SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I
ODGOJNIH ZNANOSTI

PREPOZNATLJIVI OBJEKTI

Seminarski rad iz kolegija Psihologija djejeg crtea

Mentorica:
mr.art. Vesna Suac

Ime i prezime studenta:

Irma kobalj

Mostar, 2014.

Sadraj:
1. UVOD.....................................................................................................................1
2. DJEJI CRTE.......................................................................................................2
3. PREPOZNATLJIVI OBJEKTI................................................................................3
3.1. TO KAU STRUNJACI?...............................................................................3
3.2. G.H. LUQUET I N. FREEMAN..........................................................................4
4. CRTANJE OBJEKATA...........................................................................................6
4.1. LJUDSKA FIGURA.........................................................................................6
4.2. KUA...............................................................................................................7
4.3. PRIRODA........................................................................................................8
5. ZAKLJUAK.........................................................................................................9
LITERATURA............................................................................................................10

1. UVOD
Ve od najranije dobi (8 mjeseci) dijete modelira, opipava i istrauje mogunosti oblikovanja
rukama, gradi u prostoru elementima koji su mu pri ruci (kockicama, igrakama, hranom),
slae i preslaguje, kombinira i daje novu dimenziju objektima i stvarima koje ga privuku.
Sasvim nesvjesno, ono zadovoljava svoju potrebu za stvaralatvom i to u dobi kad bi mnogi
pomislili da je to nemogue. Radost zbog tog ina, i tada kao i godinama kasnije, jednaka je i
nezaobilazna ivotna potreba. Ubrzo nakon prvih kiparskih zahvata, i u susretu s bilo
kakvom plohom na kojoj moe ostaviti trag prstom (npr. pijesak), dijete ostvaruje svoje prve
crtake uratke, a uz pristupanost slikarskog materijala poinje slikati uz silno uzbuenje
zbog raznolikih mogunosti koje mu prua boja. Likovnom komunikacijom dijete otkriva
svijet i neprestano ga istrauje, unosi sebe u njega, te time istrauje samog sebe. Dijete
likovnom komunikacijom najiskrenije i najbre izraava ono to verbalno ne moe i ne zna.
U usporedbi s likovnom komunikacijom odraslih : djeca se njome izraavaju dok odrasli
stvaraju. Upravo zbog toga crtei u predkolskom odgoju djeteta imaju neprocjenjivu
vrijednost. Crtei iz tog razdoblja predstavljaju djetetov ivotopis, posebno njegove osobne
kao na primjer temperament, osjeajno prihvaanje okolike u kojoj ivi... 1

1. Poganik-Toli, S. (1964). Deji crtei kao izraz duevnog razvoja deteta. Beograd : Rad

2. DJEJI CRTE
Crte predstavlja jedan od naina kojima se djeca izraavaju. S obzirom da veina djece rado
crta i osjea se ugodno u toj aktivnosti psiholozi koriste izradu crtea kao odlian nain
uspostave odnosa s djetetom, te i kao jednu od vanih tehnika psihodijagnostike procjene i
tretmana. U interpretaciji djejeg crtea nikako se ne smije zanemariti dob kao jedan od
vanih imbenika; odreen oblik ili element crtea u jednoj dobi moe biti uobiajen, dok se
u nekoj drugoj smatra neprikladnim te moe ukazivati na odreene razvojne, emocionalne ili
neuroloke tekoe. Openito govorei, s porastom dobi djeji crtei sadre vie detalja,
tonije proporcionalne odnose i postaju realistiniji. 2

2. Silk, A.M.J. & Thomas, G.V.(1986). Development and differentiation in children's figure drawings. British Journal of Psychology,str 77.

3. PREPOZNATLJIVI OBJEKTI
Jedno od veoma neobinih obiljeja u vezi sa crteima male djece jest prilino mjeovito
crtanje objekata. Kada scena sadri vie objekata, toke promatranja se mijeaju, to nije u
skladu s naom idejom o tome kako se crtaju pojedini objekti, naime, iz jednog odreenog
ugla. Dakle, zato mala djeca razliite dijelove istog objekta, ili razliite objekte jednog
prizora crtaju iz razliitih uglova, doaravajui izgled kakav se u stvarnosti ne moze vidjeti?
Odgovor je jednostavan. Djeca crtaju unaprijed odreeni izgleda objekta (ak i onda kada ga
u realnosti vide pod drugaijim kutem i u drugom poloaju) jer im je veoma stalo da crte
bude prepoznatljiv. Odraslima se pak ini da dijete pravi greke u promatranju i
predstavljanju, no djeca razmiljaju drugaije. Na primjer, moda misle da kua nee
izgledati kao kua ako nema sve zidove. Dijete tei da prikaze stvarne oblike, ali likovni
izraz se temelji na intezivnom emocionalnom doivljavanju i zateenom iskustvu i znanju.
Nepoznavanje karakteristika djejeg likovnog izraavanja i neadekvatno reagiranje odraslih u
ovom periodu djejeg stvaralatva moe dovesti do naruavanja djeje spontanosti, iskrenosti
i poetinosti, jer su djeca u ovom periodu veoma sugestibilna i nemaju jos formiran smisao
za kritinost.

3.1. TO KAU STRUNJACI?

Corado Ricci (1887.) iznosi ideju da crtei koje djeca rade nisu pokuaj da se prikae stvarni
izgled objekta, ve su izraz djetetovog znanja o njima. Georg Michael Kerschensteiner
(1905.) razvija ovu ideju iznoenjem stava da djeca crtaju elemente koji su osnova za njihovo
razumijevanje odreene klase objekta. Poto su zaokupljeni pokazivanjem tog znanja, ne
obraaju panju na to kako model zapravo izgleda. U stvari, ako im se model i nalazi pred
oima, djeca uglavnom ignoriraju detalje i konkretan poloaj danog modela i jednostavno
nacrtaju svoju nauenu shemu ili formulu za taj objekt. Djeci kao model zapravo slue
pojmovi koje imaju o objektima, a ne stvarni model. 3

3. Cox, M. (2000). Deji crtei. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, str. 94

3.2. G.H. LUQUET I N. FREEMAN

3

Georges-Henri Luquet, vjeruje da su djeji crtei zasnovani na ideji ili pojmu koji dijete ima
o odreenom objektu. Glavne injenice ili karakteristike objekta sadrane su u mentalnom ili
unutranjem modelu i kada se od djece trai da neto nacrtaju, ona crtaju prema unutranjem
modelu. Ovo objanjava zato recimo crtei ljudske figure jednog odreenog djeteta lie
jedan na drugi, ali ne i na stvarne modele. Luquet tvrdi da unutranji model sadri
informacije koje su kljune za djetetov pojam o objektu. Kod malog djeteta unutranji model
ljudskog lika vjerojatno ima dva oka, nos i usta, pa ako se od djeteta trai da nacrta stvarnu
osobu koja mu je okrenuta profilom, poto baci pogled u pravcu osobe dijete e vjerojatno
nacrtati svoju uobiajenu figuru sa dva oka, nosom i ustima. Dakle dijete se prilikom crtanja
rukovodi unutranjim, a ne stvarnim modelom. Istu ideju podrava i Norman Freeman
(1972.). On je nekoliko petogodinje i devetogodinje djece zamolio da nacrtaju alicu po
sjeanju; sve nacrtane alice imale su drke. Poslije toga djeci je pokazao pravu alicu ija je
drka bila okrenuta na drugu stranu tako da je nisu mogli vidjeti i reeno im je da je nacrtaju;
djeca ispod 8 godina uglavnom su crtala i drku dok su je stariji mahom izostavljali. Na
prednjoj strani alice bio je nacrtan i cvijet i starija djeca su ga uglavnom i nacrtala, dok
mlaa djeca nisu. injenica da su mlaa djeca nacrtala drku koju nisu mogli vidjeti ,a nisu
nacrtala i cvijet koji im je bio direktno pred oima jasno govori u prilog ideje da djeca crtaju
prema unutranjem modelu, prema kojem je drka kljuna karakteristika alice pa su je zato i
crtali, dok cvijet nije, pa ga zato ne smatraju neophodnim nacrtati. Ideja da crte nastaje na
osnovu znanja koje dijete ima o danom objektu navela je Luqueta da ovu crtaku fazu nazove
intelektualnim realizmom. Grube granice ove faze su od etvrte ili pete do devete godine
ivota.
Slika 1. a) Crte alice po danom modelu koju je nacrtao odrasli ovjek
b) Crte djevojice Amy, koja je prilikom crtanja izjavila : Ne vidim drku, ali u je ipak nacrtati. Sa
drkom izgleda bolje.

Slika 2. Ispitivanje koje je proveo N. Freeman. Skoro sva djeca kada crtaju po sjeanju alici dodaju drku. Kada
crtaju po modelu alice kojoj se drka ne vidi, veina djeca mlae od 8 godina dodat e i drku.

Slika 3. Primjer intelektualnog realizma prilikom crtanja vie objekata. Prilikom terenske nastave na otoku Krku
djeci je reeno da nacrtaju sredinji trg. Veina djece nacrtala je sline slike, gdje se na slikama moglo vidjeti
ak i ono to se iz odreenih lutova gledanja i ne vidi.

4. CRTANJE OBJEKATA
4.1. LJUDSKA FIGURA
Ljudska figura se nalazi meu prvim temama djejih crtea. Tako djeca oko tree godine crtaju
prve male ljude koji su prezentirani krunim formacijama iz kojih mogu izlaziti crte, najee
crte za noge. Iz ovih jednostavnih ljudi koje esto zovemo punoglavcima razvijaju se
odreenim zakonitostima sloeniji likovi, pa se tako crte postepeno obogauje sa sve vie
detalja, vrat se jasno odvaja od trupa, trup je obavezno obuen u razliitu odjeu, kojoj se
naroito poklanja panja jer dijete tei da prikae osobine spola, uzrasta i zanimanja to najese
ini karakteristinom odjeom i rekvizitima koje likovi imaju. Naklonost prema nacrtanoj figuri
izraavaju dekorativnim ukraavanjem : nakit, minka, frizura, eiri itd. Ovome su naroito
sklone djevojice, recimo prilikom crtanja najbolje prijateljice.
Do uzrasta od oko 7 godina veina djece crta ljudsku figuru frontalno, poslije toga pokazuju sve
veu sklonost crtanju figure iz profila, naroito ako je figura u pokretu. 4

Slika 4. Prvi jednostavni ljudi; punoglavci

Slika 5. Crte na

temu : Nacrtaj svoju

obitelj, rad 7-godinjeg djeteta

4. Cox, M. (2000). Deji crtei. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva, 94.str

4.2. KUA
Kua je poslije ljudske figure najzastupljeniji objekt djejeg prikazivanja na crteu. U poetku
dijete je prikazuje po tipinoj shemi koja se u stvari javlja kod veine djece : kao trokut, kvadrat
ili pravokutnik sa dodatnim kosim krovom i obaveznim dimnjakom. Tu svoju prvu kuu dijete
najprije prikazuje samo sa jedne strane, a tek kasnije na njoj ucrtava jedan ili dva nastavka u istoj
ravnini sa prednjim dijelom kue. Na taj nain dijete eli prikazati sve ono to zna o kui, pa i
ono to se ne moe vidjeti iz kuta iz kojeg se ta kua promatra. Dijete kuu prikazuje sa
mnotvom detalja, ponekad prikazuje i ono to se nalazi unutar same kue, poput osoba ili
namjetaja, to izvana naravno nije vidljivo, pa se ini kao da su zidovi nevidljivi ili prozirni.

Slika 6. Djeji crtei kua

Slika 7. Primjer crtanja nevidljivih

zidova

4.3. PRIRODA
Drvo se uglavnom pojavljuje uz kuu. Prvi je oblik iz biljnog svijeta kojidijete prikazuje. U
poetku daje veoma jednostavnu shemu drveta kombinirajui crte prema svom vizualnom
iskustvu. Od te sheme, koja je naznaena jednom ravnom linijom iz vrha koje se kreu crte
koje prikazuju grane, kasnije drvo prikazuje kao stup uz pomo dvije ravne crte, najee i
obojeno da bi se iskazala vrstina, iz kojega polaze grane. Cvijet se pojavljuje spontano i to
dosta kasno u djejem crteu, pretpostavlja se zbog toga to je cvijee veoma raznovrsno u
oblicima i bojama pa dijete jo nema opu predodbu o cvijetu. Najee ga prikazuje kao
dekorativan predmet jer ga odrasli tako njemu i prezentiraju: stavlja se u vaze, uzgaja u vrtu,
poklanja se dragim osobama.
ivotinje se u djejem crteu takoer javljaju dosta kasno, to je naroito karakteristino za
djecu iz gradske sredine koja nemaju prilike upoznati veinu ivotinja osim psa i make, dok
o ostalima ue iz slikovnica i crtanih filmova. Prve ivotinje koje dijete crta imaju dosta
ljudskih obiljeja uz neki karakteristian detalj poput vie nogu ili repa. Kao i kod ljudske
figure dijete istie one detalje koji su za njega vani : velika glava, ape, rep, duge ui.
ivotinje najprije crtaju u okomitom poloaju, poput ljudi,a tek kasnije ih mogu prikazati sa
poloenim trupom u profilu, pri emu je ivotinja gotovo uvijek okrenuta ulijevo. 5

Slika 7. Djeji crtei ivotinja

5. Silk, A.M.J. & Thomas, G.V.(1986). Development and differentiation in children's figure drawings. British Journal of Psychology

5. ZAKLJUAK
Djeca e se stvaralaki izraavati i stvaralaki e oblikovati uvijek kad im je dana sloboda da
budu ono to jesu da vide na svoj nain, da poimaju i misle svojom logikom, drugim
rijeima, da imaju pravo na svoje individualno izraavanje i stvaranje u punom smislu rijei .
Kada djeca prate neku pojavu vanjskog ili unutranjeg svijeta, promatraju je njima
svojstvenim nainom neposrednog kontakta i poistovjeivanja s njom , njihova e
interpretacija biti stvaralaka. Pokreta toga je unutranji poriv koji se oituje kao
radoznalost i interes djece, a ovisno u koliko mjeri su oni ouvani postoje i osnovni uvjeti za
stvaralatvo. Usmjerenost panje djeteta koja nadilazi uobiajenu percepciju moemo nazvati
stvaralakom percepcijom. Tek kada se ona uspostavi dijete moe uiniti slijedei korak i
likovno izraziti to je opazilo i otkrilo. 6

6. Belamari, D.(1986). Dijete i oblik: likovni jezik predkolske djece. Zagreb: kolska knjiga

LITERATURA :
Belamari, D.(1986). Dijete i oblik: likovni jezik predkolske djece. Zagreb: kolska knjiga.
Cox, M. (2000). Deji crtei. Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
Silk, A.M.J. & Thomas, G.V.(1986). Development and differentiation in children's figure
drawings. London : British Journal of Psychology
Poganik-Toli, S. (1964). Deji crtei kao izraz duevnog razvoja deteta. Beograd : Rad

10