Antoine Bauza

PRAVILA

"Grad ne ine zidovi, ve ljudi." Platon

Sadraj
- 2 ploe svjetski uda - 2 karte svjetski uda - & $radski karata prvo$ razdo'lja - & $radski karata dru$o$ razdo'lja - & $radski karata tree$ razdo'lja - * karte ,e ova - ! karata vo"a - 2# oznaka du$a vrijednosti % - ( oznake du$a vrijednosti ) - * oznake diplo+a,ije - % 'lok ta'li,a za z'rajanje 'odova - % pravila

Ukratko
-va ekspanzija za i$ru # svjetski uda daje va+ .ansu za otkrivanje novo$ $ledi.ta na velike $radove antike. 2# novi karata nudi nove z$rade sa nikad vi"eni+ e/ekti+a dok * ,e a, ! vo"a i 2 svjetska uda zaokru0uju ekspanziju. 1ad je +o$ue i$rati sa 2 i$raa odjedno+, a postoji i ti+ska varijanta.

Opis sadraja
Ploe svjetski uda Rizni,a u Petri i katedrala u 3izantu su nove ploe svjetski uda koje se dodaju ostali+a. 4ji ovi e/ekti su detaljno o'ja.njeni na &. strani,i. 5arte $rada Gradske karte su nova kate$orija karata ,rne 'oje. 6ijeko+ svake i$re, 'it e nasu+ino dodane u kupove I., II. i III. razdo'lja. 5arte ,e ova i vo"a 4ovi ,e ovi i vo"e dodaju se ostali+a koji su ve dostupni. 4apo+ena7 4eke od ovi karata se +o$u koristiti iskljuivo sa ekspanzijo+ Gradovi. 1ve karte iz ove ekspanzije i+aju si+'ol +aske u sredini na dnu kako 'i i se lak.e razvrstalo. -znake du$a -d sad, $radovi +o$u $u'iti nova,, pa ak i otii u du$ove, koje prikazuju oznake du$a 8-% P3 i -) P39. -znake diplo+a,ije -znake diplo+a,ije se koriste za prikazivanje novo$ e/ekta, "diplo+a,ije". 3lok ta'li,a za z'rajanje 'odova 4ova 'lok ta'li,a o+o$uava dodavanje po'jedniki 'odova osvojeni po+ou neki $radski karata, kao i za ti+sko 'odovanje.

Priprema
: svaki od tri kupa razdo'lja dodaje se onoliko ,rni karata 8od$ovarajue$ razdo'lja9 koliko je i$raa. -'ja.njenje7 5arte se oda'iru nasu+ino, 'ez $ledanja u nji . Preostale karte se stavljaju sa strane 'ez $ledanja u nji i ne koriste se tijeko+ i$re. 4ovi ,e ovi se dodaju stari+a s ti+e da 'roj ,e ova koji se koriste u i$ri ostaje isti 8'roj ,e ova; 'roj i$raa < 29. -znake du$ova i diplo+a,ije stavljaju se na sredinu stola, uz novie i oznake suko'a.

Pri+jer7 5urt pripre+a i$ru za ! i$raa. :klonio je karte sa #< oznako+ iz osnovne i$re.4asu+ino oda'ire ! $radski karata za I. , II. i III. razdo'lje i dodaje i pripadajui+ kupovi+a. :z to stavlja 2 karata ,e ova u kup III. razdo'lja.

Pregled igre
4a poetku svako$ razdo'lja, i$rai u ruke do'ivaju 2 karata 8u+jesto # kao u osnovnoj i$ri9. ='o$ to$a e tijeko+ svako$ razdo'lja i$rati jednu kartu vi.e. -stala pravila vezana za tijek i$re su nepro+ijenjena. >/ekti novi karata su detaljno o'ja.njeni na slijedei+ strani,a+a, no 2 nove +e anike, du$ovi i diplo+a,ija, za tijevaju podro'nije o'ja.njenje

?u$ovi 5arta sa si+'olo+ uzrokuje $u'itak novia svi+ i$rai+a osi+ ono$a koji je odi$rao tu kartu. 1vaki i$ra +ora platiti naznaenu svotu 'an,i ili uzeti oznaku du$a za svaki neplaeni novi. ?opu.teno je razdvajanje, .to 'i znailo da se dio +o0e platiti novii+a, a za ostatak uzeti oznake du$a. 4a kraju i$re,svaka oznaka du$a vlasniku uzrokuje $u'itak po'jedniki 'odova.

Poja.njenje7 - I$ra koji je odi$rao kartu koja uzrokuje $u'itak nov,a nije pod e/ekto+ karte. - 4ovii koje i$rai $u'e plaaju se 'an,i. - 4apravljeni du$ovi ne +o$u se naknadno otplatiti.
Va0no7 Gu'itak nov,a se uvijek rje.ava na kraju poteza, nakon .to ostali odi$raju svoje karte, +o0da plate za tr$ovinu i@ili pri+e nova,...

Pri+jer7 5urt je upravo odi$rao kartu jaz'ina 8Lair9. 1vi ostali i$rai +oraju platiti 2 novia 'an,i na kraju trenutno$ poteza. Aoan je odluila platiti 2 novia tako da i daje 'an,i. Biril i+a sa+o jedan novi u 'la$ajni i odluuje $a platiti 'an,i kako 'i do'io sa+o jednu oznaku du$a. 6ina i+a dovoljno novia ali i odluuje .tediti za kasnije, sto$a uzi+a 2 oznake du$a.

?iplo+a,ija I$ra koji u i$ru uvede kartu sa si+'olo+, uzi+a oznaku diplo+a,ije iz 'anke i stavlja ju na svoju plou. IGRAJTE POTENO Pristojno je najaviti protivni,i+a kako uzi+ate oznaku diplo+a,ije, kako 'i se iz'je$la neu$odna iznena"enja tijeko+ idue$ suko'a. 6ijeko+ idue$ suko'a, i$ra nee sudjelovati u nje$ovo+ rje.avanju, ali C-RA od'a,iti tu oznaku diplo+a,ije. I$ra se s+atra odsutni+ tijeko+ rje.avanja suko'a, i ne do'iva nikakve oznake suko'a 8po'jede ili poraza9. 6ijeko+ ovo$ suko'a, $radovi uz i$raa s+atraju se susjedni+a i 'ore se pre+a uo'iajeni+ pravili+a.

Pri+jer7 6ijeko+ prvo$ razdo'lja u i$ri, 6ina stavlja kartu reziden,ije u i$ru. 4a kraju to$ razdo'lja, 6ina ne sudjeluje u rje.avanju suko'a. 4jezina dva susjeda, Biril i 5urt, uspore"uju svoje vojne sna$e i uzi+aju oznake suko'a kao da su nji ovi $radovi susjedni. Poja.njenje7 - I$ra +o0e uzeti vi.e oznaka diplo+a,ije ali C-RA od'a,iti jednu tijeko+ svako$ rje.avanja suko'a. - I$ra C-RA iskoristiti oznaku diplo+a,ije koju i+a tijeko+ slijedee /aze suko'a 8ak i kad je i$ra vojno sna0niji od susjedni i$raa9.
Ako su tijeko+ rje.avanja suko'a preostala sa+o 2 i$raa, +e"uso'no se 'ore sa+o jedno+ i o'oje uzi+aju po jednu oznaku suko'a.

Pri+jer7 6ijeko+ rje.avanja suko'a u tree+ razdo'lju, 5urt i AleD ne sudjeluju 8o'oje su od'a,ili oznaku diplo+a,ije koju su ranije stekli9. 6ina ne+a nikakvi oznaka diplo+a,ije pa +ora voditi rat. 6ina i Biril uspore"uju svoje vojne sna$e pre+a uo'iajeni+ pravili+a. 6ina po'je"uje, ali uzi+a sa+o jednu oznaku po'jede za dru$o razdo'lje jer je i+ala jedno$ protivnika tijeko+ /aze suko'a.

Kraj igre
5ao i u osnovnoj i$ri, i$ra zavr.ava na kraju tree$ razdo'lja, nakon /aze suko'a. 1vaki i$ra z'raja 'odove svoje ,iviliza,ije, i i$ra s najvi.e 'odova pro$la.ava se po'jedniko+.

5o+entari7 - Radi jednostavnosti ukljuite du$ove u red se novii+a u 'loku za 'odovanje. - 3odovi za ,rne karte z'rajaju se zajedno sa 'ijeli+ karta+a 8vo"e9. Pri+jer7 5urt je zavr.io i$ru sa * oznake du$a. 3udui da u 'la$ajni i+a ) novia u 'la$ajni 8% 'od9, pi.e -2 'oda 8% 'od za novie E * 'oda z'o$ du$ova9 u redak za 'odovanje nov,a.

Opis karata
G-L:3I4AA5, FPIA:415I 5R:G, C:GI-4IHA GAR?A, PLAB>4IHI, 5-46I4G>46

-ve tri karte daju si+'ol. 4a kraju i$re, svaka +aska vlasniku o+o$uava kopiranje znanstveno$ si+'ola na zelenoj karti jedno$ od susjedni $radova.

-ve tri karte nude vi.e .titova od ,rveni karata od$ovarajui razdo'lja 82, * ili ) .titova9.

15R-VIF6>, AA=3I4A, 3RA616V-

Poja.njenje7 - Ako i$ra posjeduje vi.e si+'ola, svaku kartu s+ije kopirati sa+o jedno+. - Co$ue je kopirati si+'ol karte ak i ako i$ra ve posjeduje tu kartu u svo+ $radu. - I$ra s+ije kopirati 2 identine karte 8ako i+a dovoljno +aski9 ako o'a susjedna $rada i+aju istu kartu 8npr. karta radioni,e u lijevo+ $radu i dru$a radioni,a u desno+ $radu9.

-ve tri karte donose po'jednike 'odove i uzrokuju $u'itak nov,a za ostale i$rae 8%,2 ili * novia koje +oraju platiti 'an,i na kraju poteza9.

R>=I?>4HIAA, 5-4=:LA6, AC3A1A?A Pri+jer7 4a kraju i$re, AleD i+a 2 karte sa si+'olo+. I$ra s lijeve strane i+a sa+o jednu zelenu kartu, sa ko+paso+. I$ra s desna ne+a zeleni . Prva rauna se poput si+'ola, no dru$a je 'eskorisna jer ne+a .to kopirati. ?a je i$ra AleDu s lijeva i+ao 2 zelene karte sa si+'olo+, -ve tri karte donose po'jednike AleDove 2 +aske 'i 'ile

'odove i jednu oznaku diplo+a,ije. 4apo+ena7 e/ekt oznaka diplo+a,ije se +ijenja kod ti+ski pravila.

5-H5AR15A 1-3IHA

5-H5AR4IHA

I$ra uzi+a ! novia iz 'anke,a nje$ovi susjedi po %.

I$ra uzi+a & novia iz 'anke, a nje$ovi susjedi po 2.

6AA4I ?-5 8I16-G4I@=APA?4I9

6AA4- 15LA?IF6>

1vaki potez, i$ra i+a ko+er,ijalni ra'at od jedno$ novia na jedan resurs 8s+e"i ili sivi9 koji kupuje od susjedni $radova 8lijevo$ ili desno$, ovisno o si+'olu9. Ra'at je ku+ulativan sa tr0ni,o+ tako da je +o$ue prvi resurs kupiti 'esplatno.

Pri+jer7 AleD posjeduje tr0ni,u i istoni tajni dok. 5upuje jedan tekstil i jedan ka+en od svo$ desno$ susjeda 8istok9. 6ekstil $a ko.ta L novia 8% novi +anje z'o$ ra'ata tr0ni,e, i % novi +anje z'o$ ra'ata za tajni dok9, a ka+en 2 novia. ILI o'oje +o0e platiti po % novi 8 za svaki resurs se rauna po jedan ra'at9.

1vaki potez, karta proizvodi jedan resurs po i$raevo+ iz'oru, +e"u oni+a koje $rad ve proizvodi po+ou s+e"i i sivi karata ili poetno$ resursa na nje$ovoj ploi. Poja.njenje7 6ajno skladi.te ne o+o$uava i$rau udvostruavanje proizvodnje na 0uti+, 'ijeli+ ili ,rni+ karta+a 8/oru+, karavana, 3ilkis i ,rno tr0i.te9.
HR4- 6RIIF6>

GR-34IHA, 5>4-6AJ

1vaki potez, karta proizvodi jedan resurs po i$raevo+ iz'oru, +e"u oni+a koje $rad ne proizvodi po+ou s+e"i i sivi karata ili poetno$ resursa na ploi. Poja.njenje7 Resursi koje proizvode 0ute, 'ijele i ,rne karte ne uzi+aju se u o'zir.

-ve karte donose po'jednike 'odove, a svi protivni,i +oraju platiti 'an,i % novi za svaku oznaku suko'a koju posjeduju 8neovisno o vrijednosti9.
5A3I4>6 =A ARKI6>56>

1AV>= GRA?I6>LAA

-va karta vrijedi ( po'jednika 'oda, a svi protivni,i +oraju platiti % novi za svaki iz$ra"eni stadij svo$ svjetsko$ uda. -d ulaska ka'ineta u i$ru, i$ra +o0e $raditi stadije svo$ svjetsko$ uda 'ez plaanja ,ijene u resursi+a. Poja.njenje7 Hijena u novii+a i dalje se +ora platiti kod neki stadija uda 8npr. Petra9.

Opis voa
>kspanzije Vo"e i Gradovi su ko+pati'ilne tako da +o0ete i$rati # svjetski uda ko+'inirajui i . Ce"uti+, predla0e+o da prvo ispro'ate Gradove 'ez ukljuivanja Vo"a.
3>R>4I5A ?ARIA>

-d trenutka ulaska u i$ru, svaka svota novia koja se uzi+a iz 'anke vea je za %. Poveanje je o$ranieno na jedan novi po potezu. Pri+jeri7 od'a,ivanje karte za ( novia, iz$radnja $ostioni,e za !... Poja.njenje7 4ovii koji dolaze od susjeda kroz kupnju resursa ne s+atraju se uzi+anje+ iz 'anke. >$ipatska kralji,a. Poznata je po dvije stvari7 sazvije0"u i+enovano+ njoj u ast te noviu sa njezini+ liko+, prvi+ u povijesti koji je prikazivao portret 0ene.
5ALIG:LA

1vaka ,rna karta vrijedi % 'od na kraju i$re. Perzijski ,ar. Ro"en za nesla$anja i po'une, nje$ova vladavina je 'ila o'ilje0ena utvr"ivanje+ ,arski $rani,a. 4ajpoznatiji je po iz$radnji ,ijelo$ $rada, Perzepolisa.
A1PA=IAA

I$ra +o0e 'esplatno $raditi jednu ,rnu kartu po razdo'lju. Ri+ski ,ar. 4je$ova kratka vladavina esto je spo+injana kao krvava, razvratna i despotska, u kojoj je sve 'io iz$ovor za uzdizanje spo+enika u nje$ovu slavu.
?I-5L>HIAA4

5ad Aspazija u"e u i$ru, i$ra uzi+a oznaku diplo+a,ije 8uz to Aspazija vrijedi 2 po'jednika 'oda9. Periklova 0ena, poznata po svoje+ o'razovanju i kulturi, z'o$ koji je stekla po.tovanje i divljenje do te +jere da je utje,ala na +islio,e i dr0avnike to$a do'a.
1>CIRACI?A

-d trenutka ulaska u i$ru, ?iokle,ijan zara"uje 2 novia za svaku ,rnu kartu koju i$ra sa$radi. Ri+ski ,ar. Aedan od najvei ekono+ski re/or+atora sa najizra0eniji+ posljedi,a+a. 4je$ov sustav oporezivanja ze+ljoposjednika e du$o vre+ena 'iti +odel u zapadnjako+ srednje+ vijeku.

-d 1e+ira+idino$ ulaska u i$ru, svaka oznaka poraza 'roji se kao si+'ol .tita za sve 'udue /aze suko'a 8stavite oznake poraza na kartu kako 'i svi+a 'ilo vidljivije9. -vo je po'jednika karta sa natjeaja, a autor je Gled 1e+enjuk.

Opis cehova
H>K 5RIV-6V-RI6>LAA H>K 1A>4A

-va karta donosi ) po'jedniki 'odova, dok ostali i$rai +oraju platiti * novia 'an,i.

-va karta nosi % po'jedniki 'od za svaku ,rnu kartu prisutnu u susjedni+ $radovi+a.

H>K -IAL-FB>4IK

-va karta donosi % po'jedniki 'od za svaku oznaku po'jede prisutnu u svako+ od dva susjedna $rada. Poja.njenje7 Vrijednost oznaka po'jede 8%,*,)9 se ne uzi+a u o'zir. 1vaka oznaka donosi % 'od vlasniku ,e a.

Opis svjetskih uda

Rizni,a u Petri

Prvi stadij donosi * po'jednika 'oda. Iz$radnja dru$o$ stadija ko.ta # novia i donosi # po'jedniki 'odova. 6rei stadij donosi # po'jedniki 'odova.

Rizni,a u Petri
Prvi stadij donosi * po'jednika 'oda i uzrokuje $u'itak 2 novia za protivnike. Iz$radnja dru$o$ stadija ko.ta %( novia i donosi %( po'jedniki 'odova.

Aja 1o/ija u 3izantu

Prvi stadij donosi * po'jednika 'oda. ?ru$i stadij donosi oznaku dipo+a,ije i 2 po'jednika 'oda. 6rei stadij donosi # po'jedniki 'odova.

Aja 1o/ija u 3izantu

Prvi stadij donosi oznaku diplo+a,ije i * po'jednika 'oda. ?ru$i stadij donosi oznaku diplo+a,ije i ( po'jednika 'oda.

Pravila za 2 igraa
Pravila za 2 i$raa su ostala nepro+ijenjena, ali potre'no je nekoliko poja.njenja7 Gu'itak nov,a - Ako slo'odan $rad +ora platiti nova,, i$ra koji i$ra sa $rado+ ovaj potez 'ira 0eli li platiti tra0enu svotu ili uzeti oznaku du$a. - Ako slo'odan $rad odi$ra kartu koja uzrokuje $u'itak nov,a, e/ekt djeluje na o'a i$raa 8i$ra koji je oda'rao kartu za slo'odan $rad nije izuzet od plaanja9. ?iplo+a,ija - Ako slo'odan $rad odi$ra kartu diplo+a,ije, ne sudjeluje u vojni+ suko'i+a u to+ razdo'lju, a dva i$raa se +e"uso'no 'ore sa+o jedno+.

Pravila za 8 igraa
1lijedea pro+jena pravila o+o$uuje i$ru sa 2 i$raa. I$ra se pripre+a kao za # i$raa 8sve karte za I., II. i III. razdo'lje iz osnovne i$re, & ,e ova i # ,rni karata za svako razdo'lje9. 4a poetku svako$ razdo'lja, svaki i$ra do'iva # karata .to znai da e svi odi$rati ! karata, kao u osnovnoj i$ri. 4apo+ena7 I$ra sa 2 i$raa je u$lavno+ na+ijenjena ti+skoj varijanti i$re.

Pravila za timsku igru

6ijeko+ i$re sa (, ! i 2 i$raa, +o0ete ispro'ati ti+sku varijantu u kojoj i$raju ti+ovi sa 2 i$raa. 1ui$rai +oraju sjediti jedan pokraj dru$o$. Pre$led jedno$ razdo'lja 6ijeko+ i$re, sui$rai +o$u slo'odno ko+uni,irati i +e"uso'no pokazivati karte 8ukljuujui karte vo"a ako i se koristi9. I$ra +ora koristiti svoje resurse prije kupovanja od susjeda. 1ui$rai+a je za'ranjeno7 - dijeljenje nov,a - za+jena karata - ne plaati za +e"uso'nu tr$ovinu - +e"uso'no kupovati resurse ako je +o$ue lanano $raditi z$radu. 5ad i$ra odi$ra kartu koja uzrokuje $u'itak nov,a, sui$ra isto +ora iz$u'iti novie. : ti+skoj i$ri, rje.avanje suko'a i diplo+a,ija se razlikuju od klasine i$re. 6i+sko rje.avanje suko'a : ti+skoj i$ri, sui$rai se ne 'ore +e"uso'no. 1vaki i$ra e se 'oriti sa+o sa protivniki+ $rado+ uz koji se nalazi. 4apo+ena7 6ijeko+ rje.avanja suko'a,koliina do'iveni oznaka je udvostruena7 -po'jeda tijeko+ prvo$ razdo'lja donosi 2 oznake 8po'jede9 i svaka vrijedi % 'od -po'jeda tijeko+ dru$o$ razdo'lja donosi 2 oznake 8po'jede9 i svaka vrijedi * 'oda -po'jeda tijeko+ tree$ razdo'lja donosi 2 oznake po'jede i svaka vrijedi ) 'odova -porazi vrijede 2 oznake 8poraza9 sa vrijedno.u % 'oda

6i+ska diplo+a,ija I$ra koji odi$ra kartu sa si+'olo+, uzi+a oznaku diplo+a,ije iz 'anke i stavlja ju na svoju plou. 6ijeko+ idue$ suko'a, i$ra svejedno sudjeluje u rje.avanju, ali on i nje$ov protivnik uzi+aju sa+o jednu oznaku suko'a u+jesto dvije. 5ori.tenje oznake diplo+a,ije je o'avezno, a poto+ se od'a,uje. Poja.njenja7 - 5ori.tenje oznake diplo+a,ije jedno$ i$raa ne utjee na nje$ovo$ sui$raa. - Co$ue je da i$ra po'jedi u suko'u iako je iskoristio oznaku diplo+a,ije. - Ako o'a lana ti+a iskoriste oznake diplo+a,ije, o'oje do'ivaju jednu oznaku suko'a, kao i nji ovi protivni,i. Pri+jer7 Biril i 6ina su sui$rai. 6ijeko+ rje.avanja suko'a u tree+ razdo'lju, Biril koristi oznaku diplo+a,ije. -n $u'i suko' 8nje$ov protivnik i+a veu vojsku9 i do'iva jednu oznaku poraza 8-%9 dok nje$ov protivnik do'iva jednu oznaku po'jede 8<)9. 4eovisno o to+e, 6ina po'je"uje u svo+ suko'u i do'iva 2 oznake po'jede 8<)9, a njen protivnik 2 oznake poraza 8-%9. 5raj i$re 1vaki i$ra z'raja svoje po'jednike 'odove i u z'roju sa sui$raevi+ 'odovi+a ine ukupne ti+ske 'odove. 6i+ sa najvi.e 'odova po'je"uje.

esto postavljena pitanja

P7 Ako i$ra po+ou Kalikarnasa8 ili 1alo+ona9 uz+e kartu diplo+a,ije iz zavr.eno$ razdo'lja, .to se do$a"a^ -7 I$ra uzi+a oznaku diplo+a,ije i koristi ju tijeko+ idue$ rje.avanja suko'a. P7 6ijeko+ rje.avanja suko'a, 4eron +i dvaput daje 2 novia za po'jede. ?a li +i 3erenika daje jo. % ili 2 nov,a^ -7 1a+o jedan novi 8rje.avanje suko'a se s+atra jedni+ potezo+9. P7 Ae li 3erenikin e/ekt ku+ulativan sa vo"a+a koji donose novie 8Kat.epsut, ?iokle,ijan, Vitruvije...9^ -7 ?a, svako uzi+anje nov,a iz 'anke daje dodatni novi, ali sa+o jedno+ po potezu 8na pri+jer za Kat.epsut9. P7 ?a li +i I+ otep s+anjuje ,ijenu iz$radnje stadija u Petri^ -7 4e, nje$ovo s+anjivanje vrijedi sa+o za resurse.

1lu0'ena korisnika aplika,ijaM

Zahvale

6esteri 7 Gil Au$not, 4i,olas ?o$uet, ?a+ien ?esnoud, Catt ieu Koussais, U+ilie Pautrot, JrVdVri, Vuillet, JranWXoise 1en$issen, Horentin Le'rat, JannP =er'i', Ludovi, Gaillard, 3runo Gou'e, Aulie Politano, Ci, aYl 3ertrand, CikaYl 3a, , AennP Godard, Cartin Le,ler,, Hlarisse 3arjou, 6 i'ault PaulevV, Adil Cou a', Cat ias Guillaud, JrVderi, ?a$uenV, ?o+iniZue Gonzalez, [ves 3uttard, Pierre le RuWni$o, Ja'ri,e Ra'ellino, CPria+ Coussier, ?i+itri Perrier, Aean-JranXois ?ejoie, Ro+ain Loussert, 3enja+in ?avid, Pou+, P ilippe 5ePaerts, ?i+itri Perrier, t e +e+'ers o/ t e 3oard$a+e 1o,ietP o/ Greno'le, t e plaPers # Qonders Hities is a $a+e 'P /ro+ Ludinord, /ro+ 3el$o, 6 ierrP 1ajou, 1te/an R>P-1 PR-?:H6I-4. -6 e HP'or$- 3runelle, ?ie$o and t e plaPers R R>P-1 PR-?:H6I-4 2L%2. /ro+ l\Autre H ose, >ri, Kanuise, Aean-AaZues ALL RIGK61 R>1>RV>?. PaPot, 6i'i, 4ad]le Ciaou, AleDis 5-R2?2, [oa+ Jar$esse, 8Cu9+urielle, HV,ile-+eat-Gru ier and 6 is +aterial +aP onlP 'e used /or private 5evin -\3rien. entertain+ent. Kvala7 Pierre Poissant CarZuis, H ristop e de PreuD

Autor7 Antoine 3auza Adapta,ija i razvoj7 N6 e 3el$ians in 1o+'rerosO aka Hedri,k Hau+ont i 6 o+as Provoost Ilustra,ije7 Ci$uel Hoi+'ra Iz$led7 AleDis Van+eer'ee,k :re"ivanje pravila7 Catt ieu 3onin i 1Plvain 6 o+as >n$leski prijevod7 >ri, KarlauD Revizija en$lesko$7 >ri, i 1tep anie Jranklin

P one < *2 8L9 (## 2)( )%2 #, La+'ert Vandervelde 1treet %%#L 3russels - 3el$iu+ S TTT.rprod.,o+

:no//i,ial /an ,ontent@neslu0'eni prijevod pravila7 Catija -pa.i

Opis simbola
1vaki i$ra, osi+ ono$a koji je odi$rao kartu 8ili sa$radio stadij Guda9, +ora platiti naznaenu svotu nov,a 'an,i. =a svaki novi koji i$ra ne plati, +ora uzeti oznaku du$a. I$ra uzi+a oznaku diplo+a,ije. 4a kraju trenutno$ razdo'lja, i$ra od'a,uje u oznaku i ne sudjeluje u rje.avanju suko'a. Grad s i$raeve lijeve strane 'ori se s $rado+ na desnoj.
4apo+ena7 >/ekt oznaka diplo+a,ije se +ijenja u ti+skoj i$ri.

4a kraju i$re, +aska kopira znanstveni si+'ol na zelenoj karti prisutnoj u jedno+ od dva susjedna $rada. 1vaki potez, i$ra i+a ko+er,ijalni ra'at od % novia za prvi resurs koji kupi od susjedno$ $rada 8lijevo$ ili desno$, ovisno o si+'olu9. 1vaki potez, karta proizvodi resurs po i$raevo+ iz'oru +e"u oni+a koji su ve prisutni u $radu preko s+e"i i sivi karata ili poetno$ resursa na ploi. 1vaki potez, karta proizvodi resurs po i$raevo+ iz'oru +e"u oni+a koji nisu prisutni u nje$ovo+ $radu preko s+e"i i sivi karata ili poetno$ resursa na ploi. 1vaki i$ra, osi+ ono$a koji je odi$rao tu kartu, +ora platiti % novi 'an,i za svaku oznaku po'jede koju posjeduje. 1vaki i$ra, osi+ ono$a koji je odi$rao tu kartu, +ora od'a,iti % novi za svaki iz$ra"eni stadij svjetsko$ uda. -va karta donosi jedan novi za svaku ,rnu kartu u i$raevo+ $radu u trenutku i$ranja karte. 4a kraju i$re, svaka ,rna karta u i$raevo+ $radu vrijedi % po'jedniki 'od. -va karta donosi % novi za svaku oznaku po'jede u i$raevo+ $radu u trenutku i$ranja karte. 4a kraju i$re, svaka oznaka po'jede donosi % po'jedniki 'od. I$ra uzi+a ! novia iz 'anke, a nje$ovi susjedi po %. I$ra uzi+a & novia iz 'anke, a nje$ovi susjedi po 2. -d trenutka ulaska u i$ru, ova karta o+o$uuje i$rau iz$radnju stadija svjetsko$ uda 'ez plaanja za resurse. -va karta vrijedi % po'jedniki 'od za svaku oznaku po'jede u dva susjedna $rada. V-_> -d trenutka ulaska u i$ru, svaka svota nov,a koja se uzi+a iz 'anke poveava se za %. Poveanje je o$ranieno jedni+ novie+ po potezu. I$ra +o0e 'esplatno iz$raditi jednu ,rnu kartu po razdo'lju.

-d trenutka ulaska u i$ru, i$ra do'iva 2 novia za svaku ,rnu kartu koju iz$radi.

1vaka ,rna karta vrijedi % po'jedniki 'od na kraju i$re. -d trenutka ulaska u i$ru, svaka oznaka poraza rauna se kao si+'ol .tita za sve 'udue /aze suko'a.