ROMANIKO KIPARSTVO

Joko Belamari
Saetak: Davor iftar

Mnotvo sauvanih ulomaka predromanike skulpture 9. i 10. st. dokazuje da hrvatska povijest umjetnosti nikada kasnije nije imala takvu homogenost. Predromanika na svom izmaku zapravo je i posljednji zajedniki nazivnik hrvatske povijesti umjetnosti prije nego to e njen daljnji razvoj odre!ivati geopolitiki kontrasti koji e se pose"no u 1#. st. i nadalje produ"ljivati. $omanika ih nee prikazivati u njihovim stvarnim suprotnostima jer je i sama u svojoj poli%entrinosti "ila posljednji univerzalni europski pokret. $egionalizmi hrvatske romanike sukladni su europskima prikrivajui razliitost usmjerenja putova koji e se de&initivno pro&ilirati ve u rano gotiko do"a. 'ri zone( primorska planinska i nizinska uvjetovale su razliite ritmove povijesnog i kulturnog razvoja )rvatske. *stra i +alma%ija imale su zlatne trenutke u antiko i u do"a sutona $imskog imperija ,-. i .. st./ a potom u do"a pune autonomije svojih gradova u srednjem vijeku i u osvit renesanse u 1-. st. 0nutranjost +alma%ije %vate u vrijeme osnutka ranosrednjovjekovne hrvatske dr1ave. 2ika je najviu toku dosegla u gotiko do"a a gornja )rvatska sa 3lavonijom u do"a "aroka. $azliitost stilskih o"lika i neravnomjernost ouvane "atine ini se jo veom z"og razliitih ritmova ratnih i prirodnih kataklizmi. 'atari u 14. i 'ur%i od 1-. do 15. st. ostavili su u unutranjosti tek ulomke srednjovjekovne umjetnosti dok je zastoj drutvenog razvitka *stre i +alma%ije u osvit modernog do"a konzervirao spomenike iz starijih razdo"lja. 0 tim okolnostima +alma%ija je ostala kolijevka i mjesto o"navljanja. 3toga e u kiparstvu romanikog razdolja pose"no dalmatinski spomeni%i dati temelj na kojem se mogu vagati dometi tog stila u )rvatskoj. 6eogra&ski polo1aj +alma%ije uvijek je donosio svje1e poti%aje djelatnost kiparskih radioni%a unutar drevnih gradova u kojima je polako umirala antika nije se prekidala a ur"ana %iviliza%ija nije se gasila. +emogra&ski rast trgovaka revolu%ija od 11. st. nadalje dugotrajna politika ravnote1a i orijentiranost prema moru ispresje%anom trovakim putevima davalo je snagu tim gradovima. 7ajopasniji suparnik "ila je 8ene%ija koja je 11#-. g. unitila Biograd 1151. 'rogir a 1#09. g. de&initivno slomila :adar kako joj ne "io "io konkuren%ija na Jadranu. 7o 8ene%ija je o"novila )var i utemeljila ;orulu osiguravajui pomorsku magistralu prema 2evantu. 0 11. st. na relje&e se vraa ljudska &igura i niz antikih dekorativnih motiva( astragal ovulus palmeta i akant na korintskom kapitelu.
Bjelokosni plenarij 3trossma<erova galerija druga polovi%a 10. st.

+o tada je glavni naglasak u opremi %rkve "io u njenom apsidalnom dijelu a sada trijum&alnoj romanikoj %rkvi tre"a jasan narativni program na proelju. =rhitektura proelja sa svojim protironima vijen%ima konzolama i za"atima tra1ila je od skulpture da se prilagodi njenim &ormama. 'ehniku plastinog o"likovanja i komponiranja romanika skulptura ui iz antikih modela sarko&aga slavoluka i portala a sadr1ajni repertoar preuzima iz tekstilnih "jelokosnih iluminiranih rukopisnih i zlatarskih predlo1aka. Mo1e izgledati paradoksalno da su predlo%i ovako malih &ormi slu1ili u stvaranju umjetnosti koja je te1ila monumentalnom mjerilu. +ok je arhitektura upuivala na monumentalnost iz ovih je predlo1aka stje%ala osjetljivost za o"radu detalja koloristike i slikarske uinke. 0 to do"a ojaale su klesarske radioni%e u *stri ,oso"ito du1 zapadne o"ale/ u sreditu Jadrana pose"i%e u trokutu izme!u :adra ;nina i 3plita te u ju1noj +alma%iji izme!u +u"rovnika i ;otora a jednako djeluju i one u unutranjosti. Kninska klesarska radionica produ%irala je djela zajednikih ornamentalnih motiva( ulomke monumentalnog portala na!ene na kninskoj tvr!avi oltarsku pregradu sa >rkvine u Biskupiji tegurij sa splitskog 3ustipana &ragmente oltarske pregrade i jedno raspelo iz Plavna. Istra kao izdvojen primjer Pitanje je zato u njoj nema jasno pro&ilirane romanike iako ima najvei "roj pod krovom sauvanih kasnoantikih gra!evina. ?sim donekle linije gradia uz zapadnu o"alu *stra je "ila poput zatvorena d1epa. Jai vanjski utje%aj donose "enediktin%i preko akvilejske patrijarije. @ini se da je trajna retarda%ija stila i dugotrajnost prijelaznih stilskoAmor&olokih i ikonograskih o"lika najuoljivija %rta razvoja istarske skulpture. PLUTEJI IZ SV. NEDILJICE u :adru

7ajizrazitiju pojavu starohrvatske umjetnosti inile su predoltarne pregrade s posvetnim latinskim natpisima. Polovinom 11. st. njihovi pluteji do"ivaju relje&ne narativne %ikluse. 7a plutejima iz 3v. 7edilji%e Bvan!elje je prikazano u %jelovitom narativnom slijedu a linearni %rte1 pleterne plastike naglo je razrijeena u &iguri. +otad "esprijekorna linija poinje se vrtlo1iti kako "i opisala na"ore odjee iako ostaje u gra&izmu. 7a plutejima se vidi sraz minijaturnog i gra&ikog s monumentalnim i plastikim. ;arakteristina romanika kompozi%ija niza &igura smjetenih pod arkadama ima daleki uzor u helenistikim sarko&azima odnosno starokranskim varijantama. 3line e kompozi%ije kasnije "iti koritene na nadgro"nim spomeni%ima. 0 nizanju prikaza iz ;ristova djetinjstva Salamunov sud zamjenjuje Pokolj nevine djeice to nije nesporazum iz neznanja nego svjestan iz"or redu%irane kompozi%ije koja mo1e zamijeniti pravu a da ne z"uni gledao%e. 7ovim ustrojstvom prez"iterija poetkom 1#. st. izgu"ila se potre"a za takvim tipom kamenih predoltarskih pregrada. :a"ati pregrada iz splitskih %rkava 3v. 3tjepana Cpod "orovimaC i 3v. Mikule u 8elom varou posljednji su primjeri takvog namjetaja. *zlazei iz okvira pletene ornamentike oni predstavljaju prvu stilski proienu romaniku. PLUTEJI IZ SV. LOVRE u :adru 7a ovim plutejima kiparski CprijevodC donosi niz CumovaC( u prikazu Roenja Kristova jasli%e s +jetetom jednostavno nisu stale u natrpanu kompozi%iju unutar koje se naao i Josipov san na neo"inom mjestu i preuranjen spram ostalih prikaza ,sredina 11. st./.

PLUTEJ SPLITSKE KATEDRALE 7a pluteju ranoromanike predoltarske pregrade ,u 14. st. premetnute u krsni zdena%/ prikazan je lik kralja na prijestolju vjerojatno jednog od hrvatskih kraljeva jer kruna i nonja su zapadnog a ne "izantskog tipa. 7a pluteju ima tragova naknadnog popravljanja prizora( dvoranin uz prijestolje nema atri"ut ,ma/ a radiran je natpis ,oito ime koje je u novom kontekstu 14. st. tre"alo iz"risati/ kako "i se prikaz CneutraliziraoC u svom izvornom politikom karakteru. Budui da se na tom mjestu redovno nalaze imena donatora "ilo "i neo"ino da se ovdje radilo o izoliranoj evan!eoskoj para"oli pa je vjerojatno rije o kralju :vonimiru koji je imao izvrsne odnose sa splitskim metropolitom 2ovrom i stoga "io prvi kralj koji je iz"orio stvarnu jurisdik%iju nad dalmatinskim gradovima. BAANSKA PLOA oko 1100. g. 4

'ekst uokviren meko o"likovanom izmjeninom lozi%om preuzeo je mjesto likovne kompozi%ije. 3pomen kralja :vonimira na narodnom jeziku i pismu jedinstven je za to do"a kao i njegov prikaz na pluteju iz splitske katedrale. 'o je jedan od najstarijih spomenika na%ionalne pismenosti :apada. 'ekst takvog karaktera ve s o"zirom na svoju pozi%iju u unutranjoj topogra&iji samostanske %rkve u Jurandvoru jedinstveni je primjer u europskoj povijesti umjetnosti. +ijelovi teksta su ak prostorno raspore!eni prema plastikom i arhitektonskom pravilu zlatnog reza. "Pobjednika" crkva razvija skulptoralni program na proelju. Nove liturgijske orme! uz ekstrovertni karakter tada"nje zapadnjake crkvene doktrine! utjeu na nove odnose vanjskog i unutra"njeg prostora crkve i na preobrazbu ar#itektonski# oblika unutar sveti"ta. $ benediktinskim crkvama produbljuje se kor! oblikuje ideja deambulatorija! a u bazilikalnim osnovama prevladava troapsidalnost. Poetak rane romanike u %rvatskoj treba gledati u sklopu "irenja re ormiranog benediktinskog reda u &&. st. i zama#u gradnji nakon raskola istone i zapadne crkve 1054. g. ?sorski opat Gaudencije "l. Ivan Trogirski i splitski nad"iskup ovro najznaajnija su imena koja svjedoe o znaaju osorskog samostana u irenju re&ormatorskih ideja. 6auden%ije je "io uenik 3v. $omualda pa su stoga ulom%i skulpture s osorske opatijske %rkve slini skulpturama iz %rkve u Pomposi i 'or%ellu. $adi se o prvoj ranoromanikoj skulpturi namijenjenoj proelju. 0 11. st. )rvatska je imala intenzivne veze sa :apadom naroito posredstvom rimskih legata ,najee "enediktina%a/( u ;reimirovo do"a D !ajn"ard opat 3v. Marije u Pomposi i Teuzon opat u $azzolu u $omagni a u do"a :vonimira D Gerard sipontski nad"iskup i Ge#izon opat samostana na =vetinu. ;rajem 11. st. u )rvatskoj je "ilo 90Aak "enediktinskih samostana a ova "enediktinska interan%ionala davala je zajedniki ton u programu skulpture. +o"rom poznavanju tenden%ija u razvoju skulpture na interna%ionalnom planu pridonijele su veze naih samostana s matinim sreditima( 3usak D Monte%assino ?sor D Pomposa ;rk D %lunijevski priorat u Polironeu Mljet D Pulsano. $egionalne veze ?sora i sredinje +alma%ije te :adra s ;rkom i $a"om pridonijele su &ormiranju regionalnog tipa u o"likovanju glavnog %rkvenog portala. PORTAL SV. LOVRE u :adru 11. st. 'o je najstariji sauvani primjer zaokru1ene kompozi%ije portala u srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi uope. Jedna od ikonogra&ski najznaajnijih inova%ija je prikaz ;rista na prijestolju u mandorli koju pridr1avaju dva an!ela. 'eo&anijski prikaz ranije je izveden tek na relje&u u 3t. +enisAdesAEontaines ,10#0./ a razra!en na sredinjem portalu opatijske %rkve u Monte%assinu ,10.../ i >lun<ju. :adarski pentagonalni nadvratnik ,"en b'tiere" kakav se nalazi ve u ranokransko do"a/ u svom ikonogra&skom i arhitektonskom smislu nije imao izravnih izvedeni%a na naoj o"ali iako je redu%irani teo&anijski program razvijen ve na sustipanskom predoltarskom za"atu i luneti iz 1#. st naknadno uzidanoj u vrh dvorinih vrata %rkve 3v. +uha u 3plitu. ?"lik za"atnog arhitrava 3v. 2ovre primijenjen je da omogui ikonogra&ski tonu hijerarhiju prikaza na kompozi%iji a ne radi same konstruk%ije. 3a strane su

simetrino postavljeni gri&oni uz dva Cdrva 1ivotaC a na dovratni%ima su prikazani likovi Navje"tenja (arijina usred vijugave lozi%e. =stragal se nalazi na ru"u trokutno povienog za"ata na de"lu Cdrva 1ivotaC i na mandorli. ;ralje%i astragala na vijugavoj sta"lji%i i listii ovjeeni na koljenaste peteljke od lozi%e ine &antastinu "iljku. ?rijentalna komponenta ovdje je nadjaala kasnoantiku. 7ovi kiparski stil nikada vie nee "iti tako apstraktan. :a"atni tip portala na jadranskoj o"ali razvio se u nekoliko varijanti. $ana pojava za"atnih portala sa stupovima ili menzolama nije izazvala veu tipoloku raznovrsnost. 0 11. i 1#. st. nema Clom"ardskog protironaC sa za"atom dignutim na stupove koji su polo1eni na le!a lavova ili gri&ona. ;asnije se javljaju stepenasto usjeeni portali a svi prikazuju moralizirajuu kristoloku sim"oliku grijeha i smrti.

:a"at s (aiestas )omini 3ustipan kraj 11. st.

PORTAL U SUPETARSKOJ DRAGI na $a"u samostanska %rkva $a!en je po uzoru na sjevernotalijanske primjere. 3lini su mu i portali rapske katedrale %rkve 3v. ;revana u :adru a mo1da i %rkve u Jurandvoru ,Baanska ploa/. PORTAL SV. MIKULE u splitskom 8elom varou Portal s lavljim menzolama iz 1#. st. a iz istog vremena su i ulom%i proelja "enediktinske %rkve na 3ustipanu u istom gradu. 3kulpture s o"a spomenika ukazuju na mogue apulske utje%aje. KAPITELI 0 starohrvatsko do"a kapitel je pre1ivio samo na oltarskim %i"orijima krajnje sa1et i shematiziran. =kantovo lie je apstraktnog izgleda i "rojano redu%irano. ;orintski kapitel iz kojeg posredno potiu ovi primjeri razvija se iz %ilindrine donje zone o"avijene s # vijen%a strikova lia prema ku"inoj gornjoj zoni. ="akus je ovdje prijelazni element pa su za prouavanje razvoja kapitela njegovo o"likovanje i izgled gornje zone "itni za odre!ivanje stila. ;od predromanikih kapitela a"akus s atro&iranim volutama o"ino predstavlja re%esiju spram organskog rasta donje zone a %ijeli volumen postaje amor&na masa dok ranoromaniki kapiteli pokazuju ponovno shvaeno razlikovanje pojedinih dijelova. 7ajzanimljiviji kapiteli tog novog do"a su iz "azilike u Sutlovre$u volute se poinju pojavljivati na kapitelima Sv% &etra u Dragi na $a"u ,10-9./ linearno su urezane u Sv% !i"ovilu na Krku ,1#. st./ potpuno su klasi%izirane u Sv% Ivanu na 'a#u i Sv% !ariji (elikoj u )adru a ugaona ispupenja i konkavne a"akuse imaju kapiteli iz Sv% ovre i Sv% Sto*ije u )adru. $evival ranokranskih o"lika nije dolazio samo preko akvilejskih gornjojadranskih i montekasinskih uzora ve i kroz "ogatu kasnoantiku arhitekturu Cin situC. 0 Sv% Ker*ovanu u :adru ,1#. st./ mijeaju se ponovno koriteni antiki kapiteli s novima koji ih imitirajuF u prizemlju zvonika u Splitu vide se pokuaji ,14. st./ kopiranja korintskih kompozitnih kapitela s PeristilaF kapiteli ci#orija u &ore$u ,14. st./ vjerojatno su vjerna kopija Bu&razijevih iz iste katedrale. 7a gradskoj loi u Trogiru ,19. st./ kapiteli pokazuju karakter kasnoantikih.

UKRASNI REPERTOAR 0krasni repertoar hrvatske ranoromanike skulpture uz pleternu ornamentiku pokazuje i nove elemente( vijena% u kojem se premeu palmete s akantovim listovima na samostanskom kapitulu i unutranjosti prvog kata zvonika Sv% !arije u )adru a slian ukras je i na "azi galerijskog parapeta "azilike 3an Mar%o u 8ene%iji i %rkvi 3v. Eoske na 'or%ellu. 'o je hi"ridna a ne imitativna &orma uzeta iz prirode. 0kras na dnu pluteja iz Kolo$epa s prikazom erota ,kasnoantiki uzor/ spaja palmete s lotosom. Pleter je CrastvorenC da "i mogao primiti sim"olike &igure i apsor"ira predloke u suvislu relje&nu kompozi%iju. 7aa ranoromanika skulptura je kompozitna u skladu s tadanjim tenden%ijama. 'ipini ukrasni ranoromaniki vijena% prikazuje intermitirajuu izmjeninu lozi%u zapravo akantove vrije1e s iz"ojima %vjetova ili "rljanovih listia koji u stiliza%iji imaju neo"ine o"like kao na dovratni%ima portala Sv% ovre u )adru ili ju1nom portalu katedrale u Splitu. ?vaj motiv mo1e imati i izrazito shematizirani gusti geometrijski tok kao na dovratni%ima Sv% +artula u Du#rovniku. Biljna vrp%a je idealni motiv za dekorativnu o"radu arhitektonskih vijena%a.

POJAVA ROMANIKE SKULPTURE

CIBORIJ PROKONZULA GRGURA u :adru +atira se u 9. desetljee 11. st. 8jerojatno je stajao nad glavnim oltarom katedrale u :adru prvotno posveene 3v. Petru prije prenoenja moi 3v. 3toije za koju je u 9. st. sagra!ena rotunda kasnije posveena 3v. +onatu. 3tilski i radioniki povezuje se s %i"orijem 3v. 'ome u :adru plutejima 3v. 7edilji%e te dijelovima %rkvene opreme iz 3v. Petra i Mojsija u 3olinu i katedrale u 3plitu. ZVONIK I SAMOSTANSKI KAPITUL SV. MARIJE u :adru Me!a zrele romanike u +alma%iji su zvonik i samostanski kapitul uz %rkvu zadarskih "enediktinki ,poetak 1#. st./ vezani uz opati%u 8eenegu i prvog hrvatskoAugarskog kralja ;olomana. 7a "onim zidovima kapitularne dvorane stupovi karakteristinih ku"inih kapitela nose slijepe lukove i pilastre povezane dekorativnim vijen%em nad kojim je preko 9 pojasni%e sagra!en "avasti svod. 7a prvom katu samostanskog zvonika u 8eeneginoj elijiAkapeli javlja se prvi europski pouzdano datirani kri1noAre"rasti svod podignut nad ku"inim kapitelima na kojima je uklesano ime kralja ;olomana. ?vo je naa najoriginalnija varijanta i primjer Clom"ardskogC tipa zvonika. 7adgro"ni spomenik 8eenege s dugakim elementnim epita&om u majuskulnoj kapitali pokazuje CprotorenesansneC epigra&ske odlike a sauvane su &reske izrazito suvremenog zapadnjakog slikarskog jezika. ?vaj spomenik ,1110G1111./ sadr1i sarko&ag nadsvo!en lukom unutar kojeg je upisana "i&ora i predstavlja najrazvijeniji i najljepi primjer takvog tipa gro"ni%e koji je "io uo"iajen u ju1noj Eran%uskoj. Sve ovo predstavlja iznenadnu simultanu zrelost romanikog izraza u konceptu ar#itekture! nainu gradnje! kiparstvu! slikarstvu i epigra ici! pa se postavlja pitanje kako je novi stil dopro do *adra. Pretpostavlja se da su graditelji bili rancuski benediktinci iz Kolomanova kruga! ili oni iz lombardskog kruga graditelja. *adar je u to doba bio najznaajnije sredi"te istone obale Jadrana! a romanika skulptura se u punom zama#u ormirala u zadarskim radionicama! ije se djelovanje protezalo u unutra"njost )almacije! prema Kvarneru i prema Splitu. +vo benediktinsko gradili"te se zatvara poetkom &,. st.! a u to vrijeme u *adru djeluje bizantiziraju-a kiparska struja! od koje je sauvano vi"e kameni# ikona. Nakon druge polovice &,. st. *adar postaje nadbiskupija! te poinju radovi na Sv. Kr"evanu i Sv. Sto"iji! a ova je radionica imala utjecaja i na .ornji Jadran! posebno na Krk i Rab.

CRKVA SV. KREVANA :adar 8idljiv je zavren pro%es eksterioriza%ije romanike skulpture a iz ostataka se vidi koliko je skulptura sudjelovala u raslam"i %ijele &asade. 0tje%aj lom"ardske romanike jo je jasniji u izgledu galerije sredinje apside nad kojoj je stajao &reskoAnatpis s posvetom( 9. -. 115-. KATEDRALA SV. STOIJE :adar 1# A 14. st.

3udei prema nizu sukladnih arhitektonskih o"lika na temeljitom preo"likovanju radila je ista radioni%a kao i na 3v. ;revanu. 7ovi liturgijski o"ras%i imali su utje%aja na preo"raz"u prez"iterija. $azvoj glavnog proelja pokazuje da je u do"a kasne romanike "ilo preslo1eno uz neke izmjene u zoni portala i u gornjem dijelu gdje je poneto poremeen sklad horizontalnog nizanja etiriju redova arkada. 0 14. st. katedrala je "ila produ1ena za travej i pol mo1da do linije proelja ranijeg narteksa ranokranske "azilike od koje su sauvani znaajni osta%i. ?pi izgled proelja nalik je pisanskoj "azili%i. +ijelovi skulpturalnog ukrasa &asade prve romanike &aze ju1ni portal kipovi apostola uz sredinji portal te Navje"tenja ukazuju na utje%aje lom"ardske i emilijanske romanike. 0 tamonjoj Ckiparskoj koliC rezimirana su iskustva sjevernotalijanske skulpture s utje%ajima "izantizirajue i struje iz ju1ne Eran%uske.

C:adarskiC apostoli pokazuju najjai trag interna%ionalne romanike skulpture. 7akon monojezine prakse 11. st. javljaju se na portalu apostoli i 6a"rijel ogromnih krila zagrnuti antikizirajuim togama kon%entrinih ovalnih na"ora a istovremeno kip 3v. 3toije na am"onu katedrale nosi tipinu "izantsku odjeu iji ukrasi i zavijoreni krajevi ukazuju na slikarski predlo1ak. Monumentalnost kruna i li%e 3v. 3toije svjedoe o radioni%i s proelja katedrale. 0 najstro1oj &rontalnosti isklesan je lik sveti%e s pleteni%ama a na jednom nadvratniku u kripti prvi puta je prikazana CpovijestC lokalnog sve%a( prikaz 3v. 3toije na lomai. =kroteriji lavovi i volovi u punoj plasti%i na proeljima 3v. 3toije i 3v. ;revana orolav na Cstupu sramaC te relje&i s kamenog namjetaja 2ampridijeve katedrale zaokru1uju niz zadarskih skulptura iz istog razdo"lja. Portal katedrale je stepenasto usjeen u proelni zid i &lankiran superponiranim kipovima u punom &ormatu ,sastavljen je 14#9./. 3jevernotalijanski kiparski utje%aji i CpisanskoC proelje 3v. 3toije govore o suko"u :adra s 8ene%ijom od . D 1#. st. a paktove s Pisom sklopili su +urovnik 3plit i :adar. $ &,. st. radionice se ormiraju uz velika gradili"ta u *adru! Krku! )ubrovniku i Kotoru! te emitiraju utjecaje u regionalnim okvirima. Ju/na )almacija intenzivira veze s 0arijem i apulskom romanikom! Pomposa utie na +sor i Rab 1zvonik katedrale2! talijanski utjecaj je vidljiv na tipu proelja katedrale u Senju! polovicom &3. st. *a razvoj na"e romanike skulpture bitne su stoljetne veze s 4pulijom i (arkama 1skulpture proelja u Sustipanu && 5 &,. st2! a u idu-a , stolje-a utjecaji 6talije vidljivi su na skulpturi i ar#itekturi )ubrovnika i Kotora. DUBROVAKA KATEDRALA

0lomak dovratnika Jakovljev san Bustasio iz 'ranija

Bogorodi%a na prijestolju s djetetom +u"rovnik druga polovi%a 11. st.

*zgled katedrale u prvoj polovi%i 11. st. odredio je nad"iskup "l. 8ital 6ueti s programom zatitnikih znakova srednjovjekovnog +u"rovnika ,10#.. na"avio relikvije 3v. 8laha/. Protomajstor Bustasio sin protomajstora Bernarda iz 'ranija 1199. g. vodi gradnju o"novljene H

du"rovake katedrale. Bustasiu se pripisuje ulomak s prikazom Jakovljeva sna ostatak ukrasa du"rovake katedrale koja je vanjskim izgledom visokim arkadama i galerijama nad njima na "onim zidovima "ila "liska katedrali i %rkvi 3v. 7ikole u Bariju i katedrali u Bitontu. imun Du#rov$anin je u *taliji na portalu 3v. =ndrije u Barletti iznio kompendij raznih &ormula apulske i dalmatinske romanike u kojima su vidljivi permutirani stilemi "izantske slikarske i "jelokosne umjetnosti i ikonogra&ije. 7jemu se pripisuje i (aiestas 6ospa s +jetetom ,CPrijestolje MudrostiC/ iz du"rovakog muzeja. Poetkom &3. st. razvoj romanike iz *adra 1razorili ga kri/ari &,78.2! Kvarnera! )ubrovnika i Kotora prebacuje se u Split i 9rogir. Programe obnova nji#ovi# katedrala vode nadbiskup 0ernard iz Peruggie i trogirski biskup 9reguan iz :irenze. 6;. <ateranski koncil &,&=. de inira doktrinu o sakramentu oltara i eu#aristije! dominikanci i ranjevci donose nove orme pobo/nosti! poinje se "tovati kult (arije. $vedene su institucije ispovijedi i inkvizicije! a uvedeno je propovijedanje na narodnom jeziku i kori"tenje glagoljice. ;odi se rat protiv bogumilstva u dalmatinskom zaleu. VRATNICE ANDRIJE BUVINE na splitskoj katedrali 1#19. g. splitska katedrala do"iva pozlaene vratni%e =ndrije Buvine. *konogra&ski to su antiheretiki Cgiganti% postersC. Buvina voli jednostavne kompozi%ijske sheme pa na #H udu"ljenih polja ponegdje izostavlja "itne ikonogra&ske detalje. Prizori iz ;rostova djetinjstva i javnog djelovanja ni1u se na lijevoj strani odozgo nadolje a prizori iz %iklusa (uke prikazani su na desnoj strani odozdo prema gore. 0krasne trake koje o"ru"ljuju kasete napuene su likovima koje je Buvina preuzeo s portala +iokle%ijanovog mauzolejaAkatedrale i s portala o"li1njeg antikog hrama u kojem je u ranom srednjem vijeku smjetena krstioni%a. Predlo%i kristolokih prizora nisu "ili jedinstveni te sadr1e konzervativnu "izantsku ikonogra&iju i suvremene zapadnjake sheme koje je Buvina mogao usvojiti posredstvom rukopisa koje donio nad"iskup Bernard. Buvina se

ipak vie povodi za ranoromanikim nego suvremenim uzorima. 2ikovi nemaju individualne geste nego su stilizirani tvrdim propor%ijama modelirani sumarno i linearno. ?porost stila rezimira tijek ranoromanike hrvatske umjetnosti vi!ene u :adru ;ninu 3plitu i du1 o"ale do *stre. +rvena plastika srednjeg vijeka kao aplikativna umjetnost lake nego kiparstvo u kamenu kumulira o"likovne tenden%ije s raznih strana iz raznorodnih i raznovremenih stilova i raznih umjetnikih medija ,Buvina je "io i slikar( &reska 3v. ;risto&ora/. KORSKE KLUPE u splitskoj katedrali

?vi spomeni%i drvene plastike z"og kompozitnosti stila i ikonogra&ije datiraju se od 1# D 19. st. ,najvjerojatnije 14. st. kad se mijenjala unutranjost/. 0krasni motivi raskono rez"arenih naslona mogu potje%ati iz "izantskih "jelokosnih relje&a koptskog i islamskog &atimidskog namjetaja romanikih spomenika *talije i konzervativnog ponavljanja domae pleterne ornamentike. 7a etiri kraja naslona prikazani su pod stiliziranim %i"orijima srednjovjekovni gradski zatitni%i 3v. +ujam 3ta ;uzma i +amjan. 3edam dugih vodoravnih pojasa s tokarenim reetkama i geometrijskim prepletima ispunjeni su rez"arijama 1ivotinja i "ilja iz srednjovjekovnog "estijarija i her"arija. *zme!u dvokatnih arkadi%a u gornjem dijelu naslona postavljene su na ugao etvorine s prikazima evan!elista i apostola. 7eke su alegorijske &iguralne kompozi%ije vrlo slikovite D ianje sveenika lov i oranje. 0 treem pojasu odozdo prikazana su dva koludra koji sviraju na vielli ,trokutnoj har&i/. Prvo je glaz"alo izvedeno vrlo detaljno a drugo shematski "ez rezonantnog korpusa to pokazuje da rez"ar nije shvatio predlo1ak. Prikaz etvori%e sveenika koji se dr1e za ruke i pjevaju iz kodeksa na pultu mo1da pokazuje srednjovjekovni nain CdirigiranjaC( ritam se odre!ivao prema pulsu kolovo!e kojeg se dr1alo za zapee. 7a najdonjem pojasu prikazani lik koji se zgr"io pod

10

koarom i di1e neki kolut oznaava starozavjetnu kiu mIne ,s ne"a/ sim"ol ;ruha istinitog.

Po"oka drvenog kora splitske katedrale prva polovi%a 14. st.

RADOVANOV PORTAL 'rogir ;ipovi i relje&i koje je 1#90. g. izradio $adovan u vrijeme "iskupovanja Eirentin%a 'reguana ,1#0. D 1#-#./ najznaajnija su djela hrvatske romanike. +ananja %jelina portala nije nastala istodo"no nego je izvorni ikonogra&ski i arhitektonski program u drugoj polovi%i 14. st. "io preinaen i proiren. ;apitelni &riz ,izum novog gotikog sloga/ nije samo razdjelni%a dviju zona portala nego s kipovima =dama i Bve i vanjskim pilastrima sa estori%om apostola pokazuje kako je dolo do konanog montiranja portala u kojeg su interpolirani $adovanovi dijelovi. $adovan je napravio manje od polovi%e zamiljene %jeline. ?n je postavio jasnu naznaku arhitektonskog okvira %ijelog portala( u donjoj zoni telamone i lavove a lunetu u gornjoj koja je tre"ala "iti nadsvo!ena relje&nim prikazima ;ristova 1ivota javnog djelovanja i 11

Muke od kojih je napravio tek dio. 7epotpuni %iklus mjese%i u donjoj zoni tre"ao je imati zaokru1eni kalendarski niz komponiran u rasporedu od po dva pilastra noena na le!ima telamona sa svake strane vrata a poetna je toka prikaz ?1ujka. ;arakteristian je klasi%izirajui arhajski smjeak. 7atpis na luneti vjerojatno oznaava poetak rada. Portal se mo1e shvatiti samo kao sustav. 'eoloka poanta gornje zone temeljena je na sakramentnom kaA rakteru na euharistijskom znaenju ;ristova ro!enja. Polazite je luneta 1"a double ace"2 s prikazom $o!eA nja na prednjoj strani i znakom kri1a na stra1njoj s is%rpnim didaktikim vjeronaunim deklara%ijama. 7a ta dva relje&a povezane su dvije temeljA ne perspektive srednjovjekovnog kranstva( inkarna%ijska i eshatoloA ka D Pashalna goz"a i Muka. +onja zona ikonogra&ski predstavlja preludij 0tjelovljenju u skladu s odred"ama *8. lateranskog kon%ila 1#1-. g. o Cpreo"ra1aju "iaC stvarnoj prisutnosti ;rista u sakramentu priesti. CPozorni%aC u sreditu lunete je zapravo %i"orij ta"ernakul due koji do"iva &igurativni znaaj ukazujui na 'ijelo 6ospodnje. Prizor dadilje koja kupa +ijete je vrhuna% $adovanovog protorenesansnog kiparskog poimanja. 'eoloki stav da su svijet i ovjek dostojni spasa stvorio je osnovu za humanizam i realizam tzv. renesanse 1#. i 14. st odnosno simboliki naturalizam koji se hrani komentarima i alegorijskim para&razama Postanka.

6a"rijel

Bogorodi%a

=dam

$adovanovi prikazi mjese%i na poluo"lim stup%ima i pilastrima nemaju isti smisao kao antiki prikazi koji su slavili vjenost u %iklikom povratku. ;o%ept vremena nije isti( kransko vrijeme pripada samo Bogu D poinje s =damom i zavrava s Posljednjim sudom. 'o vrijeme vie nije kru1no nego linearno i prepolovljeno na vrijeme prije i poslije $o!enja. ?dijeljeno otro od 1#

Prikaz zimskih mjese%i portal katedrale u 'rogiru

Prikaz mjese%a travnja portal u 'rogiru

8jenosti vrijeme pripada ni1em ljudskom redu u kojem je sve sazdano od nepostojanosti trenutka koji nam je dan. Prikazi na stup%ima su para"ole o grijehu ovjeka i njegovoj "or"i sa zlom alegorijski prikazi opasnosti i iskuenja. Prikazana poganska "o1anstva su la1ni i la1ljivi "ogovi a s%ene ilustriraju trasmuta%ije "or"e. @ovjekova metapovijest nakon Pada nastavlja se kalendarskim %iklusom koji ima moralizatorski karakter a u %ijeloj donjoj zoni razvijaju se prizori s temom grijeha i stanja ljudskog roda. *za kompleksnog programa portala stoji "iskup 'reguan iz Eirenze najva1nija %rkvena linost +alma%ije tog vremena.

14

;apitel %i"orija trogirske katedrale

Propovjedaoni%a i %i"orij trogirske katedrale

+ruga &aza portala ,50Aih 14. st./ koja se odnosi na dovrenje i postavljanje zadire u 'reguanov i $adovanov ikonogra&ski program. ;ljune su &igure donatora uz ;rista razapetog na C+rvo 1ivotaC u tjemenu drugog luka iznad lunete. Portal postaje mjesto privatne po"o1nosti i oso"nog iskupljenja a pojaavaju se teme 6rijeha i ?tkupljenja uvo!enjem kipova =dama Bve i apostola. =postoli opasani vinovom lozi%om na ju1nom pilastru uz =dama pokazuju mo1da tvrdu ruku majstora a u gra&izmu njihove odjee vidi se utje%aj onovremenog slikarstva. =postoli na Bvinoj strani se razlikuju jer su u umanjenom mjerilu kako "i se oslo"odilo mjesto za prikaz njihovih atri"uta D malenih ta"ernakula nad glavama 3v. Petra i 3v. *vana te velike aureole i smokvinog lista nad 3v. Bartulom. $adovan se slu1io "izantizirajuim antikizirajuim neo&ran%uskim %rtama skulpture ili posizao u druge medije ,minijature/ ne kao eklektik ve ih je koristio kao instrumente za svoj program. 7jegov trogirski torzo uzima se kao reper u datiranju glavnog portala "azilike 3an Mar%o u 8ene%iji a trogirski prikaz ?1ujka dovo!en je u izravnu vezu sa onim iz 3an Mar%a jer su na o"a prikazani antitetiki parovi "oga Marta i genija vjetra koji pue iz roga prema njemu. ?vo upuuje kako trogirski prikaz potjee iz drugog predloka najvjerojatnije neke minijature. SPLITSKI ZVONIK :apoet 1#-5. g. to je vjerojatno

19

potjee iz drugog predloka najvjerojatnije neke minijature. SPLITSKI ZVONIK :apoet 1#-5. g. to je vjerojatno najizvornija dalmatinska srednjovjekovna gra!evina jer mu po vitkosti transparentnosti stepenastom su1avanju prema vrhu i ideji postavljanja stupova na uglove masivne gradnje kod nas nema primjera. Prizemlje predstavlja o"novu ideje antikog slavoluka a u vijen%ima kapitelnoj zoni &ormatu otvora i lukova sla1e se s arkadama Peristila i tra"ea%ijom periptera mauzoleja. 0gaoni stupovi u prizemlju koji mogu izgledati preniski za ideju slavoluka u propor%iji su prema antikim arkadama Peristila. Pored izrazitih djela Navje"tenja i Roenja nalaze se relje&i magistra ?tta( relje&i s prikazom lokalnih zatitnika ,legenda o poslanju 3v. +ujma i apostolskom porijeklu %rkve/ te &rontalni luk s prikazom lova nad propilejima zvonika. Po stilu to je rana romanika ali analiza pokazuje da je ?tto retardirani majstor koji se naao usred razvijene dalmatinske romanike. ;lesani lavovi nad ulazom u predvorje vremenom su Cizgu"iliC plijen iz svojih pand1i a "ez glava su ostale dvije skupine dostojanstvenika koje su sim"oliki nosile teret stupova. 3redinji je lik ,Bela *8J/ u do"a "aroka sasvim od"ijen i na njegovom je mjestu u plitkom relje&u maska ?%eana.

1-

7avjetenje sa zvonika splitske katedrale sredina 14. st.

$o!enje zvonik splitske katedrale 14. st.

7ajizrazitiji je relje& velikog Navje"tenja koji naizgled predstavlja posljednji pozdrav "izantizirajuim tenden%ijama ali kompozi%ija je ikonogra&ski u skladu sa zapadnom teolokom dogmatikom. Eigure 6a"rijela i Marije su trodimenzionalno o"likovane a ploa relje&a je per&orirana tako da je izvorno "ila dijelomi%e transparentna. ?vo je Navje"tenje skupa s nekoliko &iguralnih konzola na zvoniku ,gri&on koji je zgra"io mladia/ najmonumentalnije djelo splitske romanike vjerojatno nastalo prema slikanom predloku. $adovanovo dvokatno Roenje ovdje je prevedeno u jedan registar povienog plasti%iteta s "ujnim voluminoznim haljama ali "ez produhovljenog izraza li%K.

'elamoni sa zvonika 3plit

?rao s propovjedaoni%e 3plit

:maj sa zvonika 3plit

PROPOVJEDAONICE I CIBORIJI Propovjedaoni%a u 3plitu je esterostrana u 'rogiru osmerostrana a u +u"rovniku dvanaesterostrana ali im je projektna metoda ista. 7jihovu slinost dokazuju usitnjeni otro urezani prepleteni ukrasi na kapitelima kakvi se u malo drukijim varijantama nalaze i u &ranjevakoj %rkvi u Bri"iru i u :adru. +ekorativni repertoar ove radioni%e proiruju kapiteli %i"orija u 'rogiru D skulpture orla i lavia u "or"i sa zmijom te rovaeni vijena% sa zamrenim ukrasom na parapetu propovjedaoni%e u 3plitu u kojem se vide %itati nekih prizora iz "estijarija $adovanovog portala. 7eki od trogirskih i splitskih kapitela upuuju na uzore iz *talije. TROGIRSKA PROPOVJEDAONICA 3ve ove propovjedaoni%e slijede jedan zajedniki prototip koji "i mogao "iti izgu"ljeni jeruzalemski ,1191./. 7a kapitelima iz 'rogira vide se odje%i $adovanova stila iako on nije ostavio ni jedan kapitel. 2ikovi an!ela na kapitelu jugoistonog stupa %i"orija sa svojim klasi%izirajuim 1.

li%ima siluetama i nagi"ima glava spram tijela tipoloki &ormalno spadaju u repertoar an!ela s $adovanova portala. 2i%a na kapitelu su im iroka punih usana s tek malo zatvorenijim arhajskim smjekom gotovo ista im je o"rada oiju zasvo!enih otrim lukom koji se prote1e od ravnog nosa jednake su im odlune ispupene "rade i zao"ljene ruke "ez zglo"ova. Jednaki lisnati kapitel kakav je na prednjoj strani trogirskog %i"orija nalazi se na desnoj strani unutranjeg glavnog portala u 3an Mar%u u 8ene%iji i na njemu stoji an!eo u punoj plasti%i iste modela%ije ali uveanog mjerila oito djelo trogirskog majstora. 'o je prva izravno dokazana veza trogirske i ven%ijanske skulpture oko polovi%e 14. st. 'ip kapitela trogirskog %i"orija pokazuje daljnji razvoj u ranogotikim izvedeni%ama %i"orija 3v. 7ikole u 'rogiru. Pretvor"a romanikog stila u gotiki naj"olje se mo1e pratiti u predvorju trogirske katedrale gdje 50Aih djeluje radioni%a koja je sudei po kapitelima i pro&ila%ijama re"ara pod svodovima "ila upoznata s repertoarom dekorativnih &ormi >astel del Montea i drugih apulskih spomenika Eridrihova do"a. PROPOVJEDAONICA U KATEDRALI u 3plitu 7astaje po istom projektnom o"ras%u kao i trogirska nastojei ga nadii rovaenim kapitelima "ogatstvom mramora i ostalim plastinim pojedinostima. 0nutar %jeline koja svojom vitkou kao da najavljuje novi stil u usitnjenom ukrasu vidi se zastupljenost arhaizirajuih motiva i naina o"rade. *ako je "ila izra!ena od skupo%jenog %rvenog i zelenog por&ira ,vjerojatno iz +iokle%ijanova mauzoleja/ "ila je o"ojena i pozlaena poput trogirske propovjedaoni%e i %i"orija. ?ito su propovjedaoni%e i %i"oriji u tim katedralama "ili podizani u paru. 9ijekom cijelog srednjeg vijeka! a i kasnije! u opremi sakralni# graevina na na"oj obali kori"ten je kameni ukra"eni namje"taj i tamo gdje su se inae postavljali drveni oltari ili oslikavali zidovi kapela. +vakvo integralno opremanje prostora klesanim kamenom najbolje se oitovalo u &=. st. u krugu oko majstora Jurja (atijeva. Kamen se uzimao iz kamenoloma u 6stri! Koruli! 0rau! (olatu! Rabu! a najpodesniji je bio trogirski kamen! kompaktan poput mramora! dobar za cizeliranje i glaanje! a vremenom je dobivao zla-anu patinu. 4li najpristupaniji kamenolomi bile su antike ru"evine. Radovanov portal! staro#rvatska pleterna plastika! propovjedaonice! 0uvinine vratnice 5 sve je to izvorno bilo kolorirano i pozla-eno. PORTALI ZADARSKE KATEDRALE 3tepenasto usjeen glavni portal na nadvratku ima godinu 14#9. koja se o"ino ve1e uz kapitele gotikih oso"ina i uz naknadno ugra!enu lunetu ,polovinom 19. st./. +ovratni%i su datirani u vrijeme nad"iskupa 2ovre Perijandra kada je 1#H.. katedrala "ila ponovno posveena. Portal je slo1en od romanikih romanikoAgotikih i gotikih dijelova. 0nutranji okvir vrata je nastao kopiranjem velikog kasnoantikog praga uzidanog u unutranjosti katedrale. 3jeverni portal tako!er nosi jasne oznake antikog ornamentalnog porijekla. 15

PORTAL FRANJEVAKE CRKVE U PULI Portal pokazuje slinu kompozitnost dekorativnog repertoara( romanika pro&ila%ija koljke i viti%a koja je dola s antikog predloka D slavoluka 3ergijeva%a u Puli. Bpigra&ike oso"ine natpisa i nain o"rade njihovih ukrasa upuuju na de&inirani novi gotiki stil. OPINSKA PALAA U PULI 'ijekom romanike *stri je nedostajao majstor $adovanova &ormata koji "i dao mjeru. 3kupina skulptura domaih klesara u 14. st. okupljenih na podizanju opinske palae pokazuje ranoromanike odlike. *ako su nastale na mjestu najtrajnijeg djelovanja antike ove skulpture ne pokazuju nita klasi%izirajueg nego se uklapaju u tvrdu liniju provin%ijskog reduk%ionizma stilskih &ormi. ?sjea se regionalna kola koja skulpturu stvara kao nusprodukt arhitekture. DRVENA RASPELA iz *stre $aspelo u +alama ima klasini romaniki izgled. ?dnos irine i visine je jednak. $aspelo iz Galiane u "onom o"risu pokazuje nesigurnost u slaganju dijelova. $aspelo iz &ule i ono iz Gra$i*,a pokazuju tipoloku i mor&oloku srodnost a sauvana je i njihova "oja. Pulsko izgleda kao predlo1ak a graiko kao replika koja "lago izvijenom siluetom ipak pokazuje neke tragove gotike osjeajnosti. 8eliko raspelo iz sakristije -ufrazijane u &ore$u po tipu je "lizu ovim istarskim drvenim raspelima ali pokazuje i promjenu koju je donijela gotika( romaniki trijum&alni C1iviC ;rist pretvoren je u 1alosnog glava mu pada ustranu noga slomljena kako "i se pre"a%ila preko druge i "ila spojena samo jednim avlom a CnoveC su mu i ruke. ?vim raspelima tre"a dodati i zreloromanikog trijum&alnog ;rista iz "enediktinske %rkve 3v. 7ikole na 3usku kojeg je kralj ;reimir ***. poetkom 11. st. dao kasinskim monasima.

Metalno $aspelo Mljet 1#G14. st.

+rveno relje&no $aspelo :adar 1#G14. st.

+rveno $aspelo 6raie 14G19. st.

1H