti i Biljna va.
OSETLJIVE BILJKE Zelena salata, poljska gorika. Crna topola je domain zimi.
SIMPTOMI Ako je najezda velika, zelena
salata e iznenada uvenuti i osuiti se.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite sorte
otporne na korenovu va, na primer dinamit.
409
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
kOvRDavOSt liSta
BReSkve
Taphrina deformans
Spore ovog gljivinog oboljenja ire se
uz pomo kie. Bolest se pogorava posle
sveeg, vlanog prolea u hladnim, vlanim podnebljima.
OSETLJIVE BILJKE Breskva, badem,
nektarina i ponekad kajsija. Podlone su i
jestive i ukrasne vrste.
SIMPTOMI Poetkom prolea mladi listovi dobijaju zadebljanja i poinju da se uvijaju, poprimaju utu ili narandasto-crvenu boju. Crveni plikovi pojavljuju se na liu poetkom leta. Na zaraenim listovima
primetna je bela skrama, oni postaju smei i prerano opadaju. Stalni napadi umanjie snagu biljke i formiranje plodova i naruiti izgled drveta.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pokrijte drvee koje se gaji u paliru od sredine zime
do sredine prolea da biste spreili irenje
bolesti, pomognuto kiom, na mlade pupoljke i lie. Konstruiite ram od drveta i
providnog najlona, kao vrata za pravougaoni hladni ram u bati, ali vertikalne
daske treba da budu dovoljno dugake da
mogu da se zabodu u zemlju. Moete privrstiti ovaj pokriva za zid ili ogradu, kao i
u zemljite. Ne sadite u hladnim, vlanim
uslovima drvee podlono bolesti.. Izbegavajte mesta blizu vodene povrine. Poberite zaraeno lie. Dobro zalivajte i prihranjujte drvee da biste podstakli rast novog
mladog lia.
Fungicidi Prskajte drvee bordovskom
orbom na jesen, im lie opadne, i ponovo kad pupoljci ponu da pupe krajem
zime ili poetkom prolea.
kRaStavOSt kRUke
Venturia pirina
Gljivino oboljenje slino krastavosti
jabuke, ali se zaraza esto javlja i na spoljnom omotau pupoljka. Krastavost se pogorava u hladnim, vlanim uslovima na
prolee i poetkom leta.
OSETLJIVE BILJKE Kruka
SIMPTOMI Tamne krastave pege, sline
kao kod krastavosti jabuke, pojavljuju se
na izdancima, liu, plodu i pupoljcima.
Krastavost plodova esto je vea nego kod
jabuke, usled ega se plod deformie i formiraju se duboke pukotine. Na granama se
pojavljuju upadljive izboine koje kasnije
pucaju.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti
Krastavost lista i ploda jabuke
kRtiCe
kRaStavOSt kROmPiRa
Streptomyces spp.
Raireno bakterijsko oboljenje koje se
esto javlja na lakom, peskovitom, alkalnom zemljitu u vruim, suvim uslovima.
Ozbiljan napad moe da se pojavi na tek
raienom zemljitu koje je bilo pod tra-
Talpa europea
Odrasle krtice dugake su oko 15 cm i
imaju gusto, tamnosmede krzno. enke
jednom godinje okote do etiri mladunca.
Ne hrane se biljkama, ali ih ugroavaju
svojom aktivnou, utiu na rast i oteavaju koenje trave.
410
kRUkina BUva
Psylla pyricola
Odrasle jedinke ove tetoine zimu provode na granama i izdancima. Jaja polau
u aprilu na ogranke i izdanke. Nekoliko
sedmica kasnije legu se nimfe (mladi) koje
su narandaste ili ruiaste s ruiastim
(crvenim) oima. Hrane se pupoljcima i liem. Svake godine izlegu se tri generacije.
OSETLJIVE BILJKE Kruka i veliki broj
razliitih vrsta drvea i bunova.
SIMPTOMI Oteeno lie i pupoljci na
prolee. Leti se na drveu pojavljuje velika
koliina smole i aava plesan. teta na
pupoljcima koji se formiraju krajem leta
smanjuje prinos sledee godine. Velika najezda uzrokuje prerano opadanje lia.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Oreite i
spalite najvie zahvaene izdanke. Gajite
cvee koje privlai grabljivice, na primer
brati i razliak.
kRvava va
Eriosoma lanigerum
Ova mala smea va ivi u kolonijama
na stablu i granama, zatiena belom sup-
ORGANSKA BATA
kUnii
Oryctolagus cuniculus
ivotinje koje kopaju tunele ispod ivice
ili na slinim mestima. Hrane se nou, rano
ujutru ili kasno popodne velikim brojem
razliitih biljaka. Kuni moe da pojede 0,5
kg vegetacije dnevno i stoga brojna kolonija moe naneti veliku tetu.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj razliitih
vrsta plodova, povra, trava i cvea
SIMPTOMI Kunii brste mlade izdanke.
Biljke su esto pojedene sve do nivoa zemljita, a sa drvea je oglodana kora. Najvie tete poine na prolee i poetkom
leta.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je brojnost velika, oko vanih biljaka podignite
ogradu za zatitu od kunia. Koristite mreu sa rupama veliine 2,5 - 3 cm. Ograda
treba da bude visoka 1 - 1,2 m, ukopana u
zemljite dodatnih 30 cm i nagnuta napolje pod uglom. Treba je dobro podupreti
stubovima i icom i stalno proveravati da
tetoine ne probue rupe u njoj. Takode,
da biste ih odbranili od kunia, okruite
biljke pokoenim bodljikavim biljem. Moete upotrebiti i elektrinu ogradu. Ima biljaka koje kunii manje vole (videti str. 159 i
173).
411
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
kUPUSna Bela Ra
Albugo candida
Gljivina bolest koja se prenosi putem
vetra, insekata i kie. Moe da miruje i
prezimi u zemljitu nekoliko meseci.
OSETLJIVE BILJKE Povre i ukrasne kupusnjae; jednogodinja korovska biljka
rusomaa
SIMPTOMI Na liu i korenu javljaju se
male glatke mrlje koje lie na kapi farbe.
Vremenom se na ovim mrljama pojavljuje
prah. Sledi deformisanje napadnutih delova ili cele biljke. esto se dovodi u vezu s
plamenjaom kupusnjaa.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Unitite zaraene biljke. Strogo se pridravajte plodoreda - najmanje tri godine, bolje etiri ili
pet godina.
kUPUSna kila
Plasmodiophora brassicae
Ovo gljivino oboljenje koje se prenosi
putem vazduha moe preiveti u zemljitu
bez odgovarajue biljke-domaina i do 20
godina. Kupusnoj kili odgovaraju jako vlani, kiseli uslovi. Manji je problem na alkalnom zemljitu u veoma toplim, suvim uslovima, kao i kod useva koji dospevaju na
prolee. Bolest se iri preko zaraenog biljnog materijala i zemljita. Lako se prenosi
preko zemljita uz pomo batenskog alata, opreme, obue i zaraenog rasada koji
ne pokazuje simptome.
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjae; eboj,
nona frajla i iberis
SIMPTOMI Biljke klonu kad je sunan i
topao dan, ali se obino oporave nou; nekad su zakrljale, a na listovima se pojavljuju crvene pege. Na korenu se formiraju
nabrekle guke - ili jedna velika, ili nekoliko
manjih. Rast i prinos biljaka je znaajno
smanjen.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Bolest se veoma teko suzbija i stoga je posebno vano ne dozvoliti da do nje doe. Kupujte rasad od proverenih proizvoaa ili gajite
sopstveni. Odravajte plodnost zemljita i
kUPUSna lePtiRaSta va
Aleyrodes proletella
Odrasla va veoma brzo polee kad je u
opasnosti. Mlade nimfe su pljosnati insekti
koji nepomino stoje na donjoj strani listova. Velika najezda dovodi do stvaranja
plesni na listovima koja se hvata na lepljivu medljiku koju proizvode insekti. Videti i
Bela va
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjae
SIMPTOMI Videti Bela va. Jaja polau
na donju stranu listova od sredine maja.
Potrebno je oko pet sedmica da se razviju
odrasle jedinke. Razmnoavaju se do jeseni. Jaja i odrasle jedinke zimu provode na
biljkama domainima.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Prekinite
neprestanu najezdu uklanjajui sve ostatke zimskih kupusnjaa odmah posle berbe.
Zakopajte ih u kompostite ili prekrijte gomilom komposta pre nego to posejete
nove kupusnjae. Uklanjajte nie listove
na kojima se nalaze mlade jedinke. Brisanjem biljaka uznemiriete odrasle jedinke i poremetiti im emu ishrane. Sperite
mlazom vode vai i medljiku koju lue.
Pesticidi Insekticidni sapun. Prskajte
ga direktno na tetoine rano ujutru kad
su temperature niske i odrasle jedinke manje pokretljive. Najvie uspeha imaete
ako prskate jednom sedmino, 3-4 sedmice.
412
kUPUSna mUva
Delia radicum
Odrasle jedinke ovih leteih insekata dugake su 6 mm i lie na male obade. Polau jaja u zemljite blizu biljke-domaina,
a ponekad i na biljke. Bele larve bez nogu,
dugake 8 mm, hrane se korenom. Zimi se
uaure u zemljitu. teta je obino najvea krajem prolea i poetkom leta, ali druga, pa ak i trea generacija ovih insekata
moe da nastavi da oteuje biljke i na jesen. Rasad posaen u podignute leje, saksije i elije takoe je podloan napadu.
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjae, ali i
srodne ukrasne biljke kao to su eboj i
nona frajla.
SIMPTOMI Mlade biljke venu i slabo
rastu, lako se vade iz zemljita. Starije biljke esto ne pokazuju nikakve simptome.
Zbog tete koju im nanese kupusna muva
korenasti usevi (rotkvice, broskva, repa
ugarnjaa), esto nisu jestivi. Larve mogu
da se nau i u kelju puparu.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pokrijte biljke providnim plastinim pokrivaem ili
gustom mreom odmah posle setve ili saenja. Zatitite pojedinane biljke pokrivaem protiv kupusne muve (videti str. 310)
- mekim materijalom povrine 12 kvadratnih centimetara - gumenom podlogom za
tepih ili neim slinim. Posadite biljke u
malo udubljenje; u sluaju napada zagrnite ih zemljom da podstaknete nove korenove izdanke. Posadite bunasti ili patuljasti bob kao meuusev.
kUPUSna va
Brevicoryne brassicae
Odrasle jedinke ove tetoine su sivozelene i prekrivene prakastom belom pepeljastom materijom. Jaja polau na stablo i
lie kupusnjaa, gde prezime i izlegu se
na prolee. Napadaju biljke od sredine lete
nadalje, a najvea najezda je od poetka
do sredine jeseni. Videti i Biljne vai
OSETLJIVE BILJKE Kupusnjae
ORGANSKA BATA
liSne BUve
liSni mineRi
livaDSka PenUa
Philaenus spumarius
Ova tetoina koja se hrani biljnim sokovima postoji u raznim bojama, od ute do
zelenkasto-smee. Zatupastog, klinastog
oblika s velikim oima, raste do 6 mm duine. Odrasle jedinke skau kad ih neko
uznemiri. Mlade nimfe nalaze se na stablu
413
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
Trioza alacris
Odrasle jedinke ove tetoine zimu provode u uvijenom lovorovom liu i biljnim
ostacima oko biljke. Hrane se mladim izdancima na prolee. Godinje se pojavi
jedna do dve generacije.
OSETLJIVE BILJKE Lovor, naroito biljke
starije od pet godina.
SIMPTOMI Lie se kovrda, potom poprima svetliju boju, zadebljalo je i prekriveno plikovima. Ako je najezda velika, lie
se esto sui i opada, a izdanci venu. Na
povrini je upadljiva lepljiva medljika na
kojoj se stvara crna plesan.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklanjajte,
orezujte i skupljajte zaraene listove.
lUkOva mUva
Delia antiqua
Odrasle jedinke ove tetoine izlaze iz
aura u maju posle zime provedene u
zemljitu. Jaja polau na mlado lie, stablo ili zemljite blizu biljaka. Bele larve dugake do 8 mm hrane se stablom, korenom i lukovicama 2 do 3 sedmice pre nego
to se uaure. Godinje ima tri do etiri
generacije.
OSETLJIVE BILJKE Crni luk; kao i kozjak, beli luk i praziluk
SIMPTOMI Mlade biljke venu, lie i
stablo starijih biljaka postaje meko i truli.
Larve bue lukovice koje potom trule. Napad je najintenzivniji od poetka do sredi-
lUPinina va
Macrosiphum albifrons
Velika, svetla, sivoplava va, dugaka do
5 mm, votanog izgleda. Zimu provodi na
odraslim lupinama (vujak). Videti i Biljne
vai
OSETLJIVE BILJKE Zeljasta i drvenasta
lupina
SIMPTOMI Velike kolonije pojavljuju se
krajem prolea i leti, na vrhovima biljaka i
na donjoj strani listova. Vrhovi cvetova su
deformisani i moe doi do uvenua biljke.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovno
pregledajte biljke krajem prolea i leti. Uklonite zaraene biljke i unitite vai.
ljiljanOva BUBa
Lilioceris lilii
Odrasle bube su jarko crvene, dugake
do 8 mm. Larve su im crvenkastoute, grbave i prekrivene crnom sluzi. Odrasle jedinke zimu provode u zemljitu i prelaze
na biljke poetkom prolea. U roku od nekoliko meseci svaka enka moe da poloi
200-300 jaja na lie i stablo. Larve se legu posle deset dana i potom se hrane mesec dana pre nego to se uaure u zemljitu. Svake godine javlja se samo jedna generacija.
OSETLJIVE BILJKE Ljiljan, naroito beli
ljiljan; takoe carska kruna, solomonov
peat.
SIMPTOMI I odrasle jedinke i larve hrane se liem, stablom i semenom i u stanju su da desetkuju biljke. tetu najee
nanose od aprila do septembra.
414
Helkobasidion purpureum
Gljivino oboljenje koje se moe zadrati u zemljitu mnogo godina bez biljke domaina. Kiselo zemljite i temperatura oko
15C pogoduje irenju ove bolesti.
OSETLJIVE BILJKE Cvekla, argarepa,
patrnak, broskva i repa; takoe izaziva
ozbiljnu trule korena pargle, celera liara, ratana i mnogih ukrasnih biljaka. Moe
napasti i povre koje se uva na gomilama
ili u jamama.
SIMPTOMI esto oboljenje koje se javlja
u celoj Evropi, mada je rede u hladnim regionima i u kotskoj. Tamno-ljubiaste trake sa tamnim pegama pojavljuju se na korenu i krtolama. Moe se pojaviti i vunasta
masa na koju se lepi zemljite. Koren truli.
Nadzemni delovi biljke su zakrljali i ute.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite zaraene biljke pre nego to se raspadnu u
zemljitu. Spalite zaraeno korenje. Ne
kompostirajte zaraen biljni materijal. Poboljajte drenau. Ne gajite korenaste
useve na istom mestu barem etiri godine.
malinina BUBa
Byturus tomentosus
ukasto-smee larve, dugake 6-8
mm, mogu se nai u zrelim plodovima.
Odrasle jedinke, sitne smee bube dugake 3-4 mm, zimu provode u zemljitu, blizu biljke-domaina. Izlaze na prolee da bi
se hranile cvetom jabuke i gloga i drugih
biljaka iz familije rua, a potom se u vreme
cvetanja sele na cvet maline, crvene kupine i kupine. Jaja polau leti u cvetove; larve se hrane oko mesec dana pre nego to
se uaure u zemljitu. Godinje se javlja
samo jedna generacija.
OSETLJIVE BILJKE Crvena kupina, malina, kupina i srodne hibridne sorte
ORGANSKA BATA
meDna gljiva
Armillaria spp.
Medna gljiva preteno ivi na mrtvim
panjevima. Siri se na zdravo drvee preko
spiralnih izraslina, iako do zaraze moe doi i u kontaktu s korenom. Retko dolazi do
infekcije putem spora gljiva (videti sliku na
str. 88). Ima mnogo vrsta ovih gljiva i ne
nanose sve tetu biljkama.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj drvea,
sve voke, grmovi i drvenaste penjaice.
Naroito su podlone breza, dunjarica, ribizla, ljiljan, bor, kalina, vrba i visterija.
SIMPTOMI Prvi simptomi ukljuuju uvenue lisnatih grana ili nepojavljivanje listova na prolee. Biljka moe brzo uvenuti, ili
vene 1 po nekoliko godina. Ako skinete koru zaraene biljke blizu korena ili osnove
stabla pronai ete tanak sloj svetle gljivine izrasline koja mirie na peurke. Ispod
kore i u zemljitu oko osnove stabla pronai ete dugake, crne, spiralne izrasline.
Izmeu jula i decembra nekad se mogu
pojaviti skupine peuraka boje meda. Mlado drvee podlonije je napadu.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Na mestu
gde se javljala medna gljiva trudite se da
gajite donekle otporne biljke: bambus, japanska dunja, klematis, ruj, heba, pasiflora, tisa, bukva, hrast i katalpa. Jake biljke
su manje podlone. Uklonite zaraene biljke i to vei deo njihovog korena.
415
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
mOkRiCa
mRavi
neDOStatak azOta
416
uje zemljite azotom, na primer grahoricu. Obogatite zemljite kompostiranim zelenim otpadom i dubnvom ivotinjskog porekla. Malirajte biljke pokoenom travom.
Obogatite zemljite organskim ubrivom
bogatim azotom.
neDOStatak BORa
ORGANSKA BATA
neDOStatak FOSFORa
neDOStatak gvOa
417
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
neDOStatak kalCijUma
Poremeaj do kog esto dolazi na kiselom zemljitu i kod biljaka koje se gaje u
posudama i nemaju dovoljno vlage.
SIMPTOMI Kovrdavost mladih listova ili
vrhova izdanaka, slab rast. Jabuka dobije
gorku pegavost. Kora ploda je pegava; u
mesu se javljaju smee take gorkog ukusa. Naroito su ugroeni veliki plodovi.
Simptomi mogu da se jave i dok se voke
uvaju.
Kelj pupar i kupus dobiju smeu unutranjost.
argarepa - udubljenja. Ovalne pege
na korenu postaju pukotine i rupe. Koren
mogu da napadnu drugi organizmi i prouzrokuju truljenje.
Celer liar - centralno lie poinje da
crni, biljke su zakrljale.
Paradajz, paprika - trule vrha ploda
(videti sliku, str. 86). Tamno-smee/crne
mrlje pojavljuju se kod peteljke ploda. Ne
moraju svi plodovi na istoj grani da budu
pogoeni.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Pravi nedostatak kalcijuma je redak, mada moe da se
javi na kiselom zemljitu. Simptomi su vie
posledica prekida u snabdevanju kalcijumom. Do toga moe da doe zbog nedostatka vode, to usporava prenos kalcijuma
do biljke i zbog preterane upotrebe kalijuma u ubrivu bogatom magnezijumom. Po
potrebi, dodajte kre kiselom zemljitu do
pH vrednosti 6,5. Dodajte organske materije zemljitu kako biste odrali uslove koji
omoguavaju stalno snabdevanje vodom
cele godine. Nikad ne dopustite da se
zemljite u posudama isui.
neDOStatak kalijUma
neDOStatak magnezijUma
neDOStatak mangana
418
neDOStatak mineRala
Nectria cinnabarina
Ovo gljivino oboljenje obino napada
bolesno drvo ili drvo koje umire. Biljke koje
su oteene usled mraza, imaju oteenja
na kori ili ive u vlanim uslovima u dubokoj travi na prolee, podlonije su od drugih.
OSETLJIVE BILJKE Svo listopadno drvee i grmovi
SIMPTOMI Prvi simptomi javljaju se na
prolee. Iznad mesta gde je bolest ula,
gde se mogu videti smei pritevi veliine
ORGANSKA BATA
nematODe
nezametanje PlODOva
OBini kaRanFiliev
Savija
Cacoecimorpha pronubana
Odrasle jedinke su sitni, bledi, sivkasti
insekti s bakarnim zadnjim krilima. Gusenice su male, svetlozelene, dugake oko
1,8 mm. Kad ih neto uznemiri poinju da
se uvijaju unazad sve dok ne padnu ostajui da vise na svilenkastoj niti. Godinje
se javlja nekoliko generacija i gusenice se
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
OBini PaUinaR
Tetranychus urticae
Ova sitna tetoina, dugaka do 0,5
mm, samo tokom jeseni i zime poprima crvenu boju. Poznata je i pod nazivom koprivin pregalj. Vei deo godine je svetlozelen
ili ut s dve tamne pege na leima. Odgovaraju mu topli, suvi uslovi a razmnoava se za samo 8 dana na temperaturi od
26C. Pauinar zimu provodi u hibernaciji
u pukotinama i udubljenjima, ostacima
opalog lia i prua. U stakleniku se razmnoava ele godine ako je temperatura
iznad 12C.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj razliitih
vrsta staklenikih i kunih biljaka. Kad je
vrue, suvo vreme, privlae ga i biljke na
otvorenom: jagoda, breskva, vinova loza,
krastavac, boranija, pasulj, patlidan, karanfil, fuksija i nedirak.
SIMPTOMI U poetku se na listovima pojavljuju sitne pege. Kako se napad nastavlja lie poprima bronzanu boju, vene i
sui se. Pojavljuje se fina, tanka mrea
izmeu biljnih delova ili s donje strane listova. Uz pomo lupe na donjoj strani listova mogu da se vide pauinar i jaja koja tu
polae. U hladnom stakleniku najvea najezda pauinara je od juna do septembra,
ali esto su aktivni ele godine.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako je potrebno, prskajte biljke sitnim kapima vode
419
420
OSa
ORGANSKA BATA
OSa OgROzDa
Nematus ribesii
Larve ove tetoine su zelene s crnim
pegama i sjajnom crnom glavom, dugake
do 3 cm kad sasvim porastu. Jaja su zelenkasta/bela, dugaka oko 1 mm i tetoine
ih polau na donju stranu lia uz glavnu
ilu, obino nisko, u sredinjem delu biljke.
Godinje se izlegu dve do tri generacije, a
tetu poinju da nanose u aprilu ili maju.
Larve tree generacije zimu provode uaurene u zemljitu.
OSETLJIVE BILJKE Ogrozd, crvena i bela
ribizla
SIMPTOMI Prvi simptomi su sitne rupe u
liu koje prave mlade larve. Tek izlegle
larve hrane se u sreditu buna jednu do
dve sedmice, a potom se pomeraju ka
spoljanjosti biljke. Mogu brzo da pojedu
sve lie i ostave skelet od lisnih ila i
grana. Ukoliko se to ponovi, biljka e formirati manje plodova.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite biljke
u nizu ili lepezasto da biste olakali lociranje i uklanjanje larvi. Paljivo pregledajte
bunove i traite rupice veliine glave iode sredinom prolea, od poetka do sredine leta i poetkom jeseni. Unitite sva jaja
i larve koje pronaete. Ako je najezda jaka, uklonite ceo list. Savetuje se svakodnevno pregledanje. Uklonite mal krajem
jeseni/na zimu i lagano okopajte zemlju
oko bunova.
Phymatocera aterrima
Larva ove tetoine je svetlosiva, naborana, sa crnom glavom, dugaka do 2 cm.
Mlade larve su ukastosive. Jaja polae
na biljke krajem prolea i poetkom leta.
Larve se hrane obema stranama listova.
Kad sasvim porastu sele se u zemljite da
se uaure.
OSETLJIVE BILJKE Solomonov peat i
druge vrste Polygonatum spp.
SIMPTOMI tetoina veoma brzo jede
lie ostavljajui samo glavnu ilu.
421
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
Pale
Pela liStaRa
Megachile centuncularis
Mala pela koja ivi kao jedinka, svetlosmea do crna, dugaka 1 cm.
OSETLJIVE BILJKE Rua, laburnum, rododendron, ljiljan, kalina i druge ukrasne
biljke.
SIMPTOMI Ovalno, polukruno iseene
rupe po obodu listova.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Nije potrebno. teta je retko ozbiljna i ne utie na razvoj biljke.
Elsinoe veneta
Ovo gljivino oboljenje napada mlade
stabljike maline od kraja prolea do kraja
leta. Spore zimu provode na biljkama-domainima. Na plodonosnom stablu javljaju
se pukotine koje uzrokuje infekcija od
prethodnih godina.
OSETLJIVE BILJKE Malina; kupina, crvena kupina
SIMPTOMI Napada mlade izdanke. Na
drvenastim stabljikama, liu, cvetu, granama i zelenim granama pojavljuju se ljubiaste pege. Lie poinje da opada, kora
puca i nastaju ranice. Prinos se smanjuje.
Ozbiljna infekcija izaziva deformitet i suenje.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Odsecite i
spalite zaraeno stablo.
Fungicidi Deset dana nakon to se cvetovi na plodonosnom stablu otvore prskajte biljke bordovskom orbom.
422
PePelniCa
PePelniCa jaBUke
Podosphaera leucotricha
Gljivino oboljenje koje zimu provodi u
pupoljcima. Zaraeni pupoljci otvaraju se
kasnije od zdravih. Videti takoe Pepelnica.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka; kruka, dunja, breskva, Photinia (fotinija - zimzeleni
grm) i mumula
SIMPTOMI Pepeljasti beli sloj na pupoljcima, liu i stablu. Cvetovi otpadaju; lie
je deformisano, sui se i opada. Ako se
biljka rano zarazi, na plodu se pojavljuje
pauinasta ra.
ORGANSKA BATA
Uncinula necator
Ovo gljivino oboljenje zimu provodi u
pupoljcima i granicama. Mladi pupoljci
najugroeniji su na prolee. Najee se
javlja kad je zemljite suvo, a vazduh oko
biljaka vlaan. Spore raznosi vetar.
OSETLJIVE BILJKE Vinova loza
SIMPTOMI Bele gljivice pojavljuju se na
mladim izdancima koji su zakrljali i beliasti. Pepelnica se moe primetiti i na donjoj strani listova. Na grozdovima se javljaju suve, smee mrlje i sive pege. Zrna
pucaju, a potom se sue i trunu. Neke sorte, kao to su kaberne sovinjon i karinjan veoma su osetljive.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ogulite staru
koru sa stabljika vinove loze da biste otkrili mladu koru. Koristite tup no i vodite rauna da ne otetite novu povrinu. Zimi
oistite staklenik vrelom vodom i sapunom. Sperite ga istom vodom. Ostavite
ga da se osui pre nego to ga zatvorite.
Obezbedite odgovarajuu ventilaciju (to
moe zahtevati uvoenje grejanja) i vlagu,
i na otvorenom i u stakleniku. Dobro zalivajte lozu koja raste uz zid, sve dok groe
ne pone da zri. Proredite guste grane da
biste obezbedili protok vazduha.
Fungicidi Sumpor. Prilikom primene
morate voditi rauna jer mnoge sorte ne
vole sumpor. Prvo ga stavite na jedan ili
dva nia lista i saekajte 24 sata da bi
videli da li e listovi otpasti.
423
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
Plamenjaa
Bolest koju izazivaju razliite vrste srodnih gljivica koje napadaju odreene vrste
biljaka ili grupe biljaka. Obuhvataju Peronospora destructor koja napada luk; Bremia lacfucae koja napada zelenu salatu;
Peronospora sparsa koja napada ruu;
Plasmopara vificola na vinovoj lozi i Peronospora violae na ljubiici. Ove gljivice
ive u zemljitu, u ostacima biljaka i na zaraenim biljkama koje ne pokazuju uvek
simptome.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj razliitih
vrsta, naroito dok su mlade.
SIMPTOMI ute mrlje na gornjoj strani
lista i plesan, u vlanim uslovima, s donje
strane lista. Moe da napadne velike povrine lia i dovede do odumiranja. Crni luk
truli dok se uva. Bolest se najee javlja
u vlanim uslovima.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite otporne sorte zelene salate kao to su sangria
ili mali dragulj. Ako se pojavi na crnom
luku, koristite petogodinji plodored. Poboljajte ventilaciju i cirkulaciju vazduha.
Uklonite zaraeno lie ili pojedine zaraene biljke. Ako se problem nastavi, uklonite
i unitite sve zaraene biljke. Videti Plamenjaa luka
Plamenjaa jagODe
Plamenjaa kROmPiRa i
PaRaDajza
Phytophthora infestans
Ovo gljivino oboljenje zimu provodi u
zaraenim krtolama i biljkama. Biljke koje
se gaje iz krtola ostavljenih u zemljitu u
vreme vaenja est su izvor zaraze. Bolest
se brzo iri kroz useve po toplom, vlanom
vremenu. Kia spira spore sa lia i unosi
ih u zemljite gde dospevaju u krtole. Mogu da se jave i otporne spore koje preivljavaju u zemljitu - ali jo nije poznato
koliko esto se to deava.
OSETLJIVE BILJKE Krompir i paradajz
SIMPTOMI esto i ozbiljno gljivino oboljenje koje se javlja po toplom, vlanom
vremenu i brzo se iri. Krompir - tamne
mrlje po listovima, uglavnom po vrhovima
i ivicama, kao i na stablu. U vlanim uslovima na donjoj strani listova javlja se bela
plesan. Biljka moe brzo da uvene. Na zaraenim krtolama pojavljuju se tamna
udubljenja koja se sue i ovrsnu. Usled
napada bakterijske meke trulei, krtole
trule i pretvaraju se u kau neprijatnog mirisa. Paradajz - simptomi na liu slini kao
kod krompira, ali slabijeg intenziteta. Na
zelenim plodovima i stablu pojavljuju se
tamne mrlje, na zrelim plodovima ubrzo se
pojavljuje suva trule. Ovi simptomi esto
se javljaju tek nekoliko dana posle berbe.
Preko trulei se nekad javlja i beliasta
plesan.
424
Plamenjaa lUka
Peronospora destructor
Gljivino oboljenje koje moe da preivi
i do 5 godina u zemljitu, kao i u ostacima
useva i zaraenim biljkama koje uvek ne
pokazuju simptome. Na primer, moe da
provede zimu u naizgled zdravom crnom
luku posejanom na jesen i potom da zarazi useve koji se sade na prolee.
OSETLJIVE BILJKE Crni luk, ljutika ili
vlasac i kozjak
SIMPTOMI Listovi dobijaju tamnosivu
boju, sue se i padaju. Skladitene lukovice trule. Bolesti najvie pogoduju hladni,
vlani uslovi.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ako se pojavi plamenjaa luka, primenite petogodinji
plodored. Ne uvajte seme zaraenih biljaka. Prekinite krug - godinu ili dve dana ne
gajite luk koji se seje na jesen ili prolee.
Uklonite zaraene biljke im ih primetite.
Plevite korov da biste poboljali cirkulaciju
vazduha oko biljaka.
ORGANSKA BATA
PleSan
PleSan BOURa
Botrytis paeoniae
Poznato i kao uvenue boura, ovo gljivino oboljenje ostaje u zemljitu i moe
da preivi na zaraenim ostacima biljaka.
Odgovaraju mu vlani uslovi.
OSETLJIVE BILJKE Bour i urevak
SIMPTOMI Na stablu, u nivou zemljita,
pojavljuju se tamno-smee mrlje. Siva plesan pojavljuje se na mladim pupoljcima i
cvetovima koji poinju da tamne. Stablo
vene i klone. Cvetovi se ne otvaraju.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Sadite biljke
na veem rastojanju da biste omoguili cirkulaciju vazduha. Zaraene biljke na jesen
treba isei u nivou zemljita. Uklonite sve
ostatke obolelih biljaka. Paljivo skinite
gornji sloj zemljita oko takvih biljaka i zamenite ga novim.
425
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
POleganje RaSaDa
PRevlaenOSt
Ovo je est poremeaj kod kunih biljaka i drugih vrsta koje se gaje u saksijama;
takoe i kod biljaka koje se gaje na slabo
oceditom zemljitu.
PROmRzline
426
PUevi
Ova stvorenja imaju upadljivu tvrdu ljuturu, u koju se uvlae kad su u opasnosti.
Kreu se uz pomo velikog, sluzavog miiavog stopala i ostavljaju za sobom karakteristian sluzav trag. Aktivni su od prolea do jeseni i danju se obino kriju ispod
ivice i na hladnim, vlanim mestima. Hrane se nou, naroito po vlanom vremenu.
Batenski pu (Helix aspersa) sa sivosmeom kuicom prenika do 3 cm najei je
meu ovim tetoinama. Puevi Cepaea
nemoralis obino nisu previe opasni. Njihova kuica ima bele, ute, sive ili ruiaste prstenove s tamnijim prugama, ili ponekad sasvim svetloutim.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj razliitih
biljaka
SIMPTOMI Rupe nepravilnog oblika pojavljuju se na korenu, stablu, lukovicama,
krtolama, pupoljcima, cvetovima i listovima. Biljka ne nie, a rasad je pojeden.
Najvie tete nanose nou.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Neke metode predloene za suzbijanje pueva golaa
mogu i ovde da se koriste. Ne gajite najosetljivije biljke blizu zidova, kamenja ili
gomila drveta jer se puevi esto kriju na
tim mestima.
ORGANSKA BATA
PUevi gOlai
427
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
Nectria galligena
Ovo gljivino oboljenje iri se uz pomo
vetra i kie i prodire u biljke kroz oteenja
na kori, lisne oiljke ili oiljke posle orezivanja. Zaraeno voe koje ostane na drveu takoe moe da bude izvor zaraze.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruka, glog
i topola. Neke sorte jabuka, na primer
koksov narandasti pipin, elstar i gala
naroito su podlone. Otpornije sorte su
bramlijeve mladice, lejn princ albert i
njutnovo udo. Ova bolest je posebno
veliki problem na izuzetno vlanom zemljitu ili u uslovima loe drenae.
SIMPTOMI Kora drveta se skuplja i puca,
esto u koncentrinim krugovima, dok
centralni deo kruga otpada.
Rak PatRnaka
Na granama se pojavljuju duboka oteenja. Oko rane mogu da se pojave ispupenja, a mlade grane esto se sue. Leti se
pojavljuju ukasti irevi, a na jesen se
ee javljaju crvene pege. Kora se nekad
raslojava. Nekontrolisana bolest moe da
prekrije celo stablo. Plodovima puca kora,
a neki se sue i ostaju mumificirani na
drvetu.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne gajite drvee na izrazito vlanom zemljitu ili na
glini sa loom drenaom. Poboljajte drenau. Ako bolest napadne mlado drvee,
preporuuje se da ga izvadite. Kad se drvo
primi, posejte meavinu trave sve do stabla da biste smanjili rizik zaraze zbog erozije zemljita izazvane kiom. Odsecite oteene delove drveta i zaraene grane. Blizu
drveta jabuke ne koristite topolu i glog kao
zatitu od vetra.
Rak PatRnaka
428
RaSCePljenje
Poremeaj koji se javlja kod kupusa, argarepe, trenje, vinje, crnog luka, patrnaka, ljive, krompira, broskve i paradajza.
SIMPTOMI Plodovi, glavice, koren i stablo pucaju, tj. rascepe se po duini.To omoguuje organizmima koji izazivaju trule ili
suenje da uu u biljku. Plod jabuke moe
postati upalj.
UZROCI Previe brz rast, naroito kad
posle jako sunog perioda padne kia, ili
se biljke zalivaju; takoe velika kolebanja
temperature vazduha.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE
Poboljajte sposobnost zemljita da uva
vlagu. Malirajte zemljite.
Ra BOBa
Uromyces viciae-fabae
Gljivino oboljenje koje se iri kad je
vlano vreme; prenose ga kia, insekti,
ivotinje i vetar. Moe da prezimi u biljnim
ostacima.
OSETLJIVE BILJKE Bob i graak
SIMPTOMI Na donjoj strani listova i na
stablu pojavljuju se narandasto-smei irevi. Simptomi su uoljivi, ali retko nanose
tetu biljkama.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite i
kompostirajte sve biljne ostatke. Da biste
spreili irenje spora trudite se da ne kvasite lie prilikom zalivanja.
Ra lUka
Puccinia allii
Gljivino oboljenje koje ivi na ostacima
useva i divljim vrstama luka. Moe se pogorati ako je zemljite bogato azotom ili
ako je nivo kalijuma nizak.
ORGANSKA BATA
OSETLJIVE BILJKE Praziluk, crni luk, vlasac, beli luk i druge vrste luka; ukrasni luk
manje je podloan.
SIMPTOMI Leti se na listovima i stablu
pojavljuju prainasti crvenkasto-narandasti irevi. Ako je napad ozbiljan listovi
e pouteti i uvenuti. Veliina biljke i prinos
se smanjuju. Kasniji usevi moda e izbei
bolest jer se opasnost smanjuje u hladnijim jesenjim uslovima. Ako je jesen blaga,
bolest nastavlja da se razvija.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Proverite nivo azota i kalijuma u zemljitu. Ako je potrebno, poboljajte drenau. Primenjujte
plodored - najmanje 3 godine, bolje 4 ili 5.
Raistite sve ostatke zaraenih biljaka.
Ra RUe
Phragmidium spp.
Spore ovog gljivinog oboljenja zimu
provode u opalom liu. Na prolee poinju da se razmnoavaju i ponovo inficiraju
grmove uz pomo vetra i kie. Spore mogu
da preive i na povrini zemljita, stablu
biljaka, ogradi, koiima i ostacima biljaka.
OSETLJIVE BILJKE Rua
SIMPTOMI U poetku se na granama, niim listovima, naroito du ila, i prologodinjim plodovima - ipcima pojavljuju
jarko-narandasti irevi. Leti se ire po
povrini niih listova izmeu lisnih ila.
Kasnije se po njima pojavljuju crne spore
koje su zapravo zimska faza bolesti. Rosa
pimpinellifolia naroito je osetljiva na ovu
bolest.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite zdrave biljke na oceditom zemljitu. Da biste
poboljali cirkulaciju vazduha, orezujte
biljke. Gajite otporne sorte. Uklonite sve
ostatke zaraenih biljaka, kao i opalo lie.
Na prolee oreite delove biljke koji pokazuju znakove bolesti im se pojave. Zajedno sa zaraenim mestima, odsecite i znatno vie iznad i ispod svakog zaraenog dela biljke.
429
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
RePiCin Sjajnik
Meligethes aeneus
Odrasle jedinke ove tetoine su sitni zeleni/bronzani insekti dugaki 2-3 mm. Na
prolee i sredinom leta mogu se nai na
cveu i glavicama brokule i karfiola. U bati se esto pojavljuju u velikom broju sredinom leta selei se sa useva uljane repice.
OSETLJIVE BILJKE Mnoge ukrasne biljke
i povre; glavice brokule i karfiola
SIMPTOMI Odrasle jedinke hrane se polenom. U bati su vie napast nego tetoina, naroito na cveu. Mogu otetiti glavice brokule i karfiola.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Smestite
cvetove, kao stoje cvet ukrasnog graka,
na mrano mesto blizu prozora ili lampe.
Insekti e se sa cvea premestiti na izvor
svetlosti. Gajite brokulu i karfiol ispod guste mree (0,8 mm) ili pokrivaa, ako doe
do oteenja usled aktivnosti ove tetoine.
RiBizlina zelena va
Cryptomyzus ribis
Zelenkaste vai koje se mogu nai na
donjoj strani listova na prolee i poetkom
leta. Zimu provode kao sjajna crna jaja na
grmovima ribizle i ogrozda i legu se kad
pupoljci ponu da se otvaraju. Na leto se
sele na umski istac.
OSETLJIVE BILJKE Crvena i bela ribizla;
ree crna ribizla i ogrozd
SIMPTOMI Na prolee i poetkom leta
na listovima se pojavljuju plikovi; crveni na
crvenoj i beloj ribizli, uti na crnoj ribizli.
Simptomi ostaju i nakon to se vai premeste.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljne
vai
Septoria apiicola
Seme je glavni izvor zaraze ovim gljivinim oboljenjem. Zaraeni su ponici; bolest
se iri na druge biljke uz pomo kie.
OSETLJIVE BILJKE Celer liar; celer korenja
SIMPTOMI Smee pege s tamnijim ili
svetlijim rubom javljaju se na starijem liu. Pege se brzo ire na ostalo lie, a ponekad i na stabljike. Pege su esto brojne
i mogu da se spoje pa lie vene.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite zaraeno lie i druge biljne ostatke. Nikad
nemojte da uvate seme zaraenih biljaka.
Botrytis fabae
Ovom gljivinom oboljenju odgovaraju
vlani uslovi i gusto posaene biljke. Spore
mogu da prezime na zaraenim biljkama i
trulim biljnim ostacima. Bolest se pre razvija ako postoji nedostatak kalijuma u
zemljitu.
OSETLJIVE BILJKE Bob i konjski bob
SIMPTOMI Okrugle pege boje okolade
pojavljuju se na listu, stablu, mahunama i
omotau semena. Pege mogu da se spoje
dok sasvim crni delovi biljke ne uvenu.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ostavite dovoljno mesta izmeu biljaka. Gajite biljke u
oceditom zemljitu. Ako je ova bolest stalna pojava, izbegavajte jesenju setvu. Bob
posejan na prolee pre e se oporaviti od
biljaka koje bolest napadne kasnije. Poveajte nivo kalijuma ako je nizak.
Botrytis cinerea
Ova gljivica ivi na biljnim ostacima u
zemljitu. Spore se ire pomou vazdunih
struja, kie ili vode.
OSETLJIVE BILJKE Veina ivog ili osuenog biljnog materijala ukljuujui plod,
cvet i list.
430
Botrytis cinerea
Spore ovog gljivinog oboljenja ive u
semenu i u zemljitu, kao i na zemljitu izmeu useva. Takoe mogu da preive na
biljnim ostacima. Brzo se ire kad su leta
vlana.
OSETLJIVE BILJKE Zelena salata
SIMPTOMI Paperjasta siva plesan pojavljuje se na listovima, a potom u osnovi biljke dolazi do narandasto-smede trulei usled ega biljka propada. Ponici ute i venu.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Ne sadite
biljke gusto. Uklonite sve biljne ostatke.
Trudite se da ne oteujete biljke i da ih
zatitite od stresa. Pre sive plesni esto se
javlja plamenjaa (videti str. 316). U stakleniku izbegavajte direktno zalivanje; ostavite vee rastojanje izmeu biljaka da biste osigurali dobar protok vazduha.
Botrytis cinerea
Gljivino oboljenje esto u periodima visoke vlanosti. U hladnom stakleniku se
obino javlja krajem sezone. iri se sa listova paradajza uz pomo vode ili preko ruku, batenskog alata i obue, a zimu provodi u ostacima biljaka i korovskim biljkama. Moe se preneti i preko semena.
OSETLJIVE BILJKE Paradajz
SIMPTOMI Sitni svetli krugovi sa tamnim
mrljama u centru pojavljuju se na koi plo-
ORGANSKA BATA
SkOiBUBa
431
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
SOviCe
Noctuidae
Gusenice razliitih vrsta nonih leptira
grupisane su pod zajednikim nazivom sovice. Ove larve koje ive u zemljitu obino
su debele i ako ih neto uznemiri skupe se
u obliku slova C. Mogu biti smee, ute
ili zelene s tamnim mrljama. Sovice se hrane nou i mogu se nai u bilo koje doba
godine i napolju i u stakleniku.
OSETLJIVE BILJKE Mlado povre, naroito salate i kupusnjae; takoe i argarepa, celer, cvekla, krompir, jagode i mnoge
ukrasne biljke.
SIMPTOMI Stablo mladog rasada i mladih biljaka je pojedeno u nivou zemljita.
Korenje, rizomi, krtole i lie takoe mogu
da budu oteeni.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zimi obraujte zemljite u kom su prisutne sovice
da biste na povrinu izvukli larve za grabljivice, ili pustite pilie da eprkaju po zemljitu. Suzbijajte korovske biljke jer one
obezbeduju sovicama mesto za polaganje
jaja. U stakleniku dobro natopite zemljite,
pokrijte ga i ostavite tako preko noi. Larve e izai na povrinu i moete ih pokupiti. U maloj bati, nou pronaite sovice u
zemljitu ili na biljkama i unitite ih. Zatitite rasad kragnom - na primer kartonom,
plastinom tubom ili metalnom konzervom
bez dna - gurnite je u zemljite oko biljke.
SteniCe
Sclerotinia laxa
Gljivino oboljenje koje uzrokuje i suenje vrhova. Spore, koje se ire uz pomo
vetra ili insekata, napadaju list i cvet. Bolest zimu provodi u gukama, na granama
ili u mumificiranim plodovima. esto se
dovodi u vezu s trulei ploda (sclerotinia
fructigena) i najezdom biljnih vai.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruka, ljiva, trenja, vinja, nektarina, breskva i
kajsija; takoe i ukrasni Prunus spp.
SIMPTOMI Cvetovi i listovi na granama
poinju da se sue, obino nekoliko sedmica posle cvetanja. Na izdancima na kojima
dolazi do suenja, ili tamo gde je plod zaraen smeom trulei, esto se pojavljuju
rane. Bolest obino okrui elu granu koja
se potom sui.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Oreite zaraene izdanke i uklonite rane prilikom redovnog zimskog orezivanja. Uklonite sve
mumificirane plodove sa drveta i zemljita.
Ne kompostirajte zaraeni biljni materijal.
Sorta jabuke bramlijeva mladica otporna
je na ovu bolest. Videti i Trule ploda
432
Leptosphaeria coniothyrium
OSETLJIVE BILJKE Malina, kupina, hibridno jagodasto voe i jagoda
SIMPTOMI Lie se sui i vene. Na stabljikama iznad zemljita javljaju se tamne
mrlje i kora puca. U pukotinama se pojavljuje mnotvo ireva veliine glave iode.
Drvenasti delovi lako se lome.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Paljivo se
odnosite prema stabljikama kako ih ne biste otetili. Ako se zaraze, posecite ih ispod
povrine zemljita. Spalite sve zaraene
delove. Dezinfikujte alat posle upotrebe.
Didymella applanata
Ovo gljivino oboljenje iri se u vlanim
uslovima uz pomo kie i vetra, naroito
ako je prolee vlano.
OSETLJIVE BILJKE Malina i crvena kupina
SIMPTOMI Poetkom leta na liu se pojavljuju tamnosmee rane. Krajem leta ljubiaste mrlje pojavljuju se na stablu oko
pupoljaka, a zimi postaju smee-crne i
srebrne. Po zaraenom stablu pojavljuju se
sitni crni izrataji. Biljke se retko sue zbog
ove bolesti, ali prinos se smanjuje. Ako je
leto suno, stabljike mogu poeti da se sue.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Posecite i
spalite zaraene stabljike. Na prolee proredite stabljike da biste izbegli prenatrpanost. Sorte Bojn i Festival donekle su
otporne na navedenu bolest.
Fungicidi Ako imate problem s ovom
boleu na prolee, kad pupoljci dostignu
duinu 1 cm, prskajte biljke bordovskom
orbom svakih 14 dana.
SUenje PUPOljaka
RODODenDROna
Pycnostysanus azaleae
Gljivino oboljenje koje ivi na mrtvim
pupoljcima i do tri godine. Smatra se da
ORGANSKA BATA
aRgaRePina mUva
Psila rosae
Sitne, sjajne crne muve poetkom prolea polau jaja u malim grozdovima blizu
biljke-domaina. Larve su ukasto-bele,
dugake do 1 cm. aure, a nekad i larve,
prezimljavaju u zemljitu i korenu argarepe i patrnaka. Godinje se izlegu dve do
tri generacije, ali prva pravi najveu tetu.
OSETLJIVE BILJKE argarepa, celer, krbuljica, perun i patrnak
SIMPTOMI Mlade biljke mogu da uvenu.
Prvi znak napada na odrasle biljke esto je
crveno lie i zakrljalost. Na korenu, odmah ispod kore, javljaju se narandastosmei tuneli nepravilnog oblika. Larve se
esto vide.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Mrkvu nemojte da gajite na zaklonjenom mestu,
omiljenom obitavalitu mrkvine muve. Saekajte sa setvom do juna da biste izbegli
napad prve generacije. Koren vadite do
kraja jeseni. Neke sorte su navodno manje
osetljive. Seme sejte retko da ne biste morali da proreujete; muvu esto privlai
miris oteenog lia. Ako je proreivanje
neophodno, odmah sklonite povaene biljke i zalijte preostale da biste uvrstili zemljite. Gajite jedan red mrkve na svaka etiri reda crnog luka da biste zamaskirali miris mrkve. To ima efekta samo do poetka
ili sredine leta, pre nego to luk pone da
433
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
formira lukovice, a moda nee imati efekta na malim povrinama. Pokrijte mrkvu
pokrivaem za redove ili gustom mreom
odmah posle setve. Neka bude u zatienom prostoru sve vreme berbe. Moe da
se gaji i okruena gustom mreom visokom maksimalno 90 cm x 3 m x 75 cm
otvorenom odozgo. Na zimu prevrnite
zemljite tamo gde se javio problem da
biste larve izvukli na povrinu zemlje.
amPinjOnSka mUiCa
Bradsysia spp.
Odrasle jedinke su tamnosmee muice
dugake do 4 mm i obino se mogu nai
na povrini komposta u posudama gde trkaraju i trepere krilima. Kad ih neko uznemiri, odmah polete pravo gore. Polau jaja
u posude za gajenje. Transparentne bele
larve dugake do 1 cm imaju sjajnu crnu ili
smeu glavu i legu se sedmicu dana kasnije. Hrane se korenom biljaka. Ceo ivotni
ciklus ove tetoine moe da se zavri za
samo 4 sedmice na temperaturi od 20C.
U odgovarajuim uslovima nastavlja da se
razmnoava cele godine.
OSETLJIVE BILJKE Biljke u saksijama u
zatienom prostoru; gljive. Najugroeniji
su rasad, mladi izdanci i mladice.
SIMPTOMI Rasad i mladice esto klonu i
uvenu. Odrasle biljke slabo rastu ako je
najezda velika. Biljke koje se gaje na supstratu sa visokim procentom kokosove kore, treseta ili drugih organskih materija
osetljivije su na napad.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Zalivajte
uvek dole, ne velikom koliinom vode i ne
dozvolite da se zemljite isui. Ako je potrebno, presadite biljke u vee saksije na
supstrat od ilovae. Pokrijte ga slojem peska ili ljunka da biste izbegli najezdu. ute
lepljive trake i biljke mesoderi, kao to su
neke vrste debeljaa (Pingucula caudata),
ulovie odrasle jedinke dok lete. Pregledajte nove biljke da biste primetili prisustvo ove tetoine pre nego to ih unesete
u kuu ili staklenik. Uklonite izuzetno ugroene biljke.
Psylla buxi
Ovi insekti polau jaja krajem leta u pazuh lia i grana. Legu se sredinom prolea. Mladi se hrane vrhovima novih izdanaka od kraja prolea nadalje. Svake godine
izlee se jedna generacija.
OSETLJIVE BILJKE imir
SIMPTOMI Listovi na vrhu zaraenih izdanaka uviju se unutra i formiraju vrste
glavice, nalik kupusu. Ako je biljka ozbiljno
zaraena usporava joj se rast. Mogu se
pojaviti lepljiva smola i aava trule.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Suzbijanje je
potrebno samo kod mladih biljaka, ako
prestanu da rastu. Redovno potkresujte
imir, naroito poetkom prolea, da biste
uklonili zaraene izdanke.
ljivina va kOvRDaliCa
Brachycaudus helichrysi
Zelena va duga do 2 mm. Izlee se iz
jaja zimi, ve sredinom januara. Od maja
se seli na razliite zeljaste biljke i vraa se
na svog drvenastog domaina na jesen.
Videti i Biljne vai
OSETLJIVE BILJKE ljiva, trnoljiva, bela
ljiva
SIMPTOMI Poetkom prolea lie je savijeno i kovrdavo. esto je tamno i plesnivo od lepljive medljike koju lue vai.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Videti Biljne
vai
PaRglina zlatiCa
Crioceris asparagi
Odrasle jedinke dugake su oko 6 mm s
upadljivim uto-crnim krilima. Larve su sivocme i imaju grbu. Odrasle jedinke hiberniraju ispod kamenja, u zemljitu i u trulim
434
titaSta va
titasta va hrani se biljnim sokom. Kree se samo kad se izlee i gamie unaokolo u potrazi za odgovarajuom hranom.
Ovi mladi gmizavci zaustavljaju se pored
lisnih ila ili na stablu gde se hrane i obrazuju lepljivu opnu (tit). Odrasle jedinke lie na siune prilepke i dok su mlade esto izgledaju kao sitne smee pege. U stakleniku i u kui najee mogu da se nau
dve vrste. Poluloptasta titasta va (Saissetia coffeae) je tamno-smea, tela u obliku polulopte, dugaka 3 mm. Lovorova
titasta va (Coccus hesperidum) je svetlozelena/smea, tamnija u sredini; ovalna i
pljosnata, oko 5 mm dugaka. Ako toj
temperatura odgovara, razmnoava se cele godine.
OSETLJIVE BILJKE Veliki broj razliitih
biljaka, naroito pod staklom i u zatvorenom prostoru.
SIMPTOMI Biljke slabe i lie poinje da
opada. Stitaste vai lue lepljivu supstancu, koja se naziva medljika i koja sa mesta
gde se hrane pada na lie ispod. Po njoj
se nekad hvata aava plesan. Izgled biljke je naruen, a rast usporen.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Redovno
pregledajte biljke, naroito donju stranu
listova da biste uoili prisustvo stitaste vai. Ako najezda nije velika, vai lako mogu
da se uklanjaju s biljke noktom, ili pamunom vatom. Paljivo pregledajte nove biljke pre nego to ih unesete u kuu ili staklenik.
ORGANSKA BATA
UmSki CRvi
435
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
UmSki mi
Apodemus sylvaticus
Poznat i pod nazivom dugorepi poljski
mi. Odrasle ivotinje su smee sa sivim/
belim trbuhom. Rep im je dugaak u odnosu na telo. Pare se od sredine prolea do
kraja jeseni. umski mi je aktivan cele
zime.
OSETLJIVE BILJKE Graak i pasulj; lukovice i rizomi
SIMPTOMI Najveu tetu nanose od
jeseni do poetka prolea, naroito lukovicama i rizomima ljiljana, narcisa i lala. esto iskopavaju i jedu seme graka i pasulja
posle setve. Nekad seme jedu posle klijanja ostavljajui samo izdanke. U lejama se
pojavljuju male rupe na mestima gde su
mievi iskopali tunele do semena. Ponekad
jedu zrno i klip kukuruza eerca. Na jesen
i zimu oteuju voe, povre i seme u skladitima.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Deliminu
zatitu obezbedie zamke i prepreke. Postoje humane zamke, ali ivotinje morate
pustiti na velikoj udaljenosti. Kao mamac
koristite argarepe, jabuke, krompir ili seme bostana. Pokrijte zamke staklenim zvonom ili nekim drugim pokrivaem, da ne
biste ugrozili ptice i kune ljubimce. Zatitite seme i lukovice gustom mreom kojom
se prekriva zemljite. Rani zasad graka i
pasulja gajite unutra u saksijama ili kutijama i presadite ga na eljeno mesto kad se
zemljite zagreje. Izbegavajte setvu na jesen i poetkom prolea.
tRiPS
tetoina koja napada veliki broj razliitih biljaka na polju i u zatvorenom prostoru. To su sitni, duguljasti, cilindrini insekti dugaki do 4 mm. Obino su utobeli ili
smeecrni. Larve lie na odrasle jedinke,
ali nemaju krila. Hrane se najee gornjom stranom listova, cvetovima i pupoljcima razliitih biljaka, na polju i u zatvorenom prostoru, i izazivaju karakteristine
srebrnkaste are i delimine deformacije.
Mogu se razmnoiti za samo mesec dana,
a jaja polau na biljke. Odrasle jedinke i
jedinke u ranoj fazi razvoja zimu provode
u zemljitu, opalom liu i ostacima biljaka. Videti i Batenski trips; Duvanov trips
Botrytis allii
Gljivino oboljenje kojem pogoduju vlana, hladna leta. Glavni izvor je zaraeno
seme. Gljivice mogu da preive u zemljitu
i ostacima useva 3 do 4 godine. Zaraza se
iri meu lukovicama koje se uvaju, a
simptomi se ne javljaju u isto vreme.
OSETLJIVE BILJKE Crni luk
SIMPTOMI Biljke deluju zdravo dok rastu, ali ljuska lukovica poinje da truli posle
8-12 sedmica uvanja. Smea udubljenja i
paperjasta siva plesan javljaju se na vrhu
lukovica. Kad se pritisne, gornji deo lukovice ie mekan, a ispod suve spoljne ljuske
javljaju se smeecrne mrlje. Gljivica se iri
ka dole kroz lukovicu, koja u najgorem sluaju potpuno istruli prekrivena paperjastom sivom plesni. Retko napada spoljne
slojeve i osnovu lukovice, osim ako nisu
oteeni pre ili za vreme vaenja.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kupujte seme i arpadik od proverenih proizvoaa.
Ostavljajte dovoljno veliko rastojanje izmeu biljaka da bi vazduh slobodno cirkulisao oko njih. Trudite se da ne otetite lukovice pre ili za vreme vaenja i ostavite
gornji deo biljke da se savije prirodnim
putem. Dobro osuite lukovice na suvom,
toplom mestu sa dobrom cirkulacijom vazduha. Ne uvajte oteene lukovice. Uklanjajte lukovice na kojima se pojave simptomi. Primenjujte plodored najmanje etiri
godine.
436
Phytophthora cactorum
Oboljenje izaziva gljivica iz zemljita koja
uz pomo kie dospeva na plodove. Spore
u biljku ulaze i kroz oteene delove.
OSETLJIVE BILJKE Jagoda
SIMPTOMI Slini simptomima koje izaziva sua. Mlado lie vene, dok se na starijem pojavljuju crvene mrlje. Biljka se sui.
Kad se rasee, korenov vrat je smee boje
i mrtav.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uklonite zaraene biljke. Da plodovi ne bi dodirivali
zemljite stavite debeo sloj slame ili nekog
drugog zatitnog materijala. Nove biljke
sadite daleko od mesta na kojem su prethodno gajene jagode.
Mycocentrospora acerina
Ovo gljivino oboljenje ivi u vlanom
zemljitu bogatom organskim materijama.
Infekcija uvek ulazi kroz oteenja na biljci. Moe da preivi bez domaina i do nekoliko godina.
OSETLJIVE BILJKE Celer liar
SIMPTOMI Biljke su ukaste i zakrljale.
Na korenu, krunici i stablu pojavljuju se
tamne rane. Biljke koje se uvaju dobijaju
crvenkastu boju. Posle dva meseca moe
doi do ozbiljnog truljenja usled ega krunica otpada.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Gajite celer
liar na zemljitu sa dobrom drenaom.
Primenjujte plodored. Biljke berite dok su
jo mlade i uvajte ih na hladnom mestu
niske vlanosti. Kad se biljke izvade bolest
se ne iri dalje.
tRUle PlODa
ORGANSKA BATA
UHOlaa
Forficula auricularia
U nekim sluajevima uholaa moe biti
tetoina, ali je i korisna grabljivica, naroito kad su u pitaju tetoine koje napadaju jabuku kao to su jabukin smotavac i
biljna va, koje se hrane nou. Ima izdueno crvenkastosmee telo dugako 2,5
cm i kleta na vrhu abdomena. Uholaa
krajem zime polae jaja u zemljite i mladi
se legu poetkom prolea. Moe imati i
drugu generaciju.
OSETLJIVE BILJKE Dalija, klematis, hrizantema, avornjak i drugo cvee
SIMPTOMI Uholaa jede mlade izdanke i
lie i ostavlja velike nepravilne rupe. esto mogu da se nadu u upljinama oteenih plodova na drveu, ali obino nisu uzronici tete.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Uholae
obino ne prelaze velike razdaljine i stoga
uklanjanje ostataka biljaka u kojima se kriju i postavljanje zamki moe da pomogne
437
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
lokalno. Zamke postavite tako to ete napuniti saksije slamom i staviti ih, okrenute
naopako, na tapove, na rastojanju duine
osuenog stabla boba, ili postavite hotel za
zlatooke (videti str. 193). Istresite zamke u
kantu vode sa sapunom da biste unitili
uholae.
UvenUe
UvenUe klematiSa
Ascochyta clematidina
Ovo gljivino oboljenje potie iz zemljita ili sa drugih biljaka. Smatra se da do infekcije dolazi u uslovima visoke vlanosti.
Gljivica ulazi kroz mala oteenja koja nastaju privezivanjem biljaka ili ih prave na
primer ptice i insekti.
438
viRUS ReveRziBilne
inveRzije RiBizle
viRUSi
ORGANSKA BATA
vUnaSta va
439
PROBLEMI S BILJKAMA, OD A DO
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Isecite i spalite veoma ugroene izdanke i grane. Jakim mlazom vode sperite one kolonije koje
ne moete da dohvatite ili ih uklonite etkicom, ako je mogue. Pregledajte biljke i
uklanjajte kolonije dva do tri puta sedmino. Pregledajte sve nove biljke; idealno je
da se one dre u karantinu mesec dana.
Bioloke mere Bubamara grabljivica
Cryptolaemus montrouzieri; optimalna
temperatura 20-25C
Pesticidi Insekticidni sapun. Pre prskanja skinite smolotoinu sa kolonija.
Phytomyza ilicis
Odrasle jedinke ove tetoine su sitne,
neupadljive muice. Poetkom prolea poinju da polau jaja na donju stranu listova zelenike, kod sredinje ile. Kad se izlegu, larve bue listove i ostaju u njima do
narednog prolea. Svake godine izlee se
jedna generacija.
OSETLJIVE BILJKE Zelenika
SIMPTOMI Ne priinjava veliku tetu, ali
moe da narui izgled biljke. Prvi simptomi
su ravni, uski, svetlozeleni tuneli izmeu
gornje i donje strane lista. Dok se larve
hrane liem ovi tuneli pretvaraju se u mrlje ili potkope.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Kad je najezda mala, skinite i unitite zaraene listove.
zimSki mOljCi
Pod ovom odrednicom nalaze se gusenice tri vrste moljaca - mali mrazovac (Operophtera brumata), martovski moljac (Alsophila aescularia) i veliki mrazovac (Erannis defoliaria). Gusenice malog mrazovca
su zelene s tri ute pruge. Gusenice velikog mrazovca su tamnosmee sa uzdunim utim prugama, dok su gusenice martovskog moljca zelene sa svetlim prugama.
enke, koje nemaju krila, izlaze iz zemljita zimi i poetkom prolea, pare se i potom se penju na biljku-domaina gde polau jaja. Martovski moljac polae jaja formirajui prsten oko grana; mali i veliki mrazovac polau jaja pojedinano, ili u manjim
grupama, pored pupoljaka ili u udubljenja
na kori. Gusenice se hrane od marta do
kraja juna i potom padaju na zemljite da
se uaure. Pojavljuje se jedna generacija
godinje.
OSETLJIVE BILJKE Jabuka, kruka, ljiva, trenja, vinja, dunjarica, vuji dren,
glog, lenik, rua i mnoge druge ukrasne
biljke
SIMPTOMI Rupe nepravilnog oblika pojavljuju se na liu, esto jo u fazi pupoljka. Glavna najezda je na prolee i poetkom leta, iako se simptomi zadravaju cele
godine. Moe doi do slabog roda ako nanesu ozbiljnu tetu cvetu; uporni napadi
oslabie biljku.
PREVENCIJA I SUZBIJANJE Postavite
lepljive trake oko stabala i grana osetljivih
biljaka od oktobra do marta. Redovno proveravajte trake da ne spadnu.
iak
Tabela 1. Karakteristike semena, norme setve i debljina pokrivnog sloja zemljita u preciznoj
setvi povra. p - preteno; d - delimino; n - normalno seme
* Visina pokrivaa je kod piliranog semena priblino 10 mm manja.
Tabela 2. Sklop useva za runu berbu povra - prvi broj predstavlja razmak izmeu redova, a drugi razmak u redu; slovo R predstavlja setvu u redove.
441
zemljite
ne preporuuje se
- Sve ostale mere
443
444
ne preporuuje se
- Materijal koji sadri potencijalno toksine elemente u veoj koliini od dozvoljene.12
- Lie i lisni kompost sakupljen u umovitim predelima.13
- Lie sakupljeno pored prometnih puteva.14
- Treset i kokosov treset15 za kompostiranje.16
- Kupovno ubrivo i batenski kompost
koji sadre treset ili kokosov treset.
- Upotreba ivotinjskog otpada i ubriva
(osim obraenih ivotinjskih proizvoda iz
klanica i otpada nastalog proizvodnjom ribe) iz intenzivnih sistema proizvodnje ive
vage.17
Uvanje i PRimena
UBRiva i kOmPOSta
ORGANSKA BATA
445
PlODOReD
446
tetOine i BOleSti
ORGANSKA BATA
447
HemijSka SReDStva za
kOnzeRvaCijU DRvne
gRae
SUzBijanje kOROva i
ienje zemljita
Korov obezbeuje hranu i stanite velikom broju stvorenja i koristan je izvor materijala za kompostiranje. Tamo gde je mogue trebalo bi da se pusti da raste i da se
uklanja samo ako ugroava gajene biljke.
Postoji niz prirodnih tehnika za raiava-
SUzBijanje kOROva na
tRavnjaCima
448
mateRijal za Saenje,
PODlOga za gajenje i
gajenje U POSUDama
ORGANSKA BATA
Setva i mateRijal za
Saenje
najbolja praksa
- Gajenje biljaka po organskim standardima.
- Organsko dobijanje semena, krtola i
drugog materijala za saenje.
Prihvatljive mere
- Seme, krtole i drugi materijal za saenje dobijen na konvencionalan nain, ali
ako nije tretiran hemijskim sredstvima
posle berbe.
na granici prihvatljivog
- Biljke i materijal za saenje dobijeni
korienjem metoda koje nisu organske.
- Praak za oiljavanje bez fungicida.
ne preporuuje se
- Praak za oiljavanje sa fungicidima.
- Biljke i materijal iz divljine.
- Seme tretirano hemijskim sredstvima
posle berbe.
- Seme genetski modifikovanih sorti
(G.M.), dobijeno genetskim inenjeringom.
PODlOga za gajenje
najbolje mere
- Podloga za gajenje koju sami pravite
samo od materijala navedenih u ovom vodiu.
- Kupovna podloga za gajenje bez treseta, ako ima prepoznatljivu oznaku za organski standard.
Prihvatljive mere
- Organska podloga za gajenje s recikliranim tresetom, ako je mogue s prepoznatljivom oznakom organskog standarda.
na granici prihvatljivog
- Perlit, vermikulit, bentonit i zeoliti koji
nisu tretirani nedozvoljenim hemijskim
sredstvima.
- Organska podloga za gajenje koja sadri treset, ako je mogue s prepoznatljivom oznakom organskog standarda.
ne preporuuje se
- Podloga za gajenje koja sadri materijale koji nisu navedeni u ovom vodiu.
gajenje U POSUDama
449
450
FUSnOte
1. Oranje moe da uniti strukturu zemljita; takoe moe da dovede do formiranja neprobojnog ona ili tvrdog sloja
zemljita.
2. ubrivo koje potie od kunia, kokoaka, gerbila i veine drugih kunih ljubimaca biljojeda obino je bezbedno za
kompostiranje. ubrivo koje potie od pasa i maaka moe da sadrti parazite te-
ORGANSKA BATA
451
452
ORGANSKA BATA
izvori
Seme, Biljke i OPRema
Adams County Nursery
P.O. Box 108
Aspers, PA 17304
www.acnursery.com
Oprema za voe i vonjake
Bountiful Gardens
18001 Shafer Ranch Rd.
Willits, CA 95490
www.bountifulgardens.org
Batovanski pribor i oprema; kao i organski gajeno povre i seme zainskog bilja
The Cook's Garden
P.O.Box 535
Londonderry, VT 05148
www.cooksgarden.com
Specijalizovana za povre za sladokusce,
tradicionalne vrste povra i cvee
DripWorks
190 Sanhedrin Circle
Willits, CA 95490
www.dripworksusa.com
Oprema za zalivanje
Ed Hume Seeds, Inc.
P.O.Box 1450
Kent, WA 98035
www.humeseeds.com
Specijalizovana za seme sezonskog bilja
u hladnim podnebljima
Edible Landscaping
P.O.Box 77
Afton, VA 22920
www.eat-it.com
Specijalizovani za veliki izbor voa
Fungi Perfecti
P.O.Box 7634
Olympia, WA 98507
www.fungi.com
Oprema za uzgoj peuraka
Gardener's Supply Company
128 Intervale Rd.
Burlington, VT 05401
Oprema za batovanstvo
Gardens Alive!
5100 Schenley Pl.
Lawrenceburg, IN 47025
www.gardensalive.com
Veliki izbor opreme za organsko suzbijanje tetoina i dobar izbor ubriva
Gempler's Inc.
100 Countryside Dr.
P.O.Box 270
Belleville, Wl 53508
www.gemplers.com
Alat i oprema za borbu protiv tetoina
Harmony Farm Supply & Nursery
3244 Hwy. 116 North
Sebastopol, CA 95472
www.harmonyfarm.com
irok izbor opreme za organsko gajenje
(ukljuujui i ubriva, sisteme za navodnjavanje i seme nastalo slobodnim opraivanjem)
Henry Leuthardt Nurseries, Inc.
P.O.Box 666
East Moriches, NY 11940
Specijalizovani za sitno voe i palir voke
Irish Eyes - Garden City Seeds
P.O.Box 307
Thorp, WA 98946
www.irish-eyes.com
Specijalizovani za krompir, beli i crni luk
i ljutiku
454
ORGANSKA BATA
455
IZVORI
www.seedsavers.org
Godinja lanarina; tradicionalne vrste
voa i povra; takoe i sedite organizacije Flower and Herb Exchange
Seeds Trust
High Altitude Gardens
P.O.Box 1048
Hailey, ID 83333
www.seedsave.org
Specijalizovani za seme biljaka koje uspevaju na velikim nadmorskim visinama i u
hladnim podnebljima
Renee's Garden Seeds
7389 W. Zayante Rd.
Felton, CA 95018
www.reneesgarden.com
Povre za sladokusce, zainsko bilje i
cvee za seoske bate
Seeds of Change
P.O.Box 15700
Santa Fe, NM 87506
Organsko seme
Southern Exposure Seed Exchange
P.O.Box 460
Mineral, VA 23117
www.southernexposure.com
Vrste nastale slobodnim opraivanjem i
tradicionalne vrste povra, cvee i seme
zainskog bilja
Southmeadow Fruit Gardens
P.O.Box 211
10603 Cleveland Ave.
Baroda, Ml 49101
www.southmeadowfruitgardens.com
Gajenje neobinog voa
Sunrise Enterprises
P.O.Box 1960
Chesterfield, VA 23832
Specijalizovani za seme azijskog povra
Territorial Seed Co.
P.O.Box 158
Cottage Grove, OR 97424
www.territorial-seed.com
Seme povra i voa za severozapadni
Pacifik; takoe oprema za batovanstvo
DRUgi izvORi
Evort, Suzan. Seed to seed. Decorah,
lowa: Seed Saver Publications, 1995.
Bartolomju, Mel. Square Foot Gardening. Emmaus, Pa.: Rodale Pres, 1992.
Bredli, Fern Maral, i Barbara V. Elis, eds.
Rodale's All-New Encyclopedia of Organic
Gardening. Emaus, Pa.: Rodale Press,
1992.
Bredli, Fern Maral, ed. Rodale's Garden
Answers-Vegetables, Fruit, and Herbs.
Emmaus, Pa.: Rodale Press, 1992.
Bubel, Majk i Nensi. Roof Cellaring. 2nd
ed. Pownal, Vt.: Storey Books, 1991.
Kolman, Eliot i Barbara Demro. FourSeason Harvest Organic Vegetables from
Your Home Garden AH Year Long. Post
Mills, Vt.: Chelsea Green Publishing Co.,
1999.
Kolman, Eliot. The New Organic Grower:
A Master's Manual of Tools and Techniques
for the Home and Market Gardener. 2nd
ed.
Post Mills, Vt.: Chelsea Green Publishing
Co., 1995.
Krisi, Rozalind. The Complete Book of
Edible Landscaping. San Francisco: Sierra
Club Books, 1982.
456
ORGANSKA BATA
457
KOLORI
VIEGODINJI KOROVI
(videti tekst na str. 78-79)
Kupina
Rubus fruticosus
Njivski poponac
Convolvulus arvensis
Puzavi ljuti
Ranunculus repens
Zlatica
Ranunculus ficaria
Konjsko zelje
Vrste iz roda Rumex
Pirevina
Elymus (Agropyron) repens
Sedmolist
Aegopodium podagraria
Maslaak
Taraxacum officinale
Kopriva
Urtica dioica
458
ORGANSKA BATA
VIEGODINJI KOROVI
(videti tekst na str. 78-79)
Rastavi
Equisetum arvense
Japanski troskot
Reynoutria japonica
Bahorica
Circaea lutetiana
Zeja soca
Oxalis stricta
Poljska gorika
Sonchus arvensis
Njivska palamida
Cirsium arvense
Divlji ladole
Calystegia (Convolvulus) sepium
459
KOLORI
460
ORGANSKA BATA
461
KOLORI
462
ORGANSKA BATA
Zatitite useve
Sumporni prah na
grou
(videti tekst na str. 100)
463
KOLORI
Zatitite useve
Bela trule (u sredini), plamenjaa luka (levo), narandaste mrlje od re luka (desno).
464
ORGANSKA BATA
Valjkasti crvi
Stonoge
Bube-grabljivice
Mreokrilci
Osolike muve
Muice-grabljivice
Muve guseniarke
Ose
Parazitske ose
465
KOLORI
Tvrdokrilci
Bubamare
Guteri
Kosci
Pauci
abe i punoglavci
Grinje
466
ORGANSKA BATA
Kupina
Rubus fruticosus
Njivski poponac
Convolvulus arvensis
Puzavi ljuti
Ranunculus repens
Zlatica
Ranunculus ficaria
Konjsko zelje
Vrste iz roda Rumex
Pirevina
Elymus (Agropyron) repens
Sedmolist
Aegopodium podagraria
Maslaak
Taraxacum officinale
Kopriva
Urtica dioica
467
KOLORI
Kupina
Rubus fruticosus
Njivski poponac
Convolvulus arvensis
Puzavi ljuti
Ranunculus repens
BOJA I OBLIK. Crvene grane Cornus alba (slika desno) ispunjavaju zimsku batu sjaj-
nim bojama. Uska kronja Liquidambar styraciflua (slika levo), ini ga idealnim za male bate.
468
ORGANSKA BATA
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO
(vidi tekst na str. 397-441)
Antraknoza vrbe
Bakterijski rak
kotiavih voaka
Batenski trips
Bela leptirasta va
Bela ra hrizanteme
Bela va
Biljna zolja
469
KOLORI
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO
(vidi tekst na str. 397-441)
Biljna va
Buva
Celerova muva
Crna noga
Crna repina va
Crna trenjina va
470
ORGANSKA BATA
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO
(vidi tekst na str. 397-441)
Fitofthorina trule
korena i stabla
Grakov smotavac
Gundelj
Jabukin smotavac
Jabukina osa
Katranasta pegavost
lia javora
471
KOLORI
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO
(vidi tekst na str. 397-441)
Krastavost kruke
Krtice
Krukina buva
Kupusna bela ra
Livadska penua
Mokrica
Pepelnica jabuke
472
ORGANSKA BATA
PROBLEMI SA BILJKAMA, OD A DO
(vidi tekst na str. 397-441)
Plamenjaa
Repicin sjajnik
Siva plesan
Skoibuba
parglina va
Uholaa
Vunasta va
iak