TEMELJNE KONVENCIJE ZA POGLEDE

( izvod iz ISO 128-30 )

Openito
pogled predmeta koji daje najvie informacija mora se koristiti kao nacrt ili drugi glavni pogled (slika) predmeta, uzimajui u obzir npr. njegov poloaj pri radu ili izradi ili montai svakom pogledu, izuzevi nacrt ili glavnu sliku, mora se dati jasna oznaka s velikim slovom koje se ponavlja blizu referentne strelice potrebne za oznaku smjera gledanja za relevantni pogled bez obzira na smjer gledanja veliko slovo se mora uvijek smjestiti okomito na smjer itanja i mora se oznaiti ili iznad ili na desnoj strani referentne strelice visina slova mora uvijek biti vea od visine oslovavanja primjenjenog na crteu primjenjeni pogledi mogu se smjestiti bez obzira na glavnu sliku (Sl. 1)

Slika 1

Izbor pogleda
Kada su potrebni pogledi (ukljuujui odsjeke i presjeke), oni se moraju izabrati u skladu sa slijedeim principima: -ograniiti broj pogleda (i odsjeaka i presjeka) na najmanji potreban ali dovoljan za potpun prikaz objekta bez nejasnoa -izbjei potrebu za nevidljivim obrisima i bridovima -izbjei nepotrebno ponavljanje detalja

Djelomini pogledi
Openito Znaajke koje trebaju posebni prikaz, ali ne zavrijeuju potpun pogled, mogu se ilustrirati koristei djelomini pogled ogranien punom uskom crtom cik-cak (Sl. 2)

Slika 2

Djelomini pogled simetrinih dijelova - za utedu vremena i prostora, simetrini objekti mogu se crtati kao dio cjeline (Sl. 3) - simetrala je oznaena na obadva kraja s dvije uske kratke usporedne crte crtane pod pravim kutem na nju (Sl. 3)

Slika 3

Posebni poloaji pogleda - kada je potrebno, dozvoljeno je prikazati pogled u drugom poloaju od onog oznaenog s referentnom strelicom - pogled u drugom poloaju treba oznaiti s lunom strelicom koja pokazuje kut rotacije - kut rotacije pogleda moe biti oznaen iza velikog slova za oznaku pogleda identifikacija pogleda luna strelica kut rotacije (Sl. 4)

Slika 4

POGLEDI NA STROJARSKIM CRTEIMA

( izvod iz ISO 128-34 )

Djelomini pogledi
kada je prikaz nedvojben doputen je djelomini prije nego potpuni pogled simetrinih dijelova lokalne poglede treba crtati po metodi 3. kvadranta, bez obzira na razmjetaj openito koriten kod crtea djelomini pogledi se moraju crtati punom irokom crtom i povezati s glavnim pogledima uskom crtom duga crta - toka crta (Sl. 5)

Slika 5

Prodori
stvarne geometrijske crte prodora moraju se crtati s punom irokom crtom kada su vidljive, a s uskom crtkanom crtom kada su nevidljive (Sl. 6) - pojednostavljeni prikaz stvarnih crta prodora moe se crtati za prodor - dva valjka kada se prodorna krivulja moe zamjenti s ravnom punom irokom crtom (Sl. 7) - valjaka i pravokutne prizme gdje se izostavi pomaknuta ravna prodorna crta - pojednostavljene prikaze prodornih crta treba izbjegavati ako utjeu na razumljivost crtea -

Slika 6

Slika 7

- imaginarne crte prodora kao to su zaobljenja, moraju se oznaiti u pogledu s uskom punom crtom koja ne dotie obrise (Sl. 8)

Slika 8

Pravokutni krajevi vratila

Da bi se izbjeglo crtanje pridruenog pogleda, odsjeka ili presjeka, pravokutni krajevi ili ravnine (Sl. 9), ili sueni pravokutni krajevi vratila (Sl. 10), moraju se oznaiti s dijagonalama crtanim uskom punom crtom

Slika 9

Slika 10

Prekinuti pogledi
da bi se utedilo na prostoru, dozvoljeno je prikazati samo onaj iznos dugog objekta koji je potreban za njegovu definiciju - granice sauvanih dijelova moraju se crtati kao uska prostoruna cik-cak puna crta - iznosi se moraju crtati blizu jedan drugom (Sl. 11) Slika 11

Znaajke koje se ponavljaju

kada se odreene identine znaajke javljaju redovito, potrebno je ilustrirati samo jednu od njih i njihove smjetaje za simetrine znaajke smjetaj znaajke koja nije prikazana je prikazan s uskom crtom duga crta-toka-crta (Sl. 12) za nesimetrine znaajke, podruje znaajki koje nisu prikazane je identificirano s punom uskom crtom (Sl. 13)

Slika 12

Slika 13

Uveane znaajke (detalji)

kada mjerilo crtea ne dozvoljava da su sve znaajke jasno prikazane i kotirane, nejasne znaajke se mora obuhvatiti ili zaokruiti uskom punom crtom, a tako obuhvaeno podruje identificirati s velikim slovom znaajke u podruju moraju se takoer prikazati u uveanom mjerilu praeno s identifikacijskim slovom i oznakom mjerila uz njega u zagradama (Sl. 14)

Slika 14

Mali nagibi ili krivulje

-

ako su mali nagibi ili krivulje (na nagnutim plohama, suenjima, piramidama) premali da se mogu jasno oznaiti u projekciji, njihov prikaz se moe izostaviti samo rub koji odgovara projekciji manje dimenzije mora se crtati sa irokom punom crtom, to se oznai sa ordinalama i strelicom (Sl. 15)

Slika 15

Prozirni objekti
sve objekte izraene od prozirnih materijala mora se crtati kao da nisu prozirni unutar crtea sklopa, dijelovi iza prozirnih dijelova mogu se crtati vidljivi

Pokretni dijelovi
-kod sklopnih crtea mogu se prikazati pojedini i krajnji poloaji pokretnih dijelova crtani s uskim crtama duga crta-dvije toke-crta (Sl. 16)

Slika 16