METODIKA PREDKOLSKOG ODGOJA 2.

1. Djeji vrti zajednica koja ui 2. Mjeovite odgojne sku ine !. P"eventivni i #$titni "og"$%i 4. Humanistiki usmjeren razvojni kurikul osnovne znaajke su proli na MPO 1 &. '(oge odg$j$te(j$ ). Tijek odgojno o*"$#ovnog "o+es$ a. Metode podruja ovo je ponavljanje od MPO 1 *. ,i(j- #$d$+i +. .$/e($

0. DJE1JI 2RTI3 4 5AJED.I,A KOJA '1I 6 ovo je on$v(j$nje i# MPO 0 D!"#!$ %&'$( ) predkolska ustanova u kojoj se provode or*anizirani o+lici izvano+iteljsko* od*ojno o+razovno* rada nje*e i skr+i o djeci predkolske do+. %rti je kompleksan sustav u kojem se ni jedan dio ne mo,e opisati tumaiti ni razumijeti +ez povezanosti sa svim ostalim djelovima. 2"ti7 je 89ivi o"g$ni#$%: -.trozzi. /00/.1 koji 9ivi i "$#vij$ se st$(no% inte"$k+ijo% dje+e i od"$s(i; te %$te"ij$(nog < "osto"%$te"ij$(i- $"te=$kti >i ne%$te"ij(nog <dnevni "it$%- "itu$(i- odnosi- ko%unik$+ij$> ok"u9enj$. .vaki vrti oso+it je i *radi sukonstruira vlastitu kulturu koja je nu,no povezana sa irim drutvenim kontekstom. %&'$( je mjesto) kvalitetno* ,ivljenja ravnopravno* sudjelovanja i zajedniko* uenja djece i odrasli2. Peda*oka praksa je temeljena na vrijednostima s(o*ode i uv$9$v$nj$ sv$kog ojedin+$ -dijete odrasli1. 3 ustanovama rano* i predkolsko* od*oja nje*uje se pristup u kojem od*ajatelj nije isporuitelj statini2 znanja ne*o or*anizator uvjeta u kojima se djeca osposo+ljavaju za iz*ra4ivanje i or*aniziranje vlastiti2 znanja i upravljanje procesom vlastito* uenja.

Od*ajatelj -i ostali im+enici procesa1 stvaraju cjelinu uvjeta za kvalitetno ,ivljenje od*oj i uenje djeteta -kontekst ustanove1 a to se odnosi na) 1. kvalitetu odnosa i interakcija od*ajatelja s djecom /. kvalitetu komunikacije djece me4uso+no 5. kvalitetu interakcija djeteta sa sadr,ajima uenja &ani i predkolski od*oj i o+razovanje je poetna razina od*oja io+razovanja. 'emeljna u(og$ predkolsko*a od*oja i o+razovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove oso+nosti doprinos kvaliteti nje*ova odrastanja i posredno kvaliteti nje*ova o+iteljsko*a ,ivota. Sv";$ je predkolsko*a od*oja i o+razovanja osi*urati takve uvjete koji jame razvoj svi2 sposo+nosti svako*a djeteta te osi*uravaju jednake mo*unosti svoj djeci.

2. ODGOJ.E SK'PI.E su skupine djece predkolske do+i koje unutar pojedino* vrtia 6unkcioniraju kao zase+ne cjeline ali su interaktivno povezane sa svim dru*im djelovima vrtia - dru*im od*ojnim *rupama i zaposlenicima1. 7ormiraju se temeljem) $nstitucionalno* ciklusa ) o !aslice ) - od 8 mjeseci do navrene 1. *odine 19 od navrene 1. do 5.*odine ,ivota

o %rtike skupine )od navrene 5 *odine -oni koji su 5 *odine navrili do 1.0: tekue *oine1 pa do polaska u kolu Podjela na mla4e; srednje starije od*ojne skupine se naputa

.uvremena peda*oka praksa preporua %jeovite odgojne sku ine koje omo*uuju interakcije me4u djecom razliite kronoloke do+i potiu interaktivno uenje razvoj socijalne kompetencije i skr+ni2 navika. Osnovni +i(j zato se or*aniziraju skupine u kojima +orave djeca razliite do+i je da se rad or*anizira na nain na koji djeca naj+olje ue. ' do*no ujedn$/eni% sku in$%$ pretpostavlja se da postoji prosjeno dijete odre4ene do+i za koje* je i pro*ram kao takav napravljen. Pro+lem je u tome to takvo prosjeno dijete zapravo ne postoji i pro*ram koji djeluje savreno na papiru u stvarnosti se teko realizira te mo,e izazivati i otpor prema +oravku u vrtiu. <ekadanja praksa u vrtiima poticala je uenje slino uenju u kolama od*ojitelj odre4uje djeci to i kako e raditi potiui jedno rjeenje kao naj+olje. 3 do+no jedinstvenim skupinama najee se pro*ram nudi cijeloj skupini djece i prvenstveni zadatak od*ojitelja je provo4enje pro*rama. <o znanstvene spoznaje razvojne i ko*nitivne psi2olo*ije dokazale su da djeca do = *od ,ivota naj+olje ue kom+inirano od djece i odrasle oso+e. 3spjenije ue kad su im zaposlene ruke i kad im se pru,a konkretno iskustvo kroz +o*atstvo materijala i poticaja. 3 mjeovitim skupinama pro*ram se prila*o4ava djetetu a tek onda z+irno i skupini.

Od*ojitelji potuju tipini razvojni ciklus djeteta -do+nu primjerenost1 ali isto tako potuju svako dijete kao individu. Mjeovite skupine prila*o4ene su svoj djeci razvijaju klimu u kojoj su djeca vie uz+u4ena motiviranija ,eljna preuzimanja intelektualno* rizika i spremnija doi u vrti. >.kupine u kojoj djeca +rinu jedna za dru*u ue jedni dru*e ue jedni od dru*i2 jaaju djeje samopoimanje jer svako dijete mo,e doprinjeti skupini na svoj nain.? -@u+an /00A1 .tudije koje se +ave uspjesima djece u mjeovitim skupinama navodi da su ta djeca uspjenija u akademskim vjetinama imaju jae samopouzdanje +olje razvijene socijalne vjetine te +olji odnos prema vrtiu a kasnije i koli. &ad u takvim skupinama prila*o4en je djeci koja su dola sa razliitim iskustvom i sposo+nostima. &ad se or*anizira u manjim skupinama a od*ojiteljeva je ulo*a da planira i priprema aktivnosti djece u radu i2 potie na timsko uenje uenje jedni2 od dru*i2 potie i2 na zajedniki rad sa uva,avanjem individualnosti svako* od nji2. .vatko u skupini ima svoju ulo*u dijete istovremeno ima priliku uiti poduavati sluati praktino raditi...

3lo*a svako* djeteta u skupini jednako je vrijedna. &azvoj djeteta ne procijenjuje se u spored+i s dru*ima vec se svako dijete prati i potie prema individualnim sposo+nostima i mo*unostima. Mjeovite skupine predstavljaju prirodni poli*on za uenje emocionalni2 i drutveni2 vjetina za koje se sve vie pokazuje da su u realnom ,ivotu va,nije ne*o puko poznavanje injenica.

!. PROGRAM PRE2E.TI2.I? I 5ATIT.I? MJERA ima za +i(j optimalnu zatitu djece i si*uran +oravka djece u djejem vrtiu. 5AKO.SKE OS.O2E) Bakon o predkolskom od*oju C D$H &H O+iteljski zakon E&H Fonvencija o pravima djece ; 3< <acionalno* pro*rama od*oja i o+razovanja za ljudska prava E &H Protokola o postupanju u sluaju o+iteljsko* nasiljaE &H <acionalno* pro*rama djelovanja za djecu i mladeE &H

.OSITELJ PROGRAMA) svi zaposlenici djeje* vrtia ) od*ajatelji i dru*e odrasle oso+e od*ovorni su za stvaranje si*urno* okru,enja me4utim od*ovorni su i za pouavanje djeteta
5

kako +i se samo mo*lo po+rinuti za oso+nu si*urnost. G roditelji kao suradnici u od*ojno o+razovnom procesu o+vezatni su se pridr,avati i provoditi PP AKTI2.OSTI ' OST2ARI2A.J' PROGRAMA @ 1. &azmotriti mo*ue izvore opasnosti i osi*urati mjere ouvanja si*urnosti djece. /. 3poznati sve djelatnike vrtia sa protokolima postupanja u rizinim situacijama 5. Omo*uiti mjere za provo4enje pro*rama -te2nike i ostale preduvjete1 4. $n6ormirati roditelje o sadr,aju protokola. H. Pratiti provo4enje pro*rama i po potre+i *a unaprje4ivati i mijenjati. AKTI2.OSTI ' OD.OS' .A 'STA.O2' I 5APOSLE.IKE@ I <adzor oso+a koje ulaze u vrti I <adzor djece u unutranjim i vanjskim prostorima vrtia I Dodatne mjere opreza kod or*anizirano* +oravka djece izvan vrtia -odlazak na izlete etnje razliite rekreativne pro*rame posjete kazalita J1 I &azvijanje o+lika ponaanja odrasli2 koji e +iti model djeci u usvajanju navika ponaanja u interesu si*urnosti. I Postupanja u sluaju povrede djeteta -plan pru,anja prve pomoi 2itni sl I &azvijanje vjetina kvalitetne komunikacije s djecom kao +itno* 6aktora prevencije I 'imsko razmatranje pro+lema razvijanja samozatitni2 vjetina kod djece AKTI2.OSTI ' OD.OS' .A RODITELJE@ I Edu+i"$nje "odite(j$ i jaanje svijesti roditelja o nji2ovoj ulozi u razvijanju navika

si*urno* ponaanja kod djece. I In=o"%i"$nje "odite(j$ o nainima preventivno* djelovanja i nainima na koje mo*u utjecati na svoje dijete) ukazivanje na izvore opasnosti -opasni predmeti nepo,eljna ponaanja nepoznate oso+e1 i naini rea*iranja na uoene potencijalne opasnosti I Dogovo"iti "$vi($ on$$nj$ i %eAuso*nog in=o"%i"$nj$ "odite(j$ B odg$j$te(j$

-o+avezno* javljanja od*ojitelju kod dovo4enja i odvo4enja djeteta9 javljanje promjene +rojeva tele6ona adrese i sl. roditelja i dru*i2 oso+a koje se +rinu o djetetu9 in6ormiranje o zdravstvenom statusu djeteta i sl.1.

I Su"$dnj$ "odite(j$ s od*ojno;o+razovnim djelatnicima kod identi6ikacije speci6ini2 potre+a djeteta pose+no oni2 koje su u*ro,avajue za si*urnost djetetaCdjece. AKTI2.OSTI I 5ADA,I ' OD.OS' .A DJE,'@ I 'k$#iv$nj$ n$ o $snosti -za se+e i dru*e1 u unutarnjim i vanjskim prostorima vrtia -po*otovo na i*ralitu1 u prometu o+iteljskom domu i sl.. I '/enje st"$tegij$ i n$/in$ suo/$v$nj$ s oten+ij$(no o $sni% situ$+ij$%$ -naroito kod zlostavljanja1. I '/enje o9e(jni; sigu"ni; on$$nj$ u v"ti7u -npr. kako se ljuljamo penjemo silazimo niz stepenice i sl.1 i kod or*anizirani2 odlazaka izvan vrtia -izleti posjete rekreativni pro*rami1. C P"oi"iv$nje #n$nj$ i u/enje vjetin$ v$9ni; #$ o/uv$nje v($stitog #d"$v(j$ -pravilna pre2rana ; prevencija pretilosti va,nost +avljenja sportom kvalitetno zadovoljavanje potre+e za odmorom i snom i sl.1. I R$#vij$nje odgovo"nosti kroz raz*ovor i*ru i*ranje ulo*a pravila u skupini itd. I Re$gi"$nj$ n$ on$$nj$ dje+e i od"$s(i; koji u*ro,avaju vlastitu si*urnost si*urnost dru*i2 ili imovine.

OP3E ODRED.I,E PROGRAMA@ prijedlo* postupaka i mjera u) $> oten+ijon$(no k"i#ni%6st"esni% situ$+ij$%$ kod preuzimanja i predaje djeteta roditelju -dolazak odlazak djeteta1 a1 3pozoriti roditeljaC skr+nika da dijete predaje iskljuivo od*ojitelju i preuzima *a od nje*a +1 dijete u vrti dovodi i mo,e preuzeti i dru*a od roditelja is$no% i#j$vo% o uno%o7en$ uno(jetn$ oso*$ do etiri punoljetne oso+e-osim roditelja1 c 1 Dijete predkolske do+i <" .M$!" samo ni dolaziti ni odlaziti iz vrtia - +ez o+zira na miljenje roditelja1

d1 Dijete se <" smije predati oso+i u vidno alko2oliziranom stanju ve kontaktirati -dru*o*1 roditelja i Cili ravnatelja koji e o tome o+avijestiti @entar za socijalni rad. Ba svaku sumnju da je oso+a koja preuzima dijete u alko2oliziranom stanju kontaktirati -dru*o*1 roditelja 9 prijaviti ravnatelju pa @entru za socijalnu skr+ e1 Bakljuivati vrata poslije KKK sati EBa svaki sumnjivi tra* o povredi djeteta uoen pri dolasku djeteta pitati roditelje to se do*odilo i to zapisati a naknadno uoeni za+ilje,iti u dnevnik rada. 3 sluaju sumnje na zlostavljanje djeteta o+avijestiti ravnatelja i .&.. E Od*ojitelj ne smije dozvoliti da se dru*e odrasle oso+e o+raaju djetetu u skupini u smislu rjeavanja suko+a 3 vrti smiju dolaziti u posjete i s djecom +oraviti samo ovlatene oso+e) roditelji i skr+nici9 -vanjski1 struni suradnici 9 struni zaposlenici i od*ajatelji pripravnici i oso+e koje su trenutno odlukom od*ajatelja ukljuene u proces. 3koliko nisu ukljueni u proces u vrtiu +orave to krae. Ba sve dru*e oso+e o+vezatna su*lasnost ravnatelja. Od*ajatelj od*ovara za skupinu +ez o+zira na dru*e oso+e koje su ukljuene u rad -pripravnik voditelj pose+no* pro*rama struni suradnik1 kod +oravka djece u dvoritu etnjama izleti ) +oraviti u o*ra4enim prostorima9 +oravak uskladiti s vremenskim prilikama C iz+je*avati +oravak vani po jakom suncu9 izlazak izvan kru*a vrtia uz najmanje / punoljetne oso+e9 iz+je*avati kretanje uz prometne ulice9 pre*ledati povrinu na kojoj +orave djeca i ukloniti sve sumnjive i opasne predmete izleti ) tra,iti P$.L<3 su*lasnost roditelja9 odlaziti samo na si*urne pret2odno provjerena odredita9 za cjelodnevne izlete o+vezatno ukljuiti roditelje C skr+nike9 zdravstveni voditelj o+avlja trija,u P&$!" polaska na izlet javne mani6estacije ) or*aniziraju se u pravilu izvan neposredno* radno* vremena. Odluku o tome donosi Od*ajateljsko vijea. Djecu dovode roditelji C skr+nici i tako potvr4uju su*lasnost za sudjelovanje. Mani6estacije se odvijaju u prostoru koji je dostatno o*ra4en i osi*uran - .portski centar dvorana1 a u suprotnom iskljuivo u pratnji roditelja Cskr+nika. Potre+no je osi*urati dovoljan +roj odrasli2 kao pratnja 9 o+avijestiti policiju -re*ulacija prometa1

 pri +oravku odrasli2 oso+a u i oko o+jekata vrtia u situacijama kod razvoda roditelja i u*ro,ene si*urnosti djeteta uvjetovane psi2o6izikim stanjem roditelja u sluaju smrti ili te,e +olesti u neposrednom okru,ju djeteta kod sumnji u postojanje krizneCstresne situacije u o+itelji -alko2olizam ovisnost nasilje1 kod zamijeene pose+ne potre+e djeteta sumnja u odstupanja u razvoju +1 k"i#ni% inte"ven+ij$%$ .ituacija u kojoj je netko +io neposredno -,ivotno1 u*ro,en -dijete ili zaposlenik1. .umnje ili mo*unosti narueni2 uvjeta +oravka -trovanje zaraza epidemija1 <esree u kojoj je netko oz+iljno povrije4en -dijete ili zaposlenik1 .tradavanja sa smrtnim posljedicama Fatastro6a u kojoj je dolo do teta vei2 razmjera i Cili vei2 *u+itaka poslije e*a se javljaju traumatske reakcije -intenzivni stra2 nemo*unost koncentracije...1 s kojom se sudionici iCili oteeni ne mo*u samostalno nositi c1 #$tit$ i on$$nj$ #$ os(enik$ u oten+ij$(no st"esni% situ$+ij$%$ Me4uljudski odnosi .uradnja s roditeljima 3vjeti rada Ponaanja djece $zvori opasnosti koje +itno utjeu na si*urnost +oravka djece u vrtiu i neposrednom okru,ju a svakodnevno se tre+aju provjeravati ) sitni predmeti -novii pri+adae kotaii ku*lice kljuii1 ; za djecu mla4u od tri *odine slatkii -tvrdi +om+oni ,vakae *ume i potencijalni aler*eni1 najlon;vreice vrpce trake u,ad *umeni tre*eri za djecu mla4u od tri *odine ,ivotinje unos namirnica nekontrolirano* porijekla unos 2lapila olovni2 +oja lakova otapala lu,ina pesticidiJ
9

 Odg$j$te(j .E SMIJE dje+i d$v$ti (ijekove osi% u i#ni%ni% situ$+ij$%$ <dij$*etes$(e"gije> u# is$nu ov($st (ije/nik$MMM

d> ostu +i i %etode dje(ov$nj$ u sv";u ove7$nj$ sigu"nosti dje+e @od*ojitelj pre*ledava prostor u kojem +orave djeca u svr2u si*urnosti u sluaju uoavanja nedostataka i Cili izvora opasnosti o+avjetava od*ovorne oso+e - Nod*ovorni od*ojitelj N ravnatelj1 d> STAL.E PRE2E.TI2.E MJERE P&$ ukljuivanju djeteta u vrti za2tijevati Potvrdu o o+avljenom sistematskom zdravstvenom pre*ledu predkolsko* djeteta 3koliko je dijete +ilo odsutno iz vrtia z+o* +olesti roditelj je tra,iti potvrdu lijenika o zdravstvenom pre*ledu djeteta O*raniiti kretanje nepoznati2 oso+a po vrtiu Od roditelja zatra,iti sve dostupne +rojeve tele6ona koji se u sluaju potre+e mo*u kontaktirati -evidentirati izmjene1 3 so+i dnevno* +oravka na vidnom mjestu dr,ati imenike i podatke o djeci 3 sluaju postojanja situacija neposredno opasni2 za djecu -aler*ije1 i Cili ako u skupini postoji dijete s pose+nim potre+ama imati o tome istaknutu pisanu o+avijest koja je dostupna zaposlenicima ali ne i dru*ima -roditeljima1 E . roditeljem skr+nikom pred poetak peda*oke *odine 3stanova je o+vezatna sklopiti u*ovor o me4uso+nim pravima i o+vezama PROGRAM AKTI2.OSTI SAMOO1'2A.JA DJE,E odnosi se na razvijanje navika i praktini2 vjetina. ,i(j je potaknuti osvjeivanje ljudski2 prava ali i o+veza i od*ovornosti koji iz to*a proizlaze. Djecu predkolske do+i potie se na razumijevanje i potivanje inte*riteta oso+itosti i razliitosti svako* pojedinca te pri2vaanje i potivanje razliitosti drutveni2 zajednica. 3 okviru redovni2 sadr,aja oso+ito poticati razvoj socijalni2 vjetina i navika. 3 pro*ram ukljuiti roditelje Cskr+nike educirati i2 i uskla4ivati od*ojna djelovanja.

10

&azvijati komunikacijske vjetine i uiti te2nike pre*ovaranja i nenasilno* rjeavanja pro+lemski2 situacije poticati samokontrolu.

POTE.,IJAL.O STRES.E SIT'A,IJE 5AMJE.E ODGOJITELJA@ upoznati korisnike s zamjenama i uspostaviti kontakt ) s roditeljima -pri prijemu djece1 i s djecom -predstavljanje i upoznavanje19 saznati to vie podataka o djeci9 upoznati i potivati do*ovorna ponaanja *rupe9 <" rjeavati situacije koje trpe od*odu9 <" izra,avati nezadovoljstvo ili nesla*anje s postupcima odsutno* od*ojitelja .ESTA.AK ST2ARI ) upozoriti korisnike da vrti skr+i primarno o djeci a ne stvarima9 da <" donose vrijedne stvari9 od*ojitelj <$!" policajac <" poduzima privatne istra*e i <" nadokna4uje tetu.
11

RODITELJ .IJE DOAO PO DIJETE@ pokuati uspostaviti kontakt s roditeljem putem tele6ona i Cili pokuati uspostaviti kontakt s oso+om koju je roditelj naveo da mo,e doi po dijete. Lko kontakt s roditeljem nije ostvaren ili je od+io doi po dijete o+avijestiti ravnatelja ili .&. nakon pola sata o+avijestiti policiju. Od*ojitelj je o+vezatan ostati uz dijete i <" naputati o+jekt . Po preuzimanju djeteta o+avezno napisati izjavu. Fada dijete u iznimnim sluajevima preuzme oso+a koja nije pose+no pisano ovlatena ali je roditelj kontaktiran provjeriti oso+nu dokumentaciju. DIJETE PODJEGLO I5 2RTI3A @ zatra,iti pomo svi2 odrasli2 oso+a koja se nalazi u vrtiu9 osi*urati tko e ostati s ostalom djecom 9 pre*ledati prostor oko vrtia9 pretra,iti prostore u vrtiu9 o+avijestiti ravnatelja;.&.9 kontaktirati roditelje9 kontaktirati @entar za o+avjeivanje 11/ E9 o(i+iju u d$(jnje% ostu ku $ko se dijete ne n$Ae ; uz pristanak roditelja o+avijest medijima9 +ez pisane su*lasnosti roditelja ne davati u javnost podatke o djetetu -ime djeteta1. Po zavretku krizne situacije provodi se raz*ovor sa sudionicima do*a4aja O5LJEDA DJETETA $>($k$ o#(jed$ ;sanirati ozljedu na licu mjesta ;pratiti ponaanje djeteta ;o+avijestiti zdravstveno* voditelja ;o+avijestiti roditelja ;napisati zapisnik *>te9$ o#(jed$ ;pru,iti prvu pomo ;pozvati zdravstveno* voditelja ;o+avijestiti roditelje ;odvesti dijete u zdravstvenu ustanovu -ostati s djetetom dok ne do4e roditelj1 ;napisati zapisnik ;;tijekom isto* dana kontaktirati roditelje i in6ormirati se o stanju djeteta ; kod *u+itka svijesti *uenje pad s velike visine jae krvarenjeJ ODMLH zvati 2itnu pomo -+iti u pratnji djeteta i ostati s djetetom dok ne do4e roditelj i dok dijete nije z+rinuto1 ;netko od djelatnika o+avjetava ravnatelja i med. sestru koja poziva roditelje ;napisati zapisnik ;nazivati roditelje i in6ormirat se o zdravstvenom stanju djeteta

12

POTE.,IJAL.O STRES.E SIT'A,IJE i#v$n v"ti7$ Su%nj$ n$ #(ost$v(j$nje djetet$

PROTOKOL PO.AA.JA ; zapa,anja evidentirati u ped. dokumentaciji ;svoje sumnje od*ojitelj prezentira ravnateljici ili lanu struno* tima koji timski poduzimaju od*ovarajue mjere u suradnji s @entrom za socijalnu skr+ i dru*im nadle,nim tijelima koji sudjeluju u otkrivanju i suz+ijanju zlostavljanja te pru,aju pomo i zatitu oso+ama izlo,enim zlostavljanju ; zatra,iti opservaciju struno* tima ; o tome izvijestiti roditelja ; o+avijestiti @entar za socijalnu skr+ ; <" zauzimati stranu9 ; 3putiti roditelje prema strunim slu,+ama

Su%nj$ n$ ostoj$nje k"i#ne 6 st"esne situ$+ije u o*ite(ji -alko2olizam ovisnost nasilje i dr.1 R$#vod "odite(j$

EDok je razvod roditelja u postupku roditelji imaju jednaka prava i o+veze dok sud ne odlui dru*aije S%"t- te9$ *o(est u ne os"edno% ok"u9ju djetet$

; 3pozoriti roditelje na o+veze prema djeciC stresna situacija za dijete ; Batra,iti OD &OD$'"O!L slu,+enu pisanu in6ormaciju o tome ; pratiti ponaanje djeteta izvijestiti lanove .&. o zamijeenim promjenama ; individualni rad s djetetom C roditeljima ; emocionalna i socijalna potpora o+itelji u stresnoj situaciji C razdo+lje tu*ovanja

E. KRI5.E I.TER2E.,IJE $.> OP3E KRI5.E SIT'A,IJE -poplave po,ar potres1 *.> KRI5.E I.TER2E.,IJE @ u sluaju krizno* do*a4aja .ituacija u kojoj je netko +io neposredno -,ivotno1 u*ro,en - dijete ili zaposlenik1 .umnje ili mo*unosti narueni2 uvjeta +oravka -trovanja zaraze epidemije

13

<esree u kojoj je netko oz+iljno povrije4en - dijete ili zaposlenik1 .tradavanja sa smrtnim posljedicama Fatastro6a u kojoj je dolo do teta vei2 razmjera i Cili vei2 *u+itaka poslije e*a se javljaju traumatske reakcije -intenzivan stra2 nemo*unost koncentracije.. 1 s kojom se sudionici i Cili oteeni ne mo*u samostalno nositi

R$#voj odgovo"nosti B *"ig$ dje+e "edko(ske do*i o se*i Djeca znaajno razlikuju zastupljenost pojedini2 izvora opasnosti unutar o+iteljsko* doma unutar vrtia na cesti na i*ralitu. Bnaajno se razlikuju strate*ije koje +i djeca primijenila u opasnim situacijama povjerenjaP. Dijete je aktivni lan zajednice a djetinjstvo razdo+lje u kojem ono mora ,ivjeti svoja prava a ne ekati +udua vremena -Male i sur. /0051. .uvremeni ,ivot uz sve prednosti i napredak koji se odra,avaju na ,ivot rast i razvoj djeteta o+iluje i ne*ativnim utjecajima u podruju 6iziko* okru,enja djeteta psi2osocijalno* odrastanja i osamostaljivanja i u odnosu odrasli2 prema njima. nje*ovo* procjena oso+ina tzv. opasni2 ljudi opasne djece Poso+a od

K$ko "edko(sk$ ust$nov$ %o9e do "inijeti djetetovoj sigu"nostiF $ndirektno -poticanjem djetetove samostalnosti1 ili direktno -osi*uravanjem uvjeta za djetetovu 6iziku si*urnost i stjecanje osjeaja si*urnosti1. Pravo je djeteta da ,ivi u okru,enju u kojem ce se osjecati si*urnim i zaticenim a o+aveza je odrasli2 da mu takvo okru,enje stvore ali i da pouce dijete kako da se skr+i o vlastitoj si*urnosti da mu pomo*nu da razvije samostalnost i od*ovornost za svoje postupke.

E. K'RIK'L B okvi"ni- "$#vojni P"e%$ Mi(j$k 8?u%$nisti/ki ku"iku(u%..:

14

Ku"iku( planirani tijek od"$st$nj$- odgoj$ i o*"$#ov$nj$ dje+e- u/enj$ i ou/$v$nj$ suk($dno uvjeti%$ i individu$(ni% "$#vojni% %ogu7nosti%$ dje+e . Furikul podlije,e promjenama primjenom vanjsko*a vrednovanja i samovrjednovanja. Kurikul pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama predkolsko*a od*oja i o+razovanja potujui pritom razvojne i dru*e im+enike -oso+ne potre+e o+itelj zajednica vrijednosti prava i sl.1.

TEMELJ.E S' SASTA2.I,E <"$#vojnog okvi"nog> K'RIK'LA) 1. od*ojno;o+razovne vrijednosti /. ciljevi koji izra,avaju oekivana -kompetencije koje emo poticati1 5. naela kao smjernice od*ojno;o+razovne djelatnosti 4. metode sredstva i o+lici rada H. od*ojno;o+razovna podruja 8. vrednovanje procesa posti*nua tijekom od*ojo o+razovno* procesa

&. 'LOGE ODGAJATELJA <G S(unjski 8H (i+$ odg$j$te(j$>

15

Odg$j$te(j je /i%*enik kulture zajednice %ode( -socijalni21 ponaanja -po kojem ostali im+enici ue1 voditelj od*ojne skupine a posredno i ire koji je u stalnom interakcijskom procesu s ostalim im+enicima inicijator aktivnosti - oso+ito uenjaM1 . Od*ajatelj doprinosi iz*ra4ivanju kulture vrtia) Oso+ne vrijednosti i stavovi -implicitni i eksplicitni1 kao motivi i aspiracije za od*ojno o+razovni rad vidljivi su u) o+licima i kvaliteti nainima na koji odnosa prema ostalim ime+nicima - djeci roditeljima planira i pro*ramira te provodi od*ojno o+razovni proces

suradnicima..1 nainima komuniciranja i ponaanja9 -dnevnom *odinjem1ritmu9 ritualima ceremonijama vo4enju i odluivanju or*anizaciji strukturi i 6izikom iz*ledu ustanove

-to sve mo,emo pratiti razra4enim kriterijima uspjenosti i skr+i za razvoj djeteta. 1 Od*ajatelj +i svoja ponaanja tre+ao kreirati sukladno) L6irmativnim 2umanistikim stavovima znanstveno strunim peda*okim i psi2olokim spoznajama Djejim razvojnim mo*unostima i potencijalima $ndividualnim sposo+nostima - djece roditelja svojim1 kulturi zajednice Materijalnim uvjetima .vjesti da je -najee1 model ponaanja ) djeca socijalna ponaanja ue imitacijom i identi6ikacijom O.OD<O.' ODQL!L'"O!L CFarakteristike linosti kvalitetno* od*ajatelja -Oa%isa1) 1. Psi;oI=i#i/ko #d"$v(je /. Po#itivn$ s(ik$ o se*i kompetentan od*ajatelj -Rvisoka struna znanja sposo+nosti i vjetine a6irmativni 2umanistiki stavovi9 jasne od*ojne vrijednosti socijalno emocionalna kompetencija1 osjea se do+ro u svojoj ko,i si*uran je u se+e i svoje znanje esto mu djeca sama prilaze. 5. J(eksi*i(nost promjene dnevne rutine ne uzrujavaju *a ve pred nje*a postavljaju nove izazove.
16

4. St" (jivost to je dijete mla4e ova je karakteristika va,nija. Mala djeca od odrasle oso+e tra,e vie pa,nje H. Po#itiv$n od*ajatelj tre+a svojim ponaanjem djetetu +iti pozitivan model. Djeca o svijetu uvelike ue oponaajui *a. Fompetentan od*ajatelj vrlo je svjestan va,nosti svoje* pozitivno* stava i ponaanja. 8. Otvo"enost kompetentan od*ajatelj otvoren je za nove spoznaje spreman je uiti i usavravati se.

17

'LOGE ODGAJATELJA
.lunjski ". Devet lica jedno* od*ajateljaCroditelja. Ba*re+ ) Mali pro6esor 9 #akovec ) %isoka uiteljska kola /005.

1. PERFEKCIONIST

Od*ajatelj per6ekcionist je o+jektivan temeljit marljiv uo/$v$ sitnice potie djecu da pro+aju vie i +olje promatra i opa,a ali isto tako uoava sve po*reke koje dijete uini esto je nestrpljiv sklon je o+ram+enom me2anizmu uvijek ,eli sve imati pod kontrolom esto ne prepoznaje stvarne potre+e djeteta smatrajui da on zna +olje. Dijete per6ekcionist ,eli da sve to uini +ude +ez *reke od*ovorno je temeljito uredno i pedantno razmilja analitiki i lo*ino rijetko naputa aktivnosti ali isto tako se esto uspore4uje s dru*ima voli i2 kritizirati +oji se kritika ponekad je nametljivo nema povjerenja u dru*e. 3lo*a od*ajatelja per6ekcionista je nauiti dijete per6ekcionista da je ljudski *rijeiti i da svi *rijee nauiti djecu da ,ivot nije savren. Od*ajatelj djecu tre+a uiti me4uso+no komunicirati. Dijete per6ekcionist uvijek ima potre+u +iti u pravu pa tako svoju okolinu tj.djecu oko se+e uvijek neemu ui uvijek pokuava dokazati suprotno nameui neke svoje stavove. 3lo*a od*ajatelja je nauiti dijete na komunikaciju s dru*om djecom ali i na komunikaciju sa samim od*ajateljem. Dominantno dijete esto za svoje neuspje2e pokuava pronai opravdanje pa ak i okrivljujui dru*u djecu. 'ada je od*ajateljeva ulo*a o+jasniti djetetu da je u redu +iti u krivu da je u redu po*rijeiti ali nikada okrivljavati dru*e ali od*ajatelj tre+a +iti svjestan da dijete per6ekcionist uvijek te,i za nekom vrstom priznanja to *a ispunjava osjeajem si*urnosti. Od*ajateljeva ulo*a je usmjeravanje djeteta na tra,enje rjeenja u pro+lemskim situacijama a ne na tra,enje krivca. Od*ajatelj tre+a pred djetetom priznavati po*reke kako +i dijete s2vatilo da je u redu *rijeiti.

2. POMAGA

18

$ od*ajatelj i dijete s podlinou poma*aa uvijek imaju potre+u poma*ati dru*im. Od*ajatelj poma*a je uvijek usmjeren na potre+e djeteta 6leksi+ilno se prila*o4ava dru*ima +ri,an je. Dijete voli +ezuvjetno poma,e djeci prepoznati svoje potencijale ali isto tako pretjeruje u svojoj +ri,ljivosti prema djeci esto poma,e djeci sa stvarima koji +i sami tre+ali raditi pa i2 tako nesvjesno sputava ponekad se+e prikazuje kao ,rtvu ponaa se prema djeci kao da su nezrela i nesposo+na esto od roditelja tra,i po2valu. Dijete poma*a je osjeajno i drutveno te lako prepoznaje tu4e potre+e uvijek je prijateljski raspolo,eno zna s dru*ima ostvariti +liski odnos velikoduno je i nese+ino empatino je uvijek voli poma*ati dru*ima i to *a usreuje. <e*ativni aspekti djeteta s podlinou poma*aa su prikazivanje se+e kao povrije4eno* i nesretno* mijea se u tu4e pro+leme ljuti se kada dru*i ne pri2vaaju nje*ovu pomo stalno tra,i odo+ravanje i naklonost ponekad nametljivo nisko samopouzdanje. Dijete poma*a uvijek nastoji pretpostaviti ili zakljuiti to dru*a djeca ,ele i tre+aju pa se pokuava u to pretvoriti uvijek ima potre+u +iti voljeno te djecu s kojom se dru,i uvijek pokuava vezati za se+e komunikativno je te lako zapoinje raz*ovor. Pose+no se voli dru,iti s mla4om djecom jer voli +rinuti o njima. 3 odnosu s od*ajateljem uvijek e pokuati zadovoljiti nje*ove potre+e voli se osjeati potre+no ukoliko neto od+ije +oji se da e iz*u+iti naklonost od*ajatelja. Dijete s izra,enom podlinou poma*aa pose+no po*a4a kada netko od+ija nje*ovu pomo nepri2vaanje okoline ini *a nesretnim teko podnosti osjeaj usamljenosti. Dijete s dominantnom podlinou poma*aa sklono je pretjeranom prila*o4avanju dru*ima pa je ulo*a od*ajatelja usmjeriti *a na razmiljanje i raz*ovor o vlastitim idejama i ,eljama po+rinuti da se ono osjea pri2vaeno i va,no. 3lo*a od*ajatelja je poticati *a na +avljenje samim so+om na prepoznavanje i zadovoljavanje vlastiti2 potre+a a ne samo potre+a dru*i2. 3lo*a od*ajatelja je osi*urati da se dijete osjea si*urnim kako se ne +i morao +rinuti za naklonost dru*i2. Djetetu s dominantnom podlinou poma*aa potre+no je ukazati da *a ostali pri2vaaju z+o* nje*a samo*a i od iznimne je va,nosti pokazati mu naklonost i pri2vaanje kada se nje*ovo ponaanje razlikuje od ponaanja dru*i2 ili od ono*a to dru*i oekuju od nje*a.

3. AMBICIOZAN

19

Lm+iciozan od*ajatelj pun je ener*ije i an*a,iran u poslu ima mno*o inspiracije te stalno djecu potie na razne aktivnosti. $ma do+re or*anizatorske sposo+nosti zna motivirati djecu ima mno*o planova uvijek nastoji s2vatiti smisao aktivnosti kojom se djeca +ave ali nekada ima visoka oekivanja od djece nekada je previe usmjeren na ostvarivanje neko* cilja pa djeci ote,ava rad i smanjuje u,ivanje u radu vie cijeni rezultat ne*o sami proces aktivnosti. $ma stalnu potre+u za dokazivanjem pa nekada stavlja se+e na prvo mjesto umjesto djecu. Ba aktivnosti u kojima ne vidi svr2u ka,e da su *u+ljenje vremena ime odma2 u nekim sluajevima zadovoljava samo svoje potre+e ne marei za potre+e i ,elje djece. Dijete s podlinou am+iciozno* u stalnom je natjecanju s dru*om djecom u mo*unosti je istodo+no se +aviti s vie aktivnosti samosvjesno je i samopouzdano u stanju i dru*e zainteresirati za neku aktivnost ima mno*o ideja i naina rjeavanja potekoa ali ponekad dru*e omalova,ava esto se ponaa nametljivo i nasilno nestrpljivo je nesi*urno u se+e ukoliko vidi da +i neka aktivnost mo*la dovesti do neuspje2a esto odustaje. 3 takvim situacijama tre+a intervenirati od*ajatelj i djeteta poticati na aktivnost. 3koliko od*ajatelj primijeti da dijete s ovom podlinou uvijek +iva dominantno u komunikaciji s dru*ima tre+a djetetu pokazati da *a slua i da *a zanima to to pria ali mu nekako ukazati da i dru*a djeca ,ele neto rei pazei da ne povrijedimo djetetove osjeaje. Dijete voli +iti u centru pa,nje i voli se isticati u aktivnostima. Od*ajateljeva ulo*a je da u takvim situacijama djetetu uka,e da svi imaju jednaku ulo*u u svakoj aktivnosti kojom se +ave te da je svaije sudjelovanje od iznimne va,nosti. Dijete s ovom podlinou se osjea pose+no loe kada smatra da je neto po*reno uinilo da je neuspjeno ili nekompetentno. 3lo*a od*ajatelja je tada djetetu ukazati suprotno rei mu kako nita po*reno nije uinjeno te kako se sve mo,e iskoristiti u svr2u nee* dru*o*. Dijete se nikada ne smije osjeati nepo,eljno i +espotre+no. 3koliko je dijete uvijek spremno za izazovne aktivnosti to veinom djeca s podlinou am+iciozno* jesu od*ajateljeva ulo*a je poticanje +ilo kakve aktivnosti u kojoj e se dijete razvijati s tim da pokuamo zadovoljite potre+e sve djece. . o+zirom na aspekte ponaanja djeteta s podlinou am+iciozno* ulo*a od*ajatelja je stvoriti atmos6eru u kojoj se vie cijene kooperativni manje kompetentivni o+lici ponanja. Poticati dijete na sluanje razumijevanje i uva,avanje dru*i2. Poticati dijete da se razvija i oslanja na vlastite prosud+e. Poticati dijete na aktivnosti koje za nje*a nemaju smisla ili i2 od+ija o+avljati samo z+o* stra2a od neuspje2a. Pomoi mu da se osjea pri2vaeno da me se razvija osjeaj zajednitva i suradnje.

20

4. KREATIVAC
Od*ajatelj s ovom podlinou usmjeren je na izra,avanje i kreativnost djeteta +rine o jedinstvenosti djece cijeni razliitosti spontan je i autentian to je djeci jako +itno i zanimljivo. Pun je ideja matovit i inovativan. Prepoznaje razliite potencijale i mo*unosti djece u,iva u malim stvarima ima smisao za 2umor otvoren je za sve novo to odma2 *ovori da je voljan sasluati dijete i potovati nji2ov oda+ir i nji2ove ideje. Ponekad je previe introventan zna +iti pretjerano sentimentalan to nije do+ro u odnosu s djecom kada je loe volje omalova,ava se i sa,alijeva to djeci nije do+ar primjer. .klon je promjenama raspolo,enja sklon dramatiziranju. Dijete s ovom podlinou je kreativno i ori*inalno osjetljivo. $ma jaku intuiciju voli raz*ovarati o se+i koju potre+u od*ajatelj tre+a potovati ali potovati potre+e svako* djeteta podjednako. Seli se +aviti neim novim novim aktivnostima sve do,ivljava s puno emocija nalazi ljepotu u malim stvarima. Osjea se manje vrijednim od dru*i2 uspore4uje se s okolinom ponekad se osjea +ezvrijednim misli da *a nitko ne razumije sa,alijeva se uvijek se osjea neprila*o4eno. 3lo*a od*ajatelja je pomoi mu da se osjea pri2vaenim i vrijednim. 3kazati mu da je jednako vrijedan kao i svi dru*i. 3lo*a od*ajatelja je nauiti potivati samo*a se+e kako +i mo*ao djecu nauiti istinskim vrijednostima. Fako je dijete s ovom podlinou sklono prete,it dio vremena provesti +avei se samim so+om to u krajnjem sluaju mo,e rezultirati osamljenou i nepri2vaanjem ulo*a od*ajatelja je poticati *a na dru,enje i raz*ovor s dru*om djecom. Do+ro je poticati *a na aktivnosti za upoznavanje 6iziki2 i psi2iki2 slinosti i razlika me4u djecom na taj nain e vie cijeniti i pri2vaati samo*a se+e ali i dru*e. 3lo*a od*ajatelja je poticati *a na prepoznavanje zajedniki2 oso+ina s dru*om djecom te po+u4ivati u njemu osjeaj pripadanja skupini.

5. INTELEKTUALAC

21

Od*ajatelj s podlinou intelektualca je racionaln i o+jektivan stalno ,udi za novim znanjima u vezi rada s djecom to je odlika svako* kompetentno* od*ajatelja. 3vijek pokuva s2vatiti ime se djeca +ave ui zajedno s djecom se+e do,ivljava kao uenika i uvijek se ,eli struno usavravati smiren je. .va do*a4aja u vrtiu nastoji razumjeti temeljit je i pedantan potie djecu na istra,ivanje i uenje te tra*anje za novim in6ormacijama. Ditna karakteristika je da ui dijete kako uiti te i2 ne optereuje svojim prisustvom. #esto je nekomuniktivan te oso+e smatra nametljivima sklon je sarkazmu i ismijavanju voli se 2valisati esto djeci nesvjesno dr,i predavanja ,elei im nametnuti svoje miljenje teko se snalazi u timskom radu esto mu nedostaje +liski kontakt s djecom to djeca odma2 primjete i distanciraju se. %oli svoj rad u potpunosti isplanirati nije spreman na kompromise te se ne snalazi u neoekivanim situacijama.

Dijete s podlinou intelektualca zainteresirano promatra svijet motivirano je za stalno istra,ivanje i otkrivanje to svaki od*ajatelj tre+a prepoznati i poticati. Otvoreno je za stjecanje novi2 ideja temeljito je u svemu to radi voli uiti. @ijeni svoju ali i tu4u privatnost ali nije +a komunikativno esto je potpuno nezainteresirano esto pasivno promatra ono to se do*a4a oko nje*a sklon je kritiziranju i omalova,avanju dru*i2 pa *a djeca esto od+ijaju. #esto je okupiran samo jednom idejom i pro+lemom te teko izra,ava osjeaje. B+o* djetetovo* sla+ije* snala,enja u *rupnim z+ivanjima ulo*a od*ajatelja je poticati sura4ivanje s dru*om djecom te radom na zanimljivim projektima kako +i dijete steklo samopouzadnje. 3lo*a od*ajatelja je poticati suradniko uenje tako da djeca ue u okru,enju s dru*om djecom to +i mu inae predstavljalo pro+lem. 3lo*a od*ajatelja je i poticati dijete na komunikaciju poticati *a na ukljuivanje u *rupne aktivnosti s dru*om djecom.

6. PRINCIPIJELNI
22

Od*ajatelj s podlinou principijelno* ima potre+u uvijek +iti u pravu. .avjesna je i od*ovorna u radu s djecom prila*odljiva je potre+ama djece lojalna je i potuje do*ovore voli raditi u timu te se zala,e za zajednika posti*nua. Do+ro komunicira s djecom promiljena odmjerena realna i taktina s djecom ali nema povjerenje u vlastite prosud+e te nema povjerenje u dijete. $ma manjak vlastite inicijative te teko odstupa od planirano* i uo+iajeno* ne voli se preputati rizicima. %oli na*laavati svoj autoritet to djeci ne od*ovara pa i2 i plai i sputava u radu. $ma potre+u djeci *ovoriti kako da to ine.

Dijete s podlinou principijelno* je od*ovorno lojalno i vijerno skupini kojoj pripada pa *a djeca pri2vaaju. "motivno je uvijek je spremno prila*oditi se i lako se u,ivljava u situacije dru*i2 potuje pravila te je strpljivo i ustrajno. Potuje starije i autoritete. #esto se previe prila*o4ava dru*ima od stra2a da e +iti naputeno nesi*urno je previe +rine o tu4em miljenu pa smo se+e sputava. <esi*urno je u svoje stavove te je previe ovisno o dru*im.

3lo*a od*ajatelja je pomoi djetetu d se oslo+odi stra2a od samostalno* odluivanja i preuzimanja od*ovornosti. 3lo*a od*ajateja je stvarati okr,enje u kojem se cijeni zajednitvo i me4uso+na povezanost osi*urati djetetu priliku da sudjeluje u zajdenikim projektima. 3lo*a od*ajatelja je i poticti aktivnosti u kojima se tra,i suradnitvo a ne natjecanje tako uimo djecu istinskim vrijednostima. Djetetu tr+a pomoi da razvija povjerenje u se+e i svoje sposo+nosti. 3lo*a od*ajatelja je pomoi djetetu da ustanovi i odr,ava ravnote,u izme4u se+e kao pojedinca i skupine kojoj pripada.

7. HE ONIST

Od*ajatelj s ovom podlinou je svestrana zanima *a istodo+no vie stvari voli eksperimentirati i djecu potie na eksperimentiranje. %oli u,ivati u svemu za+avljati i se+e i dru*e. 3*lavnom je optimistian i do+ro* raspolo,enja svoje ideje odm2 provodi u akciju vrlo matovita oputena. Ditno joj je da se djeca do+ro za+avljaju i da su zadovoljna. 3 stanju je zapoeti mno*o poslova ali rijetko koji zavrava +rzopleta je i lakomislena esto

23

pretjeruje u stalnom je nemiru na*la je i esto se ponaa 2iperaktivno voli luksuz teko se nosi s tekoama to djeci nikako nije do+ar primjer. Dijete s podlinou 2edonista je do+ro raspolo,eno i optimistino zainteresiran za sve ima mno*o prijatelja i svi *a vole. %oli nasmijavati dru*e i pri2vaen je u drutvu. %oli matu i*raliti se i za+avljati voli stalno neto raditi. .nala,ljivo je i spretno. Povezuje stvari koje naiz*led uope nisu spojive. $ako je pri2vaeno u drutvo ponekad previe pria i voli +iti u centru pozornosti nestrpljivo je ima kratkotrajnu pa,nju. Ponekad *lumi si*urnost i samopouzdanje ime pokuava prikriti nesi*urnost i stra2. 'eko podnosi neuspje2 i iz+je*ava pro+leme. 3lo*a od*ajatelja je poticati dijete na i*ru i istra,ivanje. Dijete s ovom podlinou nevoli ulaziti u pro+leme pa je ulo*a od*ajatelja poticati *a da du+lje u4e u pro+leme koji *a zanimaju i kojima se ,eli +aviti da se na nje*a usredotoi. 3lo*a od*ajatelja je poticati dijete da samo planira te da taj plan izvri do kraja +ez o+zira na potekoe koje mu se uka,u usput. 3lo*a od*ajatelja je djetetu svakodnevno pru,ati neto novo dru*aije i zanimljivije od ono* prijanje*. 3lo*a od*ajatelja je omo*uiti djetetu da koristi svoju sposo+nost povezivanja in6ormacij iz razliiti2 podruja to se ponovno posti,e +o*atom ponudom raznovrsni2 i zanimljivi2 materijala.

!. STROGI "EF

Od*ajatelj s dominantnom podlinou stro*o* e6a samouvjeren je u vezi od*oja odluan u svojim postupcima nastupa uvjerljivo u raz*ovoru s djetetom ime djetetu odaje priznanje ne omalova,ava *a i ponaa se prema njemu kao odraslom. %a,na joj je pravednost prema djetetu i se+e vidi kao djetetovo* zatitnika. Od*ovoran je prema o+vezama koji se nje*a tiu u vezi djece i u vezi sa svjojim o+razovanjem i napredovanjem. &ealna je u od*oju djece i pridr,ava se odre4eni2 principa ali je sklona ka,njavanju i nare4ivanju djeci. Diktira i komandira djetetu. Pro+leme esto rjeava +ez puno rasprave esto i nasilno umjesto da raz*ovorom do4u do rjeenja. 'vrdo*lava je i nepopustljiva esto kritizira dijete i osu4uje nje*ove postupke to djecu plai i teko se mo*u oslo+oditi i zaista rei to misle.

24

Pozitivni aspekti djeteta s podlinosti stro*o* e6a karakterizira potre+a za neovisnou. .amouvjereno je i dominntno nad dru*om djecom. Bala,e se za realizaciju svake aktivnosti te uvjerljivo o+janjava svoje miljenje. @ijeni pravednost i potenje nastupa 2ra+ro i odluno te je ener*ino. Qlasno *ovori ar*umentirano i utoritativno ali esto pokuava nare4ivati pa ak i starijima od se+e kao i odraslima. Bna +iti osvetolju+ivo ponaa se *ru+o i nasilno sklon je ka,njvanju dru*i2. .voje pro+leme rjeava a*resivno te tvrdo*lavo +rani svoje stavove i teko od nji2 odustaje pa zna +iti i nametljivo. 'eko podnosi kad se ne priznaje nje*ova ideja i nje*ov rad pa je ulo*a od*ajatelja djetetu osi*urati osjeaj si*urnosti i pri2vaanja te osjeaj va,nosti. %oli samo odluivati o tome to e radi pa *a nekada 6rustriraju situacije u kojima *a svi ne sluaju. 3lo*a od*ajatelja je ukazati djetetu da uvijek mo,e pomoi u oda+iru aktivnosti ali da e u toj aktivnosti svi sudjelovati te da i ostali imaju slo+odu iz+ora. 3lo*a od*ajatelja je omo*uiti djetetu zadovoljavanje potre+a koje mu diktira nje*ova podlinost tako da stvori okru,enje u kojem e dijete moi 6unkcionirati to neovisnije o odraslom. 3lo*a od*ajatelja je omo*uiti djetetu sudjelovanje u aktivnostima s djecom mla4e do+i i starijom djecom *dje e ujedno uvje,+ati i vjetinu pre*ovaranja. 3lo*a od*ajatelja je ukazivanje djetetu na postojanje razliiti2 kutova *ledanja na neki pro+lem. Po,eljno je osi*urati aktivnosti s ciljem uvje,+avanja nenasilno* rjeavanja suko+a te u vrtiu stvarati atmos6eru u kojoj se cijene kooperativni a ne kompetitivni o+lici ponaanja.

#. MIROLJUBIV

Od*ajatelj s ovom dominantnom podlinou je smiren i strpljiv u radu s djecom. .usjeajan je i prijateljski raspolo,en prema djeci do+ro vlada so+om. .kromna je i umjerena u komunikaciji s djecom i roditeljim lju+azna i zainteresirana. Potuje tu4e vrijednosti i naine razmiljanja. .lua dijete do+ar je suradnik i zala,e se za zajednitvo. 7leksi+ilna je maksimalno uva,ava dru*e ali iz+je*ava sve neu*odno i naporno. .pora je i neuinkovita u o+avljanju poslova koji se tiu rada s djecom. <eodluna je neor*anizirana +ez vlastito* je miljenja i stava to djecu zna z+uniti. 3 stra2u je od sva4a pa nekada nezna +iti autoritet. <ije spremna na promjene pa djeci sve aktivnosti +udu monotone. #esto podcjenjuje se+e djeluje nean*a,irano popustljivo i +ez ener*ije. &adi +ez volje i sna*e pa djeca nisu motivirana.
25

Dijete s ovom dominantnom podlinou nstoji sa svima +iti u do+rim odnosima strpljivo je i tolerantno. .kromno je i raduje se sitnim stvarim. $skreno je i predano slua pro+leme dru*e djece povueno je smireno i rijetko zapada u kn6likte. .ve radi +e ,ur+e i nasilja ali nikada ne preuzima rizik niti voli eksperimentirati s neim novim. Previe se prila*o4aa dru*ima +oji se sva4e s dru*ima esto pristaje na kompromis iako ne ide u nje*ovu korist. Oake se odluuje na preuzimanje tu4i2 stavova ne*o na ar*umentiranje svoji2.

3lo*a od*ajatelja je ukazati djetetu da se tre+a +oriti za svoja prava i za svoje stavove. Poticati djecu na eksperimentiranje i na neto neoekivano i novo. 3lo*a od*ajatelja je ne zloupotre+ljavati djetetove os+ine ve i2 poticati da pokuaju iznositi svoja miljenja i stavove da vje,+aju oslanjati se na svoje prosud+e i da ue kako se +oriti za svoju poziciju pa i kako se sva4ati. 3lo*a od*ajatelja je ukazati djetetu da je u redu >ui u kotac? sa pro+lemima a ne da mi rjeavamo pro+leme umjesto nje*a.

26

). Tijek odgojno o*"$#ovnog "o+es$

)$. METODE RADA Furikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija tra,i promjene metoda i o+lika rada. Predla,u se otvo"eni did$kti/koI%etodi/ki sust$vi koji djeci pru,aju mo*unosti iz+ora sadr,aja metoda o+lika i uvjeta . &adi se o interaktivnim sustavima odnosno sustavima koji su otvoreni dijalo*u iz+oru i odluivanju te omo*uuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja. .voju punu potvrdu nalaze ove %etode- o*(i+i i n$/ini "$d$) poticanje i omo*uavanje djeje* ne os"ednog iskustv$ ist"$9iv$/ki "ojekti koritenje multimedijski2 sredstava individualizirani pristup djetetu interdisciplinarni pristup tj. povezivanje sadr,aja pro+lemsko uenje poticanje timsko* rada suradniki2 i skr+ni2 navika ovladavanje te2nikama rjeavanja pro+lemski2 situacija

Prednost se daje so+ij$(no%u konst"uktivi#%u u kojemu dijete uz podrku od*ajatelja samo istra,uje i konstruira svoje znanje. E Fako dijete ui je podruje Predkolske peda*o*ije od*ajatelj stvara uvjete za djeje iskustveno istra,ivako i stvaralako uenje potie djeje aktivnosti i interakcije.
27

8. M"'OD" prema nainu izvo4enja u neposrednom radu s djecom predkolske do+i) Metod$ us%enog i#($g$nj$ o %ono(oke@ pripovjedanje -lirsko epsko dramskoR prianje pria i C ili rad sa scenskom lutkom19 opisivanje o+janjenje o dij$(oke@ raz*ovor -razvojni slo+odni vo4eni19 oluja ideja -moz*ovna oluja1 Metode "iv($/enj$ $9nje (prema Zvonarevi1 ) *laz+a -instrumental pjevanje -povezano s promatranjem a esto s o+razla*anjem; s predkolskom djecom +olje kao vo4eni raz*ovor 19

zvono19 recitacija -uz pokret19 za*onetka -npr) aro+na vreica i Cili scenska lutka19 Metod$ de%onst"$+ije (lat.demonstratio =pokazivanje, dokazivanje; dokaz = sve ono to se moe perceptivno doivjeti) ) praktine aktivnosti intelektualne aktivnosti aktivnosti izra,avanja i stvaranja senzorne aktivnosti 9 metoda i*ranja ulo*a Metod$ "$kti/ni; "$dov$ @uvje,+avanja radnji - povezano s metodom

demonstracije1 Metode stv$"$nj$ i i#"$9$vnj$ ) *ra6iko* likovno* *laz+eno* scensko*.. euritmija

).$. S$d"9$ji i od"u/j$

.adr,aji su ovisni od djejim interesima i razvojnim mo*unostima i vezani su uz od"u/j$ u kojima dijete stjee kompetencije) Qovor izra,avanje stvaranje Dijete i nje*ova okolina o Prirodno okru,enje o Drutveno okru,enje C .ocioemocionalni razvoj o "lementarni matematiki pojmovi
28

&azvoj pozitivne slike o se+i 'jelesni i zdravstveni od*oj

).*. R$#vojne 5ADA3E K E dati su samo primjeri mo*ui2 zadaa potre+na je korelacija s metodikama pojedini2 podruja 0. So+io I e%o+ion$(ni "$#voj Poticati razvoj svijest o oso+nom identitetu o 6iziko >ja?) moje tijelo -visina te,ina otisci rukeJ19 lice - imenovanje razlikovanje.19 oso+na 6izika posti*nua -to sve znam mo*u1 o emocionalno >ja?) sposo+nost osjeaja -stra2 ljutnja srea prepoznavanja imenovanja i izra,avanja tu*a19 razvoj empatije - suosjeanje

razumijevanje i potovanje osjeaja dru*o*1 o socijalno >ja? ) poticati uoavanje i potovanje razliitosti dru*i29 potovanje tu4i2 prava ,elja i potre+a 9 razvoj tolerancije aktivno* sluanja strpljivosti Poticati razvoj samopotovanja ) oso+it sam i vrijedan -ovakav kakav jesam1 Poticati razvoj samopouzdanje i si*urnost u oso+ne sposo+nosti i identitet) o poticati samoprocjenu -Tto mo*u Tto -jo1 ne mo*u19 o Poticati ,ivotu poticati samovrednovanje -pri2vaenost od dru*i2 suradnja s dru*im..1 pozitivan odnos prema dru*ima i konstruktivno sudjeluju u drutvenom

29

Poticati iz*ra4ivanje komunikacijski2 sposo+nosti

or*anizacijski2 i socijalni2 vjetina i

Poticati razvoj i stjecanje vjetine suradnje u socijalnim situacijama . Poticati razvoj sposo+nosti potre+ni2 za izra,avanje i zadovoljavanje vlastiti2 potre+a i sklonosti Poticati razvoj or*anizacijski2 sposo+nosti za donoenje odluka postavljanje ciljeva rjeavanje pro+lema planiranje i vo4enje Poticati razvoj socijalni2 vjetina razvijanja do+ri2 odnosa s vrnjacima razumijevanja polo,aja i miljenja dru*e djece radi ire pri2vaenosti u drutvu Poticati razvoj suradniko* uenja pri2vaajui uzajamnu komunikaciju rjeavanje pro+lema raz*ovorom Poticati razvoj sposo+nost uvi4anja posljedica svoji2 i tu4i2 stavova i postupaka Poticati stvaranje do*ovora i pri2vaanje pravila suradniki2 odnosa u skupini

solidarnosti uljudno*a ponaanja uzajamno*a poma*anja i pri2vaanja razliitosti Poticati od*ovorno izvravanje preuzeti2 zadatka Poticati ovladavanje so+om razvijati prikladna ponaanja u odnosu prema se+i i dru*ima Poticati razlikovanje po,eljno* od nepo,eljno* ponaanja Oponaati pri2vaati i iza+rati nenasilne o+like sporazumijevanja te one kojima izra,ava i titi svoja temeljna prava osjeaje i samosvijest -asertivnost1 donositi odluke i razumjeti posljedice svoje*a iz+ora Poticati kvalitetno postupanje u razliitim kriznim situacijama -npr) tra,iti pomo pru,iti pomo se+i i dru*ima1 Poticati od*ovorna ponaanja prema neposrednoj okolini-uvanje stvari pospremanje stvari vraanje posu4eno* 1 Poticati razvoj od*ovornost za vlastito ponaanje u odnosu na se+e i u odnosu na dru*e Poticati razvoj pozitivni2 emocionalni2 stanja )pripadanje -nje*ovanje *rupno* identiteta1 si*urnost privr,enost osjeaj povjerenja lju+avJ1 Poticati razvoj suradniki2 odnosa s vrnjacima - zanimanje za dru*e potovanje me4uso+no pri2vaanje pripadnost zajednitvo1

30

/. Govo" - i#"$9$v$nje-stv$"$nje GIS - odnosi se na sve vrste komunikacije izra,avanja i stvaranja C *laz+eno likovno scensko...1 Poticati sve o+like djeje* izra,avanja i stvaranja ) *ovor likovno scensko izra,avanje *laz+om pokretom te modeliranje o+likovanje. Pri+li,iti djeci knji,evna i umjetnika djela Poticati razvoj sposo+nosti slo+odno* izra,avanja -pred dru*ima1 Govo") o poticati *ovornu komunikaciju +o*atiti djeji rjenik o poticati razumijevanje i upora+u novi2 rijei za predmete pojave radnje ,iva +iaJ o poticati razvoj *ovorni2 vjetina putem smisleno* i jasno* ver+alno* prianja prepriavanja o+janjavanja izra,avanja svoji2 potre+a ,elja osjeaja iskustava do,ivljaja1 o poticati razvoj vjetina aktivno* sluanja-poruka pitanja prie pripovijedanja1 o poticati davanje pozitivne povratne in6ormacije o G($#*$ @ o Poticati razvoj *laz+eno* pamenja-prepoznavanje melodije teksta odr,avanje ritma tempa o Poticati razvoj sposo+nosti do,ivljavanja i izra,avanja *laz+e-uskla4enost pokreta i *laz+e pjevanje sviranje1 o Poticati razvoj *laz+eno* pamenja-prepoznavanje melodije teksta odr,avanje ritma tempa1 o Likovnost o poticati razvoj likovno* senzi+iliteta za razliita likovna sredstva i materijale)olovka +oja tu u*ljen papir kartoni *lina tijesto prirodni neo+likovani materijali *ra4evni materijaliJ o Poticati razvoj osjetljivosti za o+likovanje na plo2i-na papiru kartonu pijeskuJ. toke crte mrlje +oje
31

o Poticati razvoj osjetljivosti za o+likovanje u prostoru -modeliranje *ra4enje konstrukcije o Poticati razvoj vjetina razliiti2 te2nika o+likovanja -kako slikati kistom koncem slikanje na mokrom ili su2om papiru mozaici od papira sjemenki komadia keramiki2 ploica slamomJ o Poticati likovno izra,avanje svoji2 ,elja i predod,+i o Poticati likovno izra,avanje na osnovu sjeanja i zamiljanja !. S o#n$jni "$#voj Poticati promatranje zapa,anje zakljuivanje Poticati 6ormiranje predod,+i i stjecanje znanja Poticati razvoj zapa,anja imenovanja i uspore4ivanja a. +oja +. o+lika ) *eometrijski2 likovi i tijela i kvaliteta -*latko 2rapavoJ19 c. vremenski2 odnosa) juer danas sutra9 prije poslije d. prostorni2 odnosa) *ore;dolje naprijed;natra* ispred;iza lijevo;desno e. matematiki2 pojmova i koliina )vee manje jednako 9 skupovi do 10 elementa poticati razvoj percepcije okusa stjecanje iskustva kuanjem -plodovi jeseni1 poticati razvoj percepcije mirisa stjecanje iskustva nju2om -jela +ilja voaJ1 poticati razvoj slune percepcije stjecanje iskustva slu2om -tiina zvukovi u prirodi prometu razni predmeti aparati *ovor1 Poticati razvoj vizualne percepcije stjecanje iskustva vidom -o+lici +oje predmeti priroda ljudi poticati uoavanje i imenovanje slinosti i razlike u predmetima i pojavama iz neposredno* okru,enja razvijati pozitivan stav prema stjecanju novo* znanja poticati razlikovanje injenice od miljenja znati postavljati pitanja tra,iti i slu,iti se in6ormacijama iz razliiti2 izvora -rjenici atlasi enciklopedije...1 razvijati vjetine suradnje s dru*ima i doi do zajedniki2 rjeenja
32

poticati

osposo+ljavanje za primjenu steeno* znanja i vjetina u razliitim

situacijama poticati stjecanje iskustva o uzrono; posljedinim vezama poticati sintezu i analizu te *eneralizacije poticati sposo+nost rjeavanja pro+lema u radnim zadacima poticati razvoj pamenja putem prenoenja in6ormacija prepriavanje pria povezivanje slike i rijei Poticati razvoj operativno* miljenja kroz stvaranje pojmova uspore4ivanje *rupiranje prema zadanom kriteriju uoavanje slinosti i razlike +ilje,enje pomou slika crte,a sim+ola poticati razumijevanje i razvijati pozitivne stavove i odnose prema o+itelji kulturnoj +atini

E. Tje(esni "$#voj i si;o%oto"ni "$#voj Poticati razvoj veliki2 miini2 skupina osnovni2 pokreta i osnovni2 o+lika kretanja Poticati razvoj koordinacije i ravnote,e u raznim o+licima kretanja- 2odanje u koloni paru tranje skakanje provlaenjeJ1 Poticati razvoj koordinacije i preciznosti pokreta -kod samoposlu,ivanja o+laenja; svlaenja o+uvanja;izuvanja slu,enja pri+orom za jelo Poticati razvoj 6ine motorike ake-rezanje karicama o+likovanje papirom prirodnim materijalom sitnim predmetima vezivanje trake1 Poticati razvoj *ra6omotoriki2 vjetina-precrtavanje kru*a kvadra kvadrata trokuta1 Poticati razvoj vjetina +aratanja predmetima i alatima -radne i praktine vjetine1 Poticati stvaranje pokreta uz ritam *laz+u ples

RA52OJ.E 5ADA3E 5A POJEDI.O DIJETE ) nastojite procijeniti kvalitetu odnosa s tim djetetom - to ne zapisujete1 pa -zapisujete1 to kvalitetno - u tom odnosu 1 dalje potiete o <pr) <" > UV je srame,ljiva poticati razvoj samopotovanja > %"( >UV -se jako do+ro likovno izra,ava; ali to ne tre+amo pisati jer ne stane ve piemo)1 poticati samoprosud+u i ver+alno izra,avanje J. posti*nua navesti? posti*nue npr) likovno
33

izra,avanje1. Badaa za od*ajatelja pri tom ) >pru,iti pozitivnu povratnu in6ormaciju > -mo,e se navesti navodi se u >or*anizacijske i materijalne uvjete?1 pa se to onda navodi i konkretno npr) izrada smijekia za pripovijedanje - 3 &adosti potiu djecu da prepriaju priuC slikovnicu koju su nosili kui1 ili izrada liste uspjeni2 ili ORGA.I5A,IJSKO MATERIJAL.I '2JETI 5A OST2ARI2A.JE 5ADA3A 'emeljem vrednovanja u suradnji s od*ajateljicama na razini vrtia i ;;;; - peda*o*om ili suradnikom za PO1 or*anizirati C pripremiti emo materijalne uvjete koji e omo*uiti veu ukljuenost djece u proces i doprinijeti djejem razvoju) &azmjestiti prostor vrtia ) zamijeniti centre za koje djeca nisu pokazala interes -navesti kojeW1 a uvesti C osmisliti C popuniti centreJ. -koje mislite da tre+a a ja +i2 dala prednost >istra,ivakom? ili >centru za eksperimente? 3 cilju poticanja djeje* interesa neatraktivne materijale zamijenila sam djeci atraktivnim ) J- kojim1 %$B3LO<O evidentirati i istaknuti DOQO%O&<L PO<LTL<!L u skupini

PO.'$Q<3(L D!"@" POL< -+udui2 do*a4anja C aktivnosti npr) najava za predstavu posjet izlet1J. 3 stvarnosti raditi kao interaktivni plakat i dopisivati preuzete ulo*e zadae djece do*ovore posti*nua Do*ovoriti i -mo,e+itne1 vanjske suradnike -ako e doi netko neto donijeti pokazati demonstriratiJ. <pr) Bvonica ) dolazak struni2 radnika Parka prirode koju su djeci predstavili +iljni svijet Diokova 1

).*. 5ADA,I PREMA PODR'1JIMA

P"$kti/noIoso*no od"u/je) +ri*a o se+i ,ivot u kui i domu) usvojiti kulturno; 2i*ijenske i zdrave pre2ram+ene navike prepoznati opasne situacije samostalno ili uz podrku izvravati jednostavne poslove i sudjelovati u poslovima koji pridonose kvaliteti ,ivota S(o*odno v"ije%e i stv$"$($/ko od"u/je - sve drutveno;za+avne i izra,ajno; stvaralake aktivnosti1 sudjelovati u drutveno;za+avnim aktivnostima i do*a4anjima
34

u u,oj i iroj drutvenoj sredini9 estetsko o+likovanje razliiti2 materijala razliitim te2nikama9 D"utveno;s o#n$jno od"u/je) snala,enje u okolini komunikacijska i numerikoCmatematika pismenost) snalaziti se pri kretanju znati se slu,iti javnim prijevozom 2itnim za+avnim kulturnim i javnim uslu*ama razlikovati osnovne vremenske odrednice stei osnovnu pismenost na materinskomu jeziku i numerikoCmatematiku pismenost9 izra,avati se ver+alno never+alno i pisano9 izra,avati se upora+om smisleni2 sim+ola rijei reenica +rojka +oja i znakova. Tje(esnoI#d"$vstveno od"u/je) motorike vjetine i poticaji) prepoznavati i upravljati motorikim i osjetilnim podra,ajima stanjima i djelovanjima9 razvijati miinu sna*u i uskla4enost pokreta promatrati sluati *lasati se mirisati dodirivati razlikovati podra,aje te i2 smisleno i stvaralaki povezivati sudjelovati u portsko; rekreativnim aktivnostima. R$dnoI "oi#vodno od"u/je) radno;stvaralaka izrad+a) oponaati i izvoditi samostalno ili uz pomo jednostavne radne i proizvodne postupke pravilno rukovati radnim sredstvima i uvati se mo*ui2 opasnosti pri radu. Podu#etnitvo <4 razvoj oso+ina linosti potre+ni2 za djelovanje pojedinca kao uspjene poduzetne oso+e. 1 +iti osposo+ljeni za postavljanje vrjednovanje i ostvarivanje oso+ni2 ciljeva planirati svoj rad i ostvarivati planove razvijati inicijativnost i ustrajnost u aktivnostima razvijati vjetine vrjednovanja i samovrjednovanja te odnosa prema uspje2u i neuspje2u upoznati radni ,ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu znanja vjetine sposo+nosti i stavovi koji

G"$A$nski odgoj i o*"$#ov$nje <R

razvijaju demokratsku svijest pridonose razvoju vlastito*a identiteta pravednosti i mirotvorstva +oljemu upoznavanju i potovanju dru*i2 1 razvijati pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u ,ivotu zajednice u kojoj ,ive razvijati svijest o pravima du,nostima i od*ovornostima pojedinca jednakopravnosti u drutvu potovanju zakona snoljivosti prema dru*im te razliitosti miljenja

35

5d"$v(je- sigu"nost i #$tit$ oko(i$ <razvoj pozitivna i od*ovorna odnosa djece prema svojemu zdravlju i si*urnosti zdravlju i si*urnosti dru*i2 te zatiti okolia. Podrazumijevaju se svi vidovi zdravlja) tjelesno mentalno emocionalno i socijalno zdravlje. Potie se trajno usvajanje zdrava ,ivotno*a stila zdrave i uravnote,ene pre2rane pravilni2 2i*ijenski2 navika stalne i primjerene tjelesne aktivnosti te od*ovorna odnosa prema se+i dru*ima iz*radnji partnerski2 odnosa.

osvijestiti i procijeniti rizike i mo*ue opasnosti te posljedice rizino*a ponaanja u razliitim podrujima nji2ova ,ivota) u prometu pri rukovanju razliitim alatima... $z*ra4ivati pozitivan sustav vrijednosti u odnosu na potre+u ouvanja okolia usvajati vrijednosti kao to su o+zirnost umjerenost tedljivost solidarnost i potovanje sami2 se+e i dru*i2 ljudi prirode okolia usvajati zdrav nain ,ivota i razumjeti kako pre2rana tjelesna aktivnost i odluke o vlastitom ponaanju i odnosima s dru*im ljudima utjeu na tjelesno mentalno emocionalno i socijalno zdravlje zadaci se mo*u razvrstati i prema KOMPETE.,IJAMA. Ko% eten+ije su spoj vrijednosni2 stavova znanja sposo+nosti i vjetina koji omo*uavaju uinkovito djelovanje na nekom podruju ljudsko* ,ivota.

ko%unik$+ij$ n$ %$te"insko%u je#iku osposo+ljenost za pravilno i stvaralako usmeno i pisano izra,avanje i tumaenje koncepata misli osjeaja stavova i injenica te jezino me4udjelovanje u nizu razliiti2 drutveni2 i kulturni2 situacija) o+razovanje rad slo+odno vrijeme i svakodnevni ,ivot. 3kljuuje razvoj svijesti o utjecaju jezika na dru*e i potre+i upotre+e jezika na pozitivan i drutveno od*ovoran nain %$te%$ti/k$ ko% eten+ij$ i osnovne ko% eten+ije u "i"odos(ov(ju i te;no(ogiji a. matematika osposo+ljenost za razvijanje i primjenu matematiko*a miljenja u rjeavanju pro+lema u nizu razliiti2 svakodnevni2 situacija9 +. prirodoslovna osposo+ljenost za upora+u znanja i metodolo*ije kojima se o+janjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica9 c. te2noloka osposo+ljenost za primjenu prirodoslovno*a znanja i metodolo*ije kao od*ovor na ljudske potre+e i ,elje9 ukljuuju razumijevanje promjena uzrokovani2 ljudskom djelatnou te od*ovornost pojedinca kao *ra4anina.
36

 digit$(n$ ko% eten+ij$ osposo+ljenost za si*urnu i kritiku upotre+u in6ormacijsko; komunikacijske te2nolo*ije osposo+ljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju or*aniziranje vlastito*a uenja ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i in6ormacijama kako u samostalnomu uenju tako i pri uenju u skupini. so+ij$(n$ i g"$A$nsk$ ko% eten+ij$ osposo+ljenost za me4uljudsku i me4ukulturnu suradnju. ini+ij$tivnost i odu#etnost sposo+nost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje a ukljuuje stvaralatvo inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposo+nost planiranja i vo4enja projekata radi ostvarivanja ciljeva. 'emelj je za vo4enje svakodnevno*a pro6esionalno*a i drutveno*a ,ivota pojedinca. 'ako4er ini osnovu za stjecanje speci6ini2 znanja i vjetina potre+ni2 za pokretanje drutveni2 i tr,ini2 djelatnosti. ku(tu"n$ svijest i i#"$9$v$nje odnosi se na svijest o va,nosti stvaralako*a izra,avanja ideja iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija ukljuujui *laz+u ples kazalinu knji,evnu i vizualnu umjetnost. 'ako4er ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj nacionalnoj i europskoj kulturnoj +atini i nji2ovu mjestu u svijetu. Pritom je od kljune va,nosti osposo+ljavanje za razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti "urope i svijeta te za nji2ovu zatitu kao i razvijanje svijesti uenikX o va,nosti estetski2 im+enika u svakodnevnomu ,ivotu.

AKTI2.OSTI 5A OST2ARI2A.JE 5ADA3A -sklopovi aktivnosti teme projektiJ1 Potiem do9iv(j$jno u/enje djece te ist"$9iv$/ke- otk"iv$/ke aktivnosti -ne piemo; ali nam je to polazite razlo* zato piemo slijedee aktivnosti

37

&LD <L P&O!"F'3 YYYYYYYYYYYY -ako je planiran) navesti temu ili je pak nastavak pret2odno* mo*ue situacijsko* projekta1 .akupljanje ) materijali -prirodni recikla,ni otpadniJnavesti konkretno koji1 koje D!"@L -i roditelji i od*ajatelji1 donose u vrtiJ o Kada kasnije netko donese neto to nismo planirali a to zainteresira djecu to navodimo kao S !"#$ %SK &'! $#% u (nevniku kao )iskoriteni situacijski poticaj* Promatranje ) to e djeca promatrati - neposredno u prirodno drutveno okru,ju ili je uneseno u vrti1 $denti6iciranje ) to su djeca prepoznala ; prirodni drutveni ili 2ipotetski konstrukt ) neto to mo,emo vidjeti samo posredno -npr) ne mo,emo izmjeriti prijateljstvo sreu lju+av C %alentinovo ali *a mo,emo prepoznati u ponaanju1. $stra,ivanje) to su i kako D!"@L istra,ila . Dakle ) <" transmisija C prijenos znanja <" to je od*ajatelj >poduio? djecu -<") nauiti karakteristike zime 1 ve to su oni otkrili -npr ) vo4enjem 6enoloko* kalendara zapazili su neku promjenu u prirodi C led pa su istra,ili kako nastaje C proved+a eksperimenta1 Flasi6iciranje ) to su djeca >razvrstala? - npr ) sretni tu,ni ljudi C %alentinovo9 po emu se razliku ,ene mukarci9 kako znamo je li zima ili proljeeJ1 Dilje,enje ) pratiti P&O@". interaktivni plakati -+ilje,iti tijek do*a4anja djeje izjave i aktivnosti9 pratiti PO.'$Q<3(L. <e podrazumijeva samo pisanje ve svaki o+lik djeje* *ra6iko* izraza O+janjenje ) djeji do,ivljaj - npr prie koje djeca sami izmiljaju i zapisuju1 i djeje o+janjavanje postupka i Cili uratka ili otkria vje,+anje komunikacijski2 vjetina ) pozdrav skupine estitanje - npr) <ove *odine1 rjeavanje pro+lemske situacije - npr) ispriamo neku priu C zaplet a onda pitamo djecu kako se to mo,e razrijeiti1 sk(o $ktivnosti) o omo*uiti djeci neposredan do,ivljaj -promatranje dru,enje ukljuivanje emocionalni do,ivljajJ iza+rati neto od ovo* ne nu,no sve1 o poticati djecu na oda+ir aktivnosti )
38

9ivotno B

"$kti/ne i "$dne <$ktivnosti ve#$ne #$ osnovno 9ivotne

ot"e*e>@

tr*anje rezanje lijepljenje vezivanje motanje. samoposlu,ivanje pranje ruku noenje razvrstavanje nizanje -pravljen je kolaa ) miksanje mijeanje.1 "$#nov"sne ig"e@ 6unkcionalne sim+olike i*re *ra4enja i*re s pravilima. d"utvene i d"utvenoI#$*$vne @ upoznavanje i*re u kru*u i*re koje potiu socijalne interakcije napraviti s J1 u%jetni/ke ) pripovijedanje sluanje *laz+e izra,avanje -sve navedeno pod suradnja do*ovaranje skr+na ponaanja -+ri*a o prijatelju pomo.19 rjeavanje pro+lemski2 situacija i zadatak - za to slu,i.9 to mo,emo

izra,avanje zavisno od namjene 1 "$#nov"snog i#"$9$v$nj$ i stv$"$nj$ @ o ver+alno izra,avanje ) imenovanje izra,avanje cijelim reenicama usvajanje novi2 rijei -npr) dodavanje prijedjeva ) kakva je naa so+aW o izra,avanje pokretom -ples euritmija pantomima.1 o izra,avanje scenskom lutkom o likovno izra,avanje ) crtanje slikanje. o modeliranje o+likovanje ist"$9iv$/ko s o#n$jne <manipulativne rjeavanje Zpro+lema[1@ prouavanje

iskustveni do,ivljaj - percipiranje razlikovanje imenovanje veliina +oja o+lika odnosno vezano uz sva osjetila ) vid slu2 miris 1 istra,ivanje- za to slu,i 9 to mo,emo napraviti s J1 eksperimentiranje ispro+avanje zapa,anje +ilje,enje uoavanje i otkrivanje uzrono posljedini2 veza i odnosa9 stvaranje pojmova uspore4ivanje razlikovanje zakljuivanje tra,enje rjeenja kritino miljenje s e+i=i/ne $ktivnosti s k"et$nje% @ tjelesno vje,+anje pokretne i*re

ako planiramo TEMATSKI -%alentinovo makare proljee. 3skrs1 usredotoimo se na @$O! -jedan du*oroan1 i zadae - razvojne ili kompetencije R pozitivan stav

39

prema neemu G ono to nauimo o tome G vjetina da to i upotrije+imo1 koje ,elimo ostvariti i ML'"&$!LO" koje nudimo djeci da +i potaknuti LF'$%<O.'$ o npr) >%alentinovo? ) - ne piemo poetni poticaj ve aktivnost koja ima 6unkciju poetno* poticaja1 ) pripovijedanje -pria koja potie emocionalni do,ivljaj1 ili scenska i*ra ili vo4eni raz*ovor ili i*re u kru*u na pr ) >aro+na vreica? 9 -djeje iskustvo) 19 vo4eni raz*ovor) -kako osjeam da me mama C tata voli 9 ko*a ja volim1 *ra6iki prikaz -djeji rad19 stvaranje interaktivno* plakata

S'RAD.JA SA S'STR'1.JA,IMA- RODITELJIMAL 3 suradnji s J-kole*icom u skupini od*ajateljima na razini vrtia .&.J.1 redovito planiranje analiziranje klasi6iciranje Jpoticaja aktivnosti djece i od*ajatelja vrednovanje tj. prosud+a to zadr,avamo to mijenjamo oekivanja od kole*ica .&.J 3OLQL<!L u odnos s J.

40

).+. .A1ELA

0. visok$ "$#ine =(eksi*i(nosti odgojno I o*"$#ovnog "o+es$ 3kratko ) dnevni "it$% < je(o- s $v$nje> te $ktivnosti- s$d"9$ji i n$/ini u/enj$ "i($goA$v$ju se dje/eji% ot"e*$%$- s oso*nosti%$- inte"esi%$ i %ogu7nosti%$ u okvi"i%$ kv$(itetni; %ogu7nosti ) npr) 6leksi+ilnost u o+rocima ne znai da dijete ne tre+a jesti9 izostanak prisile na spavanje ne znai da odmor nije potre+an... 2. ostvarivanja partnerstva s roditeljima i irom zajednicom !edna od temeljni2 zadaa ustanove rano* i predkolsko* od*oja i o+razovanja je) &oditelja pri2vaati i uva,avati kao ravnopravnog lana ustanove -partnera1 koji ustanovu o+o*auje svojom pose+nou svojom vlastitom kulturom i potencijalima kojima doprinosi kvaliteti ustanove u cijelosti9 Otvorena, podravajua, prihvaajua i ravnopravna komunikacija roditelja od*ajatelja i ostalo* oso+lja u ustanovi ima zajedniki cilj) adekvatno od*ovoriti na trenutne potre+e djeteta a to je mo*ue jedino tada kada su od*ajatelji i roditelji u stalnoj i kvalitetnoj interakciji. Preduvjet kvalitetne interakcije ovi2 dvaju im+enika od*ojno ; o+razovno* procesa ali i ostali2 struni2 djelatnika djeje* vrtia jest nji2ova peda*oka kompetencija ali i o+ostrana spremnost za djelatnim sudjelovanjem. Preduvjet kvalitetne interakcije je peda*oka kompetencija ali i o+ostrana spremnost za djelatnim sudjelovanjem. Fvalitetnom odnosu doprinosi redovito informiranje -+roure letci $nternet
41

komunikacija razmjena +iljeki o djetetu1 ali i pedagoko osposobljavanje roditelja za roditeljsku ulo*u - predavanja radionice *rupe potpore1 &oditeljima je potre+no omo*uiti provo4enje vremena sa svojom djecom u od*ojnim skupinama praenje i djelatno sudjelovanje u neposrednom od*ojno ; o+razovnom procesu te upoznavanje vlastito* djeteta u sasvim dru*a\ijem kontekstu od ono* o+iteljsko*. Pretpostavke za *ra4enje i odr,avanje suradni\ki2Cpartnerski2 odnosa su potovanje pri2vaanje razli\itosti uva,avanje o2ra+rivanje podr,avanje aktivno sluanje i ostala ponaanja koja omo*uavaju reciprocitet u razmjeni in6ormacija u svezi djeteta te primjereno i uskla4eno od*ojno djelovanje prema djetetu -roditelja i od*ajatelja1 a sve s ciljem djetetove du*oro\ne do+ro+iti.

42