J EDNOSTUPANJ SKI ZUPANI

REDUKTOR


Elementi strojeva 2

Struni studij strojarstva
PRORAUN JEDNOSTUPANJSKOG ZUPANOG
REDUKTORA

U praksi se primjenjuju dvije osnovne vrste prorauna zupanika
reduktora.

1. Projektni proraun: proraunavaju se osnovne dimenzije
reduktora. S obzirom da se koriste brojne pretpostavke i
pojednostavljenja, ovaj proraun je orijentacijskog karaktera.
2. Kontrolni proraun: nakon usvajanja osnovnih veliina putem
projektnog prorauna, te veliine se kontroliraju na vrstou te
usvoje ili mijenjaju.


Projektni proraun
Razmak osi zupastog para

Za poznatu ulaznu snagu P
1
[kW]:

( ) [ ] mm
1
1
3
2
lim
min
1
1
1

+
+
H
H
H H V A
z
z
bd
z
S
K K K K
i
i
n
P
i K a




Za poznat ulazni moment T
1
[Nm]:

( ) [ ] mm
1
1
3
2
lim
min 1
2

+
+
H
H
H H V A
z
z
bd
z
S
K K K K
i
i T
i K a




Vrsta ozubljenja K
1
K
2

Ravni zubi 7650 360
Kosi zubi 6840 320

i
z
zadani prijenosni omjer, s usvajanjem broja zupanika se moe
promijeniti u nekim dozvoljenim granicama.

bd
faktor irine zupanika,
1
d
b
bd
=


Za zupanike sa otvrdnutim zubima (cementirani i kaljeni):

20
) 5 . 0 ... 3 . 0 ... 1 . 0 (
z
bd
i
+

Za zupanike sa mekim zubima (konstrukcijski elik, . za
poboljanje):

10
) 8 . 0 ... 3 . 0 ... 2 . 0 (
z
bd
i
+

POLOAJ
ZUPANIKA
TOPLINSKA OBRADA ZUPANIKA
normaliziran
i otputen
HB <180
poboljan

HB >200
cementiran
plameno /
indukcijski
kaljen
nitriran
1
d
b
bd
=
simetrian 1.6 1.4 1.1 0.8
nesimetrian 1.3 1.1 0.9 0.6
konzolni 0.8 0.7 0.6 0.4

n
1
brzina vrtnje ulaznog vratila min
-1
.

K
A
faktor primjene ovisan o kombinaciji pogonskog i radnog stroja.

POGONSKI
STROJ
RADNI STROJ
jednakomjeran
rad
umjereni
udari
jai udari
snani
udari
jednakomjeran
rad
1 1.25 1.5 1.75
lagani udari 1.1 1.35 1.6 1.85
umjereni udari 1.25 1.5 1.75 2 i vie
jaki udari 1.5 1.75 2 2.25 i vie

K
V
faktor dodatnih dinamikih optereenja. Uzeti K
V
=1.1.

K
H
faktor raspodjele optereenja uzdu para zuba u zahvatu. Uzeti
K
H
=1.1.

K
H
faktor raspodjele optereenja uzdu boka zuba. Ovisi o
bd
,
poloaju zupanika na vratilu te materijalu.

POLOAJ
ZUPANIKA
TVRDOA
HB
Vrijednosti K
H

1
d
b
bd
=
0.2 0.4 0.6 0.8 1.2 1.6
simetrian
350 1.01 1.02 1.03 1.04 1.07 1.11
>350 1.01 1.02 1.04 1.07 1.16 1.26
nesimetrian
350 1.03 1.05 1.07 1.12 1.20 1.28
>350 1.06 1.12 1.20 1.30 1.48 X
konzolni
350 1.08 1.17 1.28 X X X
>350 1.22 1.44 X X X X

S
H min
=1... 1.5, minimalna sigurnost na pitting.

H lim
[N/mm
2
=MPa] trajna dinamika vrstoa povrine boka zuba,
odabrati iz priloene tablice.

[ ] Nm
98 . 0
1
z
izl
z
izl
i
T
i
T
T = =

.

Usvojiti standardni razmak osi a:

a [mm]
50 63 80 100 125 (140) 160 (180) 200 (224) 250 (280) 315 (355)
400 (450) 500 (560) 630 710 800 1000

Vrijednosti u zagradama izbjei ukoliko je mogue.

Izbor modula

Za kose zube m
n
, za ravne zube m.

[mm
) 1 (
1 . 0
2
z
z
n
i
i a
m
+

] za zupanike s tvrdim bokovima zuba

(kaljeni / nitrirani)

[mm
) 1 (
075 . 0
2
z
z
n
i
i a
m
+

] za zupanike s neotvrdnutim bokovima

zuba.

Izraunati modul odabrati prema najbliem (najee veem)
standardnom modulu. Moduli prema DIN 868.

1. prioritet 1 1.25 1.5 2 2.5 3 4 5 6 8 10 12 16 20 25 32 40 50 60
2. prioritet 1.25 1.375 1.75 2.25 2.75 3.5 4.5 5.5 7 9 11 14 18 22 38 36

Preporua se uzeti modul 1. prioriteta.

Nagib zuba

Izabrati =12...20, za ravne zube =0.

Broj zubi pogonskog zupanika

) 1 (
cos 2
1
+
=
z n
i m
a
z

, zaokruiti na MANJ I CIJ ELI BROJ .

Broj zubi gonjenog zupanika

1 2
z i z
z
= , zaokruiti na CIJ ELI BROJ (manji ili vei).

Napomena: ukoliko je to mogue, postii da brojevi zuba oba
zupanika budu relativno prosti ili prosti brojevi.

Toan (raunski) prijenosni omjer

1
2
z
z
i u = =

Odstupanje od i
z
se rauna kao ) 1 (
i
i
i
z
= .

i <4.5 i 4.5
Dozvoljeno
odstupanje i
-0.025...+0.025 -0.04...+0.04


Diobeni promjeri

cos
1
1
z m
d
n
= ,

1 2
id d =

Veliine u mm, zaokruiti na TRI DECIMALE.

Teoretski razmak osi

cos 2
) 1 (
2
1 2 1
z m i d d
a
n
d
+
=
+
= .

Veliina u mm, zaokruiti na TRI DECIMALE.

Obavezno , a a
d
< ( ) [ ] mm 5 ... 0 =
d
a a

irina zupanika

Aktivna irina zupastog para u zahvatu jednaka je irini gonjenog
zupanika.

1 2
d b b
bd
= = [mm]

) 10 ... 2 (
1
+ = b b [mm]

Stupanj prekrivanja koraka

n
m
b

sin
= - to blie cijelom broju. Ako to nije sluaj, promijeniti b
nekoliko milimetara.

Za ravne zube

=0.

Zahvatni kut na diobenom promjeru u eonom presjeku


)
cos
tan
arctan(

n
t
= .

= 20
n
, zahvatni kut na diobenom promjeru u normalnom presjeku.

Za ravne zube
t n
= .

Pogonski zahvatni kut u eonom presjeku


) cos arccos(
t
d
wt
a
a
=

Suma faktora pomaka profila

5 . 1 ) (
tan 2
inv inv
2 1
t wt
2 1
< +

= + z z x x
n

180
tan inv

= . Kut uvrstiti u stupnjevima.

Evolventnu funkciju raunati na MINIMALNO 7 decimala.

Raspodjela sume faktora pomaka profila prema
postupku MAAG

( ) [ ]

+
+
+
=
100
ln 2
ln 1
2
2 1
2 1 2 1
1
n n
Z Z
u x x x x
x

Ekvivalentni brojevi zubi NE MORAJ U BITI CIJ ELI BROJ EVI:

cos cos
2
1
1
b
n
z
Z =

u Z
z
Z
n
b
n
1 2
cos cos
2
2
= =



Za ravne zube ,
1
1
z Z
n
=
2
2
z Z
n
= .

Kut nagiba boka zuba na temeljnom krugu:

( )
n b
cos sin arcsin = .

( )
1 2 1 2
x x x x + = .
Promjeri preko korijena zuba

+ = 5 . 2 2
cos
1
1
1
x
z
m d
n f

+ = 5 . 2 2
cos
2
2
2
x
z
m d
n f

Vrijednosti u mm, zaokruiti na 3 decimale.

Promjeri preko glave zuba

n f a
m d a d 5 . 0 2
2 1
=

n f a
m d a d 5 . 0 2
1 2
=

Vrijednosti u mm. Zaokruiti na cijeli broj ili 0.5.

Promjeri temeljnih krugova

t b
d d cos
1
1
= [mm]

t b
d d cos
2
2
= [mm]

Promjeri pogonskih krugova

1
2
1
+
=
i
a
d
w
[mm]

1 2
2
w w
d a d = [mm]

Stupanj prekrivanja profila

t t
wt b a b a
m
a d d d d

cos 2
sin 2
2 2 2 2
2 2 1 1
+
=

cos
n
t
m
m = - kosi modul, NE ZAOKRUIVATI.

Vrsta ozubljenja

Ravni zubi 1.25
Kosi zubi >1.1

Debljina vrha zuba u normalnom presjeku



Ovom kontrolom se izbjegava prevelika zailjenost zuba.

1 1 1 1
cos inv inv
2
tan 4
1
1
a at t
n
a an
z
x
d S

+
+
= [mm]

1
1
1
arccos
a
b
at
d
d
= , kut zahvata na vrhu zuba.

= tan arctan
1
1
1
d
d
a
a


180
tan inv
1
1 1
at
at at

=

Relativna debljina vrha zuba:

Zupanik
n
an
an
m
S
S =
*

Zakaljeni zubi >0.4
Meki, toplinski
neobraeni zupanik
>0.2

2 2 2 2
cos inv inv
2
tan 4
2
2
a at t
n
a an
z
x
d S

+
+
= [mm]

2
2
2
arccos
a
b
at
d
d
=

= tan arctan
2
2
2
d
d
a
a


180
tan inv
2
2 2
at
at at

=


Kontrolni proraun
Nosivost boka zuba
Kontaktni pritisak (Hertzov) na bokovima spregnutih
zupanika

H H V A
t
H E H
K K K K
i
i
bd
F
Z Z Z Z
1
1
+
= [MPa]

MPa 190 =
E
Z , faktor modula elastinosti za elik

wt
b
t
H
Z

tan
cos 2
cos
1
= , faktor zone

cos = Z , faktor nagiba zuba

Faktor utjecaja prekrivanja:

3
4

= Z za zupanike sa RAVNIM ZUBIMA

( )

= 1
3
4
Z za 1 <

1
= Z za 1

Tangencijalna sila:

1 1
1 6
1
1
10 1 . 19
2000
d n
P
d
T
F
t
= = [N]. P
1
[kW], n
1
[min
-1
], d
1
[mm].

K
A
faktor primjene ovisan o kombinaciji pogonskog i radnog stroja.
J ednak kao u projektnom proraunu.

Faktor dodatnih dinamikih naprezanja nastalih netonou izrade:

Obodna brzina
zupanika
19100
1 1
1
n d
v = [m/s]
Kvaliteta
ozubljenja Q
Obrada
Hrapavost
boka zuba
R
z
[m]
<2 9 Grubo glodano 14
<4 8
Srednje
glodano
6.3
<8 7 Fino glodano 3
<12 6 Brueno 2

5
1 1
2
10 1

+ = = z v Q K K
v v
za kose zube pri 1

.

5
1 1
2
10 8 . 1 1

+ = = z v Q K K
v v
za ravne zube sa =0.

( )


v v v v
K K K K = za kose zube pri 1 <

K
H
=1.1, faktor raspodjele optereenja uzdu para zuba u zahvatu.

K
H
faktor raspodjele optereenja uzdu boka zuba.

b
d
b
K
H
0005 . 0 18 . 0 17 . 1
2
1
+

+ =

(zbog promjene
1
d
b
i usvajanja b)

Sigurnost na pitting

min
lim
H W X R V L
H
H
H
S Z Z Z Z Z S > =

!! OBAVEZNO !!

S
H min
=1... 1.5, minimalna sigurnost na pitting.

Hlim
uzeti iz tablice materijala (za materijal uzet nakon kontrole na
raunalu)

Z
L
utjecaj maziva

Z
V
utjecaj brzine

Z
R
utjecaj hrapavosti boka

LVR R V L
Z Z Z Z = hidroelastino tribomehaniki faktor

Z
LVR
=1 za bruene zupanike

Z
LVR
=0.92 za glodane zupanike od kojih je jedan naknadno bruen
ili lepan

Z
LVR
=0.85 za glodane zupanike bez naknadne fine obrade

Z
W
=1 faktor poveanja tvrdoe

Z
X
faktor utjecaja veliine (izraeno modulom). Dan je dijagram za
osnovne grupe materijala.


[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]

Nosivost korijena zuba
Naprezanje na savijanje

Proraun se izvodi za svaki zupanik posebno.

Stvarno djelujue naprezanje je razliito za pogonski i gonjeni
zupanik (pogonski ima ire zube).

F F V A FS
n
t
F
K K K K Y Y Y
bm
F
=

n n
FS
z
x
z
x Y 94 . 15
63 . 7
18 . 0 08 . 4
2
+ + - faktor zahvata na vrhu zuba

Fiktivni broj zuba, priblino

3
cos
z
z
n
.

Moe se tonije odrediti iz dijagrama:


[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]

120
1

= Y , faktor kuta nagiba

2
cos
75 . 0 25 . 0 + = Y , faktor stupnja prekrivanja profila

1 . 1
F
K , faktor raspodjele optereenja na par zuba u zahvatu

9 . 0
H F
K K = , faktor raspodjele optereenja uzdu boka zuba.

Sigurnost protiv loma

Rauna se za svaki zupanik posebno.
min F X R
F
FE
F
S Y Y Y S =

S
Fmin

1.1 Tono izraunat faktor primjene K
A

1.2 Traktori
1.42 Normalni industrijski reduktori, faktor primjene K
A
procijenjen
1.63
Reduktori visoke pouzdanosti, iji lom moe izazvati vee
materijalne tete, teko dobavljivi rezervni dijelovi
24 Reduktori dizalica
5 Brodski reduktori, dizala

FE
dinamika vrstoa korijena zuba (iz tablice materijala)

1

Y - faktor osjetljvosti materijala na koncentratore naprezanja

(zareze).

m
n

Utjecaj hrapavosti prijelaznog
dijela korijena zuba Y
R

8 1
>8... 16 0.98
16 0.96

Faktor veliine zupanika:

Y
X
=1 svi materijali za m
n
5 mm

Y
X
=1.05 0.01m
n
, 5 <m
n
<25 mm, elici za cementaciju, plameno i
indukcijsko kaljenje, nitrokarburiranje i karbonitriranje (tvrdi zubi)

Y
X
=1.03 0.006m
n
, 5 <m
n
<25 mm, konstrukcijski, poboljani elici
i slino (meki bokovi)

Bona zranost zupanika



Potrebna bona zranost zupanika u radu osigurava se izradom
zuba debljine manje od nazivne na pogonskom i gonjenom
zupaniku. To smanjenje debljine zuba je za svaki zupanik
odreeno gornjom granicom odstupanja debljine zuba A
sne
(slovna
oznaka), te irinom tolerancijskog polja T
sn
(broj).

Tip reduktora
Gornja granica
odstupanja
debljine zuba
A
sne

irina
tolerancijskog
polja T
sn

Tolerancija
razmaka osi a
js
Zakretni dio
dizalice,
normalna
zranost
a 28 9
Zakretni dio
dizalice,
smanjena
zranost
bc 26 9(8)
Reverzibilni
reduktor
ce 2524 76
Nereverzibilni
reduktor
b 26 7
Automobilski
reduktor
d 26 7
Vuno vozilo
(leper)
e 2728 8
Alatni stroj f 2425 6

d [mm] Gornja granica odstupanja zuba A
sne
[m]
od do a ab b bc c cd d e f g
10 50 -135 -110 -95 -75 -65 -54 -44 -30 -14 -7
50 125 -180 -150 -125 -105 -85 -70 -60 -40 -19 -9
125 280 -250 -200 -170 -140 -115 -95 -80 -56 -26 -12
280 560 -330 -280 -230 -190 -155 -130 -110 -75 -35 -17
500 1000 -450 -370 -310 -260 -210 -175 -145 -100 -48 -22
1000 1600 -600 -500 -420 -340 -290 -240 -200 -135 -64 -30
1600 2500 -820 -680 -560 -460 -390 -320 -270 -180 -85 -41

Donja granica odstupanja A
sni
odreena je gornjom granicom i
irinom tolerancijskog polja odstupanja debljine zuba:

A
sni
=A
sne
T
sn
[m]

irina tolerancijskog polja je dana u ovisnosti o diobenom promjeru
zupanika d i brojanoj vrijednosti odabrane kvalitete odstupanja.

d [mm] irina tolerancijskog polja T
sn
[m]
od do 24 25 26 27
10 50 20 30 50 80
50 125 25 40 60 100
125 280 30 50 80 130
280 560 40 60 100 160
500 1000 50 80 130 200
1000 1600 60 100 160 250
1600 2500 80 130 200 300

Usvojeni razmak osi a se izvodi unutar tolerancijskog podruja.

Prema DIN 3964 usvaja se podruje js (simetrino) sa brojem 6...9.

Uobiajeno je uzeti broj jednak kvaliteti zupanika. U podruju js za
odstupanja razmaka osi vrijedi:
A
ae
=A
ai
, A
ae
>0.
a [mm] Odstupanje A
a
[m] za tolerancijsko polje js
od do 6 7 8 9
30 50 8 12.5 19.5 31
50 80 9.5 15 23 37
80 120 11 17.5 27 43.5
120 180 12.5 20 31.5 50
180 250 14.5 23 36 57.5
250 315 16 26 40.5 65
315 400 18 28.5 44.5 70
400 500 20 31.5 48.5 77.5
500 630 22 35 55 87
630 800 25 40 62 100
800 1000 28 45 70 115
1000 1250 33 52 82 115
1250 1600 39 62 97 155
1600 2500 46 75 115 185

Postignuta bona zranost se mjeri okomito na bokove zuba
zupanika u zahvatu. Njena izmjerena vrijednost se mora kretati
izmeu najvee i najmanje bone zranosti:

n ai n sne sne n
A A A j sin 2 cos ) (
2 1 min
+ + = [m], minimalna vrijednost
bone zranosti,

n ae n sni sni n
A A A j sin 2 cos ) (
2 1 max
+ + = [m], maksimalna
vrijednost bone zranosti.

Tetivna mjera debljine zubi

Postignuta debljina zuba oba zupanika odreuje se tetivnom mjerom
debljine zuba, tj. mjerom preko zubi. Ta mjera preko k zuba se
oznaava sa W
k
.

Dijagram granice zailjenosti



k mjerni broj zubi (broj zubi preko kojih se mjeri)

Odreuje se pomou dijagrama za bilo koji zupanik pripadajueg
broja zubi z ili fiktivnog broja zubi

3
cos
z
z
n
= za zupanike sa kosim
zubima. X je odgovarajui pomak profila zupanika.

.
Mjera preko zubi

Mjerenje mjere preko zubi.


Nazivna vrijednost mjere W
k
preko k zuba:

n n t n n k
xm z
z
z
k m W sin 2 inv
2
cos +

= [mm]

Za vanjsko ozubljenje (z >0) W
k
>0.

Za unutranje ozubljenje (z <0) W
k
<0.

Mjera W
k
se kontrolira putem doputenih granica odstupanja uz
pomo ve definiranih tolerancijskih polja:

sne we
A A 94 . 0 = [m]

sni wi
A A 94 . 0 = [m]

Mjera preko zubi MORA biti unutar , ime je osigurana bona
zranost j
nmin
.
we
wi
A
A k
W

Izbor ulja za podmazivanje
Obodna brzina na diobenom krugu

19100
1 1
1
n d
v = [m/s]. n
1
[min
-1
], d
1
[mm].

Tangencijalna sila

1 1
1 6
1
1
10 1 . 19
2000
d n
P
d
T
F
t
= = [N]. P
1
[kW], n
1
[min
-1
], d
1
[mm].
Stribeckov pritisak

i
i
bd
F
k
t
s
1 3
1
+
= [MPa], b [mm].

Potrebna viskoznost ulja

=
s
mm
208
2
418 . 0
40
v
k
s


Iz tablice uzeti ulje prema ISO VG gradaciji najblioj proraunatoj
vrijednosti. Za okolinu ispod 0 C uzeti jedan stupanj nii viskozitet.
Iznad 30 C uzeti jedan stupanj vii viskozitet.

ISO VG INA MOBIL SHELL ESSO
68 EPOL SP 68
Mobilgear
626
X
Spartan
EP 68
100 EPOL SP 100
Mobilgear
627
Omala 100
Spartan
EP 100
150 EPOL SP 150
Mobilgear
629
Omala 150
Spartan
EP 150
220 EPOL SP 220
Mobilgear
630
Omala 220
Spartan
EP 220
320 EPOL SP 320
Mobilgear
632
Omala 320
Spartan
EP 320


Izbor i kontrola trajnosti leajeva
Minimalni promjer pogonskog vratila

[ ] mm
16000
3
1
1
tdop
vr
T
d

,
12 ... 10
1
=
t
tdop

- vrijednost za izmjenino
dinamiko optereenje uzeti iz Smithovog dijagrama ili tablica.

d
vr1
[mm], T
1
[Nm],
tdop
[N/mm
2
]

Dobivenu vrijednost zaokruiti na prvu veu iz reda R10 (Strojarski
prirunik)

1
1
1

P
T = ,
30
1
1
n
=

Minimalni promjer gonjenog vratila

[ ] mm
16000
3
2
2
tdop
vr
T
d

Dobivenu vrijednost zaokruiti na prvu veu iz reda R10 (Strojarski
prirunik)

i T T
1 2
=

Sile u ozubljenju
Sile u zupastom paru cilindrinih zupanika s ravnim
zubima



Sila u smjeru zahvatne linije:

cos
2 1
t
bn bn bn
F
F F F = = = za x
1
=x
2
=0

wt
t
bn bn bn
F
F F F
cos
2 1
= = = ako postoji pomak profila.

Obodna sila
1
1
2
w
wt
d
T
F = ,
2 1
wt wt
F F = .

Radijalna sila F
w wt w bn r r r
F F F F tan sin
2 1
= = = = .
Za x
1
=x
2
=0 tan
2 1
t r r r
F F F F = = = .

Sile u zupastom paru cilindrinih zupanika s kosim
zubima

Obodna sila
1
1
2
w
wt
d
T
F = .

Radijalna sila
wt wt r
F F tan = .

Aksijalna sila
w wt a
F F tan = .

tan tan
d
w
a
a
= .

Reakcije u leajevima



Ravnina y z:


y a
B F y = =

0

r z z
F B A z = + =

0

0 0 = =
w a r z A
r F a F l B M
Ravnina x y:



wt x x
F B A x = + =

0

0 0 = =

a F l B M
wt x A


Radijalne reakcije u leajevima:

2 2
z x A
A A F + =

2 2
z x B
B B F + =

Na leaj B djeluje aksijalna sila kod kosog ozubljenja.

U sluaju ravnog ozubljenja aksijalna sila je jednaka nuli.

Prilikom odreivanja smjera djelovanja sila F
wt
i F
a
potrebno je uzeti
u obzir smjer okretanja vratila.

Trajnost leajeva

min
1
6
60
10
h
k
h
L
n P
C
L

= .

Ekvivalentno optereenje P [N]
Vrsta leaja Kuglini Cilindrini Stoasti
e
F
F
r
a

r r
F P = F P =
a r 1
F Y F P + =
e
F
F
r
a
>
a r
YF XF P + =
a r
YF F P + = 92 . 0
a r 2
F Y F P 67 . 0 + =
[B. Obsieger: Valjni leajevi]

F
a
aksijalna sila na leaj,

F
r
radijalna sila na leaj,

e, X, Y, Y
1
, Y
2
vrijednosti iz kataloga proizvoaa leajeva,

n
1
[min
-1
] brzina vrtnje,

C dinamiko nominalno optereenje iz kataloga,

k faktor dodira, 3 za kugline leajeve (dodir u toki), 3.33 za
cilindrine i stoaste leajeve (dodir u liniji).

Kontrola klinova i pera

Kontrola duine klinova i pera standardne irine u skladu s nazivnim
promjerom vratila na mjestu ugradnje se vri u sluaju kada je:

l <0.8 d. l duljina pera, d nazivni promjer vratila.

Klinovi i pera se izrauju od materijala R
m
600 MPa ( 0545.5,
0645.5 vueno)



Duina se rauna prema dozvoljenom pritisku za dio od loijeg
materijala.

dop
p t h d
T
l
) (
2000
1

d, h, t
1
[mm], T [Nm].

p
dop
[MPa]
Materijal
Mirno
optereenje
Pulzirajue
optereenje
Udarno
optereenje
SL 80 60 50
L 100 80 60
elik 160 120 80
kaljeni elik 180 140 90



Ukoliko proraun ne zadovoljava, ugraditi dva pera meusobno
razmaknuta za 120.

Tolerancija irine utora
Dosjed Vratilo Glavina
vrsti P9 P9
Prijelazni N9 J 9
Klizni H8 D10
Karakteristike materijala za zupanike

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]

Vijci


[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Vanjski uskonik

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Unutarnji uskonik

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Uljokaz

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Sredinje gnijezdo

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Radijalne brtve

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]

Potreban prostor oko vijanih spojeva

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Prijelazni utori na vratilu

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Pera i utori

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Brtvljenje


[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Odunik

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Vijci sa cilindrinom glavom

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Ispust ulja


[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Kraj cilindrinog vratila

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Preporuene dubine uvrtanja vijaka pri montai
zupanika

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Oblikovanje kuita reduktora

Materijal kuita: SL100, SL150; za jaa optereenja SL200, L0346,
L0300.

Zavarena kuita od 0261, 0361, 0461.

Debljina stijenke zavarenog kuita 30% manja nego kod lijevanog
kuita.

Karakteristike izvedbe kuita:

- odunik,
- otvor na poklopcu, za ulijevanje ulja i vizuelnu kontrolu
zupanika,
- uljokaz (staklo ili ipka),
- otvor (ep) za isputanje ulja, prema kojem dno mora imati
nagib od 2% (1:50),
- po dva zatika na prirubnicama kuita zbog meusobnog
centriranja tokom obrade i montae,
- poeljne kuke ili uke za lake podizanje dijelova kuita ili
cijelog reduktora.

Promjeri temeljnih vijaka za jednostepene reduktore:

Razmak osi a [mm] Promjer vijka d [mm] Broj vijaka
100 12
4 150
16
200
250 20
6
300
24
350
400
30
450
500 36
Tolerancije pri ugradnji vratila

Za promjer kraja vratila d <50 mm tolerancija k6.
Za promjer kraja vratila d >50 mm tolerancija m6.
Obrada dosjedne povrine brtve N6.
Tolerancija promjera osovine na koju se navlai leaj:

Tip leaja
Tolerancija Radijalni
kuglini
Radijalni
valjkasti i
konini
Radijalni
samoudesivi
cilindrino
valjkasti
Promjer
osovine
[mm]
18 x x j5
18)100 40 40 k5
100)140 40)100 40)65 m5
140)200 100)140 65)100 m6
x 140)200 100)140 n6
x x 140)200 p6

Uleitenje vratila

Uleitenje ulaznog vratila kuglinim i koninim valjnim leajevima


Uleitenje izlaznog vratila



[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Oblikovanje zupanika

Pogonski zupanik izraen u jednom komadu sa vratilom


Zupanik za navlaenje na vratilo

Pri ovakvoj konstrukciji debljina s izmeu vrha utora za pero i dna
uzubine MORA biti s 2.5 m.

Izrada pogonskog zupanika kovanjem

Gonjeni zupanik se obino izrauje kovanjem, sa ili bez izraene
glavine, sa simetrinom (slika b) ili nesimetrinom (slika c), okomitom
ili nagnutom sredinjom ploom, debljina C 0.250.5 b
2
, gdje
manja vrijednost odgovara lakim zupanicima. Masu je mogue
dodatno smanjiti buenjem 46 rupa.

Srednje i velike serije zupanika izrauju se u ukovnju, dok se kod
malih serija i pojedinane izrade koristi slobodno kovanje uz
naknadnu obradu odvajanjem estica zbog visoke cijene izrade
ukovnja.

Zupanik izraen u ukovnju


Zupanik izraen slobodnim kovanjem



Priblian izbor dimenzija
m
n
1.5 2 2.5 3 4 5 6
S 4m
n
3.8m
n
3.5m
n
3.3m
n
3m
n
2.8m
n
2.5m
n

C 4.8m
n
4.5m
n
4.2m
n
4m
n
3.6m
n
3.4m
n
3m
n

c [mm] 1 1.6 2 2.5 3

D
k
=d
f
2S

D
g
=1.61.7 d
v
za eline zupanike

D
g
=1.71.8 d
v
za zupanike od sivog lijeva

D
0
=0.5 (D
k
D
g
)

Promjer otvora za olakanje
3 ... 5 . 2
0
g k
D D
d

=

Eventualni kut zakoenja vijenca i glavine =57.

Zupanik s bandaom vijencem

Zbog smanjenja trokova proizvodnje, veliki zupanici, koji se moraju
izraditi iz kvalitetnih (i skupih) materijala, se izrauju u dva dijela.
Vijenac (bandaa) se izrauje iz kvalitetnog (za poboljanje,
cementiranje i sl.) elika, a nosa od manje kvalitetnog materijala (sivi
ili nodularni lijev, elini lijev).

Za dvostruko zakoene zupanike se moe usvojiti:

S 4m +2 mm

S
0
1...1.1 S

k 2.5 m
n
0.150.2 b

t 0.8 k


Lijevani zupanici



Lijevani zupanici se izvode s centralnom ploom (a) ili s paocima
razliitih presjeka (b d).

Broj paoka 8 ... 4
8
=
d
Z
A
u praksi, d je diobeni promjer zupanika.

s
1
1.82.2 m; s
2
1.8 m; s
R
3.54.2 m

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Oblikovanje glavine zupanika


Preporuene dimenzije glavine D i L
Vrsta spoja
Promjer glavine D Duljina glavine L
SL , L SL , L
Ulonim perom 1.82d 1.61.8d 1.82d 1.62d
Cilindrini /
konini stezni
spoj
2.22.6d 22.5d 1.21.5d 0.81d

Vie vrijednosti se preporuaju za materijale nie vrstoe, a nie
vrijednosti za materijale vie vrstoe.

[. Orli: Reduktor proraun geometrije i nosivosti]
Tolerancije oblika i poloaja

Osim tolerancija duinskih mjera, toleriraju se oblik i poloaj strojnih
elemenata, budui da su oni sastavljeni od razliitih geometrijskih
oblika koji se moraju nalaziti u odgovarajuem meusobnom
poloaju.
Te oblike nije mogue izraditi savreno tono, pa je potrebno
propisati granice odstupanja.
U nacrte se ne unose odstupanja svih ploha, ve samo ona vana za
ispravan rad stroja.

Vrste tolerancija
Oblik Poloaj
Pravocrtnost Pravac Mjesto Tonost rotacije
Ravnost Paralelnost Lokacija
Aksijalno
bacanje
Krunost Okomitost Simetrinost
Radijalno
bacanje
Cilindrinost Kut nagiba Koaksijalnost
Oblik crte
Oblik plohe

Tolerancije oblika

a) Pravocrtnost: os cilindrinog svornjaka mora leati unutar cilindra
promjera t =0.03 mm

b) Ravnost: tolerirana povrina mora leati izmeu dviju paralelnih
ravnina razmaka t =0.05 mm

c) Krunost: linija opsega svakog presjeka mora leati u krunom
prstenu irine t =0.02 mm

d) Cilindrinost: tolerirana povrina mora leati izmeu dva
koaksijalna cilindra radijalnog razmaka t =0.05 mm

e) Oblik crte: tolerirani profil mora leati izmeu dviju ovojnica
ogranienih krunicama promjera t =0.08 mm. Sredita krunica lee
na geometrijski idealnoj crti.

f) Oblik plohe: tolerirana ploha mora leati izmeu dviju ovojnih ploha
ogranienih kuglama promjera t =0.03 mm. Sredita kugli lee na
geometrijski idealnoj plohi.



Tolerancije poloaja
Odstupanja po pravcu



a1) Paralelnost: tolerirana os mora leati unutar cilindra promjera
t =0.1 mm koji je paralelan s referentnom osi (os donjeg provrta).

a2) Paralelnost: tolerirana povrina mora leati izmeu dviju
paralelnih ravnina meusobnog razmaka t =0.01 mm koje su
paralelne s referentnom ravninom (donja os konstrukcijskog
elementa).

b) Okomitost: tolerirana os mora leati izmeu dviju paralelnih
ravnina meusobnog razmaka t =0.05 mm okomitih na referentnu
ravninu (donja povrina konstrukcijskog elementa) i smjer strelice.

c) Kut nagiba: os provrta mora leati izmeu dviju paralelnih ravnina
meusobnog razmaka t =0.1 mm meusobno nagnutih pod 60
prema referentnoj ravnini (donja povrina konstrukcijskog elementa).

Odstupanja po mjestu

a) Lokacija: os provrta mora leati unutar cilindra promjera
t =0.05 mm ija se os nalazi na geometrijski idealnom mjestu.

b) Simetrinost: sredinja ravnina utora mora leati izmeu dviju
paralelnih ravnina razmaka t =0.08 mm koje su simetrine u odnosu
na sredinju ravninu referentnog elementa (sredinja ravnina u
odnosu na gornju i donju povrinu elementa).

c) Koaksijalnost (koncentrinost): os toleriranog dijela osovine mora
leati unutar cilindra promjera t =0.03 mm ija se os poklapa s osi
referentnog elementa (lijevi dio osovine)


Odstupanja rotacijskih povrina

a) Aksijalno bacanje: prilikom rotacije oko referentne osi D
odstupanja poloaja tolerirane ravnine (desna bona strana) u bilo
kojoj toki ne smiju biti vea od t =0.1 mm.

b) Radijalno bacanje: prilikom rotacije oko referentne osi AB, toke
tolerirane povrine moraju leati izmeu dva cilindra radijalnog
razmaka t =0.1 mm.


Oznaavanje tolerancije oblika i poloaja na crteima



Pokazna crta sa strelicom oznaava tolerirani element i okomito se
oslanja na njega, u pravilu se ucrtava na lijevoj strani okvira.

Oznaka referentnog elementa NE POSTOJ I kod tolerancije OBLIKA.

Referentni element je baza za toleriranje drugih elemenata strojnog
dijela (obino se uzima element koji u izradi ili funkciji slui kao baza),
a zbog tonosti mu se moe i propisati tolerancija oblika.

Referentni element se oznaava velikim slovom u okviru. Okvir je
crtom i referentnim trokutom spojen s referentnim elementom (a, b,
c). Slovna oznaka referentnog elementa se moe ispustiti tako da se
okvir s desne strane izravno spoji s referentnim elementom.

Ako je referentni element os ili sredinja ravnina, referentni trokut se
nalazi u produetku kotne crte (a).

Ako je referentni element ploha strojnog dijela, referentni trokut se
postavlja na crtu koja predstavlja tu plohu ili na njen produetak i ne
smije se nalaziti u produetku kotne crte (b, c).

Ako se tolerancija odnosi na os ili sredinju ravninu, pokazna crta sa
strelicom se ucrtava u produetku kotne crte (d). Ako se tolerancija
odnosi na plohu ili crtu, strelica ne smije biti u nastavku kotne crte,
nego najmanje 4 mm udaljena od nje (e).

Mogue je na istom elementu definirati tolerancije oblika i poloaja (f).


[B. Krian: Osnove prorauna i oblikovanja konstrukcijskih
elemenata]
Tolerancijska polja

Dimenzija
[mm]
Vrijednost tolerancije u m za IT kvalitetu
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 - 3 0.8 1.2 2 3 4 6 10 14 25
3 6 1 1.5 2.5 4 5 8 12 18 30
6 10 1 1.5 2.5 4 6 9 15 22 36
10 18 1.2 2 3 5 8 11 18 27 43
18 30 1.5 2.5 4 6 9 13 21 33 52
30 50 1.5 2.5 4 7 11 16 25 39 62
50 80 2 3 5 8 13 19 30 46 74
80 120 2.5 4 6 10 15 22 35 54 87
120 180 3.5 5 8 12 18 25 40 63 100
180 250 4.5 7 10 14 20 29 46 72 115
250 315 6 8 12 16 23 32 52 81 130
315 400 7 9 13 18 25 36 57 89 140
400 500 8 10 15 20 27 40 63 97 155
500 - 630 9 11 16 22 30 44 70 110 175

Tolerancije oblika i poloaja kod zupanika



TR tolerancija radijalnih bacanja (radijalni udar) na promjeru preko
glave zuba d
a
ili na promjeru posebne kontrolne plohe.

Kvalitet
zup.
Dozvoljeno radijalno bacanje TR [m] na promjeru d
a
[mm]
do 50
50
do
80
80
do
120
120
do
200
200
do
320
320
do
500
500
do
800
800
do
1250
1250
do
2000
6 12 15 20 22 25 32 38 44 52
7 20 25 32 36 42 50 60 77 85
8 32 40 50 55 65 80 100 110 130
9 50 60 80 90 105 120 160 180 210

Ako se promjer preko glave zuba d
a
koristi kao baza za kontrolu
radijalnog bacanja TR (u sluaju kada nije obraena posebna
kontrolna ploha za tu namjenu), taj se promjer izvodi s tolerancijom
kvalitete zupanika, u tolerancijskom polju h. Npr. h7 za kvalitetu 7,
h8 za kvalitetu 8.

TA tolerancija aksijalnog bacanja vijenca zupanika kada on slui
kao baza za izradu ozubljenja.


Kvalitet
zup.
Dozvoljeno aksijalno bacanje TA [m] za irinu b [mm]
do 40 40 do 100
100 do
160
160 do
250
250 do
400
6 15 8 5 4 3
7 24 12 8 6 5
8 40 20 13 10 7
9 64 32 20 16 12

Napomena: Vrijednosti za zupanik d =100 mm. Za ostale vrijednosti
pomnoiti broj iz tablice sa d / 100.

TC tolerancija cilindrinosti otvora glavine, TC =(0.30.8) T0, gdje
je T0 brojana vrijednost irine tolerancijskog polja otvora.
Npr. 60H7 T0 =30 m

TD tolerancija aksijalnog bacanja oslone plohe glavine zupanika
na vratilo. Iste vrijednosti se koriste za puno kolo i oslonu plohu
vratila (ogrlicu) kad se na nju oslanja zupanik.
Ove vrijednosti se NE KORISTE za oslonce valjnih leajeva.



Kvalitet
zup.
Dozvoljeni aksijalni udar TD [m] za promjer d [mm]
do 50 50 do 80 preko 80
6 20 30 30
7 20 30 40
8 30 40 50
9 30 40 50

Ova tablica vrijedi za l / d <1. U protivnom se vrijednosti uveavaju
za 50%.

TE tolerancija okomitosti se moe na eonoj plohi glavine i
pripadajuoj plohi vratila koristiti umjesto aksijalnog udara TD.



Kvalitet
zup.
Dozvoljeno odstupanjeTE [m]
6 IT3
7
IT4
8
9 IT5

TF tolerancija koaksijalnosti osi cilindrine plohe koju tvori promjer
preko glave zupanika, punog vijka ili kola. Preporua se koristiti
vrijednosti radijalnog bacanja TR zbog tekog mjerenja koaksijalnosti.

Modul
m [mm]
TolerancijaTF [m]
<2 0.05m
2<m<5 0.04m
m>5 0.03m

TQ tolerancija paralelnosti ploha za cilindrine i konine zupanike
se moe izabrati 1040 m, pri emu jedna od bonih ploha mora
biti tehnoloka baza.

Primjer oznaavanja:



Tolerancije oblika i poloaja kod vratila



TK i TL tolerancije dijelova vratila koji slue kao rukavci (mjesta
montae valjnih leajeva) i ovise o klasi tonosti odabranih valjnih
leajeva. Klasa tonosti propisuje tolerancije nalijeganja vanjskog i
unutarnjeg prstena i tonost hoda leaja (radijalno i aksijalno
bacanje).

DIN 620 osim normalnih tolerancija (0) ima i suene tolerancije klase
P6, P5, P4.

Klasa
tolerancije
leaja
Dozvoljeno odstupanje TK i TL [m]
TK
TL
Obodno optereenje Tokasto optereenje
0 0.5 IT4 0.5 IT5 IT4
P6 0.5 IT3 0.5 IT4 IT3
P5 0.5 IT2 0.5 IT3 IT2
P4 0.5 IT1 0.5 IT2 IT1

TM i TN tolerancije paralelnosti i simetrinosti utora za ulono pero
(klin). Ako je potrebno, propisuju se dozvoljena odstupanja
paralelnosti na duini utora (TM) i dozvoljena nesimetrinost bokova
utora (TN).



irina utora [mm]
Dozvoljeno odstupanje [m]
TM TN
3...6 22 9
6...10 25 10
10...18 25 11
11...30 30 120

TP tolerancija koaksijalnosti cilindrinih povrina vratila na koje
nalijee cilindrini zupanik ili puno kolo se moe koristiti umjesto
radijalnog bacanja TS, ali se zbog tekog mjerenja ne preporua.

Vrsta zupanika
Tolerancija TP [m] za kvalitet zupanika
6 7, 8 9
Cilindrini i konini IT3 IT4 IT5
Puna kola X IT5 IT6

TS tolerancija radijalnog bacanja cilindrinih i oljebljenih krajeva
vratila, kao i cilindrinih sredinjih dijelova vratila na koja nalijeu
zupanici. Vrijednosti ovise o obodnoj brzini vratila (T0 tolerancijsko
polje promatranog promjera).


Obodna brzina v [ms
-1
]
<2 2...6 6...10 >10
Tolerancija TP [m]
za kvalitet zupanika
2T0 1.4T0 T0 0.7T0

TU tolerancija radijalnog bacanja vratila na mjestu nalijeganja
osovinske radijalne brtve (Siemering). Vrijednost ovisi o brzini vrtnje
vratila.


Broj okretaja n [min
-1
]
<500 500...1000 1000...1500 1500...3000
Radijalno bacanje
TU [m]
100 70 50 20


Tolerancije poloaja distantnih prstena i poklopaca

TG tolerancija okomitosti osne plohe. Ponekada se koristi umjesto
dozvoljenog aksijalnog bacanja ogrlice vratila TL na koju se naslanja
valjni leaj, koristi odstupanje te povrine prema osi vratila. Ova
okomitost se moe iskoristiti za proraun dozvoljenih odstupanja
prstenova. Preporua se ipak koristiti toleranciju TL.



Tip leaja
Dozvoljeno odstupanje TG [m] za klasu
tolerancije leaja
0 P6 P5 P4
Kuglini IT6 IT5 IT4 IT3
Valjkasti IT5 IT4 IT3 IT2

TH tolerancija okomitosti distantnog ili labirintnog prstena.




[ ] m TJ
0.85
TG
TH
2
2

=


Dozvoljeno odstupanje paralelnosti eonih ploha distantnih prstena
TJ se uzima za jednu IT kvalitetu vie od usvojene vrijednosti TG.
Primjerice, ako se mjera d
v
valjnog leaja uzima sa odstupanjem IT5,
tada se odstupanje TJ uzima sa IT4.

TY dozvoljena razlika okomitosti eone plohe P glavine zupanika i
otvora glavine promjera d se odreuje:

[ ] m TJ
0.85
TG
TY
2
2
v

=
d
D




TX prilikom ugradnje leaja u kuite se, pored dozvoljenog
odstupanja koaksijalnosti ili radijalnog bacanja cilidrine plohe
ponekad mora propisati i odstupanje od okomitosti osne plohe 3
otvora kuita prema osi samog otvora.

Tip leaja
Dozvoljeno odstupanje TX [m] za klasu
tolerancije leaja
0 P6 P5 P4
Kuglini IT8 IT6 IT5 IT4
Valjkasti IT6 IT5 IT4 IT3




Tolerancija okomitosti za dijelove kuita koji slue kao
oslonci poklopaca



[ ] m T T
0.85
TX
T
2
2
2
1
2
v
f
2
v
f

=
d
D
d
D


T
1
i T
2
su tolerancije za elemente 1 i 2, a obino se odabiru:

T
1
dozvoljena neparalelnost osnih ploha elementa 1 (poklopac) se
odabire 2 IT stupnja kvalitetnija (nii broj) od usvojene vrijednosti TX.

T
2
dozvoljena neparalelnost ploha elementa 2 (distantni prsten) se
odabire 3 IT stupnja kvalitetnija od usvojene vrijednosti TX.

[. Orli: Tolerancije oblika i poloaja]