USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE

Trg svetog Marka 4

10000 Zagreb
HITNO - IZRUCEN1E EUN
ODGODA TEMEL1EM CLANKA 67. UZOUSRH
USTAVNA TUZBA
SA PRI1EDLOGOM ZA ODGODU IZVRSEN1A ODLUKE VSRH BRO1 KZ-EUN
2/14-5 OD 17. SI1ECN1A 2014.g. EUROPSKI UHIDBENI NALOG) I ZUPANI1SKOG
SUDA BRO1 KV-EUN-2/14 OD 08. sijecnja 2014.g.
Izuzece
Prije uputanja u meritum ove ustavne tube predlaem da se donese odluka o izuzeu suca
Ustavnog suda prof. dr. Davora Krapca, odnosno sudskog vijea u kojem bi on sudjelovao
prilikom odluivanja odnosno glasovanja.
Prema standardima !"#$ pravo na pravino su%enje iz l. & Konvencije moe se protezati i
na postupak pred Ustavnim sudom, ukoliko taj sud ima ovlasti da svojom odlukom utjee na
is'od spora na koji se primjenjuje l. & Konvencije ( presuda u predmetu Deumland protiv
)jemake od *+.,-..+/&.g. 0 obzirom na ovlasti koje ima U0$# prema l. 12 i 3. Ustavnog
zakona o U0$# u naem pravnom sustavu, garancije dane u l. & Konvencije vrijede i za
postupak pred U0$#.
Dakle, U0$# mora kao i drugi sudovi zadovoljiti kriterije neovisnog i nepristranog suda.
4u se pozivamo i na standarde iz presude Krunoslav 5luji protiv #rvatske gdje je lan D06
sudac 7.6. davao izjave medijima u vrijeme dok je postupak jo bio u tijeku 8za'tjev br.
**33,9,- od -. veljake *,,+.g. :-&;1&<.
U dnevnim glasilima u vie navrata, u kontekstu sluaja Perkovi je citiran stav prof. Davora
Krapca o potrebi koritenja =eurokonforne metode> koja je u istoj suprotnosti sa naelom
.
zakonitosti. Primjena navedene metode znaila bi priklanjanje eljama drave izdavanja 8u
konretnom sluaju $epublike )jemake< te bi izravno krila zakon $epublike #rvatske
8?akon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima sa dravama lanicama !uropske unije< o
emu e dalje u tekstu biti detaljno obrazloeno.
4ako je na portalu @@@.jutarnji.'r od /.,..*,.2. godine objavljen lanak pod naslovom
AVLADA O IZRUCEN1U PERKOVICA 'Ova odluka je udar na drzavu, sudovi ne
provode nase zakone' u kojem je sudac Krapac istaknuo slijedeeB A... profesor Krapac,
sudac Ustavnog suda, smatra da zastara u jednoj zemlji ne smije biti razlog za odbijanje
izruenja ako je isto djelo kanjivo u drugoj ili vie zemalja EU. Time smatra da zastara u
rvatskoj ne moe biti argument da se !erkovi"a ne izrui #jemakoj u kojoj nema zastare za
ubojstvo. U ovom sluaju $upanijski je sud odluio da zastara nije nastupila jer je rok za
zastaru prekidan drugim radnjama, obavijesnim razgovorima na kojima je !erkovi"
sasluavan.% &'ttpB99@@@.jutarnji.'r9;ovo;je;drzavni;udar;s;pistoljem;na;vodi;;;vlada;o;
presudi;u;slucaju;perkovic9..-3,+.9 . 'akle, sudac Ustavnog suda, prof. 'avor Krapac ne
samo da je u medijima javno istaknuo svoj stav koji nije u skladu sa zakonima (epublike
rvatske, nego se upustio i u komentiranje konkretnog sluaja podnositelja )osipa !erkovi"a
te izjavio da istog treba izruiti (epublici #jemakoj, radi ega smatramo da podnositelj ne
bi imao prava zajamena lankom *+.st.,. Ustava ( i lankom -.,. Europske kovencije za
zatitu ljudski. prava i temeljni. sloboda , koji jame pravo svakom pojedincu da mu sudi
neovisni i nepristrani /ud, ukoliko bi u sastavu sudskog vije"a sudjelovao imenovani lan ,
sudac 'avor Krapac.
4akav svoj stav prof Krapac iznio je i u drugim medijima i od njega se nikada nije
distancirao.
Stoga se predlaze njegovo izuzece odnosno izuzece citavog vijeca u kojem bi on
odlucivao prilikom vijecanja i glasovanja temeljem.
5 izuzeu suca svoje je stajalite zauzeo !uropski sud za ljudska prava u predmetu 7enari
protiv #rvatske &0 a.tj e v br. 1,-,234 , 5 , koji je istaknuo slijedeeB
*1. /ud primije"uje da je postojanje nacionalnog postupka za osiguranje nepristranosti, i to
pravila koja ure6uju izuze"e sudaca, mjerodavan imbenik. Takva pravila oituju brigu
nacionalnog zakonodavstva da se uklone sve razumne dvojbe glede nepristranosti dotinoga
suca ili suda i predstavljaju pokuaj da se osigura nepristranost uklanjanjem razloga za takvu
brigu. Uz osiguranje nepostojanja stvarne pristranosti, usmjerena su i na otklanjanje svega
onoga to bi moglo izgledati kao pristranost, te tako slue za promicanje povjerenja koje sudovi
moraju nada.njivati u javnosti u demokratskom drutvu. !rema tome, ako se ta pravila ne
potuju, to znai da je u predmetu postupao sud ija je nepristranost od strane doma"eg prava
prepoznata kao dvojbena. 7ko se ne temelje na proizvoljnim pretpostavkama, /ud takva pravila
uzima u obzir kad donosi svoju procjenu je li sud bio pristran, i, posebice, mogu li se bojazni
podnositelja za.tjeva smatrati objektivno opravdanima &vidi, mutatis mutandis, presudu
!escador 8alero v. /pain,br. -*9:2344, stavci *9.;*+., E<( *44:;8==> presudu
!feifer and !lankl v. 7ustria, od *2. veljae ,++*., /erija 7 br. **1, str. ,-, stavak :-.> i
presudu ?bersc.lick v. 7ustria &no. ,5, od *:. svibnja ,++,., /erija 7 br. *49, str. *:.;*9.,
stavci 24.;2*.5.
*@. U ovome predmetu /ud primije"uje da su konkretne odredbe o izuze"u sudaca Ustavnoga suda
sadrane u lanku *-. stavku -. 0akon o Ustavnom sudu iz ,+++. godine, dok se odredbe
mjerodavnog postupovnog prava &0akona o parninom postupku5 primijenjene mutatis
mutandis kao pomo"na pravila &vidi stavke *,. i **. ove presude5. Aak i ako bi se moglo tvrditi
da konkretne odredbe o izuze"u nisu osobito jasne i odre6ene, /ud istie da mu nije zadatak
preispitivati mjerodavno doma"e pravo i praksu in abstracto, nego utvrditi je li nain na
koji su bile primijenjene ili na koji su utjecale na podnositelje za.tjeva doveo do povrede
*
lanka -., stavka ,. u ovome predmetu &vidi, inter alia, presudu !adovani v. =talB, od *-.
veljae ,++:., /erija 7 br. *21;C, str. *4, stavak *9.> i presudu ausc.ildt v. 'enmark, od
*9. svibnja ,+@+., /erija 7 br. ,29, str. *,, stavak
92.5.
*+. !rema stalnoj sudskoj praksi /uda, postojanje nepristranosti u smislu lanka -., stavka ,.
mora biti utvr6eno prema subjektivnom testu, pri emu se mora uzeti u obzir osobno uvjerenje i
ponaanje konkretnog suca, tj., je li sudac imao neke osobne predrasude ili pristranosti u tom
predmetu> te isto tako prema objektivnom testu, tj. treba utvrditi je li sam sud, i, izme6u
drugi. vidova, i njegov sastav, nudio dovoljno jamstava kao bi se iskljuila svaka legitimna
dvojba glede njegove nepristranosti &vidi, inter alia, presudu DeB v. 7ustria od *9. veljae
,++:., /erija 7 br. *22, str. ,*, stavci *1., *@. i :4.> predmet Eettstein v. /Fitzerland, br.
::+2@3+-, stavak 9*., E<( *444;G==5. U svakom pojedinanom predmetu treba
odluiti je li odnos o kojemu se radi takve naravi i stupnja da ukazuje na nedostatak
nepristranosti kod suda &vidi presudu u predmetu !ullar v. t.e United Kingdom, od ,4
lipnja ,++-., (eports of )udgments and 'ecisions ,++-;===, str. 1+9, stavak :@5.
:4. Hlede subjektivnoga teksta, osobna nepristranost suca mora se pretpostaviti dok se ne
dokae suprotno &naprijed citiranu presudu Eettstein v. /Fitzerland, stavak 9:.5. U ovome
predmetu podnositelj za.tjeva nije dostavio nikakve dokaze o tome, te nije bilo niega to bi
ukazalo na osobnu pristranost suca I.8.
:,. Hlede objektivnoga testa, mora se utvrditi postoje li, sasvim odvojeno od ponaanja suca,
provjerljive injenice koje mogu potaknuti dvojbu glede njegove nepristranosti. To
podrazumijeva da je, pri odluivanju postoji li u nekom predmetu legitiman razlog za bojazan
da neki sudac nije nepristran, stav dotine osobe vaan ali ne i odluan. ?no to je odluno
jest to moe li se ta bojazan smatrati objektivno opravdanom &vidi naprijed citirani
predmet Eettstein v. /Fitzerland, stavak 99.> i presudu u predmetu Derrantelli and
/antangelo v. =talB, od 1. kolovoza ,++-., (eports ,++-;===, str. +2,.;+2*., stavak
2@.5.
:*. U tom smislu ak i ono to se izvana ini moe biti od odre6ene vanosti ili, drugim
rijeima, Jne samo da se pravda mora izvravati, mora se i vidjeti da se ona izvravaK
&vidi presudu u predmetu 'e <ubber v. Celgium, od *-. listopada ,+@9., /erija 7 br. @-, str.
,9, stavak *-.5. ?no o emu se ovdje radi je povjerenje koje sudovi moraju nada.njivati
u javnosti u demokratskom drutvu &vidi naprijed citirani predmet Eettstein v. /Fitzerland,
loc. cit.> i presudu u predmetu <astillo 7lgar v. /pain, od *@. listopada
,++@., (eports ,++@;8===, str. :,,-, stavak 92.5.
::. Ainjenica da je sudac djelovao u razliitim svojstvima u istome predmetu moe u
odre6enim okolnostima kompromitirati nepristranost suda. U predmetu !iersack v.
Celgium &presuda od ,. listopada ,+@*., /erija 7 br. 2:, str. ,9;,-, stavci :4.;:,.5
injenica da je sudac predsjedao u kaznenom postupku nakon to je bio predstojnik ureda
dravnog odvjetnika nadlenog za kazneno gonjenje u tom predmetu bila je dovoljna da se
nepristranost suda izloi mogu"oj dvojbi, protivno lanku -., stavku ,. Konvencije. U predmetu
Eettstein &naprijed citiranom, stavak 91.5, dolo je do vremenskog preklapanja dva postupka
u kojima je (. obnaao dunost suca u jednome predmetu, a pravnog zastupnika stranke
protivnika podnositelja za.tjeva u drugom. Kao rezultat toga podnositelj za.tjeva imao je
razloga za zabrinutost da "e ga sudac (. i dalje vidjeti kao protivnu stranku. /ud je zakljuio da
bi ovakva situacija mogla potaknuti opravdane bojazni kod podnositelja za.tjeva da sudac (.
nije pristupao predmetu s traenom nepristrano"u. #adalje, u predmetu Ealston v. #orFaB
&odluka br. :1:1*3+1, od ,,. prosinca *44,.5, vremenski je okvir bio smatran mjerodavnim pri
ocjeni znaaja prolog odnosa suca s protivnom strankom.
:9. /ud primije"uje da je u ovome predmetu sudac I.8. zastupao protivnike podnositelja
za.tjeva u ranijoj fazi postupka i da je nakon toga to isto nastavila raditi njegova k"er. =stina je
da je pret.odno sudjelovanje suca I.8. bilo manje vano i vremenski udaljeno, budu"i da je
protivnike podnositelja za.tjeva zastupao samo dva mjeseca, gotovo devet godina prije odluke
Ustavnoga suda od ,@. prosinca *444. godine &vidi stavak ,4. ove presude5 a njegova je
aktivnost bila ograniena na pisanje samo jednog skupa podnesaka sudu &vidi stavak ,,. ove
presude5. #jegova dvostruka uloga odnosila se na razliita pravna pitanjaL prvo se bavio
3
primjenom pravila gra6anskoga prava kao punomo"nik tuitelja u glavnome postupku, i, nakon
toga, kao sudac Ustavnoga suda, s ustavno"u presude donesene u tom postupku.
:2. =sto je tako tono da je k"er suca I.8. prestala zastupati protivnike podnositelja za.tjeva
negdje ,++-. godine, a to je bilo prije nego to je 8r.ovni sud donio svoju odluku koja je potom
bila podvrgnuta ispitivanju ustavnosti.
:-. Ie6utim, za razliku od naprijed citirani. predmeta, u ovome se predmetu radi o
dvostrukoj ulozi suca u samo jednom postupku. Ta injenica, osnaena sudjelovanjem k"eri
suca I.8. stvorila je, po miljenju /uda, situaciju koja moe potaknuti legitimne dvojbe glede
nepristranosti suca I.8.
:1. U takvim okolnostima sud nalazi da je dolo do povrede lanka -., stavka ,. Konvencije u
odnosu na uvjet nepristranosti suda.
4ako%er u sluaju Curii protiv #rvatske8Dpplication no. -/***9,+< !uropski sud je dao vrlo
jasnu uputu o traenju izuzea suca ustavnog suda o ijoj nepristranosti ili neovisnosti postoje
sumnje, osobito o situacijama kada postoji oekivanje da e Ustavni sud suditi u plenarnoj
sjednici, to se oekuje i u ovom konkretnom sluaju, zbog kontroverzi koji prate sluaj te
zbog velikog iskazanog interesa medija i javnosti.
I. Podnositelj ustavne tuzbe Cosip Perkovi, ro%en .1. svibnja .+2-.g., 5EFB ,*&*1.32&12,
dravljanin $epublike #rvatske, sa prebivalitem u ?agrebu, Pantovak .+2a, oenjen, otac
punoljetnog djeteta, neosu%ivan, protiv njega se ne vodi drugi kazneni postupak, zastupan po
punomoniku Dnto )obilo, odvjetniku iz ?agreba, Dmrueva 1, telefonB ,+/ *+. /&-, ,.
2/.. -*,, faGB ,. 2/.. -3,.
II. Podaci o osporavanim aktima
$jeenje vijea Hupanijskog suda u ?agrebu broj K6;!U);*9.2 od ,/. sijenja *,.2.g.
$jeenje 6ijea 6r'ovnog suda $epublike #rvatske broj K;eun *9.2;- od .1 sijenja
*,.3.g. primljeno *.. sijenja *,.2.g.
Postupak u kojem su doneseni osporeni akti i predmet odluivanjaB
Protiv Cosipa Perkovia doneseno je rjeenje Hupanijskog suda u ?agrebu kojim se odobrava
predaja 0aveznoj $epublici )jemakoj i to temeljem l. *+ st. 2 i - ?akona o pravosudnoj
suradnji u kaznenim stvarima s dravama lanicama !uropske Unije 8u daljnjem tekstuB
?P0!U<.
III. Ustavno pravo koje se smatra povrijedenim
)a temelju l. &* st. . i l.&1 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu $epublike #rvatske, u st...
zakonskom roku podnosimo ustavnu tubu.
Podnositelj tube smatra da su mu rjeenjima navedenima u toki EE. ove tube povrije%ena
ustavna i konvencijska prava, i toB
Povreda nacela vladavine prava iz cl. 3, cl. 5. i cl. 9.st. 2. Ustava RH u vezi sa cl.22. st 2.
Ustava RH, te cl. 14. st.2. i cl. 29. st.1., cl.31. st 1. Ustava RH te cl. 5, 6.1., 6.2., cl. 13. i cl.
14. Konvencije.
2
Prije nego to iznese povrede prema pojedinim lancima Ustava $#, podnositelj podsjea da
se ulaskom u !uropsku Uniju $epublika #rvatska nije odrekle svojeg suvereniteta, te da su u
primjeni !uropskog u'idbenog naloga i druge drave lanice do sada zauzimale kritiki
pristup. )akon deset godina primjene !U) u praksi, primijeene su brojne neloginosti i
problemi oko primjene !U) na to osobito ukazuju brojne organizacije za zatitu temeljni'
ljudski' prava i sloboda poput Iair 4rials Enternationala;a koji nastupa u ulozi umjeaa u
postupcima pred !uropskim sudom za ljudska prava te opetovano ukazuje na injenicu da se
sukladno odredbama !U) izruuju pojedinci na temelju optunica koje se temelje na
neadekvatnim policijskim istragama, ukljuujui i takvima koje su ukljuivale brutalnost i
pritisak od strane policijski' tijela, osobe koje se izruuju provode nepri'vatljivo dugo
vremena u istranim zatvorima, izruuju se desetljeima nakon navodnog poinjenja
kaznenog djela i dr.
.
IV. Prigovori podnositelja
"ijeli postupak pred Hupanijskim sudom u ?agrebu broj K6;!U);*9*,.2 i 60$# br. K;
eun;*9.2;- vodio se radi izvrenja !U) za Cosipa Perkovia.
U l. .1 st. * ?P0!U navodi seB
=8*< )adleno tijelo e izdati europski u'idbeni nalog u svr'u kaznenog progona ako je protiv
osobe na koju se taj nalog odnosi rjeenjem odre%en istrani zatvor.>
Ez )jemake smo zaprimili europski u'idbeni nalog sa slijedeim tekstomB
=5vaj nalog izdaje nadleno pravosudno tijelo. ?a'tjevam da nie navedena osoba bude
u'iena i predana u svr'u vo%enja kaznenog postupka ili izvrenja kazne zatvora ili druge
mjere koja ukljuuje oduzimanje slobode.>
)a drugoj stranici u odjeljku b< odluke na kojoj se temelji nalog navedeno je .. rjeenje o
oduzimanju slobode.
Ez izloenog je nedvojbeno da su odluke Hupanijskog suda u ?agrebu i 60$# usmjerene na
izvravanje konkretnog u'idbenog naloga u sebi sadri dva konstitutivna, neraskidiva
sastavna elementaB
; u'ienje 8lienje slobode<
; i predaja njemakom tuiteljstvu
kao to je to i navedeno u u'idbenom nalogu za Cosipa Perkovia. Dakle, kad raspravljamo o
!U), raspravljamo o predaji to u sebi po prirodi stvari ukljuuje i oduzimanju slobode.
Ezvrenje ovdje osporavani' rjeenja Hupanijskog i 6r'ovnog suda svodi se na uhicenje i
predaju. 4ome treba dodati da je njemaki sud u ovom sluaju ve odredio pritvor, tako da e
se lienje slobode nastaviti i nakon to !U) bude izvren.
Dakle, u svojoj sustini mi prigovaramao da je nazakonito doneseno rjesenje kojim se,
izmedu ostalog, oduzima sloboda gradana.
.
'ttpB99@@@.airecentre.org9data9files9!FJv.JUKJ;J4'irdJPartKJEntervention.pdf
-
0loboda je temeljno ljudsko pravo. Ltiti ju Ustav $# i Konvencija o zatiti ljudski' prava i
temeljni' sloboda ( $im, 2. studeni .+-, 8nadaljeB Konvencija<.
7jerodavni dijelovi lanka **. Ustava glaseB
=Mlanak **.
Movjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
)ikome se ne smije oduzeti... sloboda, osim kada je to odre%eno zakonom, o
emu odluuje sud.>
7jerodavni dijelovi lanka *+ stavka . Ustava glaseB
=Mlanak *+.
0vatko ima pravo da zakonom ustanovljeni ... sud pravino .... odlui o ... sumnji
ili otpubi zbog kanjivog djela.>
7jerodavni dijelovi lanka -. stavka .. toke c< i f<Konvencije glaseB
=Mlanak -.
.. 0vatko ima pravo na slobodu i na osobnu sigurnost. )itko se ne smije liiti
slobode, osim u slijedeim sluajevima i u postpuku propisanom zakonomB
8....<N
c< ako je zakonito... pritvoren radi dovo%enja nadlenoj sudbenoj vlasti kad
postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo...N
8...<
f< ako se radi o zakonitom uhicenju ili protvoru neke osobe kako bi je se
sprijeilo da neovlateno u%e u zemlji ili osobe protiv koje je u tijeku postupak
protjerivanja ili izrucenja>
0matramo da je odluka o usvajanju njemakog u'idbenog naloga za Cosipa Perkovia
donesena tekim i izravnim krenjem ?akona o me%unarodnoj pravosudnoj suradnji u
kaznenim stvarima drava lanica !U 8daljeB ?P0!U<.
Da bi zauzeli ispravno pravno stajalite moe nam pomoi odluka Ustavnog suda broj U;EEE;
-3--9*,.. od *+. studenog *,...g. gdje se navodiB
,1) Nacelna pravna stajalista
.-. 0 aspekta zatite ljudski' prava, pritvor predstavlja posebno osjetljivu mjeru oduzimanja
slobode ovjeka. Pritvor je u konkretnom sluaju odre%en istodobno s odre%ivanjem
pokretanja istrage protiv podnositelja, to jest prije nego to je protiv njega podignuta
optunica, pa u razdoblju pritvora u cijelosti vai ustavna pretpostavka nedunosti,
zajamena lankom */. Ustava, koja glasiB
=Mlanak */.
0vatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se
pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.>
&
.&. U odnosu na =zakonitost> oduzimanja slobode, Ustavni sud posebno podsjea na za'tjev
koji postavlja UstavB nikomu se ne smije oduzeti sloboda, osim kad je to odre%eno zakonom.
5 oduzimanju slobode smije odluivati samo =zakonom ustanovljen> sud 8l. ** st. * u vezi s
l. *+. stavkom . Ustava<.
Enterpretaciju lanka **. stavak *. zasebno i u vezi s l. *+. st. . Ustava Ustavni sud zasniva i
na naelnim pravnim stajalitima koja je u svojoj praksi izgradio !uropski sud za ljudska
prava 8u daljnjem tekstuB !uropski sud< u primjeni l. - Konvencije, jer =zakonitost> priima i
cijeli l. - Konvencije. )jegova je temeljna svr'a zatita pojedinca od arbitrarnosti vlasti kad
je rije o oduzimanju nejgove slobode. U predmetu Fizzotto protiv Orke 8presuda, .-.
studenoga .++&., za'tjev br. **.*&9+3< !uropski sud u tom je smislu ponovio najvanije
pravne standarde u podruju oduzimanja slobode pojedincimaB
=3.. 0ud neprestano ponavlja da se, radi ispunjena uvjeta propisani' lankom -. stavkom
.. ..., dotini pritvor mora provesti Pu skladu s postupkom propisanim zakonomP i biti PzakonitP.
U biti, Konvencija ovdje upuuje na unutarnje pravo i propisuje obvezu da se potuju
materijalna i postupovna pravila nacionalnog prava, ali ona pored toga za'tijeva i da
oduzimanje slobode bude 8provedeno< uz pridravanje cilja lanka -. ..., naime, zatite
pojedinca od arbitrarnosti 8vidjeti me%u ostalim izvorima, sljedee presudeB EinterFerp
protiv #izozemske, *2. listopada .+1+., 0erije D br. 33, str. .1.;./. i .+.;*,., stavci 3+. i 2-,
Cozano protiv Drancuske, ./. prosinca .+/&., 0erije a br. ..., str. *3, stavak -2., i Coumar
gore citiran, str. *,., stavak 21.<>
Prema tome, !uropski sud opetovano naglaava da se sva lienja slobode moraju provoditi =u
postupku propisanom zakonom> i biti =zakonita>. 4i konvencijski pojmovi upuuju na
domae zakone drava ugovornica 8u konkretnom sluajuB ?KP<, a ideja na kojoj se zasnivaju
jest pravina i pravedna procedura provedena u skladu sa zakonom. 4o znai da svaku mjeru
kojom se osobi oduzima sloboda mora narediti odnosno provesti za to nadleno dravno
tijelo, a sam in ne smije biti samovoljan 8arbitraran<. Drugim rijeima, svako lienje slobode
koje se ne obavlja sukladno zakonom propisanom postupku ili na osnovi i u skladu s ciljem
lanka -. stavka .. toaka 8a< do 8f< Konvencije ima se smatrati =nezakonitim> zbog
arbitrarnosti. 0toga nadlene vlasti koje liavaju osobe slobode u okolnostima suprotnom
lanku -. Konvencije imaju obvezu odma' i' osloboditi.
)adalje, u predmetu =llascu i drugi protiv Ioldove i (usije 8presuda, 6eliko vijee, / srpnja
*,,2., za'tjev br. 2/1/19++< !uropski sud istaknuo je da za'tjev =zakonitosti> predvi%en u
lanku -. stavku .. toki a< Konvencije, to jest izraz =zakonit pritvor> naloen u =skladu s
postupkom propisanim zakonom> 8=laFful detentionK ordered Jin accordance Fit. a
procedure presrcibed bB laFK< nije ispunjen pukim potovanjem mjerodavnog domaeg
pravaN domae pravo mora samo po sebi biti u skladu s Konvencijom, ukljuujui i opa
naela koja su njome izraena ili u njoj sadrana, a osobito u skladu s naelom vladavine
prava koje je izrijekom spomenuto u preambuli Konvencije. 5n je ponovio da ideja koja
izvire iz izraza =u skladu sa postupkom propisanim zakonom> jest ideja potenog i pravilnog
postupka, tako da svaka mjera kojom se netko liava slobode mora biti izdana i izvrena od
odgovarajueg tijela i ne smije biti arbitrarna 8: 2&.. presude<.
.1. Ustavni sud na kraju ponavljaB svako oduzimanje slobode osobe naloena na nain
suprotan domaem zakonu i propisanom postupku uvijek e biti povreda procesnog aspekta
1
lanka **. stavka *. Ustava i lanka -. stavka .. Konvencije. Cedini je uvjet da sam zakon
bude uskla%en sa Ustavom i Konvencijom.>
0ve povrede Ustava i Konvencija koje emo u nastavku opisati imali su za posljedicu
donoenje nezakonitog rjeenja o odobravanju europskog u'idbenog naloga za Cosipa
Perkovia, to u sebi sadri i konstitutivni dio u'ienje ( lienje slobode.
Dakle, podnositelj smatra da odluka o izruenju 9 predaji nije donijeta u skladu sa
me%unarodnim ugovorom ili pravnom steevinom !U odnosno da nije donijeta u skladu sa
zakonom od strane nadlenog suda te da bi provedbom osporavani' odluka dolo do tekog
krenja prava na slobodu kao temeljnog ljudskog prava.
)aime, osporavane odluke nisu u skladu sa domaim pravom kojim je implemetirana
5kvirna odluka od .3. lipnja *,,*. o !uropskom u'idbenom nalogu i postupcima predaje
izme%u drava lanica 8*,,*9-/29PUP<.
$adi zauzimanja ispravnog pravnog stava vrijedi pogledati sluaj 5calan protiv 4urske
8*,,-.g.< u kojem je !uropski sud potvrdio da Konvencija ne spreava suradnju me%u
dravama u okviru ugovora o izruenju ili u pitanjima protjerivanja, u svr'u dovo%enja pravdi
prijestupnika bjegunaca, pod uvjetom da to nije u suprotnosti s niti jednim specifinim
pravom prepoznatim Konvencijom. 0uradnja me%u dravama o kojima se radi bila je
relevantan faktor koji treba uzeti u obzir prilikom utvr%ivanja da li je u'ienje koje je vodilo
kasnijem za'tjevu 0udu bilo zakonito. 0ud je naveo da na temelju argumenata ukljueni'
strana trebao odluiti da li je presretanje podnositelja za'tjeva u Keniji, neposredno prije nego
to je bio predan predstavnicima turski' vlasti u zrakoplovu u )airobiju, bilo rezultat
djelovanja predstavnika turski' vlasti koje je krilo kenijsku suverenost i me%unarodne
zakone 8kao to je podnositelj za'tjeva tvrdio< ili je bilo rezultat suradnje turski' i kenijski'
vlasti u nedostatku kakvi' ugovora o izruenju izme%u 4urske i Kenije koja je nadomjestila
formalni postupak 8kao to je tvrdila 6lada<. 0ud je smatrao da su kenijske vlasti u kritino
vrijeme morale odluiti da li predati podnositelja za'tjeva turskim vlastima ili omoguiti
takvu predaju. 0toga je 0ud zakljuio da podnositelj za'tjeva nije predoio dokaz koji bi
doveo do zakljuka da je 4urska propustila potovati kenijsku suverenost ili postupiti u skladu
s me%unarodnim zakonom.
!0QCP je donio i nekoliko znaajni' presuda u kojima je utvrdio odgovornost drava stranaka
Konvencije zbog povrede prava na slobodu i sigurnost zajameni' lankom -. Konvencije. U
presudama donesenim u predmetima /oldatenko protiv Ukrajine, *441. te HaraBev protiv
7zerabjadana, *4,4. U predmetu /oldatenko protiv Ukrajine 0ud je utvrdio odgovornost
Ukrajine zbog povrede lanka -. stavka . i 2 Konvencije jer postupak izruenja nije bio
zakonski reguliran, pa samim time nije bio jasan i predvidiv te je postojala opsasnost od
arbitrarnosti. U predmetu HaraBev protiv 7zerbejdana, *,.,., 0ud je utvrdio odgovornost
Dzerbejdana zbog povrede lanka -. stavka .. i 2. Konvencije budui je zakonodavac
propustio regulirati trajanje ekstradicijskog pritvora, ime izrueniku ne samo to nije pruena
odgovarajua zatita od arbitrarnog postupanja u predmetima izruenja i nisu mu osigurana
jamstva koja uivaju okrivljenici u kaznenim postupcima, ve mu je omogueno periodiko
indiciranje sudskog postupka u kojem bi se odluilo o zakonitosti njegovog daljnjeg
pritvaranja. )aime, prema miljenju 0uda zakonitost pritvora podrazumjeva da ne samo da je
pritvor odre%en sukladno domaem pravu, ve ida je pravo u skladu s naelima sadranim u
Konvenciji, posebice s naelom pravne sigurnosti. 0ud je u navedenom predmetu ujedno
naglasio da se ekstradicijski pritvor odre%en temeljem lanka -. stavka . toke f ija je svr'a
/
izruenje osobe drugoj dravi, razlikuje od pritvora odre%enog na temelju lanka -. stavka .
toke c Konvencije.
*
Ml. - st. . t. f propisuje da u'ienje osobe protiv koje je u tijeku izruenje mora biti zakonito.
Pojam pravne sigurnosti temelji se na vladavini prava te za'tjeva da sve mjere lienja slobode
koje se poduzimaju prema osobi moraju proizlaziti iz zakona i ne smiju biti arbitrarne
8Cizzotto protiv =talije, ,+@9<.
Pojam zakonitosti usko je povezan sa kvalitetom zakona. ?akon koji omoguava pritvaranje
mora stoga biti u skladu s vladavinom prava i mora biti dovoljno dostupan, precizan i
predvidiv u pogledu posljedica, radi izbjegavanja svi' rizika arbitrarnosti.
7muur protiv Drancuske ,++-.g., HusinskB protiv (usije *449., ilda afsteins 'ottir protiv
=slanda *449.g.
Kako svako pritvaranje na nain koji je suprotan domaem zakonu ili postupku, ili u sluaju
da je domai zakon manjkav u pogledu dostupnosti, jasnoe i predvidivosti, po stajalitu
!0PQC uvijek predstavlja krenja l. - st. . Konvencije. ?ato je potrebno analizirati i kvalitetu
domaeg zakona.
Ezloene tvrdnje, koje emo u nastavku obrazloiti ukazuju da o odgovoru na postavljena
pravna pitanja koja emo izloiti, ovisi ocjena o povredi ustavnog prava podnositelja na
njegovu slobodu i na pravino su%enje u procesu odluivanja o oduzimanju slobode kroz
donoenje odluke o u'idbenog naloga.
$adi se o pravnom pitanju, koje e sve ee biti postavljeno u odnosu na neodre%en broj
ljudi, nakon to smo uli u !U.
Dakle, radi se o naelnom pravnom pitanju koje je izravno povezano sa l. ** i *+9. Ustava.
)a njega U0$# je duan odgovoriti u svjetlu temeljni' vrednota ustavnog poretka $epublike
#rvatske.
Kljuno je pitanje da li je sud pogreno odbio primjeniti l. *, st. * t. 1 ?P0!U i da li je
pogreno utvrdio zastaru.
Usprkos odredbi l. *, st. * t. 1 ?P0!U sudovi su donijeli odluku o predaji Cosipa Perkovia,
to znai da e pret'odno biti u'ien.
7eritorna odredba ?P0!U glasiB
Razlozi za odbijanje izvrenja europskog uhidbenog naloga (ZPSEU cl. 20)
M&,5 ... 8isputeno kao nebitno<
&*5 /ud "e odbiti priznanje europskog u.idbenog nalogaL
.;& 8isputeno kao nebitno<
*
Prema lanku -. stavku . toki " nitko se ne smije liiti slobode, osim ako je zakonito u'ien ili pritvoren radi
dovo%enja nadlenoj sudbenoj vlasti kad postoji osnovana sumnja da je poinio kazneno djelo ili kad je razumno
vjerovati da je to nuno radi spreavanja izvrenja kaznenog djela ili bjega nakon njegova poinjenja.
+
7. ako je prema domaem pravu nastupila zastara kaznenog progona ili
izvrenja kaznenopravne sankcije, a postoji nadlenost Republike Hrvatske na
temelju domaeg prava,
/. ... 8isputeno kao nebitno<
$azlog za odbijanje izvrenja !uropskog u'idbenog naloga iz l. *, st. * t. 1 ?P0!U je
obligatorne naravi, tako da nastupjela zastara prema pravu drave izvrenja !U), u ovom
sluaju $#, predstavlja konanu zapreku za izruenje. 4a odredba ?P0!U ne ostavlja dvojbe
i on se ne moe zaobii nikakvom interpretacijom.
Fit povrede ustavni' prava Cosipa Perkovia je u injenici da je 6ijee Hupanijskog suda u
?agrebu zanemarilo ovu odredbu ?P0!U ustvrdivi da temeljem l. .,, alineja .2 ?P0!U
vijee ne treba provjeravati dvostruku kanjivost, jer su kumulativno ispunjeni uvjeti iz l. .,
?P0!U.
Drugim rijeima vijee smatra da pitanje zastare obu'vaeno l. ., ?P0!U, i spada pod
termin =dvostruka kanjivost> te da se temeljem tog lanka ni zastara ne provjerava.
Esti stav zauzeo je i 60$# u svom rjeenju od .1. sijenja *,.2.g.
Eskljuenje provjere dvostruke kanjivosti
Alanak ,4.
7ko je u dravi izdavanja propisana kazna zatvora ili mjera koja ukljuuje
oduzimanje slobode u najduem trajanju od tri godine ili vie, a u sluaju
priznanja strane novane kazne bez obzira na visinu propisane kazne, nadleno
pravosudno tijelo iz lanka 1. ovog 0akona izvrit "e zaprimljenu odluku strani.
pravosudni. tijela iz lanka ,. ovog 0akona bez provjeravanja dvostruke
kanjivosti za sljede"a kanjiva djelaL
; 8isputeno kao nebitno<
; ubojstvo, teka tjelesna ozljeda,
; 8isputeno kao nebitno<
Hupanijski sud u ?agrebu i 60$#, odbili je primijeniti pravnu normu koja predstavlja ius
cogens prema domaem pravu bez ikakvog valjanog obrazloenja. $adi se o primjeni
odredbe l. *, st. * t. 1 ?P0!U koja kod zastare brani izruenje 8predstavlja obligatorni
razlog za odbijanje izruenja<. 4ako%er, sudovi nisu objasnili iz koji' zakonski' opisa
proizlazi da provjera dvostruke kanjivosti 8l. ., ?P0!U< pored materijalnog pravnog
pojma sadri u sebi i pojam zastare kaznenog progona.
0ud je bio duan odgovoriti na sve nae albene navode i dati utemeljenu na zakonu pravnu
analizu.
4o ne ini niti 60$#. Umjesto da odgovori na sve nae argumente o obvezi primjene l. *,
st. * t. 1 ?P0!U, 60# iznosi svoj, niim potkrijepljen stav, da se neispitivanje dvostruke
kanjivosti iz l. ., ?P0!U odnosi i na zastaru.
$elevantni navodi 60$# suB
.,
J!ravilno je prvostupanjski sud utvrdio, da u sluaju kada se radi o kaznenom djelu
ubojstva &neovisno o pravnoj kvalifikaciji djela u naem Kaznenom zakonu5, treba primjeniti
odredbu lanka ,4. 0!/K/;EU. Taj lanak odre6uje da se kod trideset dva kanjiva djela
nevedenim u op"im kategorijama, koja se nalaze na popisu navedene odredbe, ne ispituje
dvostruka kanjivost. To iz razloga, to je ova zakonska odredba u potpunom suglasju s
odredbom lankom *. stavkom *. ?kvirne odluke 8ije"a o Europskom u.idbenog nalogu i
postupcima predaje izme6u drava lanica od ... &...> dalje u tekstu ?kvirna odluka5. !rema
toj odredbi, ako su kaznena djela s popisa kanjiva u skladu s pravom drave lanice koja
izdaje u.idbeni nalog, propisanom najniom kaznom zatvora ili oduzimanjem slobode od
najmanje tri godine i ako su utvr6ena pravom drave koja izdaje u.idbeni nalog, u skladu s
odredbama ?kvirne odluke i bez provjere dvostruke kanjivosti djela, predstavljaju razlog za
predaju osobe na temelju europskog u.idbenog naloga.K
J#aime, da bi se moglo utvrditi je li nastupila zastara za odre6eno kazneno djelo u dravi
izvriteljici, potrebno je da postoji sudbenost za to kazneno djelo, dakle da se radi o
dvostrukoj &dvojnoj5 kanjivosti izme6u drave traiteljice i drave izvrenja u.idbenog
naloga, jer je zakonom predvi6eni zastarni rok organski vezan za zaprijeenu kaznu za
odre6eno kazneno djelo. 'akle, zastara je vezana za kazneno materijalni dio kaznenog prava
pa zato, neovisno o okolnosti to se radi o procesnoj nemogu"nosti da se nakon proteka
odre6enog vremena provede kazneni postupak ili izvri kazna, zastara je sastavni dio pojma
dvostruke kanjivosti.K
J!rema tom, unoenjem zastare kao mogu"nosti obvezatnog odbijanja izvrenja europskog
u.idbenog naloga u 0!/K/;EU, nije izmijenjen karakter instituta zastare i njegova vezanost
za postojanje kaznenog djela i kazne, ve" je samo kod kazneni. djela kod koji. se
primjenjuje naelo dvostruke kanjivosti, postao osnova za obvezno, a ne fakultativno
odbijanje izvrenja u.idbenog naloga.K
)a ovaj nain imamo praktiki samo arbitrarnu odluku. 0ud tvrdi da se =dvostruka
kanjivost> odnosi i na zastaru i nita vie.
$adi se o istoj arbitrarnosti koja dovodi do rpavne nesigurnosti me%u gra%anima.
4akovi postupci nisu u skladu s naelima vladavine prava. 0ud ima obvezu obrazlagati svoju
odluku pozivajui se na konkretne zakonske odredbe i osvrui se na nae argumente.
Povrije%ena su naela dobrog rada pravosu%a i pravinog su%enja zajamena l. *+ st. .
Ustava.
0ud ponovno navodi da se izrazi >zakonitoR i > u skladu sa postupkom propisanim
zakonomR u lanku - : . u sutini upute natrag nacionalnom pravu i navodi obvezu da se
nadalje postupa u skladu sa materijalnim i procesnim pravilima.
7e%utim, =zakonitost> pritvora prema domaem pravu nije uvijek odluujui element. 0ud
mora dodatno biti zadovoljen da je pritvor tijekom perioda koji se razmatra bio u skladu sa
svr'om lanka - : . Konvencije, koji je da se sprijei da su osobe liene slobode na arbitraran
nain.
0ud nadalje mora utvrditi da li je domae pravo u skladu sa Konvencijom, ukljuujui i
opa naela koja su navedena ili se podrazumijevaju. U odnosu na ovo zadnje, sud istie da je,
kad je u pitanju lienje slobode, posebno vano da budu zadovoljena opa naela pravne
sigurnosti.
..
0toga je bitno da su uvjeti za liavanje slobode u domaem pravu jasno definirani i da sam
zakon bude predvidljiv u svojoj primjeni, tako da zadovoljava standard >zakonitostiR
postavljen Konvencijom, standard koji za'tjeva da svo pravo bude dovoljno precizno da
dozvoljava osobi ( u sluaju potrebe, uz odgovarajui savjet ( da predvidi, do stupnja koji je
razuman u danim okolnostima, posljedice koje moe uzrokovati njegovo ponaanje 8vidi
CaranoFski v. !oland, broj. */3-/9+-, :: -,;-*, !0QCP *,,,;EEE<. 8Predmet !0QCP )ecius
protiv Nitve, broj 32-1/9+1<
Okvirna odluka pod pojmom dvostruke kanjivosti ne obu'vaa i nezastarjelost po
nacionalnom pravu. 4o proizlazi ne samo iz odredbe l. 2 st. 2 nego i iz odredbe l. * st. 2 u
kojoj se izriito tvrdi da dvostruka kaznjivost obuhvaca samo obiljezja kaznenog djela,
to znai da ne obu'vaa i nezastarjelost. 5dredba se odnosi na kaznena djela koja nisu
obu'vaena 5kvirnom odlukom, kod koji' su se drave koje izvravaju nalog mogu pozvati
na nepostojanje dvostruke kanjivosti, ali nam slui da dobijemo nespornu definiciju pojma
dvostruke kanjivosti.
Emajui u vidu sve navedno, nema dvojbe da clanak 10. ZPSEU podrazumjeva iskljucenje
provjere dvostruke kaznjivosti, odnosno utvrdivanje materijalnopravnih pretpostavki
koje utemeljuju ili iskljucuju kaznjivost djela, ali ne i utvrdivanje negativnih procesnih
pretpostavki (procesnih smetnji) o kojima ovisi kaznjavanje pocinitelja kaznenog djela.
Ez toga slijedi da je stajalite Hupanijskog suda u ?agrebu i 6r'ovnog suda $# prema kojem
iskljuenje provjere dvostruke kanjivosti po lanku .,. ?P0!U automatski implicira
neprimjenjivanje domaeg prava 8pa tako i u pogledu utvr%ivanja zastare< u potpunosti
neosnovano i posljedica je nerazumijevanja i pogrenog tumaenja pojma dvostruke
kanjivosti. U smislu relevantni' odredaba 5kvirne odluke kao i ?P0!U, iskljucenje
provjere dvostruke kaznjivosti znaci iskljucivo to da kod kaznenih djela takstativno
navedenih u clanku 10. ZPSEU zamoljena drzava (drzava izvrsenja) nema pravo odbiti
zahtjeva za predajom zbog toga sto djelo na koje se zahtjev odnosi ne predstavlja
kazneno djelo po njezinu zakonodavstvu.
Konano, da je pri usvajanju 5kvirne odluke odnosno ?P0!U bilo namjere da se kod
kazneni' djela s liste iskljui primjena domaeg prava drave izvrenja gleda utvr%ivanja
razloga za odbijanje za'tjeva, tada ti razlozi 8osnove< za odbijanje za'tjeva ili ne bi uope
bili propisani ili bi kod ti' kazneni' djela izriitom odredbom bila iskljuenja nji'ova
primjena. 0 obzirom da tome nije tako, jedini zakljuak koji se iz analize navedeni' odredaba
5kvirne odluke i ?P0!U moe razumno izvesti, jest da drava izvrenja mora 8odnosno
moe ako se radi o fakultativnim razlozima< utvr%ivati postoje li negativne procesnopravne
pretpostavke koje utjeu na kanjavanje poinitelja.
Da je nae tumaenje lanka .,. ?P0!U ispravno, proizlazi i iz cl. 20 st. 1 ZPSEU u kome
se izme%u ostalog navodiB =... pod uvjetom da to djelo sadrzi bitna obiljezja kaznenog
djela i prema domacem pravu, neovisno o zakonskom opisu i pravnoj kvalifikaciji kanjive
radnje navedene u zaprimljenom nalogu>.
$adi se o kaznenim djelima u kojima se provjerava dvostruka kanjivost, ali se daje fakticki
definicija dvostruke kaznjivosti. Dakle, kod uvo%enja pravila provjere dvostruke
kanjivosti, sasvim jasno se kae da se radi o provjeri =bitni' obiljenja kaznenog djela>,
dakle o kazneno materijalnopravnom pojmu.
.*
Potrebno je jo navesti da se me%unarodni ugovori izravno primijenjuju i ine dio unutarnjeg
pravnog poretka. 4ako%er Direktive !U mogu u odre%enim sluajvima biti izravno
primijenjene 8osobito ako direktiva !U nije ispravno ili nije uope implementirana, a protekao
je rok za njezinu implementaciju u domae pravo te ukoliko ista ide u korist prava obrane,
moe se direktno primjeniti<. 7e%utim, okvirna odluka je instrument treceg stupa EU
koja nije neposredno primjenjiva, te ju sudovi drava lanica ne mogu neposredno
primijenjivati u nacionalnim postupcima, ve je nuno da drava lanica donese nacionalno
zakonodavstvo . 5vo se pojanjava u smislu l. +. Ustava $# ime se eli ukazati na to da
svoju nezakonitu primjenu ?P0!U sudovi ne mogu opravdati time da su izravno primijenili
kakav me%unarodni ugovor ili pravnu steevinu !U. 0 obzirom da nisu bili ovlateni izravno
primijenjivati 5kvirnu odluku ve domai zakona koji je tu 5kvirnu odluku implementirao, a
radi se upravo o ?akonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima.. koji su sudovi bili
duni primijeniti i to l.*,. st... to. 1. ?P0!U.
Nadalje, konkretna odluka VSRH u suprotnosti je sa europskom praksom koja je u
svim zemljama koje su implemetirale Okvirnu odluku na nacin kako je to ucinila
Republika Hrvatske, nesporna. Na taj nacin unutar EU 1osip Perkovic se nalazi u
neravnopravnom polozaju u odnosu na sve ostale gradane.
Kako je zbog kratkoe primjene naa sudska praksa siromana 8svega 2 rjeenja<, a u
!uropskoj uniji se !U) primjenjuje .,;tak godina, vano je proanalizirati europsku sudsku
praksu, jer bitne odredbe naeg ?P0!U, kao i svi' drugi' europski' drava lanica !U
moraju se kretati u gabaritima 5kvirne odluke.
Kako je sadraj nai' lanaka .,. i *,. ?P0!U unesen direktno iz 5kvirne odluke, a to su
radile i druge zemlje lanice !U, isti pravni propisi morali bi proizvesti i istu pravnu praksu.
U njemakoj literaturi postoji opa suglasnost da procesne smetnje 8zastara, amnestija itd.< ne
utjeu na dvostruku kanjivost.
3
)i u francuskom pravu zastara ne utjee na dvostruku kanjivost, nego se uvijek odre%uje
prema francuskom zakonu.
2
U 'rvatskoj literaturi Krapac
-
svodi ispitivanje dvostruke kanjivosti na smisao i sadraj
kaznenog djela po domaem i stranom pravu, to znai da ne ukljuuje i procesne smetnje.
E njemacki Savezni sud u svom pravnom s'vaanju od .-. travnja *,,/. 82D$0;**9,1<
bavio zastarom kao zaprekom za izruenje. 0avezni sud njemake je zakljuio da zbog
zastare po njemakom pravu poljski u'idbeni nalog treba odbiti. Pritom se izme%u ostalog
pozvao i na l. 2 st. 2 5kvirne odluke na osnovu za primjenu zastare prema njemakom
pravu ne spominjui uope da delikti nisu navedeni u katalogu
&

U predmetu Gasparini Sud Europske unije, kojeg sud pogreno citira, donio je presudu
8brojB ";2&19,2, od */. rujna *,,&.< u kojoj je dao tumaenje razloga za odbijanje izvrenja
!U) koji su u nae zakonodavstvo transponirani odredbom lanka *,. stavka *. toke * i
toke 1. ?P0K0DM. 0ud !uropske unije upozorio je na razlike izme%u dvaju razloga za
3
v. !ser, uB 0c'onke90c'roder, 0trafgesetzbuc', Kommentar, */. Dufl. 7unc'en, *,.,, : 1<
2
Desportes9Qe Oune'ec, Dorit penal general, .*. edition, Paris, *,,-, str. 3&3<
-
7e%unarodna kaznenopravna pomo, ?agreb, *,,&, str. 23
&
v. Petar )ovoselec, #rvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, br. *9.3 str. /&& i dr.
.3
odbijanje izvrenja !U)B zastare kaznenog progona prema domaem pravu i pravomone
presude kojom je optuenik oslobo%en zbog nastupa zastare. )aime, 0ud je utvrdio slijedeeB
; naelo ne bis in idem iz lanka -2. Konvencije o primjeni 0c'engenskog sporazuma
primjenjuje se na presude ugovorni' stranaka donesene u kaznenog postupku u kojem je
okrivljenik pravomono oslobo%en zbog nastupa zastareN
; odredba lanka 2. stavka 2. 5kvirne odluke o !U) 8ova odredba sadrajno odgovara
odredbi lanka *,. stavka * toke 1. ?PK0DM< propisuje mogunost odbijanja izvrenja !U)
ako je nastupila zastara kaznenog progona prema pravu drave izvrenja ako postoji
sudbenost te drave u odnosu na konkretno djelo, iako u dravi izvrenja nije donesena
osloba%ajua presuda zbog nastupa zastareN
1

U odluci od 3. rujna *,,+., broj !uO$? *,,+, &/&;&+., Ustavni sud Savezne Republike
Njemacke zauzeo je slijedee stajaliteB =?astara kaznenog progona prema njemakom pravu
razlog je za odbijanja izvrenja !U) izdanog za njemakim dravljanima, kao i za njemakim
dravljanima koji imaju dravljanstvo drave izdavanja, jer u takvim predmetima postoji
sudbenost 0avezne $epublike )jemake. ?astaru prekidaju samo radnje koju su poduzimala
njemaka pravosudna tijela, tako da se radnje koje je poduzimala drava izdavanja nee
razmatrati.>
Esto stajalite zauzeo je Ustavni sud Savezne Republike Njemacke u odluci od ./. veljae
*,.,., brojB 2 Drs .&9,+;) 0t ?;$$ *,.,, .11B =)ee se odobriti predaja Poljskoj, na temelju
!U), osobe koja ima njemako i poljsko dravljanstvo zbog kazneni' djela poinjeni' u
Poljskoj ako je u 0aveznoj $epublici )jemakoj nastupila zastara. $adnje kojima je prekidana
zastara u dravi izdavanja i kojima bi bila prekinuta zastara u 0aveznoj $epublici )jemakoj
ne uzimaju se u obzir.>
/
Prema podacima 6ijeca EU u 2011.g. Njemacka je cak u u 19 slucajeva odbila izruciti
zbog zastare prema vlastitom pravu.
)a stranici ** izvjetaja
+
doslovno se navodiB
=Progon ili izvrenje kazne je palo u zastaru prema njemakom zakonuB .+>
8Prosecution or enforcement of t'e sentence @as statute ( barred under Oerman la@B .+<
4ako Okruzni sud u Krskom, 0lovenija, **.,1.*,...g. odbija izruiti okrivljenika 0lovakoj
zbog kaznenog djela uzimanja talaca jer je u 0loveniji nastupila zastara izvrenja kaznene
sankcije 8vidi prilog<.
)apomena, dranje talaca je jedno od 3* kaznena djela navedeni' u l. ., ?0P!U za koje se
ne utvr%uje dvostruka kanjivost.
Odluka Kasacijskog suda Francuske br. 06-88142 od 29. studenog 2006.
Dravni odvjetnik je podnio priziv Kasacijskom sudu protiv odluke albenog suda u Qionu
kojom je odbijena predaja austrijskim vlastima temeljem europskog u'idbenog naloga zbog
poinjenja kaznenog djela prijevare .++&. godine temeljem l. &+-;** 82< ?akona o kaznenom
postupku zbog nastupanja zastare kaznenog progona. Kasacijski sud je utvrdio da je prema
francuskog Kaznenom zakonu nastupila zastara kaznenog progona, te da postoji francuska
jurisdikcija za to kaznenog djelo, te da se radi o obligatornom razlogu za odbijanje predaje.
0toga je odbio priziv dravnog odvjetnika. Dakle, iako se radilo o kaznenom djelu za koje se
1
#rvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, br. *9*,.3, C. Mule, D. #rinaB Primjena !uropskog u'idbenog
naloga u $epublici #rvatskoj ( oekivanja i stvarsnost, str. 1.-;1-,
/
#rvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, br. *9*,.3, C. Mule, D. #rinaB Primjena !uropskog u'idbenog
naloga u $epublici #rvatskoj ( oekivanja i stvarsnost, str. 1.-;1-,
+
'ttpB99@@@.state@atc'.org9ne@s9*,.*9sep9eu;com;ea@;stats;*,...pdf
.2
ne provjerava dvostruka kanjivost, Kasacijski sud je utvrdio nastupanje zastare kaznenog
progona temeljem francuskog kaznenog zakona i odbio predaju.
Odluka Kasacijskog suda Francuske br. 12-84760 od 8. kolovoza 2012.
10
4raena osoba je podnijela priziv Kasacijskom sudu protiv odluke albenog suda u Qionu
kojom se doputa njezina predaja talijanskim vlastima temeljem europskog u'idbenog naloga
zbog poinjenja kaznenog djela trgovine opojnim sredstvima *,,-. godine. Kasacijski sud je
utvrdio da albeni sud nije provjerio da li je nastupila zastara kaznenog progona te je ukinuo
njegovu odluku i vratio na ponovno odluivanje pred drugim vijeem. E ovdje se radilo o djelu
koje je unutar kataloga djela za koja se ne provjerava dvostruka kanjivost, ali je kasacijski
sud ukinuo odluku o predaji upravo zbog neprovjeravanja je li po francuskom pravu nastupila
zastara kaznenog progona.
Odluka Saveznog ustavnog suda Njemacke: BVerfG 2 BvR 1826/09 (2. Kammer des
Zweiten Senats) - Beschluss vom 3. September 2009 (GStA Mnchen/OLG Mnchen<
Ustavni sud je ovom odlukom uspostavio ogranienja obostranom priznanju odluka o
izruenju kroz ustavna prava. Ustavni sud je istaknuo da cilj temeljenog prava na zatitu od
izruenja nije u tome da osoba izbjegne pravinu kaznu ve da gra%ani ne budu protiv svoje
volje udaljeni iz njima poznatog pravnog poretka. 0vaki dravljanin treba, dok se nalazi u
dravnom podruju, biti zatien od nesigurnosti osude u jednom njima stranom pravnom
poretku i za njega u teko vidljivim stranim odnosima.
4umaenje : + nS * Oesetz Tber die internationale $ec'ts'ilfe in 0trafsac'en 8E$O< koji brani
izruenje zbog zastare, na nain da je kod konkurirajue jurisdikcije, izruenje nijemca zbog
kaznenog progona doputeno i onda kada se djelo u )jemakoj ne moe kazniti zbog zastare
kaznenog progona, ako su tijela kaznenog progona drave izdavanja naloga poduzele radnje
koje prema svojoj prirodi su primjerene, prekinuti zastaru prema njemakom pravu su prema
Ustavnom sudu nesukladne s l. .&. st. *. to. .. 4emeljnog zakona 8Ustava )jemake<. 4a
odredba njemakog Ustava glasi >)iti jedan nijemac se ne smije izruiti u inozemstvo.
?akonom se moe propisati odstupanje za izruenje dravi lanici !uropske unije ili
me%unarodnom sudu, ako se potuju naela pravne drave>. $adilo se o europskom
u'idbenom nalogu Orke za predaju njemakog dravljanina zbog kazneni' djela mita u
gospodarskom poslovanju i pranja novca. Pitanje neprovjeravanja obostrane kanjivosti
njemaki sud nije smatrao relevantnim niti je razmatrao.
Odluka Saveznog ustavnog suda Njemacke: BVerfGE 2 BvR 2115/09 (2. Kammer des
Zweiten Senats) - Beschluss vom 9. Oktober 2009 (OLG Mnchen/GStA Mnchen)
4emeljem ustavne tube osobe s njemakim i grkim dravljanstvom, za kojeg su grke vlasti
izdale tri europska u'idbenog naloga zbog prijevare i drugi' kazneni' djela njemaki Ustavni
sud je utvrdio da je povrije%eno njegovo ustavno pravo iz . .&. st. *. to. .. Ustava prema
kojem se zabranjuje izruenje njemaki' dravljana. Prema praksi Ustavnog suda, ustavni
standard zabrane arbitrarnosti za'tjeva da sud u postupku izvrenja obrazloi svoju odluku s
brigom. 5d suda se za'tjeva pravno i injenino ispitivanje sukladno okolnostima. U ovom
sluaju nedostaje analiza i obrazloenje s pojedinim propisima o zastari i nedovoljan opis
okolnosti pod kojima je djelo poinjeno. 0udsko ispitivanje primjereno l. .&. st. *. to. .
Ustava mogue je samo kad su dokumenti o izruenju potpuni i dovoljno odre%eni. 5d
posebne vanosti je dovoljno precizan opis oni' okolnosti pod kojima je kazneno djelo
poinjeno, a u konkretizirajue okolnosti djela ulaze vrijeme i mjesto poinjenja i nain
.,
5dlkuke Kasacijskog suda francuske br. ,&;//.2* i br. .*;/21&, vidjeti u prilozima analize dr. ?late Uur%evi
koji rad se nalazi u spisu
.-
sudjelovanja u poinjenju djela traene osobe. Kazneno djelo mora biti u najmanju ruku toliko
precizno konkretizirano da je mogua njegova supsumcija pod odre%eno kazneno djelo radi
omoguavanja sudskog ispitivanja zapreka i pretpostavaka za izruenje.
U ovoj odluci se jasno kae da sud mora biti u mogunosti provjeriti zapreke izruenju9predaji
za sva kaznena djela bez obzira jesu li u katalogu ili ne.
Odluka Prizivnog suda u Hamburgu: Oberlandesgericht Hamm Beschluss verkndet
am 29.10.2009 (2) 4 Ausl. A 196/08 (383/09)
)a za'tjev dravnog odvjetnika prizivni sud je odluio o odbijanju predaje njemakog
dravljanina Poljskoj radi kaznenog progona zbog kaznenog djela trgovine ljudima u svr'u
seksualnog iskoritavanja poinjeno *,,*. godine. $ekao je da je izruenje prema ?akonu o
me%unarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima 8E$O< nedoputeno, bez obzira na druge
pretpostavke, ako je kazneno djelo prema njemakom pravu zastarjelo. 4o vrijedi i kada djelo
prema pravu drave kaznenog progona nije zastarjelo. Protiv zastare ne moe se prigovoriti,
da je prije nastupanja zastare izdan europski u'idbeni nalog od stranog suda. 0amo domae
okolnosti koje prekidaju zastaru mogu biti priznate.
Odluka Saveznog suda Njemacke BGH 4 ARs 16/09 - Beschluss vom 18. Februar 2010
(OLG Oldenburg)
5dbijanje izruenja njemakog dravljana Poljskoj zbog kazneni' djela pronevjere i prijevare
zbog zastare kaznenog progona s pret'odno navedenim obrazloenjem.
Odluka Saveznog suda Njemacke BGH 5 StR 263/10 - Beschluss vom 28. Oktober 2010
(LG Berlin)
5dbijanje izruenja njemakog dravljanina Ujedinjenom kraljevstvu zbog kazneni' djela
pronevjere zbog nastupanja apsolutne zastare.
Odluka Prizivnog suda u Karlsruhe: OLG Karlsruhe Beschluss Az. 1 AK 102/11 vom
25. Mrz 2013
Prizivni sud u Karlsru'e je proirio zapreku za izruenje temeljem europskog u'idbenog
naloga zbog zastare kaznenog progona u sluajevima kada postoji njemaka jurisdikcija i na
osobu koja nema njemako dravljanstvo. $adilo se o izruenju Dustriji zbog kazneni' djela
prijevara i krivotvorenja slubene isprave.
Odluka Prizivnog suda u Mnchenu o neizrucenju Sren Kam od 4. veljace 2007.
11
0igurno najpoznatija odluka njemaki' sudova o neizruenju zbog nastupanja zastare je
odbijanje izruenja pripadnika danski' 00 jedinica 0Vren Kama, danca koji je .+-&. stekao
njemako dravljanstvo. Danska je traila njegovu predaju temeljem europskog u'idbenog
naloga zbog ubojstva novinara u Kopen'agenu .+23. godine. Prizivni sud u 7Tnc'enu je
odluio da se ne radi o tekom ubojstvu 8Iord< koje ne zastarijeva, ve o obinom ubojstvu
8Totsc.lag< te da je nastupila zastara kaznenog progona.
Povreda cl. 14. St. 2. Ustava RH u vezi sa povredom cl. 5 i 6.1. Konvencije
..
5dluke njemaki' sudova vidjeti u prilozima analize dr. ?late Uur%evi koji rad se nalazi u spisu
.&
Alanak ,9.st.*. Ustava propisujeL %/vi su pred zakonom jednaki%.
!uropski sud pravde br. ";3,39,- od 3. svibnja *,,1.g. Ddvocaaten 6oor de Wereldvz@ su
pred arbitranim sudom Kraljevine Felgije zatraili potpuno ili djelomino ukidanje zakona
od .+..*.*,,3.g. kojim je u belgijsko pravo implementirana 5kvirna odluka.
Posebno su doveli u pitanje l. * st. * 5kvirne odluke 8kod nas je taj lanak implementiran u
l. ., ?P0!U<.
Felgijski arbitrani sud je prekinuo su%enje i od 0uda !uropske unije zatraio miljenje u tzv.
pret'odnom postupku vezano uz tvrdnje tuitelja Ddvocaatten 6oor de Werend da je
naputanje primjene naela obostrane kanjivosti u odnosu na katalog kazneni' dijela iz l. *
st. * 5kvirne odluke o !U), ve i naelu jednakosti i zabrane diskriminacije, pa je sud
utvrdio slijedeeB
; Eako lista kazneni' djela iz lanka *. stavak * 5kvirne odluke o europskom u'idbenom
nalogu nije popraena jasnim i odre%enim opisom kazneni' djela, time nije povrije%eno
naelo zakonitosti budui da je rije o kaznenim djelima koja se mogu podvesti pod navedeni
katalog djela, a koja su inkriminirana pravom drave izdavanja koje je uskla%eno s pravnim
naelima iz lanka &. Ugovora o !uropskoj unijiN
; )aelo jednakosti i zabrane diskriminacije, definirano kao zabrana razliitog postupanja u
slinim situacijama, odnosno istog postupanja u razliitim situacijama, osim ako je takvo
postupanje objektivno opravdano, nije povrije%eno lankom *. stavkom * 5kvirne odluke o
!uropskom u'idbenom nalogu. )aime, ako bi se i smatralo da je situacija u kojoj se nala
osoba traena za kaznena djela iz lanka *. stavka * 5kvirne odluke o europskom u'idbenom
nalogu slina situaciji u kojoj se nala osoba traena za kaznena djela iz lanka *. stavka 2
5kvirne odluke, razliito postupanje prema navedenim osobama prema miljenju 0uda je
objektivno opravdano.
Ukidanje naela obostrane kanjivosti u odnosu na katalog od 3* kaznena djela izraz je
visokog stupnja povjerenja i solidarnosti izme%u drava lanica, kao i injenice da je rije o
tekim kaznenim djelima za koja je u dravi izdavanja propisana kazna zatvora u trajanju od
tri ili vie godina.
Dakle, sasvim je jasno da !uropski sud pravde problem ispitivanja ili ne ispitivanje dvostruke
kanjivosti iz l. * st. * 5kvrine odluke vee u materijalno pravni pojam, a ne uz procesno
pravne zapreke kao to je pitanje zastare kaznenog progona.
Dosadanje oduke 6r'ovnog suda $epublike #rvatske pokazuju razliitosti u primjeni zakona
i utjecaj ti' primjena na pojedince.
)aime, u odluci 60$# K !un *9*,.3;2 od *&.srpnja *,.3.g odluivalo se o predaji
dravaljanina $# )jemakoj zbog poinjenja kaznenog djela kra%e u sastavu bande , osobito
teak sluaj kra%e ( provalne kra%e u stan , te je , iako se ne radi o kaznenom djeli za koje se
provjerava dvostruka kanjivost , 6r'ovni sud $# provjeravao nastupanje zastare prema
domaem Kaznenom zakonu.
4o je u cijelosti u suprotnosti sa stavom istog suda u osporavanim odlukama ,kao i sa stavom
toga suda istaknutog u odluci K;eun ..9*,.3 od *,. rujna *,.3.
.1
DokazB uvid u odluke K;eun *9*,.3;2 od *&.srpnja *,.3.g, K;eun ..9*,.3 od *,. rujna
*,.3., uvid u osporavane odluke.
)e moemo ne primjetiti da se sudska praksa na 60$# naglo mijenja, nakon to je 6lada
najavila, a 0abor proveo izmjene ?P0!U u vidu ukidanja vremenskog limita iz *,,*.g. o
izvrenju !U). 4ada postaje jasno da e pitanje izvrenja !U) za Cosipa Perkovia doi pred
sud ,..,..*,.2.g.
$jeenje 60$# KH;!U);*9.3 donesen je *&.,1.*,.3.g. ( ovo rjeenje je sukladno naem
pravnom stavu.
Protivno naem pravnom stavu donesena su rjeenjaB
; *2. listopada *,.3.g. ( KH;!U);.29.3
; *,. rujna *,.3.g. ( KH;!U);..9.3
5sim toga u drugim odlukama 60$# razvidno je da 60$# sasvim jasno razlikuje dvostruku
kanjivost 8istovjetnost pravne norme< i zastaru kaznenog progona kao dvije sasvim razliite
stvari.
6idjetiB 60$# E KH;1*,9*,.;2

Dakle, za 6r'ovni sud $epublike #rvatske nisu svi pred zakonom jednaki.
4ime je dolo do povrede l..2. Ustava $epublike #rvatske.
)iti 'rvatski sudovi u cjelini nemaju isti stav u konkretnom predmetu koji obu'vaa ubojstvo
Uurekovia. )a temelju iste injenine i pravne situacije, njemako pravosu%e je izdalo dva
u'idbena naloga, i to za g. Cosipa Perkovia i g. ?dravka 7ustaa.
#rvatski sudovi su donijeli dvije suprotne odluke.
Hupanijski sud u 6elikoj Oorici odbija izvrenje europskog u'idbenog naloga za ?dravka
7ustaa 8broj 2 K6;!U);.9.2 od ,+. sijenja *,.2.g.<, a Hupanijski sud u ?agrebu izruuje
Cosipa Perkovia.
Cedan od uzroka razliite pravomone odluke u istoj pravnoj stvari sudova u 6elikoj Oorici i
?agrebu, te unutar 60$# nalazimo u pravnoj neodre%enosti i loem tekstu samog zakona.
0ve to je suprotno pravnom stavu 60$# broj U;E91**9*,,+B
=?a'tjevi pravne sigurnosti i vladavine prava iz lanka 3. Ustava trae da pravna norma bude
dostupna adresatima i za nji' predvidljiva, tj. takva da oni mogu stvarno i konkretno znati
svoja prava i obaveze kako bi se prema njima mogli ponaati. Ddresati pravne norme ne mogu
stvarno i konkretno znati svoja prava i dunosti te predvidjeti posljedice svojeg ponaanja ako
pravna norma nije dovoljno odre%ena i precizna. ?a'tjev za odre%enou i preciznou pravne
norme predstavlja jedan od temeljni' elemenata naela vladavine prava i kljuan je za
postanak i odranje legitimiteta pravnog poretka. ?a'tjevi za odre%enou i preciznou
pravne norme moraju se smatrati sastavnim dijelom naela vladavine prava na podruju svi'
grana prava jer bi nji'ovo zanemarivanje ugrozilo druge sastavnice naela pravne sigurnosti
kao dijela naela vladavine prava, osobito za'tjeve za jedinstvenom primjenom prava te
potovanjem uinaka pravomoni' presuda i drugi' odluka tijela dravne i javne vlasti.
./
?a'tjev za odre%enou i preciznou pravne norme ima pozitivni i negativni smisao. U
pozitivnom smislu za'tjev za odre%enou i preciznou pravne norme znai da gra%ani
moraju moi iz njezina izriaja stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze kako bi im
mogli prilagoditi svoje ponaanje. Dko to ponaanje reguliraju dvije ili vie pravni' normi,
nji'ov donositelj mora osigurati nji'ovu jasnou i predvidljivost i u pogledu sadraja svake
od nji' i u pogledu uinka koji one stvaraju u svojem me%uodnosu. Pozitivni smisao za'tjeva
za odre%enou i preciznou pravne norme, me%utim, nije ispunjen ako gra%ani, kao savjesne
i razumne osobe, naga%aju o njezinu smislu i sadraju, a njezini se primjenjivai esto
razilaze u njezinu tumaenju i primjeni u konkretnim sluajevima. Prijeporna tumaenja neke
pravne norme, koja rezultiraju neujednaenom praksom upravni' i sudski' tijela,
predstavljaju sigurnu naznaku pogreaka i nedostataka u njezinoj odre%enosti.
)egativni smisao za'tjeva za odre%enou i preciznou pravne norme upuene tijelu dravne
vlasti znai da njezin izriaj mora vezati to tijelo tako da mu ne doputa postupanje izvan
svr'e odre%ene njezinim sadrajem. 4o je vano i za postupanje tijela dravne i javne uprave i
za postupanje tijela sudbene vlasti. Prva smiju postupati samo na temelju dovoljno jasni'
zakonski' mjerila koja i' pravno vezuju ili im pak doputaju odre%eni stupanj slobodne
prosudbe 8najee u obliku diskrecijske ocjene<. U suprotnom bi ono ugrozilo slobodu
gra%ana od samovolje i zlouporabe dravne vlasti, posebice u sluajevima mjera i radnji koje
se poduzimaju prema njima bez nji'ova pret'odnog znanja. Druga moraju kontrolirati
zakonitost akata i postupanje primjenjivaa pravni' normi na temelju jasni' i precizni'
pravni' mjerila. Pri tome, nedostaci u preciznosti pravne norme mogu onemoguiti nadzor
nad primjenom naela razmjernosti, odlunog za ustavnopravno ogranienje prava ili slobode
gra%ana 8lanak .&. stavak *. Ustava<.>
Diskriminacija je razliito postupanje bez objektivno i razumnog opravdanja prema osobama
u bitno slinim situacijama ( !"#$ presuda Iredin br. . protiv Lvedske :&, od ./. veljae
.++..g.
5kvirna odluka o !U) u preambuli u toki .* zabranjuje diskriminaciju, a to ini na
U04D6 ( l. .2 ( tu treba ubaciti praksu !"#$, !"C, naeg U0$#, Povelju o temeljnim
pravima !U i dr.
5dluka 6ukovi protiv 0rbije broj 17153/11:
=0ud je tako%e utvrdio u svojoj sudskoj praksi da samo razlike u postupanju na osnovu
karakteristike koja se moe identifikovati, ili ApoloajaA, mogu da se svedu na diskriminaciju
u smislu lana .2. 8Kjeldsen, Cusk Iadsen and !edersen protiv 'anske, 1. decembar .+1&.
godine, stav -&., serija D broj *3<. Ltavie, da bi neko pitanje proisteklo iz lana .2. mora da
postoji razlika u postupanju sa licima u analognim, ili relevantno slinim situacijama 8'.. i
drugi podnosioci predstavke protiv (epublike Aeke X66Y, broj -13*-9,,, stav .1-., !"#$
*,,1N Curden protiv Ujedinjenog Kraljevstva X66Y, citiran u gornjem tekstu, stav &,.<. 4akva
razlika u postupanju je diskriminatorna ako za nju ne postoji objektivno i razumno
opravdanje, drugim reima, ako ona ne tei legitimnom cilju ili ako ne postoji razuman odnos
proporcionalnosti izme%u upotrebljeni' sredstava i cilja koji se nastoji ostvariti.>
4a diskriminacija postala bi jo tea ukoliko bi Cosip Perkovi bio predan odma' na temelju
odluke 60$# a na istu je uloio ustavnu tubu, a ona nije rijeena. Kada bi to U0$#
.+
dozvolio time ne bi ostvario ulogu koja mu je Ustavom dana tj. uvara naela vladavine
prava.
U predmetu Frezovec protiv #rvatske ( presuda od *+. oujka *,...g. za'tjev broj .32//9,1;
!"#$ je naveo da je u kontekstu l. & Konvencije 8pravo na pravino su%enje< obveza drava
ugovornica da organiziraju svoje pravne sustave tako da se izbjegne donoenje proturjeni'
presuda, a za iju proturjenost nije dano nikakvo razumno objanjenje ( identino i u
predmetu 6rioni i ostali protiv Dlbanije br. *.2.9,3 od *2. oujka *,,+.g.
U presudi Frezovec !"#$ je naveo i to da proturjene odluke u slinim predmetima koje je
donio isti sud, koji uz to predstavlja zadnju instancu u dotinoj pravnoj stvari, mogu u
odsutnosti me'anizma koji osigurava dosljednost dovesti do povrede naela pravne sigurnosti
svojstvenog l. & Konvencije i pri tom se pozvao na predmete Feian protiv $umunjske 8.< (
za'tjev br. 3,&-/9,- te presudu u predemtu 4udor protiv $umunjske za'tjev br. *.+..9,3 te
Eordan Eordan i ostali protiv Fugarske za'tjev broj *3-3,9,* od ,*. srpnja *,,+.g.
U predmetu 6usi protiv #rvatske, broj za'jteva 2/.,.,1, presuda od ..srpnja *,.,.godine,
0ud je zakljuio slijedeeB
= 0ud ponavlja da lanak &. Konvencije ne prisiljava drave ugovornice na
osnivanje albeni' ili kasacijski' sudova. 7e%utim, kad takvi sudovi postoje, jamstva
lanka &. moraju se potovati, na primjer u smislu da on jami parninim strankama
djelotvorno pravo na pristup sudovima radi donoenja odluke o nji'ovim
Agra%anskim pravima i obvezamaA 8vidi, na primjer, Frualla OZmez de la 4orre v.
0pain, .+. prosinca .++1., : 31, $eports of Cudgments and Decisions .++1;6EEE<
3+. Kad je pak rije o ovome predmetu, 0ud prvo primjeuje da su, suprotno
podnositeljevom miljenju, izmjene i dopune ?akona o parninom postupku iz .+++.,
kojima je zakonom utvr%eni cenzus za izjavljivanje revizije podignut na .,,.,,,
#$K bile primjenjive na njegov predmet 8vidi stavak .+. ove presude<. 5ne su u
skladu s opepriznatim naelom da se postupovna pravila trenutano primjenjuju
na postupke koji su u tijeku 8vidi, mutatis mutandis, Frualla OZmez de la 4orre v.
0pain, pret'odno citirano, :: 3-;3&<.
2,. 0ud dalje primjeuje da je podnositelj za'tjeva, nakon to su prvostupanjski i
drugostupanjski sud presudili na njegovu tetu, &. oujka *,,3. 6r'ovnome sudu
izjavio reviziju protiv presude. Eako su nii sudovi tu reviziju proglasili
nedoputenom ratione valoris, 6r'ovni je sud *-. veljae *,,2. nji'ove odluke
ukinuo, jasno utvrdivi u obrazloenom rjeenju da je podnositeljeva revizija
doputena 8vidi stavak ... ove presude<.
2.. 7e%utim, kad je, nakon te odluke, prvostupanjski sud 6r'ovnome sudu
dostavio spis predmeta i podnositeljevu reviziju od &. oujka *,,3., 6r'ovni je sud,
dana *3. veljae *,,-., reviziju proglasio nedoputenom ratione valoris bez ikakvog
obrazloenja o tome zato je odstupio od svoje pret'odne odluke od *-. veljae *,,2.
)adalje, etvero je sudaca 8P.7, E.7., 6.P.$. i O.O.< bilo u sastavu oba peterolana
vijea koja su donijela dvije suprotne odluke 8vidi stavke ... i .3. ove presude<.
Podnositelj za'tjeva naknadno je podnio ustavnu tubu, ali s njome nije uspio 8vidi
stavak .2. ove presude<.
2*. U okolnostima u kojima ni 6r'ovni sud ni Ustavni sud uope nisu spomenuli
pret'odno rjeenje od *-. veljae *,,2. koje se odnosilo na isto pitanje u istome
predmetu niti su dali iscrpno obrazloenje, 0ud ne moe znati zato su ta dva rjeenja
razliita. 0toga je nemogue znati je li 6r'ovni sud u svome rjeenju od *3. veljae
*,
*,,-. jednostavno zanemario svoje pret'odno rjeenje od *-. veljae *,,2. ili je
svjesno odstupio od njega, a ako jest, iz kojega je razloga to uinio.
23. 0ud prima na znanje 6ladinu tvrdnju da je rjeenje 6r'ovnog suda od *-.
veljae *,,-. bilo u skladu sa sudskom praksom toga suda, koja je slina zakljuku
Ustavnog suda da je pobijano rjeenje 6r'ovnog suda Au skladu s mjerodavnim
odredbama ?akona o parninom postupkuA 8vidi stavak .2. ove presude<, to bi
podrazumijevalo da rjeenje od *-. veljae *,,2. to nije bilo. 7e%utim, 0ud
primjeuje da je, u skladu s domaim pravom, a osobito lankom 323. stavkom 3.
?akona o parninom postupku 8vidi stavke .&. i ./. ove presude<, 6r'ovni sud bio
vezan za svoje rjeenje od *-. veljae *,,2. jer se ono nije odnosilo na upravljanje
parnicom. 4o, izme%u ostalog, znai da je to rjeenje bilo obvezujue za taj isti sud u
naknadnom tijeku istoga postupka.
22. Fez obzira na ta razmatranja, 0ud ponavlja da je jedno od temeljni' vidova
vladavine prava naelo pravne sigurnosti, naelo koje je implicitno sadrano u
Konvenciji 8vidi Feian v. $omania 8no. .<, br. 3,&-/9,-, : 3+, !"#$ *,,1;[EEE
8izvadci<<. Dko nema me'anizma koji osigurava dosljednost, proturjene odluke u
slinim predmetima koje je donio isti sud, koji uz to predstavlja zadnju instancu u
dotinoj pravnoj stvari, mogu dovesti do povrede tog naela i time potkopati
povjerenje javnosti u pravosu%e 8vidi, na primjer, Feian, pret'odno citirano, ::
3&;3+N 4udor 4udor v. $omania, br. *.+..9,3, : *+, *2. oujka *,,+.N te Eordan
Eordanov and 5t'ers v. Fulgaria, br. *3-3,9,*, :: 21;-3, *. srpnja *,,+.<, a to je
povjerenje jedna od bitni' sastavnica drave utemeljene na vladavini prava. Drave
ugovornice imaju obvezu organizirati svoje pravne sustave na nain da se izbjegne
donoenje proturjeni' presuda 8vidi 6rioni and 5t'ers v. Dlbania, br. *.2.9,3, : -/,
*2. oujka *,,+.<. 0ud smatra da se takvo miljenje a fortiori primjenjuje u ovome
sluaju u kojemu je isti sud u istome predmetu donio proturjene odluke. 0ud
konstatira i da je ve utvrdio povredu lanka &. stavka .. u slinim
okolnostima 8vidi Kostadin 7i'aKlov v. Fulgaria, br. .1/&/9,1, *1. oujka *,,/.<.
2-. U svjetlu pret'odno iznesenog, 0ud smatra da postojanje dviju proturjeni'
odluka 6r'ovnoga suda u istome predmetu nije u skladu s naelom pravne sigurnosti.
Uloga viega suda u ugovornoj stranci je upravo rjeavati sukobe u sudskoj praksi,
izbjegavati razilaenja i osigurati jedinstvenu primjenu zakona. 0toga je
donoenjem novog rjeenja o istome pitanju u istome postupku, suprotnom od
pret'odnog rjeenja, 6r'ovni sud u ovome predmetu s\m postao izvor nesigurnosti
8vidi, mutatis mutandis, Feian v. $omania 8no. .<, pret'odno citirano, :: 31;3+<. )a
taj je nain povrijedio naelo pravne sigurnosti, sadrano u lanku &. stavku ..
Konvencije.
2&. 0toga je dolo do povrede tog lanka.>

Zastara
U odnosu na zastaru, sudovi su zauzeli pogreno tumaenje zakona i time prekrili
materijalno kazneno pravo ali i ?KP.
4ime je ujedno povrije%eno i pravo zajameno cl. 31.st.1 Ustava RH koji glasiB =#itko ne
moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvr6eno zakonom ili
me6unarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izre"i kazna koja nije bila
odre6ena zakonom . Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odrediti e se
takva kazna.!
*.
4ako je U0$# u odluci br. U;E;E;..+29.++1 8)) -,9+2< izrazio stajalite da se odredba l. 3.
st. * Ustava $# odnosi na obveznu primjeni blaeg zakona.
Hupanijski sud u prvostupanjskom rjeenju navodiB =Dspolutna zastara kaznenog progona
tempore criminis bila je -, godina, propisana lankom +-. K?0I$C, dok naknadne izmjene
kaznenog zakonodavstva nisu dovele do promjena u apsolutnoj zastara za predmetno kazneno
djelo, sve do Kaznenog zakona koji je stupio na snagu ,..,..*,.3., koji je zastaru kaznenog
za predmetno kazneno djelo propisao u visini 2, godina, te bi ona prema K?9.. nastupila
*,*3.>
U obrazlaganju svog zakljuka sud navodiB
=?a kazneno djelo kvalificiranog ubojstva iz lanka 3-. stavak *. alineja .. K?0$#, u vrijeme
poinjenja djela bila je propisana kazna zatvora do najmanje ., godina ili smrtna kazna i
kazna zatvora *, godina na temelju Krivinog zakona 0ocijalistie Iederativne $epublike
Cugoslavije 8=0lubeni list 0I$C> br. 2291&, dalje K?0I$C<. 4ime je K?0I$C omoguavao
izricanje kazne zatvora od *, godina za kaznena djela za koja je propisana smrtna kazna i za
teke oblike kazneni' djela poinjeni' sa umiljajem za koje je bila propisana kazna zatvora u
trajanju do .- godina, pa tako i za kazneno djelo odavanja dravne tajne, krivotvorenja novca,
znakova za vrijednost, izdavanje eka bez pokria, pljake u slubi, kra%a oruja ili dijela
borbenog sredstva, otmica zrakoplova i ugroavanje sigurnosti leta.>
=Donoenjem Ustava $# **..*..++,. ukida se smrtna kazna, pa za predmetno kazneno djelo
vie nije bilo mogue izrei tu kaznu, to ne znai da se za navedeno kazneno djelo u to
vrijeme, nije mogla izrei kazna zatvora od *, godina. )aime, ukidanjem smrtne kazne za
kazneno djelo kvalificiranog ubojstva, to kazneno djelo nije prestalo biti jednim od najtei'
kazneni' djela, a kazna zatvora od *, godina se na temelju odredbe lanka 3/. stavak *. i 3.
K?0I$C mogla izrei za kaznena djela za koja je propisana smrtna kazna, ali se isto tako i
mogla propisati za teke oblike kazneni' djela poinjeni' sa umiljajem za koja je propisan
zatvor u trajanju od .- godina.>
60$# osvrui se na zastaru navodiB
=Prema pravnom s'vaanju 6r'ovnog suda $epublike #rvatske od ... studenog *,,&., ako
apsolutna zastara po prijanjem zakonu nije nastupila do asa odluivanja, prosu%uje se po
vaeem zakonu i u sluaju kada je tim zakonom produljen rok nastupanja zastare. Prema
tome, kada se radi o kaznenim djelima kod koji' se uzima u obzir dvostruka kanjivost, a o
takvom kaznenom djelu se ovdje ne radi, nastupanje relativne zastare ne moe biti osnova za
odbijanje u'idbenog naloga, ve je to iskljuivo nastupanje apsolutne zastare u trenutku
donoenja odluke.>
Potrebno je istaknuti da je zastara nastupila .++/.g. 4o je relativna zastara, ali kako nije
prekidana nikakvim postupovnim radnjama, ona je definitivna, konana. )ikakvi pravni
stavovi Kaznenog odjela iz *,,&.g. ne mogu to promijeniti i ovdje 60$# ne zauzima stava u
odnosu na nau analizu iz albe.
)jemako dravno odvjetnitvo tereti Cosipa Perkovia da je poinio kazneno djelo tekog
ubojstva *+. srpnja .+/3.g.
0matramo da je u konkretnom sluaju nastupila zastara kaznenog progona 29. srpnja 1998.g.
**
Mlankom 3 tada vaeeg K?;a 8K? 0I$C91&, naelo primjene blaeg zakona i vremensko
vaenje zakonodavstva< normirano jeB
&,5 !rema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je
kazneno djelo poinjeno.
&*5 7ko se zakon nakon poinjenja kaznenog djela, a prije donoenja
pravomo"ne presude, izmjeni jednom ili vie puta, primjenit "e se zakon
koji je najblai za poinitelja.
U vrijeme ubojstva 0tjepana Uurekovia na snazi je bio =Krivini zakon 0ocijalistike
$epublike #rvatske> iz .+11.g. i Kazneni zakon 0I$C od .+1&.g.
K? 0I$C je sadravao ope odredbe K?, te odredbe o nekim kaznenim djelima koje za nas
nisu relevantne.
K? 0I$C91& u lanku 32 pobrojao je sve vrste kazni i toB
..< 0mrtna kazna
*.< ?atvor
3.< )ovana kazna
2.< Konfiskacija imovine 8kasnije brisana kao posebna kazna<
U l. 3/ K? 0I$C91& normirane su kazne zatvoraB
,5 0atvor ne moe biti kra"i od petnaest dana ni dulji od petnaest godina.
*5 0a krivina djela za koja je propisana smrtna kazna sud moe izre"i i zatvor od
dvadeset godina.
:5 7ko je za krivino djelo poinjeno s umiljajem propisan zatvor u trajanju do
petnaest godina, moe se za teke oblike tog djela propisati i zatvor od dvadeset
godina.
8ostalo isputeno kao nebitno<.
K? 0$#911 poznaje kazneno djelo ubojstva iz l. 3-, u okviru tog kaznenog djela poznaje
tzv. kvalificirano ubojstvo, opisuje i' u l. 3- st. * K?0$#911 i ta kaznena djela u potpunosti
bi odgovarala opisu tekog ubojstva iz !U) za g. Perkovia.
?a kazneno djelo tekog 8kvalificiranog< ubojstva K? 0$#911 predvi%a kao kaznuB
=?atvor najmanje ., godina ili smrtnu kaznu.>
K? 0I$C je u l. 31 st. . propisano da se smrtna kazna ne moe propisati kao jedina kazna.
Esto tako l. 3/ st. * utvr%eno je da se za kaznena djela za koja je odre%ena smrtna kazna
moe izrei zatvor od *, godina.
Dakle, zatvor od 20 godina je zamjenska kazna za smrtnu kaznu, prema opem dijelu K?
iz K? 0I$C91&.
4emeljem opeg dijela K? ( l. 3/ st. 3 K?0I$C91&, postojala je mounost da republiki
zakonodavac propie i kaznu od *, godina zatvora kao samostalnu kaznu. Uvidom u l. 3- st.
* K? 0$#911 vidimo da 'rvatski zakonodavac 80abor< tu mogunost nije iskoristio, te je za
teka 8kvalificirana< ubojstva odredio kaznu zatvora od .,;.- godina ili smrtnu kaznu.
4zv. Bozicni ustav Republike Hrvatske (NN 56/90) od 22. prosinca 1990.g. svojim
lankom *. ukinuo je smrtnu kaznu. Kako samostalna kazna zatvora od *, godina nije
postojala, to je ukidanjem smrtne kazne automatski ukinuta i zamjenska kazna.
*3
4ek stupanjem na snagu novele K? 0$# od */. veljae .++..g. propisana je kazna zatvora u
trajanju od *, godina, pa se na kaznena djela izvrena nakon */. veljae .++..g. primjenjuje
zastarni rok relativne zastare od *- godina.
Upravo novela K? od */. veljae .++..g. kojom je zakonodavac imao potrebu utvrditi kaznu
zatvora od *, godina je najbolji dokaz da prije toga, a nakon donoenja Foinog ustava $#
nije postojala kazna od *, godina i da ju je zakonodavac zaista tretirao kao zamjensku kaznu
za smrtnu kaznu.
K? 0I$C91& u svom l. 3/ st. 3 doputa mogunost propisivanja kazne zatvora od *, godina.
0ud mogunost koju K? 0I$C dozvoljava u l. 3/ st. 3 K? 0I$C91&B =... moe se za teke
oblike to djela propisati i zatvor od dvadeset godina> pogreno tretira kao da je ta kazna bila
propisana za kazneno djelo iz l. 3- st. * K? 0$#. #rvatski zakonodavac tu mogunost nije
iskoristio.
0avezni zakonodavac 8skuptina Cugoslavije< za neka djela propisuje samostalnu kaznu od *,
godina zatvora npr. falsificiranje novca, odavanja dravne tajne itd., ali 0abor $# koji donosi
Krivini zakon 0$# ne koristi tu mogunost i ne propisjue samostalnu kaznu zatvora od *,
godina. E to je ovdje jedino bitno, za l. 3- st. * K?0$# 8ubojstvo< nije propisana samostalna
kazna zatvora od *, godina.
Period od 22. prosinca 1990.g. do 28. veljace 1991.g. je za g. Perkovica najpovoljniji
period za bazu za izracun zastare, a kad se zakon mijenjao, valja primjeniti najblazi
zakon za pocinitelja. Najblazi zakon je upravo zakon koji je vrijedio od 22.12.1990.-
28.02.1991.g. pa se po njemu racuna zastara, a to je 15 g.
Pravno s'vaanje krivinog odjela 60# od *&.,*..++*.g. prvostupanjski sud pogreno
spominje u kontekstu tvrdnje da je ukidanjem smrtne kazne ostala egzistirati kazna zatvora od
*, godina.
4aj pravni stav donesen je vezano za obveznu obranu i to nakon to je novelom K? od
*/.,*..++..g. uvedena kazna zatvora od *, godina, i nije u nikakvoj vezi sa ovom
problematikom.
Djelo je izvreno .+/3.g., najpovoljniji zakon je onaj od **. prosinca .++,.g. ( *,. veljale
.++..g. kad je bila predvi%ena maksimalna kazna od .- godina.
U smislu l. +- st. . t. * K? 0$# zastara nastupa .-.g. od izvrenja djela. Pojam apsolutne ili
relativne zastare postaje vaan ako je dolo do prekidanja tijeka zastare, to ovdje nije sluaj.
0ve radnje koje je obavljao D5$# donosei dva rjeenja o odbaajima, svode se na
prikupljanje dokumentacije i informativne razgovore, dakle radnje van kaznenog postupka,
koji je u to vrijeme poinjao otvaranjem istrage od strane istranog suca.
U smislu l. *, st. * t. 1 ?P0?M!U ako je prema domaem pravu nastupila zastara kaznenog
progona, sud e odbiti izvrenje !U).
Pitanje da li je nastupila zastara kaznenog progona i da li se onaj za koga je nastupila zastara,
suprotno l. *, st. * t. 1 ?P0!U moe izruiti, predstavlja naelno pravno pitanje. 4o pitanje
bi se moglo ticati neodre%enog broja ljudi, tj. svi' oni' koji bi se mogli nai u situaciji u kojoj
se naao podnositelj.
*2
Primjena pobijani' rjeenja irom otvara vrata pravnoj nesigurnosti, nepredvidljivosti i
neizvjesnosti unutar zatienog prostora osobne slobode pojedinca.
Kad bi ovakva rjeenja prola, tu bi prestala vladavina prava, a poela vladavina sudaca.
0matramo da Hupanijski sud u ?agrebu i 6r'ovni sud $epublike #rvatske nisu primijenili
kazneni zakon koji je propisivao najblazu kaznu, a time ujedno i najkraci rok zastare za
inkriminirano kazneno djelo te da su time povrijedili ustavno pravo zajamceno
cl.31.st.1. Ustava Republike Hrvatske.
Povreda cl. 6 Konvencije u postupku pred njemackim sudom
Do samog u'idbenog naloga je dolo krenjem ljudski' prava Cosipa Perkovia i suprotno l.
.1 st. * ?P0"!U.
?a Cosipom Perkoviem je izdana tjeralica, a kasnije i u'idbeni nalog, premda on nikada nije
dobio poziv da se u svojstvu okrivljenika pojavi pred policijskim ili pravosudnim organima.
)jemaki policijski ili pravosudni organi nikada nisu kontaktirali 'rvatsko 7inistarstvo
pravosu%a u pokuaju stupanja u kontakt sa Cosipom Perkoviem.
Ezdali su najprije tjeralicu, a onda u'idbeni nalog usprkos izostanku propisani' aktivnosti i
usprkos injenici da su cijelo vrijeme znali da Cosip Perkovi ivi uvijek u svojoj kui. ?nali
su adresu i znali su da se ne krije. 4o je vidljivo iz poziva kojim su traili da se saslua kao
svjedok i koji su stizali na kunu adresu i direktno iz )jemake preko pote i na nain da i' je
nepoznata osoba ubacila u potanski sandui Cosipa Perkovia.
Pa ak kad je nadlenim tuiocima direktno i odvjetnik g. Perkovia na sastanku u 7unc'enu
*,. travnja *,.3.g. usmeno, a onda i pismeno 8vidi prilog< predloio da putem D5$#;a i
7UP;a $# sasluaju g. Perkovia, to su odbili =jer se ne osjeaju sigurno u #rvatskoj>. ?a
manje od etiri mjeseca #rvatska je postala lanica !U.
0lijedom navedenog, a obzirom na tekst 5kvirne odluke izriito ne propisuje krenje ljudski'
prava kao razlog za odbijanje izvrenja europskog u'idbenog naloga, postavlja se pitanje da li
pravosudna tijela drava lanica !uropske unije mogu odbiti izvrenje europskog u'idbenog
naloga zbog krenja ljudski' prava. 0 obzirom na obveze potivanja ljudski' prava i sloboda
propisani' nacionalnim pravima drava lanica i me%unarodnim ugovorima ima po pravnoj
snazi prednost pred odredbama 5kvirne odluke, za zakljuiti je da su nadlena pravosudna
tijela drava lanica odbvezna odbiti izvrenje europskog u'idbenog naloga zbog krenja
ljudski' prava, a Ustavni sud ako su to ujedno i temeljna Ustavna prava.
5sim toga, i #rvatska e biti odgovorna ako g. Perkovi u 0$ )jemakoj nebi imao pravino
su%enje.
Pred 6r'ovnim pokrajinskim sudom u 7unc'enu, $epublika )jemaka, sudilo se 'rvatskom
dravljaninu Krunoslavu Pratesu, koji je i pravomono osu%en na doivotnu kaznu zatvora
zbog pomaganja u ubojstvu 0tjepana Uurekovia .+/3.g.
*-
4aj postupak je bio temelj za izdavanje, najprije tjeralice, a onda i ovog !uropskog u'idbenog
naloga za Cosipa Perkovia. "ijela presuda sutinski je temeljena na lanom iskazu biveg
suradnika Cugoslavenske slube sigurnosti 80D0 $0UP;a #rvatske< i oigledno suradnika
odgovarajue njemake slube sigurnosti 6inka 0indiia.
0matramo da je organizirano lano svjedoenje 6inka 0indiia da bi se =spasila> optunica.
Da su nai zakljuci toni proizlazi i iz $jeenja o provo%enju istrage protiv 6inka 0indiia
5D5 $ijeka E0;D5;3/9.3 od *,. prosinca *,.3.g.
4im rjeenjem utvr%uje se osnovana sumnja da je 6inko 0indii svojim svjedoenjem
*,,/.g. u 7unc'enu na su%enju Krunoslavu Pratesu poinio dva kaznena djela protiv
pravosu%a i toB davanje lanog iskaza iz l. 3,3 st. . i 3 K?;a i lano prijavljivanje iz l. 3,*
st. . K?;a.
U prilogu smo ve ranije 60# dostavili presliku autoriziranog intervju suca Fernd von
#eintsc'el;#einegg u Cutarnjem listu od ,-. i ,&.,..*,.2.g. koji priznaje da je prekinuo
postupak jer tuilac nije imao dovoljno dokaza, da bi tada oslobodio Pratesa i da je presudu
bazirano na iskazu 6inka 0indiia.
4ako%er smo 60# dostavili presliku intervjua vjetaka koji je i na sudu i u intervjuu
zanegirao realnost postojanja super tajne slube o kojoj zna samo 6inko 0indii.
)a kraju vam dostavljam presliku izjave 6inka 0indiia kojima on povlai svoje iskaze i
objanjava kako i zato je dao lani iskaz.
6inko 0indii doslovno je izjavioB
=... kojom potvr%ujem, da je moj iskaz dan uz ogromne prijetnje u potpunosti po uputama
osoba iz njemaki' vlasti, dakle ista la, prvenstveno naruena po preciznim uputama od
straneB
,.. Fundesstaatsan@altsc'aft Karlsru'e,
,*. FaKerisc'er Qandeskriminalamt 7unc'en,
,3. Fundesamt fur 6erfassungssc'utz Koln,
,2. Fundesnac'ric'ten Dienst Ferlin,
te sam tako lano teretio slijedee osobeB
,.. Krunoslava Pratesa,
,*. Cosipa Perkovia,
,3. ?dravka 7ustaa,
te da je moj iskaz pred sudom u 7unc'enu a opisan ovdje, u pogledu svega izreenog, nita
drugo nego ista la.>
0vemu ovome treba pridodati i iskaz samog Cosipa Perkovia, dugogodinjeg efa tajni'
slubi Cugoslavije i svakako dobrog poznavatelja javni' slubi.
5n je u svom obraanju sudu naveo da izraava svoju bojazan o nainu sasluanja kao biveg
pripadnika slube i to za daleko iri dijapazon pitanja od samog konkretnog sluaja.
4o su razlozi zato mi tvrdimo da ni Cosip Perkovi nebi imao pravedno su%enje u )jemakoj
i to upravo razine =flagratnu uskratu pravinog su%enja> kakvu definira sud u predmetu
D'orugeze protiv Lvedske 8presuda, *1. listopada *,..., za'tjev br. 31,1-9,+, :: ..2;..-<.
*&
Povreda clanka 6.1. u vezi cl. 5 Konvencije kroz pravo na posteno sudenje (u RH)
Eako u ovoj fazi ne moemo govoriti o krivnji podnositelja, obzirom da se ovdje raspravlja o
doputanju odnosno nedoputanju njegovog izruenja, to ujedno znai i oduzimanje slobode,
podnositelj smatra da je u medijima, od strane eminentni' osoba, prije svega politiara, ve
odlueno o tome da se Cosipa Perkovia treba izruiti $epublici )jemakoj, a time i liiti
slobode, te da je takva slika koja je poslana javnosti utjecala na odluku prvostupanjskog i
drugostupanjskog suda o tome da izvrenje !U);a treba dopustiti. Donoenje odluke o
izruenju postalo je dominantno poeljni oblik ponaanja u drutvu.
U prilog tome dostavlja se pregled pisanja samo vei' tiskovina koji su prije donoenja
pobijani' odluka govorili o potrebi izruenja podnositelja.
Ootovo da i nije bilo istaknute osobe iz politikog ivota #rvatske tko se nije oitovao o
potrebi izruenja Cosipa Perkovia njemakom sudu.
Kao najjoitiji javni istupi gdje se trailo ili podravalo za'tjev za izruenje Cosipa Perkovia
)jemakoj treba istaknutiB
; 6iviane $eding, !U povjerenica za ljudska prava i pravosu%e 8prilog pismo
6iviane $eding<
; 4omislav Karamarko, predsjednik #D? u vie navrata
; $ua 4omai, !U parlamentarka
; Evan Luker, zastupnik u 0aboru 8#D?<
; 6ladimir Leks, zastupnik u 0aboru 8#D?<
; 5dvjetnik Prtenjaa
; Davor Evo 0tier, !U parlamentarac
; Davorin 7lakar, zastupnik u 0aboru 8#D?<
; 5dvjetnik 7iljevi
; #0P Dnte 0tarevi ( priopenje stranke
; Evan 4urudi, predsjednik Hupanijskog suda u ?agrebu
; Franko #rvatin, predsjednik 6r'ovnog suda
; Dkademik Davor Krapac, lan Ustavnog suda
; Fernd von #eintsc'el;#einegg, njemaki sudac koji je osudio Pratesa, i
; brojni novinari, komentatori te druge javne osobe
U prilogu dostavljamo elektronski prikaz istupa i dodatni impresivni popis lanaka.
Podnositelj stoga smatra da je uz krenje l.&..., prekren i l.&.* Konvencije, sve u vezi l. -
st. . t. . Konvencije.
V. PRI1EDLOG ZA TUMACEN1E EUROPSKOG PRAVA
Premda smo predloili, 60$# propustio je temeljem l. ./. st. 2 i - ?KP;prekinuti postupak i
uputiti 0udu !uropske Unije za'tjev za tumaenje prava Unije.
*1
60$# u svom rjeenju sasvim pogreno navodiB
=)adalje, prvostupanjsku sud je s pravom odbio =prijedog opreza radi... za upuivanje upita
!uropskom sudu pravde u QuGemburgu>. Pritom se s pravom pozvao na lanak **,. Ugovora
o !uropskoj zajednici prema kojem !uropski sud pravde tumai pravo ?ajednice i Unije
razlono zakljuivi da nacionalno pravo tumae nacionalni sudovi, a ne !uropski sud pravde.
Fudui da se prijedlog za postavljanje pret'odnog pitanja odnosio na tumaenje odredbi
?P0K0;!U kao nacionalnog prava, to je tumaenje pri primjeni tog zakona u iskljuivoj
nadlenosti 'rvatski' sudova.>
U albi sam sasvim precizno naveo da predlaem pribavljanje pravnog stava ( tumaenje l. *
i 2 5kvirne odluke. Kada dobijemo tumaenje 5kvirne odluke !uropskog suda u
QuGemburgu, onda e sud sa veom sigurnou moi protumaiti i na zakon.
0ukladno lanku .11. Ugovora o !uropskoj Uniji, podnositelj smatra da Ustavni sud $# kao
najvii sud odnosno sud protiv ije odluke ne postoji pravni lijek prema nacionalnom pravu,
jest duan zastati sa postupanjem i pitanje koje mu je postavljeno postaviti pred 0udom !U u
Quksemburgu.
)avedena odredba l. .11. Ugovora o !u glasiB
0ud je nadlean odluivati o pret'odnim pitanjima koja se tiuB

8a< tumaenja ovog Ugovora

8b< valjanosti i tumaenja akata institucija ?ajednice i !0F;a

8c< tumaenja statuta tijela osnovani' aktom 6ijea, ako je tim statutima to
predvi%eno.

Dko se takvo pitanje pojavi pred bilo kojim sudom drave lanice, taj sud moe, ako
smatra da je odluka o tom pitanju potrebna da bi mogao donijeti presudu, zatraiti od
0uda da o tome odlui.
Dko se takvo pitanje pojavi u predmetu koji je u tijeku pred sudom neke drave
lanice, protiv iji' odluka prema nacionalnom pravu nema pravnog lijeka, taj je sud
duan uputiti to pitanje 0udu.>
Hupanijski sud u ?agrebu i 60# pogreno tumae pravo iz l. ., i l. *, st. * t. 1 ?P0!U.
5ba sporna lanka nastala su doslovnim unoenjem odredbi 5kvirne odluke i to, u l. ., su
unesene odredbe iz l. *
*. /ljede"e kaznena djela, ako su kanjiva u skladu s pravom drave lanice
koja izdaje u.idbeni nalog, propisanom najviom kaznom zatvora ili
oduzimanjem slobode od najmanje tri godine i ako su utvr6ena pravom drave
koja izdaje u.idbeni nalog, u skladu s odredbama ove ?kvirne odluke i bez
provjere dvostruke kanjivosti djela, predsavljaju razlog za predaju osobe na
temelju europskog u.idbenog nalogaL
;
; ubojstvo, teka tjelesna ozljeda
*/
;
a u l. *, odredbe iz l. 2B
Alanak 9.
(azlozi za mogu"e neizvrenje europskog u.idbenog naloga
!ravosudno tijelo izvrenja moe odbiti izvrenje europskog u.idbenog nalogaL
9. ako je nastupila zastara kaznenog progona ili izvrenja kazne traene osobe,
u skladu s pravom drave lanice izvrenja, a ta kaznena djela ulaze u
nadlenost te drave u skladu s njezinim kaznenim pravom>
U ovom trenutku imamo unutar 60# podjelu jer je jedno vijee zastupalo stav koji i mi
zastupamo, a druga vijea imaju suprotan stav.
Hupanijski sud u ?agrebu ima suprotan stav naem, a Hupanijski sud u 6elikoj Oorici
identian kao mi. Ltovie to rjeenje 8broj K6;!U);.9.2;1 od ,+.,..*,.2.< iz 6elike Oorice
je postalo pravomono.
Dravno odvjetnitvo je uloilo albu i u toj albi iznijelo identian stav kao i obrana g.
Perkovia.
"ijela pravna podjela miljenja nastupila je oko pravnog pitanja da li zastara po pravu drave
izruenja, za kaznena djela koja se nalaze na listi 3* kaznena djela u l. .,, predstavlja
zapreku 8relativnu ili apsolutnu ovisno o nacionalnom zakonu< za izruenje.
5dgovor na to pitanje sadran je u 5kvirnoj odluci 6ijea i to l. * i 2 5kvirne odluke.
Tumacenje cl. 2 i 4 Okvirne odluke ukazuje se kao prethodno pitanje kod odluke o
izrucenju ili neizrucenju 1osipa Perkovica.
Predlazemo slijedeca pitanja koja bi se postavila Europskom Sudu pravde u
Luksemburgu:
1. Da li neispitivanje dvostruke kaznjivosti kod kaznenog djela ubojstva u smislu cl.
2 st. 2 Okvirne odluke obuhvaca i zastaru kaznenog progona ?
2. Da li se zastara kaznenog progona utvrduje po pravu drzave moliteljice ili po
pravu drzave izrucenja ?
Kako je Ustavni sud $# zadnja instanca u $# na koju se moemo obratiti, u sluaju
nereagiranja i nastupile tete, stvara se odgovornost 'rvatske drave za tetu 8viditi c;**29,.
sluaj KVbler<.
0kreem panju na informativnu uputu o pokretanju pret'odnog postupka od strane
nacionalni' sudova 8*,,+9c *+19,.< t. .* koja, izme%u ostalog, sadri i slijedei navodB
=7e%utim, sudovi protiv iji' odluka u nacionalnom pravu nema pravnog lijeka u pravilu
moraju postaviti takva pitanja !uropskom sudu, osim ako je !uropski sud ve odluio o tom
pravnom pitanju 8a nema novog konteksta koji stvara ozbiljnu sumnju moe li se u
konkretnom sluaju primijeniti ta sudska praksa< i osim ako je ispravno tumaenje pravnog
pravila u pitanju oito.> 8www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Informativna_uputa.docx)
U takvoj situaciji predlaem da od !uropskog suda u pravde u Quksemburgu zatraite
autentino tumaenje europskog prava tj. 5kvirne odluke i to l. * i 2.
*+
VI. ODGODA OVRHE / IZVRSEN1A OSPRAVANIH ODLUKA
Temeljem cl. 67 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH predlazemo donosenje odluke
kojom se odgada izvrsenje odluka :
- Zupanijskog suda u Zagrebu broj KV-EUN-2/14 datum 08.01.2014.g.
; Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kz-eun 2/14- 5 datum 21.01.2014.g.
do donosenja meritorne odluke Ustavnog suda.
Mlanak &1. Ustavnog zakona o ustavnom sudu glasiB
Ustavna tuba, u pravilu, ne sprjeava primjenu osporavanoga akta.
&*5 #a prijedlog podnositelja ustavne tube Ustavni sud moe odgoditi ovr.u do donoenja
odluke, ako bi ovr.a prouzroila podnositelju tube tetu koja bi se teko mogla popraviti, a
odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se odgodom nanijela nekome ve"a teta.
Podnositelj smatra da bi izvrsenjem ospravanih rjesenja za 1osipa Perkovica nastupila
nenadoknadiva steta.
Naime, ako bi 1osip Perkovic bio izrucen temeljem rjesenja cija se ustavnost ispituje,
njemacka strana ga zasigurno ne bi vratila i bez obzira na moguce, za 1osipa Perkovica
pozitivno rjesenje Ustavnog suda, steta za njega bi nastupila u vidu kaznenog postupka
sa svim mogucim posljedicama koje iz toga proizlaze.
Bez ove odgode izvrsenja ova ustavna tuzba bi imala samo deklaratorno znacenje i
izgubila bi svoju svrhu.
5dgoda po l. &1 st. * je privremenog karaktera i ona ovr'u odga%a samo do vremena dok
U0$# ne odlui o osnovanosti ustavne tube.
Pitanje malog broj odluka po !U) doneseni' u predmetima u $#, ukupno svega .3 odluka
60$# su prije osporavane 8nedovoljno da bi se moglo govoriti da se radi o =dobro utvr%enoj
praksi><, s time da su odluke kontradiktorne, kontorverze prisutne u pravnoj teoriji oko onog
to se treba propitivati kod kataloki' kazneni' djela 83*< djela i pitanja zastare, mali broj
teorijski radova na temu !U) objavljeni' u $#, to upuuje na nunost da U0$# proui
praksa !"#$ te 0uda pravde u Quksemburgu, injenica da je 6lada najavila da e zatraiti
autentino tumaenje ?akona, ukazuju da odgoda nije protivna javnom interesu ve da je u
interesu $# da se odgodi predaja po !U) dok U0$# ne donese odluku o za'tjevu povodom
tube.
Cedino je 0abor ovlaten da na temelju l. /, Ustava $# i l ..& Poslovnika #rvatskog sabora
8)) &9,*, proieni tekst< donosi vjerodostojno tumaenje spornog ?akona o pravosudnoj
suradnji, a prema odluci U0$#;E;.+339*,,2 i U;E;&39*,,- od ,*. veljae *,.,.g. Ustavni sud
moe preispitivati ustavnost tog vjerodostojnog tumaenja po za'tjevu nekog suda, ali ga nne
moe dati umjesto sabora.
Da bi U0$# mogao ustavnu tubu rijeiti u konkretnom sluaju za to mu treba vrijeme, a za
to vrijeme nije protivno javnom interesu da se Cosip Perkovi ne preda temeljem !U), ve
3,
dapae u javnom interesu je da bude tu jer bi u protivnom za njega nastupila nepopravljiva
teta, bio bi predan )jemakoj i protiv njega bi poeo kazneni postupak.
5vdje treba ukazati na Deklaraciju iz Ezmira iz *,...g. u kojoj je istaknuta vanost daB
=Drave stranke osiguraju domaa pravna sredstva, gdje je to potrebno i s odgodnim uinkom,
koja moraju biti djelotvorna i pravedna i koja moraju osigurati stvarno i pravodobno
ispitivanje pitanja rizika u skladu s Konvencijom i u svjetlu sudske prakse !uropskog suda.
Slijedom iznesenog prijedloga o privremenom mjeri predlazemo slijedece
R1ESEN1E
na temelju cl. 67 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (NN broj
99/99, 29/02 i 49/02- procisceni tekst) do donosenja konacne odluke Ustavnog suda RH
povodom ove ustavne tuzbe, privremeno se odgada izvrsenje rjesenja
; Zupanijskog suda u Zagrebu br. Kv-Eun-2/14 od 08.01.2014.g.
; Vrhovnog suda RH broj Kz-eun 2/14-5 od 17. sijecnja 2014.g.
U konanici svega izloenog podnositelj ustavne tube predlae Ustavnom sudu $#, da
nakon provedenog postupka, donese slijedeu
5DQUKU
VII. Ustavna tuzba se usvaja
VIII. Ukida se:
( Rjesenje Zupanijskog suda u Zagrebu broj KV-EUN-2/14 od 08. sijecnja 2014.g.
( Rjesenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Kz-eun 2/14-5 od 17. sijecnja
2014.g.
Cosip Perkovi
zastupan po
U ?agrebu, **. sijenja *,.2.g.
PriloziB
.. posebna punomo
*. dvije preslike ustavne tube
3. * sudska rjeenja u izvorniku
3.
2. Ezjava 6inka 0indiia
-. $jeenje Hupanijskog suda u 6elikoj Oorici br. Kv;eun;.9.2
&. Pismo 6iviane $eding
1. Poziv suda u 7unc'enu C. Perkoviu u svojstvu svjedoka
/. Pregled pisani' medija ( elektronski.
3*