LOVRE

U IMOTSKOJ KRAJINI
TOPOGRAFIJA
. pred 20 godina za kolskih praznika Imotsku Krajinu biljeio
sam., to sam opazio. Posebnu panju sam poklonio kojih je velik
broj u imotskim selima. Te moje putne biljeke bile su, naravno, nepotpune,
a da bi se po njima mogla napisati kakva radnja o Vremenom sam
ih popunjavao i napokon u drutvu s drom Stipom i fotografom
splitskog Arheolokog muzeja Karlom Stiihlerom u mjesecu srpnju 1952. po-
novo sam pregledao i vanije objekte fotograf je snimio. Naalost zbog
vremena nijesmo mogli na pogodniji momenat osvjetljenja
pojedinih strana stec;aka, pa je' tako nekoliko interesantnih pojava ostalo ne
fotografirano.
Reambulaciju smo sa selom sinjske i imotske krajine,
Budimirom, a onda zaredom obili Biorine, Cistu, Studence, Proloac,
Vinjane Donje, u Slivno i Zagvozd.
Drugi put zbog usporedbe pohodili smo Bisko i put Sv. Spas na vrelu
Cetine. Napokon ja sam pregledao u Katelima.
BUDIMIR
Ovo je selo preteno oranica je malo i malene su i gladne. U
selu ima na vie mjeeta.
Pisak
U Budimirn mali humak od kakvih 3-5 m V1sme zove se Pisak. Nalazi se
8 lijeve strane puta, kad se dolazi od Sinja i Ugljana prema Imotskom. Na
tome humku bilo je prije vie alj su vremenom nestali. Sada se nalaze
131
samo tri u obliku Oko njih je zemlja prekapana, sve prevrnuto i ispre
mijeano bez ikakva pijeteta i razumijevanja. Uokolo u poljskim suhozidi
nama opaaju se komadi razlupanih koji su posluili seljacima kao
materijal.
Navrh humka jo se nalazi grob, ali je nestalo. Grob je ovalan i
ozidan bedrenicama. Takvi su grobovi dosada datirani X. ali ih je
dr. naao u Biskupiji kod Knina iz mnogo kasnijeg doba. Dakle
forma ovoga groba ne moe nam posluiti kao indicij vremena, kad je nastaQ'.
Grob je dug 2,10 m, po sremni irok 0,50 JU. Od vrlo je
interesantna jedna Dimenzije su joj: duina 1,80 m, irina 1,34 m, a
debljina 0,27 m (slika br. l). Na je prikazan u dugu
haljinu poput enske. Haljina mu see do tla. Stopala se ne vide. Lijevu je
ruku desnu, ispruio i njome dri kri. Kri je od
Visina figure je 0,42 m, a visina kria 0,76 'Jn, duina kra-
kova 0,62 m.
Krakovi su kria iroki i ureeni crticama II riblje kosti. Pri vrhu
II oba kuta dvije su rozete, jedna izdubljenih latica, druga
Drugi su spomenici bez ikakva ukrasa. .
U istome kraju, neto prema istoku s lijeve i s desne strane puta nalazi se
48 Ovaj poloaj seljaci zovu Steljci . S lijeve strane stoje 3 sarko-
faga i 2 sanduka. Kao na Pisku tako>je i o,vdje sve prevrnuto.
Na lijevoj strani puta
1. Prikazan je na konjanik s a pred njim
pas goni zvijerku.
2. je prevaljen sa svoga p06tamenta. Jemni ovaj Ima postament,
druga ga dva nemaju.
Na vidljivim stranama prikazano je kolo, koje se nastavlja oko tri strane
a valjdw i na nevidljivoj. Na su dva kola,
jedno povie drugoga. Na jednom zabatu (uoj strani) prikazan je konjanik
s u ruci, a na drugome povrh kola Uklesana je svastika (Hacken-
kreuz). Dimenzije: visina do strehe 1,30 m, do vrha krova 1,40 m,
duina 1,30 ID, irina 0,80 m.
I
3. Na fasadi sarkofaga uklesan je kri, a na uoj strani dvije koute i pas.
S desne strane puta ima 43 od kojih su 4 sarkofaga, 28 sanduka i
II Sarkofazi: 1. Dimenzije: visina do- vrha krova 1,20 m, duina 1,20
m, irina 0,70 m. Fasada je razdijeljena na dva polja. Po sredini je reljefna
pruga nreena. kosim crtama, ona se grana u luku na obje strane, os se pro-
duuje te na vrhu zavrava otricom strijele. U lijevom polju konjanik II
desnici natrag pruenoj dri koplje, a u desnom polju je pas ili kouta
(slika 2).
2. Na krovu polumjesec u formi potkove i rupica.
3. Na fasadi dva konjanika gone jelene. Na prvom zabatu uklesan tap, na
drugome Na krovu osmokraka zvijezda i polumjesec (slika 3).
4. Vitezo;yj u jahanju.
132
vici tit. Konj sa svinutim vratom i Se prvim nogama poka-
zuje ilav pokret 4). 2. Na sanduku je pet rupa tako da
prave oblik kria, a na jednog sanduka uklesan je kri, kojemu kra-
kovi zavravaju kuglicama (slika 6).
Na jednoj uklesan je luk i strijela.
',.
Pitet
Kakvih 300 m od Piska i Steljaka die se s desne strane puta
humak, zapravo grobna prethistorijska gomila, koju seljaci Budimira zovu
Pitet. Na hUQ1ku lee 43 svi II obliku sanduka osim dva (slika 7).
Jedan sarkofag, prevaljen, na . je uokviren irokim letvama, a u
udubljenoj pozadini prikazano je u reljefu kolo: dvije enske i jedan muka-
rac. 2enske imaju dugu haljinu te im se stopala ne vide, a mukarac mora
da je II kratkom haljetku, jer su mu noge od bedara vidljive. Noge su ne-
srazmjerno i neprirodno Tako su odjevene muke i enske figure
na svim u Imotskoj Krajini. Mukarac i slobodna ena su
se slobodnom rukom. Mukarac je opruio lijevu nogu kao u podskoku. Tako
je naglasio pokret II kolu (s1ika 8).
Sanduci su impozantni, ali izjedeni od atmosferilija. Osobina je ovoga
groblja na Pitetu, da su nad postavljeni t. j. prizma-
kamenje. Jo ih je na mjestu pet (slika 9).
Mnogo.je grobova prekopano.
Lazine
od Piteta oko 250 m oa lijevoj straoi puta, ali na teritoriju
sela Biorina na malom prirodnom humku zaraslu i grmljem polo-
su hez ikakva orna-
koji su bez slUnnje dignuti
obliku sarkofaga kod Mladino-
I Lovre Tragovi nekropole n Cisti , Vjesnik za arheologiju i hiqt.
tiHim. LIII. str. 267.
Sanduci su bez omamenla. Na jednome, lijep je relje-
fan i pravilan okvir, a na izdubljenoj pozadini u plonom reljefu prikazan je
konjanik i pred njim figura, u dugoj do tla haljini, dri u desnici koplje, a
lijevom konja za uzdu. Konjanik ima na glavi otrIjatu kapu (kacigu), u lje-
eno je 12 Svi imaju podnoje (postament), ali
menta . Tu su jo dva groba bez
odatle. Osim ovih ima u Budimiru 4 u
Cista je postojala u rimsko doba i imala malu a godine 1935.
otkrio sam tu II nekropoli jednu memoriju i crkvu iz VI. 8t.
1
vih a kod 10 i. sanduka. U Biorinama je kod Suko-
vih je.dan
C I ST A
km od Biorina nalazi se selo Cista, koje se opet protee 4 km.
zidu i jedan u
ognjenicu. Ovaj
luku svinut
Cisti. Tri su, uglavnom, groblja II Cisti
gomila. No i kod dananje
broj nalazi se ba II
sa Zadubina, Mala gomila i Velika
upske crkve nalazi se nekoliko
Kod upske crkve
Izvan ograde groblja lei jedan dva su uzidana u ogradnom
negdanjoj upskoj crkvici iz XVIII. st., koja danas slui za
je ornamentiran, ali je po polovici. Fasada je
uokvirena irokom profiliranom prugom. Na pozadini je jelen, kojega je
konjanik sulicom pogodio. Konjaniku se vidi jedino podlaktica, a konju samo
glava i jedna prednja noga. Jelen je prikazan n trku. Ko.vac je imao dobro
oko za opaanje, jer je pravilno uklesao noge jelenove, lijevu prvu i stranju
jednu do druge, a desnu prvu i stranju razmaknute. je bez
ivota. I kod konja se ispoljava neka vjetina Kao u
vrat k(}nja i uprta prednja noga u zemlju i naperene ui karakte-
riziraju jak pokret i snagu ivotinje (slika 10).
Na jednom sarkofagu, koji je uzidan u zid groblja, isklesano je stablo, koje
se grana i tako pravi ,arkade. U lijevoj je arkadi pas, u desnoj ptica (valjda
sokol).
Zadu.bina
Zadubina se nalazi 500 m juno od upske crkve, a jednako toliko i od
Crkvina, gdje je bila spomenuta nekropola. Na zapadu su
od Zadubine Seline, kojima bez sumnje staro selo. Izmedu Crkvina
i Zadubine, a juno od obiju i udaljeno oko 600 m, ostaci Su turske kule.
Pripovijedaju, da je tu Ale Ijeto'Vao, a zimi prebivao na Zadvarju.
Zadubina je bunar, pojilo za blago, a ime joj valjda od toga, to je
koji (Ale napravio pojila kao svoju zadubinu. Bunar je
nedaleko u krunici obzidan suhozidom; u kojem se nalazi jedan
kofag sa postamentom, est sanduka i dva postamenta bez se,
da zidari suhozidine nisu premjetali sa svoga mjesta. Na sarkofagu
s dobro profiliranom strehom juna je fasada razdijeljena sa 4 tapa u 3
arkade ili
ralja u
!
134
bolje okvira, jer arkadice su odozdo i odozgo zaobljene te
imaju ovalni oblik. se zavravaju stiliziranim ljiljanima. U desnoj i
srednjoj arkadici jae u svakoj po jedan konjanik. U lijevoj je kouta, ko-ju
pas grize za stranju lijevu nogu. Figure su stisnute, pa, jer nije bilo mjesta
u arkadi za psa, ga je uklesa(}, kao- da stoji na stranjim nogama
ispod koute. Jednako je radio i klesar u 2rnovnici sv. Jurja kako
ubija zmaja.
2
Na sjevernom prikazano> je otvoreno kolo: tri ene i
dva mukarca, gdje se rukama, dre neki predmet, koji izgleda kao
produena brojka 8, valjda rubac (slika ll).
Na zabatu je razgranjen stilizirani ljiljan, kojemu se stabljika pri dnu
dva a na vrhu se produuje II kri.
M, Basrelj;f sv. Jurja u 2rnovnici. Staroh'rvalska prosvjeta. N. S. I. 1-2. str. 78.
Sanduci: 1. Oko gornje plohe pro>vedena je lozica s dvolistom i jednolisto>m.
Na plohi su prikazane dvije vijugaste zmije, koje gmiu dijagonalno po> plohi.
S lijeve strane sjecita, reljefna je osmolisna rozeta. Ona s lijeve strane je
izdubljenih, konkavnih latica, a s desne konveksnih (slika 12).
Povie i ispod sjecita uklesan je kri s duim donjim krakom i pri dnu zai-
ljenim. Krakovi kria su ureeni slomljenim crticama u obliku riblje kosti.
2. sa rupe na gornjoj plohi, a Sa titom u obliku okre-
nutog trapeza na postranoj plohi due strane.
3. Sanduk s podnojem. Na gornjoj plohi izdubljeno je pet rupa tako raz-
mjetenih, da prave sliku kria. Promjer rupa 8 cm. Pri dnu plohe petero-
rozeta s rupom u sredini. motiv na nadgrobnoj nalazi se
u nekropoli u Solinu kod Pet zvanoj.21
CRLJ[VICA: MALA GOMILA
Glavno nalazite jest na polo>aju zvanom Crljivica. Ona se dijeli
na Malu i Veliku gomilu. Ove gomile nisu drugo nego pretpovijesni grobovi,
tumulusi. Gomile se nalaze uz cestu. Ja sam negda u Cisti pripovijedati,
da je u Crljivici bila crkvica. Naroo da je za bjeanja pred Turcima
ova crkvica bila zasuta gomilom kamenja, a u njoj zakopano sve crkveno ruho
s jednim oltarom i em. Dalje se da tu lei kale i pIa-
Dlite (kazule) velike cijene. Kopati se tu ne smije, jer bi obolio, tko> bi to
pokuao, a i grad bi obio usjeve. Od Duhova do sv. Ante u toj gomili se
zvonce. To sam iz usta seljaka 1931. godine,. kako je zabiljeeno u
mojoj biljenici, pa pri pohoou u mjesecu srpnju 1952. ponovo sam pitao
nekoje seljake, no oni mi nisu znali nita kazati.
Mala gomila lei s lijeve strane puta i na njoj je est 4
sanduka i jedna Svi su sarkofazi ureeni raznim ornamentima i reljef-
nim prikazima.
1. s jako> profiliranom strehom, koja za 2 cm oo
stranica je prevaljen. Na iroj strani, koja je vidljiva,
obrub je s lozicom na spiralu. Na uoj strani je isklesan vrlo reljefno i pla-
polumjesec, koji od pozadine za 2,50 cm (slika 13).
2. Prevaljen sarkofag s jako profiliranom strehom. Po Elredini ire strane
iroka pruga ureena lozico>m od spirala (slika 14).
3. Sarko>fag. Povrh sljemena krova ue, a tako> i oko
strehe. - Na imj strlYli, bez arkada, tri su konjanika, a na
dva mukarca i izmedu njih dvije ene vooe otvoreno kolo. Jedan je muka-
rac noge i one prelaze liniju, na kojoj prizor. Na uoj
strani su vrlo reljefno polumjesec i osmokraka zvijezda.
4. Sarko>fag. Na iroj strani urezana dva paralelograma. jedan u drugi, u
manjem su dva mukarca u kolu. Na. uo>j je strani arkada i u njoj narozan
stalak, koji se u dnu ralja II dva traka, a pri vrhu razdvaja se u na
kojoj dva produena luka jedan u drugome. Sve to izgleda kao slika
pulta. Na drugoj, uoj, strani stablo, kojemu je deblo narozano paralelnim
crticama kao i kod pulta, a vrhovi grana zavravaju (slika 15).
I. Recherches a Salome, Tome I, par. E. Dyggve et J. Brondsted, Copenhague 1928, str. 138.
. .
5. Sarkofag povaljen. ira strana letvama uokvi,rena i na njoJ
dvije rozete. Lijeva rozeta izdubenih latica, a desna
Na uoj strani stablo u reljefu, dvaput se grana i sputa dolje grane. Na dru-
goj uoj strani stablo razgranato, kojemu osovina zavrava kriem pri vrhu.
6. Sarkofag, kojemu sljeme zavrava uetom. je razdijeljeno jakim
i narozanim tapom !l dva polja. U lijevome polju je jelen u trku,
lt u desnom konjanik, je konj u kasu. I ovdje je ivotinjski po-
kret pravilno prikazan. Citav je prizor uokviren irokim letvama (slika 16).
Na jednoj prikazano je stablo s uvis uzdignutim granama, a
njima kri jednakih krakova.
VELIKA GOMILA
Velika gomila nalazi se na ravnici od 100 m duine i 30 m Kroz
sredinu prolazi cesta za Imotski. Lijevu stranu ove ravnice presijeca duga
suhozidina, kojom je njiva. Ova nekropola broji 87 Od tih
je sarkofaga 16, sanduka 56 i 15.
u njivi
Sarkofazi: 1. Konjanik u slavu. 2. Sarkofag ureen tror nom lozi-
com. Na je figura, pod njom rozeta, II s desne
strane kri uokviren ravnim crtama.
Sanduci i u njivi
1. Sanduk ukopan u zemlju. Dimenzije: dug 1,85 m, imk l m, debeo
(iznad zemlje) 0,20 m.
dvije iroke dijagonalne prugc. Povrh i ispod
njihova sjecita nalazi se po jedan malen kri. 2. Sanduk. Ureena gornja
ploha samo na desnoj strani jednolistom lozicom. Uvrh lijeve strane osmo-
. kraka zvijezda, a pri dnu te strane isto takva izdubena (konkavna)
s polumjesecom. Po sredini dri kri, koji je ureen u obliku riblje
kosti (cik-cak crticama).
3. Sanduk. Na gornjoj plohi reljefan kri upisan II Na vrhu kra-
kova izvan (slika 17).
4. Sanduk na dnu U kuta na gornjoj strani po jedna osmo-
rozeta. Dvije II gornjem dijelu ploh.e konkavne, a dvije u donjem
dijelu konveksnih latica. Po sredini plohe crux hastata (kri s kopljem),
dakle procesionaini kri. Kri je irokih krakova, koji su ureeni II obliku
riblje kosti. Krakovi se zavravaju otrim kntom. S desne strane stoji
nogu, desnom rukom dri kri, a lijevom se Glava je
produena, kao da ima visoku kapu. Uokolo je jednolisna lo!!:ica_
Po gornjoj plohi proteu se
5. Sanduk sa reljefno isklesanom svastikom, u kojoj je u sredini rupa.

uglo-
Ploie s ornamentima tri su:
1. Na O'voj je jednakO'kraki kri ureen u O'bliku riblje kosti. Nad
kriem polumjesec.
2. s dva vijenca (slika 18).
3. sa svastikom na gornjoj plohi, a na tanjoj, sjevernoj
izvan njive
Sarkofazi: 1. Vrlo profilirane strehe. Lei prevaljen. Na prednjO'j, iroj,
strani prikazana su dva kO'njanika: prvi, udariO' je jelena kO'pljem, a drngi, u
pruenO'j desnici dri uvis Figure su konjanika i konja vitke i tanko-
vite, konji prikazani u kasn, a jelen bez ivota i pokreta.
2. Plitak reljef konjanika, koji gada kopljem jelena.
3. Krov vrlo lijepo profiliran. Na prednjO'j strani prikazan konjanik II
plitkom reljefu, kako gada kopljem kO'utu.
4. SarkO'fag Prednja strana ureena s tri strane uetom. Prikazane
dvije enske, kO'je jedan mukarac vodi u otvorenom kO'lu. U slobodnoj,
.desnoj ruci, kO'jO'm se mukarac dri tap, a krajnja enska pod-
se lijevO'm slobodnO'm rukom.
5. SarkO'fag uzidan u poljskoj ogradi. irestrane su nevidljive, a na jednoj,
uoj strani uklesana su dva konjanika s kopljima kaO' u turniru jedan prema
drugome, medu njima rozeta.
6. SarkO'fag uzidan u ogradi. Na krO'vu mu je rozeta konveksnih latica. Na
UO'j (jedinO' vidljivoj) strani prikazan je kO'ji dri tap ureen kosim
paralelnim crtama.
7. TakO'der u zidu. Krov profiliran. Na UO'j strani isklesan ljiljan, stilski
sputa dO' tla. Gornja dva lista prave O'blik kria (slika 20).
8. U zidu jO' na PO'stamentu trapezoida (pri dnu suen) profilirane
strehe. Na uoj strani tri ljiljana jedan u drugO'me (slika 21).
9. Na iri stablo. grane, koje prave dvije arkade. Praznine u
vima i po sredini iznad stabla ispunjene su palmetama.
U arkadama s lijeve strane kO'uta, koju udara kopljem konjanik iz desne
arkade. Predstava je uokvirena letvamasa sve strane.
Sanduci
1. Na gO'rnjoj plO'hi sanduka urezan dvjema tankim crtama kri. Na vrhu
svakoga kraka a na vrhu vertikalnog kraka rupa, u kojoj je opet
izdubena manja rupa.
2. KaO' i pod br. 1.
3. Sanduk sa svastikom urezanO'm na gO'rnjO'j plo.hi.
4. Kolo: dva mukarca i medu njima ena. Izrada: plitak reljef.
5. Na gO'rnjO'j plohi sanduka letvama ukraenim u obliku riblje kosti izra-
fO'rma zabata, a u njemu nogu i O'biju
ruku. Izrada: vriO' ploan reljef (slika 22).
6. POo sredini go.rnje plo.he sanduka letva ureena u o.bliku riblje kosti. Na
desno.j gornjo.j strani isto. tako. ureen kri. Do.uji kraj vertikalno.g kraka dui
o.d o.stalih triju. Uz letve Po.lumjesec i o.smo.kraka zvijezda u reljefu. S lijeve
strane letve rupa 5 cm dubo.ka.
7. Sanduk na desnOoj strani. Oko. go.rnje plo.he prOolazi Io.zica. Sa
vanjske strane ima dva lista, a na unutranjo.j jedan ro.mbo.idan. Prikazan je
na plo.hi kOoji dri u lijevo.j ruci naro.zan tap, a desnicom se Po.dbo.-
no.ge Na glavi mu klo.buk sa iro.kim o.bodo.m nas slike
Ljudevita I. sa klo.buko.m.
3
Mo.gao. bi tko misliti, da je to. jastuk, na
ko.jem glava, ali no.ge, desnica i tap
u lijevo.j nlci o.znake su iva, a ne mrtva .. Napo.ko.n sve figure na
prikazuju POoko.jnike za njiho.va ivo.ta, pa POo tome ni o.vdje ne mo.e
biti prikazan Po.kojnik u st.avu. Po.d liko.m nalazi se
kri, a ' Po.d kriem dvije ro.zete, jedna iljastih, a druga zao.blje-
nih latica. POod njima polumjesec. Sve u nisko.m reljefu.
8. U visOokOom reljefu prikazano. stablo., ko.je sputa grane na takav da
jzgleda kao. o.rnament u Oobliku riblje ko.sti.
9. rairiOo ruke, a iSPOod lijeve nIke gmie zmija. U kutovima o.smOola-
ro.zete. Sve u nisko.m reljefu.
10. Na gornjoj plohi prikazan nIku, a pri vrhu je luk
i strijela. Sa strane kri. .
ll. Go.mja ploha uo.kvirena letvama. Letve na duim stranama ureene spi-
ralo.m, a na u o.bliku riblje kosti. Izvan o.kvira rozeta kon-
veksnih latica, a u o.kviru dva koplja dijago.nalno. Po.Io.ena sa zmijo.liko. izra-
ko.pljitem od dva kria jedan prema drugo.me, ali u suprotno.me smjeru
Po.Io.eni. u jednom Po.lju, a o.smo.kraka zvijezda u drugo.me.
12. Na Uo.j strani sanduka prikazan junak, II desnici mu
a u ljevici tit dolje o.bao." a na gornjo.j strani u luku s uzdignutim krajevima.
Stav je junaka u napadaju (slika 23).
Desetak metara juno od Velike go.mile bunar je, POojilo za ivo.tinje. Ko.d
njega je, ali ne na prvOotnom mjestu, vrlo lijepe izrade. Kro.v
jako. pro.filiran, streha na Uo.j strani ureena crto.m.
Na dva POolja razdijeljena naro.zanim tapovima, ko.ji se
zavravaju cvijetOom. UlijevOom Po.lju ko.njanik s u desno.m jelen u
trku. Na zapadnom mukarac Vo.di II kOolu tri enske. On se
slobodno.m desno.m ruko.m, a tako. i krajnja enska lijevo.m. U rukama, ko.jima
se mukarac i enske dre, pro.,tegnut je uvis mukarca i prve
ene u plo.nom reljefu isklesana ro.zeta.
ISPo.d o.ve predstave naro.zan tap, ko.ji dijeli go.rnji dio o.d do.njega.
U do.njemu figura u dugo.j haljini, ko.ja jOoj Po.kriva sto.pala' (enska?), dri
ko.plje, a lijevo.m konja za uzdu. Ko.njanik je bez sumnje Po.d zemljo.m (slika
24.) Juni zahat ispunjen je kriem, a sjeverni naJ."ozanim tapOom.
3 Povijest Hrvata.
138
LOVREC
Za pie da u njemu ima mnogo Jednako tvrdi i Kata-
u svojoj Storia della Dalmazia.5 kae u
(Vienac 1879, br. 8 i 9): Od svih, tO' sam ih dosele vidio su mi se
najobseniji, najljepi, a i najmnogobrojniji na O'kolO' seoske crkve
i na MramO'ru (br. 8, str. 126). Danas ih se nalazi malo i mnogo
manje nego u Cisti.
Ispod stare upske crkve (iz g. 1759.) i groblja O'kO' nje nalaze se ostaci
groblja sa dva sanduka na zapadnoj i dva na junoj strani. Svi su
bez ikakve ornamentike.
Na junoj strani jedan je sarkofag sada pod zemljom. tek mu krov viri iz
zemlje.
U samO'me groblju napravljena je nadgrO'bna od dva
Natpis glasi: ); Ovde lei Pivanica (- ! - Ivanica) mater O'. F(ra) Filipa Mili-
1795.
Pred crkvom je kapelica s oltarom s lijeve strane vrata. Oltar je sazidan od
na kO'jem je prikazanO' kolo. Raznoenje sarkofaga,
je u 18.
Na zapadu humka. na kO'jem je groblje i crkva, nalazi se obzidana
uO'kO'lo PO'put vijenca Upotrebljeno je do 20 velikih fragmenata
'(slika 25).
Sve to pokazuje, kakO' su bili izloeni ruenju, pa stoga nije tO'
ih se ovdje relativno mali broj
Oko stotinjak metara zapadno od nalazi se Markuzina ograda i u
njoj pet i 10 sanduka. Sanduci su bez ornamenata.
Od tri O'rnamentirana sarkofaga na jednom su prikazana dva konjanika, od
kojih jedan kopljem jelena, a na drugom sarkofagu, na irO'j strani, kolo
igra est (s haljinom do tla). Na svakoj uoj strani prikazane su po
tri ravno pruenih ruku. Vie polumjesec dolje obrnutih
rogova, a s obje strane polumjeseca dvije kuglice (slika 26).
Na sarkofagu na iroj strani uklesan je kO'njanik, kako ubija jelena,
a na UO'j strani stiliziran ljiljan, kojega stabljika u gornjem dijelu prelazi u
kri (slika 27).
Od sanduka jedan na gO'rnjO'j plohi nosi kri, kojega krakovi zavravaju
strelicama, a gornja ploha drugoga razdijeljena je u dva polja vodoravnim ue-
tom. U gornjem se pO'lju rukama, a noge. dok je tl
donjem polju uklesan kri. Gornja je ploha sanduka cik-cak
crtama.
ili Mramori
U pravcu prema ImO'tskome 5 km daleko od upske crkve povie sW!jedstva
l3ekavaca nalazi se nekrO'pO'Ia, koju zovu Mramori . Tu se nalazi
13 14 sanduka i 2
, Opis zemalja u kojih obitavaju Hrvati, Zagreb 1880, II, str. 163.
6 Cattal inich, Stona della Dalmazia, Zara 1834, tomo I, str. 94.
139
To je kamenito polje s breuljcima u pozadini. i tek pokojim hrastom.
lee uz cestu s lijeve strane i prave jak dojam na prolaznika.
L svima osobito se jedan sarkofag. Na krovu nosi danas
a da li ga je tko prije ne znam, samo mi je jedan student
god. 1935. da ga je kuao neki profesC)r iz Zagreba. God. 1935.
ja sam mogao Ase leit bar '" b ... Blagoje.
nije dovren, jer od arkade samo su dvije lijeve ispunjene figu-
rama, a dvije su desne ostale prazne. Dimenzije postamenta: duina 1,76 m,
irina 1,19 m, debljine 0,50 m, sarkoflCga: od dna do strehe 0,98 m,
od dna do vrha zabata 1,28 iD, irina 1,20, irina 0,60 m.
Krov je sarkofaga dobro profiliran, po podnoju prua se letva.
Arkade su visoke, elegantne, ali nejednake, lukovi nepravilni. su na-
rozani paralelnim crtama. Sarkofag je neto maknut sa svoga mjesta, te se
opaa u podnoju udubina za nj.
Dvije lijeve arkade nisu odijeljene jer bi smetaC) jedinstvenosti i
prikazanog prizora. U prvoj slijeva prikazan je pjeak u
stavu, lijevu ruku a u desnoj dri irok uzdignut vie glave.
Prema njemu u drugoj arkadi konjanik je zaustaviC) konja, koji je u tom
skupio sve noge. Konjanik dri uzdu u lijevoj ruci, koju je povu-
kao od boka, a desnom uperio koplje prema pjeaku. Glava konjanika pokrita
je otrIjatom kapom, valjda kacigom. Povezanost ovih figura oda.je nedostatak
arkada, pa je po svoj prilici tu prikazan dvoboj pje:
aka i konjanika.
Na sjevernom isklesano je stablo, koje svojim granama pravi dvije
arkade. U prvoj s lij4')ve strane konjanik jelena u drugoj arkadi,;
zabati na i zapadnoj strani imaju po jednu iroku i dvije
malenim lukovima tek arkade. L svakoj iroj arkadi
stilizirani je ljiljan, kojega se stabljika pri dnu ralja, a u uti-
snut je opet mali ljiljanov cvijet.
Lukovi arkada na obli su, dok su na zabatu neto uzdignuti i ilja-
sti ( slika 28 a i b).
2. Do ovoga lee dva postamenta bez a onda jedan mali sar-
kofag bez ikakva ornamenta. Dalje Oopet mali sarkofag, na kojem je prikazan
pjeak, kako kopljem zvijerku. Dimenzije ovoga lijepog sarkofaga jesu:
visina do vrha na zabatu 0,88 m, irina 0,85 m, dubljina
strane 0,41 m.
3. DOo ovC)ga je C)pet pC)8tavljen mali sarkofag bez ornamenta.
4. Do ovoga je jedan veliki o kojemu kasnije biti gQvora,
i onda ponovC) mali sarkofag prevaljen sa svoga postamenta. Na njemu .ie
u visokom reljefu rozeta na Dnlgih orname
nata nema.
5. DC) ovoga lei sarkofag prevaljen sa svoga postamenta. je izdu-
beno, pa uC)kvireno letvama. U relativno visokom reljefu prikazan je konja
nik ljevice, a u desnici mu (nezgrapno savijenoj) kC)plje, koje se
zabolo u hrbat jelena. Konj je krikazan svinuta vrata i prvih nogu u trku, a
jelen nepOokretan i velikih rogova. U lijevom gornjem kutu isklesan je kri
debelih, kratkih krakova (slika 29). Na stranama stilizirani ljiljani.
Vrlo rad.
140
6. Pravcem prema zapadu mimoiavi 4 sanduka nailazimo opet na
sarkofag, koji stoji na postamentu. je uokvireno nepravilnO' izvede-
nim letvama. U gornjem dijelu polja konjanik kopljem jelena. Od koplja
se samo
Glava jelena a ' rogovi vrlo i razgranjeni.
je predstava bez ivota, ali se doima svojom Ispod toga
su dva stabla, koja na' obje strane savijaju po dvije grane u spirale. I stabla
su nezgrapno'. Sve su linije i okvira i predstave nepravilno i nezna-
izvedene (slika 30).
7. Na ovom mjestu nalazi 8e i koji uz lov na jelena i spi-
rale na uoj, zapadnoj strani ima dva polja razdijeljena irokom letv()m. U
gornjem su polju tri kria, po sredini a sa strane dva manja, tl d()njem
dvostrana spirala ea stabljikom. Izrada ali nepravilna .(slika 31).
Krie,'.i ovoga oblika, nazvani jeruzalemski, dobro su poznati u heraldici.
Sanduci
1. spomenuti sanduk sarkofazima (vidi br. 4) ima duinu 1,74 m,
irinu l m, debljinu 0,58 m. Ornamenata nema, ali udara u zbog svoje
glomaznosti.
2. DIizu njega je (dijeli ih mali sarkofag) opet jo sanduk. Dimenzije:
duina 1.95 m, irina 1,25 m, debljina 0,50 m. Oko gornje plohe lozica
s trolistom i dvolistom, ali i ova je lozica u okviru, koji prave
r.;lvne crte oko plohe. Na uokvirenom polju lei mrtva zvijerka s no-
gama uzgor. Nad njO'm je dvosmjerna spirala, a povie spirale kri. U lijevom
kutu pri vrhu petokraka zvijezda, u desnom polumjesec.
I taj je prizor s mrtvom zvijerkom jedinstven, jer se redovno prikazuju zvi-
jerke u trku, kak() bjee pred lovcem.
3. veliki sanduk ima ove dimenzije: duina 2 m, irina 1,28 m;
debljina 0,48 m. Ploha gornja lozicom fl trolistom i spiralama. Na vrhu
je nepravilan kri irokih krak()va i polumjesec s rogovima dolje okrenutim;
4. Sanduk bez ornamenta.
5. Sanduk. Po gornjoj plohi dijagonaln{)! dvije tanke crte. Na
desn()j i lijevoj strani sjecita dijagonala nalaze se dva predmeta ukle-
sana: krivulje s privjescima, koji vise na vanjskoj strani kri-
vulje. Na lijevoj krivulji visi ll, a na desnoj 7 jajolikih privjesaka.
Valjda su to djerdani ili ogrlice.
J() 100 m na zapad odavle, uz cestu, nalaze se 4 sanduka i 2
1. Sanduk sa predstavama oko vertikalnih ploha. Na jednoj je duoj str.ani
prikazan lov na jelena; na drugoj reljefna rozeta. Na zapadnoj uoj plohi dva
kria i spirala, na letva, a vie nje stilizirano stablo i dvosmjerna
spirala.
2. Sanduk ()vih dimenzija: duina 1,52 m. irina 0,72 m, debljina 0,45 lD.
Na gornjoj plohi u lijevom kutu pri vrhu dvostnlka rupa, t. j. jedna rupa u
drugoj. Dubljina rupe 6,5 cm.
3. Sanduk. Na gornjoj plohi reljefna estokraka zvijezda i pod njom neto
nadesno p()lumjesec. Na duoj strani, na vertikalnoj plohi, prikazan je lovac,
,
koji jelena, a ovoga k njemu tjera pas. je prizor IDllliJa-
turno. Svi ovdje opisani nalaze se s lijeye strane puta u pravcu Sinj-
Imotski, ali i s desne strane puta vide se ostaci nekropole. U ogradi opaaju
se (biljezi navrh glave Ti grobovi nemaju ni ni san-
duka, ni sarkofaga, su uoko,lo bedrcnicama oko tijela
pokojnikova. Nad jednim grobom, koji jedini ima je veliki
kri (slika 32).
STUDENCI
, Sjeverno od selo je Studenci. Ovdje se nailazi na jednaku pojavu
kao i ti nemilosrdno ruenje Kod vode Zvizde do pred
30 godina bilo je mnogo ali su !Orueni i upotrebljeni kao ma!-
terijal.
1. Kod Zvizde nalazi se trapezoidan sarkofag, suen prema podnici. Uz
strehu prueno usukano ue. Prikazuje: dva konjanika gone srnu; prvi
kopljem, drugi dri uzdignut Drugi konjanik ima otrijatu kapu. Pod
prvim konjem malena figura uspravna, a do nje druga, koja kao da
vodi konja prvog konjanika ga za uzdu. Konji prikazani u otrom kasu
(slika 33).
Uzde su konjske to se kod drugih rijetko nalazi. Repovi
konjski uvijeni su u pletenice.
2. Dva su bez uresa.
Sanduci su bez ornamenta osim jednoga, koji na gornjoj plohi
veliki kri sastavljen od irokih letava. Krakovi 811 kria iroki 24 cm, a
se svih stranica plohe.
od ovih oko 100 m daleko nalazi se 18 sanduka jako
istroenih. Nekoliko ih se vidi uzidanih u poljskim zidovima.
Na pratilac kazao nam je, da na putu prema komiluku kod Kopi-
gdje je iva voda Grivac, ima 7-8 Tamo nismo prispjeli
zbog
PROLOZAC
vaje jedan sarkofag jako profilirane krovne konstrukcije. Plohe su
zaobljenim tapovima na uglovima. I predstave su vrlo interesantne i visoko
reljefno Na iroj strani konjanik je pogodio kopljem jelena,
koji je zbog toga .pao na stranje noge. Jelen nije mogao jer mu je usu-
sret pas, koji ga je zaustavio. Prizor je iv i pa
drugih, koji su ablonski izradeni i bez ivota.
Na drugom prikazane su kule. Sve je to okvirom od spi-
rala, koj e izgledaju kao poloeno slovo S. Na uim stranama jako reljefni lji-
ljani (slika 34). Nezgodno osvjetljenje je da se fotografira bolja '
i ljepa strana
Na putu za Imotski i dalje za Vinjane, gdje ima lijepih trebalo je
kroz pitomi Proloac. Kod ima a kod potoka Su-
Seljaci nas uputie k Meterovim nam, da tamo ima gro-
bova. Zaista na maloj uzvisini nalazi se dosta grobova sa nad jednim
grobom jo stoji kri sa elegantno polumjesecom
na zapadnoj strani. je bilo sunce zapalo, pa se nije ovaj spomenik mogao
fotografirati.
Na istome mjestu nalazi se jedna lijepo grobnica iz rimskog
doba (slika 35).
Kod upske crkve ima jedan ste ali tamo se nijesmo mogli
odvesti zbog nadole>
V I N J AN I D O N JI
Od Imotskoga do Vinjana ima 7 km puta. Uz put kod jednoga potoka tri su
ianduka bez ornamenta. Jedan se svojom duina 1,47 m,
irina 1,24 m, debljina 0,80 m. Na Glavici s desne strane puta, ima 7
komada sanduka. Na jednom je kri sastavljen od dva tapa, s desne strane
esterokraka zvijezda, pod njom polumjesec dugih rogova
Rudeove
uzgor okrenutih.
Kod ovih vrlo su lijepi Ima ih 22, od kojih l sarkofag, 17 san-
duka i 4
Sarkofag je suen pri dnu, trapezoidan i ima postament. Postament je dug
1,78, irok l m, debeo 0,50 m. Sam sarkofag je visok 1,37, debeo 0,34 m, pri
vrhu irok 0,95 m, pri dnu 0,65 m. Gornji dio sarkofaga ureen je profiliranim
cik-cak crtama. Pod tim ornamentom pet visokih i tankovitih ena igra kolo.
F'igure nisu ablonski isklesane, jer krajnja, koja vodi kolo, je struka
i irih haljina. Svima haljine padaju sve do tla, te im se stopala ne opaaju.
Glave nisu prikazane krugom, kao da imaju nekakvu kapu.
Krajnje figure: lijeva je spustila desnu slobodnu ruku niz struk, a desna tako-
lijevu ruku, u kojoj dri neto poput rupca. Pod ovim je prizorom uklesan
u visokom reljefu kri ureen na riblju kost. Na krajevima
uspravljen je opet po jedan manji kri. S lijeve strane kria osmo-
kraka zvijezda s polumjesecom, a s desne estokraka.
Na junoj iroj strani prikazano je kolo: enska-muko-enska-muko. Kraj-
nje figure dre u slobodnoj ruci neto poput tapa, ako nije nevjeto uklesan
rubac. Pod kolom konjanik koutu. Na uim stranama stilizirano stablo.
Citava izrada odaje talentirana i relativno vjeta (slika 36).
Sanduci
1. Dimenzije ovoga sanduka, koji je kao i ostali ovdjanji velik, jesu: duina
1,95 m, irina 1,15 m, debljina 0,40 m. Na gornjoj plohi vrlo osmo-
kraka zvijezda,. Nad njom polumjesec, a u desnom kutu rupa.
143
2. Sanduk, na g()rnj()j plohi k()jega je izrezana polureljefna enska figura
u plesu. Reljef je P()8tignut tak(), da sukonture eneizrezane i tako odijeljene
od ostale povrine. Zena iri i elegantno savija ruke. Lijevu, neto u laktu
svinutu, prua, a desnu, takoderu laktusavitu, svija p()dlaktic()mprema glavi.
Donje tijelo, pokrito haljin()m do tla, prikazano jevitk()i u pokretu.
tijela pas, kojim jevie bokova opasana. Povie nje, a s desne strane
uklesan je rogova ()krenutih prema dolje vitak polumjesec s petokrakom zvi-
jezdom (slika 37).
3. Sanduk ureen p() rubovima lozicom.
Dimenzije: 1,80 X 1,30 X 0,60 m. Na gornjoj je plohi tit, a iza njega
koji na vrhu ima jabuku. pri dnu proviruje ispod tita. Na titu
je na desnoj strani uklesan polumjesec s rogovima prema dolje. Na
lijevGj strani tita estokraka zvijezda. Mjesec zvijezdi
stranu.
4. Sanduk tako ukopan pod zid()m, da mu se vidi samo jedan kral, a na
njemu tit i Na vertikalnoj plohi opaa se kol().
5. Sanduk sa pra,vilno spiralnom lozic()m na gornjoj plohi. Na
toj plohi postavljen u k()8o kri, kojemu se krakovi suuju prema sjecitu, a
ire prema krajevima, pa izgleda zrakast (malteki kri).
6. Ogroman sanduk. Pri vrhu gornje plohe polureljefan kri oblika kao
]lod br. 5. je p()kriao tako, da je u ovaj kri ure-
zaodrugi manji.
7. Na g()I"Djoj pl()hi sanduka reljefan vijenac (slika 38).
DIKOVACA
..
Na junoj strani Im()tskoga polja nalazi se selo (negdanji rimski
Rus novum). i Podbabija na ravnici Buhlin u Zmijavcima
..lie se prethistorijska g()mila Uvrh Buhlina otkri() je god. 1897.
fra I van na pO\Gaju Crkvina crkvu.
6
je
od Bublina, a da su po nekoliko ih
na pokrov, nek()lik() je, zaista, posuta grobovima, ali na
njoj se jo nalaze samo 4 2 sandukai 3 Od svih ovih
samo je jedan sarkofag na postamentu i ornamentiran. On je trape-
zoidan, suen prema dnu s profiliranim krovom. Na jednoj iroj strani prika-
zano je kol(), u k()jem jedan mukarac vodi tri enske. Mukarac je tanak, u
pasu, ruku slobodnu pruio je, a ne To iluziju pokreta u
kolu. S jedue ue strane ureen je velikim polumjesecom i osmokrakom zvi-
jezdom, dok druga ua strana nosi ljiljan, kojemuselatice svravaju trolistom
i savit je u spiraluna ()bje strane. Stabljika je stilizirana poput uzeta ili bolje
narozana. Stabljikase prodUUje spiralai zavrava strjelasto_
U mojim biljekama iz god. 1935. nalazim, da na jedan
nosi ime Lovrin grob i da. je na njemu uklesan i tit. U ovom pohodu
II srpnju 1952. nisam naao toga
6 Bull ettino di a. e. s. d. god. ]899, str. 211-218.
do strehe, duina 1,20
Trapezoidan. Streha je jako izbo-
prikazan je turnir dvaju konjanika.
LOKVICI(;I
junu stranu Imotskoga polja stigli smo II selo Kad
je Vejsil ovdje jednom snimao umalo nije platio glavom, jer
je poslije jednog sata grad obio ljetinu. Ta supersticija je u
ovom selu. Nigdje nisu tako dobro kao ovdje.
U nalaze se kod Pezinih i na Berinovcu. su
ila okupu, a poloaji 'su jedan od drugoga udaljeni 500 m linije. Kod
Pezinih ima 6 sarkofaga s postamentom,13 sanduka i 4
Sarkofazi
l. Dimenzije: VISIDa 1,80 m do vrha zabata, 1,20 m
Ill, irina na kod strehe 0,87 m.
Juno ureeno s dvije sire i dvije ue arkade.
U dvjema srednjim, irim arkadama
Junaci imaju na kacigi U manjim arkadama po jedna esto-
rozeta.
I sjeverno ima po dvije ire, i dvije manje arkade. U
je slika lova na jelene. KC)njanik kopljem jelena, a koplje prelazi
arkade.
Ue strane, zabati: sjeverna je ornamentika sa ljiljanom, kojega
se stabljika raij a, pa je tu umetnut drugi ljiljan. S ohje strane ljiljana osmo-
rozete. Juni zabat nosi okvir oo nepraviInih tapova. U okviru ruka
dri kratak onako kao bosanski grb. - Gornja strana okvira ureena je
s tri kria: jedan po sredini i na svakom kraju po jedan. Krievi su zrakasti.
arkada na produuju se u cvjetove ljiljana (slika 39 a i b).
2. Na: slici br. 39 C)paa se krov povaljena sarkC)faga. Seljaci pripovijedaju,
da ga. je potres prevalio. Na' iroj strani prikazana je kula s krunitem, dok je
drugo nevidljivo, jer na toj strani lei
Obje ue strane, zabati, ureeni su kulom s krunitem. Na jednoj pod kru-
nitem stoji konj u mirnom stavu, samo ui. Pod njim kolo: muka-
rac po sredini, dvije ene sa strane. Kamen je porC)Zan (slika 40).
3. Sarkofag povaljen. Na fasadi kolo: dvije ene i jedan mukarac. Na uoj
strani konjanik rairio C)bje ruke, desnicom dri uspravljen u ljevici
tit. Prsluk na konjaniku JlU\rk.iran je dvjema kosim paralelnim crtama, koje
takoder kosa. Dvije crte proteu se od desnoga boka prema lije-
vome ramenu, a obratno oo lijevoga ramena prema desnom boku.
Kamen porozan, izrada ploni reljef. Konj prua prednju desnu nogu, to
ivotinju u kasu (slika 41).
4. Sarkofag Na uoj strani: konjanik pruiC) ljevicu do vrata konju,
valjda dri uzdu, desnicom vitla kopljem ili kC)ji se ne vidi, jer je tu
kamen Konj je digao_glavu, a skupio noge. Ispod toga dvije spirale
razvite II protivnom smjeru izlaze iz irC)kog debla (slika 42).
Zapadna ua strana ureena polumjesecC)m i spiralom. Fasada nosi stablo u
{orIni spirala, a vie spirale stC)ji jelen. Na krC)vu' rozeta.
10 STAROHRVATSKA PROSVJETA
5. Prevaljen sarkO'fag. Na fasadi prikazuje se turnir s a na UO'j
zapadnO'j strani stilizO'van ljiljan. Na krO'vu rO'zeta.
6. Prevaljen sarkO'fag. Streha bO'rdirana uetO'm.
Sanduci
1. Sanduk, na junO'j strani kO'jega pO' debljini su ' prikazana
dva stabla, a izmedu njih narO'zan tap.
Na go-rnjO'j plO'hi kri sa girlandO'm, pod kojom su dvije enske figure
s uzdignutim rukama. Ispod ovoga kolo mukaraca i enskih. Gi>rnji prizor
od dO'njega rastavlja narozan tap.
2. Sanduk, akO' li nije postament
Dimenzije: duina 1,86 m, irina 1,83 m, debljina 0,60 m. GO'rnja ploha
uetom. Prostrane plO'he s i sjeverne strane bez orna-
menta, a zapadna i juna lijepo O'rnamentirane. To daje slutiti, da i
sjeverna strana nisu bile vidljive ili da nije dovren. Zapadna strana
ima 4 arkade od ueta: dvije srednje a pokrajnje manje. Stupovi su
arkada tri narozana tapa, koji se produuju u k.eve.
U srednjim arkadama prikazan je turnir izmedu dva kO'njanika, kojima su
prsluci kosim crtama. koje se sijeku. Konjanici su pruili kO'plja
' jedan prema drugO'me, desni dri kO'plje u desnO'j ruci, lijevi u lijevO'j, slO'
bo<lne ruke p U pokrajnim arkadama stoji po jedna ena uzdignutih
ruku kaO' gledaoci turnira. Prikaz je bez ivota j u plO'nO'm reljefu
(slika 43).
Juna strana razdijeljena je u tri arkade jednakO' kao i zapadna uetima i
narO'zanim tapO'vima sa U prvO'j, lijevO'j arkadi ivO'tinja je kratka
repa, a duga vrata. U drugim dvjema konjanici bez O'.ruja desnicO'm dre
uzde, IjevicO'm se svaki Glava kO'nja u krajnjO'j desnO'j arkadi dO'bro
Uzde se do-brO' O'paaju kaO' dvije crte, a i griva kO'njska markirana
trima crtama (slika 44).
Kod Pezinih nalazi se na putu jedan fragment s lozicom i jedna
da je O'vaj kod izgradnje puta, trebalo ga je mi-
nirati. Jedva se naaO' jedan radnik, kO'ji je izveo taj posaO', a i on je zahti-
jevaO' trO'struku nadnicu. za pijetet prema ovim grobO'vima u
stanO'vnika to ga ne u i Studencima.
LOKVICICI.BERINOVAC
Svi dO'sada opisani l.ee pod dravnom cestO'm, a dalje nad cestO'm po
njivama n.alaze se u BerinO'vcu, odIO'mku u tri !!kupine:
1. Na PO'ljskO'm putu na zidu stO'ji na PO'stamentu trapezO'idun sarkO'fag
s jako prO'filiranom strehO'm. Na sjevernoj tri su arkade, prva s desne
strane prazna. u drugoj konjanik, koji gada jelena, a ovaj se nalazi u
arkadi.
2. S druge strane puta na poljskom zidu takO'der trapezoidan sarkofag
8 jako prO'filiranO'm strehO'm.
Na uoj strani dva velika ljiljana u reljt'fu, jedan u drugome. Ljiljan zavr-
ava trolistom, a po sredini streloiikim listom (slika 45).
U zidovima jo se nalaze 4 sanduka, a na njivi 4 Na jednoj
kri od tankih crta, koje zavravaju donji krak kria dui od osta-
lih triju.
Grebanik se zove poloaj daleko 100 m od ovih To su dvije tri
mrave njive i na njima 6 sarkofaga na postamentima i 8 Sarkofazi su .
maleni, ali ukusni sa vrlo lijepim i pravilno lozicama (slika 46).
Sarkofazi
1. Prikazano na kolo mukih i enskih i jako reljefan polumjesec.
2. Sarkofag s profiliranim krovom. Po sredini fasada u okviru od
nih crta pravilna reljefna lozica s i viticama u spirali. Rad odaje
dobra majstora (slika 47) ..
NOVIN A
Pedesetak metara od Grebanika lei rudina "Novina. Na rudini
ima 7 sarkofaga, 18 sanduka i 6 ploea. Pet sarkofaga imaju p08tament, a dva
su bez njega. Za primjer, kako su od liaja i atmosferilija, neka po-
slui sl. 48.
Sarkofazi
1. Na iroj, junoj strani polumjesec, kri i svastika. Na uzOl, zapadnoj
stilizirano stablo, koje gornje grane iri gotovo vodoravno, a donje vijugavo
svija. Izrada a kamen porozan.
2. Na iroj, junoj strani rupa, jelen u reljefu i svastika. Na uim stranama:
na zapadnoj vrlo stilizirano stablo, kojemu deblo izlazi iz dvaju kon-
krugova, a grane zavravaju (slika 49); na
strani polumjesec i mala petokraka zvijezda. Sve je u visokom
reljefu.
3. Na junoj strani (fasadi) isklesan
kugle, a na: sjevernoj rozeta i mala svastika.
je. konj bez konjanika, kri i dvije
sam vidio dva
negda ih je bilo desetak. Poloaj
SLIVNO RAVNO
Iz preli smo u Imotska Poljica. God. 1935. tu
sarkofaga ispod a
zovu ))Grebine. Na jednom od ta dva sarkofaga nalazi se kolo, lozica
je u obliku spirala poput poloenog slova S.
Nedaleko ))Grebina mala je uzbreina od 'nabacanoga kamenja Gomile .
To je prethistorijska gomila, tumulus. Dvadeset km prema jugu nalazi se
147
Slivno Ravno. Kod na Grebniku na desnoj strani pnta' n
smjeru prema Makarskoj die se prethistorijska gomila i na njoj 9
sanduka. S lijeve strane puta nalaze se 2 spostamentom, 23
sanduka i 20 Na ovoj strani imade osim i na
prostim grobovima. su pravilno (slika 50, 51, 52). Slivanjska
je nekropola bila velika, ali nisu osobiti, jedva je koji ornamentiran.
I ovdje su stradali od barbarske ruke.
Od sanduka jedan se svojom Dimenzije' su mu: visina
1,84 m, irina 1,25 JU, debljina 0,60 m. Gornja ploha ureena je spiralnom
lozicom. Okomite plohe na sve strane ispunjene su prikazom kola. Na
sjevernoj, duoj strani, igraju kolo 4 ene u haljinama do tla. Kolo se
rastavlja na objema duim stranama, sve po tri enske. N a junoj, duoj
strani kolo vodi jedan mukarac i dvije enske. Na kraju do mukarca iskle-
sana je ruka svinuta u laktu s rastvorenom pesnicom (pet prstiju). Zbog
polja sve su figure zdepasto prikazane, a ruka je nenaravno
debela, osobito u miici, to odaje slabo vjeta majstora (slika 53).
2. Sanduk na krajevima zaobljen ureen je uokolo, po debljini, pokrajnjim
stranama, rozetama u visokom reljefu (slika 54).
3. Sanduk s lozicom na spiralu, ostalo prazno.
Kako su u ovome kraju stradali dokazom je ovo>, to su nam pripo-
vijedali seljaci. Imala se graditi nova crkva u Slivnom. Neki su htjeli, da se
gradi ovdje na Grebniku. Drugi su bili za poloaj, gdje se sada nalazi. Po-
godili su se, da se graditi ondje, gdje ima vie i kad su ih prebro-
jali, nali Sll da ih ima vie tamo nego na Grebniku. Danas, kako nam re-
koe, nema ni jednoga kod crkve! Upotrebljeni su kao ma-
terijal.
ZAGVOZD
Nekoje opisao je don Petar Kaer, ondanji upnik toga sela, u
Bnllcttino d'archeologia estoria dalmata god. 1.879. Kaer tvrdi, da je vidio
u Imotskoj Krajini 160 a da nijedan nema natpisa. Naprotiv Milino-
u spomenutom tl Vijencu (1879. g. str. 142) pripovijeda, kako je
Sa svojim kolegama prof. Matasom i na vie u Budimiru,
Cisti i opazio natpise. Na nekih imade po dva tri i do retka,
a na dva ili tri na Crljinici u Cisti i na Mramoru imade po
redaka sa obje strane krova. Svijet se to mi onolikom pomnjom
razgledamo, te se glas prosuo, da smo toboe nekakvo blago nali, a to nam
da Sll natpisi pokazivali, mislio prosti puk, pak iz neznanstva kanje tetili
ona pismena, da ne bi opet tko blago naao.
Danas osim u na Mramoru nema traga nijednom natpisu. Milino-
donosi samo jedan po prijepisu
Ovdi lei dobra ena Vladija
Polag svojega sudjenika
Jerka
Ov bilig postavlja - , 1357
a ispod desnog
prema gore,
TO' je bez sumnje uspomena
Oko kae Kaer,
i bez ikakva znaka.
poznatu u
slava:
L
bilo je 50 grobova,
kofaga i 4 sanduka,
sarkofaga s
tino, str. 48).
Ja sumnjam u ovoga natpisa. Kako da nije vidio onaj Blago-
jev ? Ti podaci su vrlo nepotpuni.
Kaer svoje opisivanje sa t. zvo s lijevc
puta uz ondanji 217 km. Izmjerio joj je i
dimenzije: duina 2,45 m, irina 2,15 m. dehljina 0,30 m. (Moje hiljeke iz
1935. - duina 2,40 m, irina 2,10 m.) Poloena je u smjeru istok-zapad na
izhreini visokoj 0,10 m. Pod je groh. Taj su groh seljacl god. 1865.
otvorili. U njemu su nali kosti s glavom na zapadnoj strani. Grobna je jama
duga 1,70 m, iroka 0,45 m, a duhoka 0,60 m. Godine 1877. ponovo ga je
otvorio Kaeri opisao ga.
Strane groba ozidane su tesanim .kaD1enom, koji je dobr() sljubljen jedan
uz drugi. Ni traga kakv()me mazu, sve je zidano usuho. U grobu nije bilo
traga ni drvu, platnu niti kakvoj kovini. (SliKa u Bullettino str. 48).
Po Kaeru ovako izgleda: U kuta po jedna estokraka zvijezda,
na vrhu u sredini kri, ispod njega ruka svinuta u laktu,
kuta i zvijezde pO'lumjesec okrenut konveksnom stranom
a konkavnom prema dolje. Pri dnu prikazan je pas, kako
. tjera jelena. Oko lozica sastavljena od ornamenta poput slova S.
S lijeve strane ruke ubiljeena je godina 1645.
Kaer tvrdi, da su u Zagvozduna vie mjesta uhiljeene godine1645.i 1647.
na vojevanje u tO'me kraju za Kandijskog rata.
nalaze se jo 4 groba, ali e:u pokrita s vie
Ja nijesam opazio te grobove oko
Kaer biljei malo d?llje od ovoga mjesta a onda i pjesmu
Zagvozdu, kako lijepa i jaka mlada Vidosava, sestra' popa Rado-
Ona . poni na
Ovce a kudiiju
Boe mili, velikoga!
Trista godin mlada carovala,
Trista mlada nevova1a
Trista godin mlada udo vala.
Kod upske crkve Svih syetih, oko koje lei seosko groblje, po Kaeru
a od tih 27 Nekoji su onda hili upo-
trebljeni za zid oko groblja. Od tih ja sam godine 1935. vidio tri sar-
a god. 1952. ni toliko. Od onih 27 Kaer je pobrojiO' 2
podnojem i 4 sarkofaga bez podnoja, ali srelijefima (BuIlet-
.
Kaer opisuje jedan je lozicom, u kutu estokraka
zvijezda, u desnom poluD1jesec 8 rogovima do'lje okrenutim, Ir njima
kri. Pri lijevoj strani na dnu borac u desnici dri u ljevici tit.
Ovaj sam i ja vidio 1935 godine.
2. s postamentom. Pod njim grob 2 m dug, 0,80 irok, 1 m dubok.
Unutranjost je groba ozidana prostim kamenjem, ali je kamenje povezano
malterom i sitnim pijeskom. nad grobom bio je god.
149
1879. razbit. Bila je samo polovina postamenta. Gornji dio, sarko-
fag, bio je visok 1,05 m, dug 0,90 m, a irok 0,45 m.
Predstava na &e lijevom rukom, u desnici kopljem
jelena pred sobom. Povie jelena estokraka zvijezda. Na drugoj fasadi
mukkrac vodi u kolu dvije enske. Na uim stranama, na jednoj kri,
a na drugoj kri, kojem!! se krakovi raljaju u dva pruta.
3. Ste u Kaera, u obliku sarkofaga. Za nj kae Kaer, da je
pod br. 2, a prikazuje na objema fasadama po jednoga mukarca i
dvije ene, kako igraju kolo. Na svakoj uoj strani nalazi se kri. Kaer je
opazio i jednu s vrlo lijepo ornamentima u visokom reljefu.
Duga je 1,60 m, iroka 1,10 m, debela 0,25 m. Uokolo je po vrhu ureena
visoko isklesanim ornamentom vrlo dobro Pri vrhu je polumjesec,
ispod njega kri II formi slova X (kri sv. Andrije). Vrhovi kria raljaju
se u tri druga vrha. Na jc rupa. U mojim biljekama je ova
samo to sam je ja gledao s protivne strane. Ornament oko nije
lozica usukano ue. mi je, to Kaer nije zabiljeio jednu
s polumjesecom u vrlo visokom reljefu i s tako jednako 08mokra-
kom zvijezdom. Polumjesec je vrlo elegantno u fazi prve Jo
dva kod crkve nije zabiljeio Kaer.
Na uglu grobnoga zida . stoji Na njegovoj junoj fasadi pri-
kazana su 4 mukarca u kolu. Tri se dobro vide, a figuru abradirala
je voda. Na sjevernoj fasadi prikazane su tri ene u kolu. Na lijevoj strani
krajnja se rukom, a na lijevoj prva vodi kolo i pruila je lijevu
ruku. predstava uokvirena je irokom letvom, a izvedba je nevjeta,
zdepasta (slika 55).
Na uim stranama istesan je po jedan kri u visokom reljefu, kojega krakovi
seu od jedne do druge strane okvira. Na krovu su zvijezde u visokom
reljefu.
U groblju je jedan ureen po gornjoj plohi cik-cak crtom i
rozetom i kriem, koji je sastavljen od latica.
strane ornamentirane su ovako: polumjesecom, kriem,
esterokrakom zvijezdom i opet kriem. Na uoj strani je kri irokih kra-
kova, koji se od sjecita zrakasto ire. Sve je to vrlo Mje-
sto lozice na ovoj strani postavljena je letva.
Crkva, oko koje se nailaze je od skradinskog biskupa fra
Pavla hrvatskog knjievnika, godine 1645. na 29. kako
se nad vratima crkvenim pisano
Kaer je bio da opisati i druge u Zagvozdu, ali to nije

Po mojim ranijim biljekama i pregledu god. 1952. mogu zabiljeiti jo ove:
1. Vukov greb avrh i kod Vukova doca. To je sarkofag
maknut neto sa svoga podnoja, pri dnu suen, dakle trapezoidan. Krovna
streha jako profilirana, a obje strane krova, t. zvo vode ureene jakim, ali ne-
pravilno spiralama. Na junoJ fasadi prikazan je prizor iz lova,
pjeak s goni dva jelena. U figurama lovca i jelena
ne opaa se ivot ni pokret (slika 56). Na junoj fasadi konjanik s
Drugo se ne razabire. Po dnu su dvije spirale. Ue strane sarkofaga ureene
su spiralama, koje izlaze iz stabljike i zavijaju se svaka na svoju
stranu (slika 57). Do ovoga sarkofaga lei sanduk ukraen lozicolD"- i dijago-
nainim crtama. Na njemu je uklesana godina 1627. Uz ovaj sanduk je i drugi.
U sva kuta gornje plohe uklesana je po jedna estokraka zvijezda, a na
desnoj strani pri vrhu i polumjesec.
Po sredini je kojemu su na svinute prema dolje u
obliku velikog polumjeseca. je u koricama, koje su narozane paralelnim
crtama. Po dnu ispod letva (slika 57 a).
2. Sto metara dalje prema sjeveru uz put, koji se zove Priko V
nalaze se 4 bez ikakva uresa. Put ,> Priko vodi
do bunara zvana Brestovica, onda k jugu Na raeljku putem
dolaca kod bunara Tu su tri Dvije su ureene spiralom. Na
jednoj spirale, po izlaze iz stabljike i svaka se na svoju
stranu svija. Nad spiralom dva jelena i Na drugoj dvije su spirale
u formi slova X, kojemu se krajevi svijaju u spirale.
Osim ovih jo se nalaze u Zagvozdu: 1. kod Sv. Kria pod Biokovom
4 2. pred crkvicom sv. Stjepana u Rastovcu 2 3. na Gracu
kod l 4. na Gradini vie Varkaevih 1 sarkofag,
5. ispod l sarkofag.
:lUPA BIOKOVSKA
U upi, koja se nalazi pod Biokovom na putu za Makarsku, ima spora-
pokoji .
U groblju je jedan uzidan u a ureen je lozicom, kriem i polu-
mjesecom.
U istom groblju na jednoj je noga od koljena do stopala,
prsti nisu kao da je noga u Uz nogu je uklesana ruka, a
prsti su svi prikazani. Ruka je posve sama, od miice, blago svinuta u
laktu. Ne desnoj strani pri vrhu zvijezda. Jedna ima polumjesec u
formi kapitalnbga slova e, zatim kri u formi X, a pri dnu rozetu i vijenac
ili rupu.
Na jednoj je polumjesec, dvije zvijezde i vijenac. U staroj zaputenoj
crkvi, koja na gornjem pragu vrata nosi godinu 1736., u vide se
Znak je to, da su u ono upotrebljavani kao kameni
materijal.
Iza crkve i groblja, na sjever, nalazi se poloaj Topola. I tu je jedan
II formi sa vrlo blago svinutom strehom. Usred fasade
je kri jednakih krakova. Jo ih ima u upi kod na mjestu
zvanu >, Pliine. u upi i Kozici ima mnogo gomila-tumulusa.
MEDOVDOLAC
MedovdoIca, Zagvozda i Grabovca ima mnogo stecaka. U Medo;-
docu na glavici razbacani su a dosta ih je upotrebljeno za
gradnju poljskih zidova. Danas ih se na tom poloaju nalazi 12, a drugih
u zidove 18, svega 30.
151
Pregled:
L U zidu na uklesana estokraka zvijezda, a do nje rupa.
2. Na, je"dnO'm sanduku pO'lumjesec i u desnom gornjem kutu kri irokih
krakova.
3. Na fasadi je prikazan lov: kO'njanik iz lijevoga polja
pri dnu se ralja. Na uoj strani stiliziranO' granato stablo ima 4 grane.
4. Sanduk s"a polumjesecom u visokom reljefu, a sa strane kri.
5. Po gornjoj plohi uokolO' je uklesana lozica.
6. Na fasadi sarkoflIga kolo.
7. Kod kapele sv. Roka (1760) na fasadi sarkofaga nerazumljiva predstava,
a na uoj strani mjesec s rogovima uzgor i zvijezda.
U MedovdO'cu je od jednO'ga izdubena u novo doba kapelica i po-
stavljena na drugi kao na postamenat. Jednaki pojav vidiO' sam i u
kod Sinja.
GRABOVAC
Uz prethistorijske i starorimske nalaze u GrabO'vcu ima i a to sve
za kontinuitet naselja na tome mjestu.
Kod upske crkve su ali ne na prvotnome mjestu,
su tri uzidana "u temelj sakristije, i to 1722., kad je crkva
je uklesan datum u taj temeljni kamen 1722 m a, t. j. u
oujku 1722-. I O'pet jedan datum, kad su se raznosili
Na jednome O'paa se kri, kojemu krakovi zavravaju izdubljenim
krugO'vima.
Jedan je od tih pri dnu suen. Taj je postavljen kao uresni zavretak
na uglu dvorinog zida kod oblinje upske Na prikazan je ko-
njanik, koji ubija jelena. a na mukarac vodi u otvorenom
kolu dvije ene. Na uim stranama uklesan je kri krakova irokih
PO'put- letve. Rubovi fasade omamentirani su cik-cak crtama. Danas tu nema
ali kau seljaci, da ih je bilO' podno Gradine, pa su porazbijani i upo-
trebljeni za gradnju zidova.
Na Orasima ima mnogO' tragova starorimskoga, ivota. JunO' od Oraha
ima pedesetak ali bez uresa. Nijedan nije na svome mjestu, su ih
seljaci uzidali u poljske ograde, a groblje
Jo pri kraju spomenut da u kako mi javlja upnik, ima ste-
L na PratrovO'j glavici 15-20. Od toga 5 su sarkO'fazi, a ostalo
(valjda sanduci). Svi su bez uresa; 2. kO'd Parlovih ima ih neko-
liko bez uresa.
POLOZAJ
Dosada se nije daO' pregled u Dalmaciji, pa ni II pO'jedinim kra-
jevima dalmatinskim.
ImO'tska Krajina, kao zaokruena cjelina, zgO'dna je, da se njO'm ovaj!
posao, pogotovu i zbO'g broja a i zbog O'brade i osebujnosti omame-
nata. Naravno, ne mogu se imotski iz cjeline, koju saCIDJajU
dalmatinski pa premdase ova radnja bavi samo imotskim nekro-
polama" ipak radi i radi ili pojava na njima
trebalo je zahvatiti i na susjednim poloajima u Cetini, pa i u udalje-
nijim mjestima pO' PO'ljicima, Katelima, O'ko Trogira i drugdje. Ti se
ne niti opisujU! potanje, samo ukO'li kO' je pO'trebno, da se bolje
O'bjasne O'ni u ImO'tskoj Krajini. Nijesu zaista imotski mnO'gobrojni kao
u Bosni i Hercegovini, ali se ipak nalaze na okupu i do preko stO'tine na poje-
dinim mjestima. Premasveukupnombroju,koji Truhelkacijenina 27.067
u BO'sni, imotski dO'piru do 593, dok kod samO'g Sv. Spasa na vrelu
Cetine ima ih726.7 Interesantanje poloaj ovih dijelO'm nalaze
se uz dananje putove ili nedaleko od njih. TO' nije kad se zna, da su
ti novi putovi prO'vedeni najvie pO' starim rimskim, a pO'tO'm i
cestama. nisu O''Vdje u pustim krajevima u blizini dananjih naselja
\Budimir, Cista, Vinjani, (Rudei), ZagvO'zd).
kO'ji su dalje od puta, O'pet su u samim kO'milucima. To je van!) za
kO' tinuitet naselja. NepO'jmljivo je, kakO' ih malO' ima i to podalje od sredo-
vje oga vanog grada koja je na granici ImO'tske Krajine.
da j brO'j kO'd crkve sv. Spasa, iznosi pita1lje, u kojem sn
sa crkvO'm.
Valtntin LagO' n svome djeln MemO'rie sulla Dalmazia (god. 1870.) sa
SvO'jstvenom O'ndanjim talijanakim piscima u Dalmaciji tvrdi, da
se uz crkvunalazejedinO' kO'd sv. Spasa. u spO'menutome
O'povrgav\ tu tvrdnju da ih na pr. ima uz crkvu u
Biskupiji,1Irvacima,Pridrazi,Gracu. Ja bih dO'daO' i kod crkve u
Brtanovu,Katel-Starome kO'd Sv. Jurja od PO'mO'rja, u Katel-NovO'me kO'd
Sv. Jurja Zestinja, u Solinu kod Sv. Nikole, u Katel-Kamhelovcu kO'd Sv.
Martina, u Z.gvozdu, u i dr. Makar neke O'd tih crkvi bile
tek u XVIII. poslije O'dlaska Turaka, ipak su O'ne na polO'-
ajima, kO'je jl\tradicija kao stara crkvita. U Cisti je broj
kod gO'mile, a tradicija tu IO'kalizira staru crkvu. Marun da-
tvrdi: }>Sk,ro nigdje u unutranjO'sti ne starO'hrvatskih crkava
bez dok bez crkava.8 U Budimiru na Pitetu, n
Cisti na MalO'j i gO'mili, n na sn na numcima
pO'loeni. TrebalO' .i istraiti, ta su ti humci. da li ruevine kakve crkve
ili prethistorijski gIObO'vi ili i jednO' i drugO' (slika 7).
Na PO'ljanicama uBisku sn na ravnici posntO'j malim humcima, pret-
histO'rijskim grO'bO'villa (slika 19). Crkve sv. Mihovila u Kijevu kod Vrlike,
istO'imena n PO'krO'vtiku kod Drnia, Gospe u Budimirima, istoimena na
PO'miljaju kO'd iberlka podignute sn na prethistorijskim gO'milama.
9
U ImO'tskO'j KrajinirijetkO' se gdje nastavilo pO'kapanjem u blizini
(gotO'VO' jedino u Zagvczdu i Zupi), pa su zato lake stradali, dok su ih
7 Truhelka, Bosne i Hercegovine (Povijest zemalja Bosne i Her-
cegovine, knjig81 I, Sarajevo .942), str. 630.
S. Rezultati arhtOlokog istraivanja u staroj Vrlici, Slobodna Dalmacija 1947
br. 91l.
8 L. Marun, Ruevine sv. Luke na Uzdolju kod Knina, Starohrvatska prosvjeta
N. S. L, br. 3-4, str. 274 i 282
8 Benac, Radimlja, Sarajevo1950, str. 37.
153.
154
izvanredno dobro kod Sv. Spasa, gdje se i danas seljaci pokapaju pod
stare Kako hilo da hilo, to se nalaze na okupu, doka-
zuje, da je tO' posljedica jedne Grganizacije, hilo vjerske, bilo plemenske.
Ima i osamljenih, a tO' Gpet da su uz grohija u isto
doha postojali i grohovi i istaknutijih pojedinaca.
Nekoliko jo danas nose imena pokojnika, koji su pod njima PO'ko-
pani. U Vedrinama kod Trilja je Mladenkin groh, ), Lovrin groh na Diko-
Vukov greh u Zagvozdu, greh Tijarice
i Arana. Bez sumnje u starije doha ili narodna pjesma ili predaja je
uspomenu na koji vaan u vezi s tim grohovima ili na junaka, koji tu
lei. Pred najezdom turskom s.tarinici iselili su se, al rijetki, koji su ostali, pre--
dali su hlijedu uspDmenu novim naseljenicima. Vukov greh kod Zagvozda
lei u Vukovu docu, pa nam dovodi u pamet hDsanske natpise, gdje ponosni
vlastelin Iei na svojO'j, na plemenitoj hatini . Ovo slaganje s povijesnim
nuka nie da da je Vuk doista realna
a onda analognO' i oni os,tali.
VRSTE I KAMENOLOMI
U ovO'me kraju opazit ces samo tri vrste sarkofag, sanduk i
Najhrojniji su sanduci, a najljepi sarkofazi. ima i d!aesnih
malih sarkofaga a sanduka ima vrlo velikih, na pr. kod Rudeovih
u Vinjanima i u Ipak ne mogu sc ni imotski upo-
rediti s ona kod Sv. Spasa (slika 62). u ima
dimenzije 2 m X 1,28 m X O,48 m, dok kod Sv. Spasa:
I. ima dimenzije 3 m X 1,60 m X 1,22 ni
II. ima dimenzjjc 2,70 m X 1,45 m X 1,27 m
III. ima dimenzije 1,56 m X 1,25 m X 2,50 m
Prije se mnogO' pitalo, kako su primitivnim sredstvima ,D neprohodnim
krajevima i loim putovima dovozili tako hlokove kame-
nja iz dalekih daljina. Onda se dralo, da je to kamenje sjeSeno u udaljenim
krajevima, no. danas je dokazano, da je kamen za u nedale-
kim kamenDIomima.
Za nekropolu u Radimlji utvrdio je Benac, da se kanen sjekao u stijeni
hrda, a za u Olovu mogao je utvrditi jedino kamenolom u

Ja sam mogaO' konstatirati, gdje se sjekao kamen za u Cisti i u
Zagv'ozdu. U Cisti juno od Male i Velike gDmile i Zaduhine nalaze se
majdani kamena, i u njima po jedan k nedovreJ.
U Zagvozdu upske i Gornjih povie Pazara nalazi se
u Majdanu jedan kamen u Taj je poloaj pDput male gla-
vice, a ogoljeni kamen lako se cijepa u hloko . KDmad hloka, kDji 8e
tu nalazi, velik je i na strani nekih ro cm. Na njemu je iskle-
san PO'lumjesec, dakle jasno je, da je hio
Na sjevernoj i zapadnoj strani pravilno je a na junoj je netaknut,
ostavljen onako, kako je od litice Gtcijepljen. }.iG je tu jo jedan
ali su ga seljaci razlupali i upotrehili za Wljski zid.
U Vedrinama>kod Trilja su od krupnog (breccia) isto-
vetnog, kakav se nalazi u neposrednoj blizini kod
kod Sv. ,Spasa se brojem i a u okolici se ne opaa
nikakav kamenolom, sve je ' to poloeno na kamenitoj ravnici
kra. Ipak jedan sat hoda od Sv. Spasa u brdu iznad postoji poloaj
Plazila i na tome mjestu nalaze se blokovi, Qd kojih se otkidao kamen za
Na putu lei jedan koji je tu ostao- kod prijevoza. Karakteri-
je naziv lokaliteta Plazila, jer nam dovodi u pamet tehniku prijevoza
kamenih bio-kova zaobljenih balvana.
lo
Jesu li klesali u ili na samome grobu? Benac
misli, da su to radili na samome grobu i o-vu tvrdnju dokazuje to
su nekoji ostali nedovreni, premda se nalaze na svome odreditu.
Za imotske teko je ita sigurno kazati. Naveo sam tri (u Cisti
i Zagvozdu), koje su majstori u kamenolomu, ali ih s ne-
poznata razloga nisu dovrili, ali opet jedan i jedini s natpi-
som (Blagojev II stoji na grobu, no- na junoj fasadi dvije su arkade
ispunjene figurama, a dvije potpuno prazne, dakle se, da nije
dovren.
ORNAMENTACIJA
Obrada sarkofaga u Irno-tskoj Krajini zaostaje za obradom u Radimlji i u
To se isto moe za broj ornamentiranih pa i za inven-
ciju i ornamenata. Mislim, da je tome uzrok sam poloaj Imotske
Krajine, koja je bila daleko od kulturnih arita, dalmatinskih gradova.
je dokazao, da su i sa sela, i to udaljenih, iz Cetine i Grahova do-laziti
daroviti u primo-rske gradove, da klesarski zanat, ali
ga oni se nisu u svoj Tamo su ostali i radili slabiji majstori,
Ipak i u tmini prosja pokoja zraka zakopanoga talenta
samonka. Tako je na sarkofaga na Berinovcu (slika 47) dobro i vjeto
izvedena lozica, pa kod Rudeovih pokazuje ele-
ganciju u zamisli i donekle u izvedbi (slika 37), konj bez sedla pod kulom na
kod II je zamisao, jer nas konj pod
sedlom konjanika pod u grobu (slika 40). Te dobro zamiljene,
, makar primitivno izvedene predstave, odaju duh Dina-
mika se katkada opaa kod primitivne obrade na pr. konja (slika 10) ili kod
turnira - slika 43), gdje sa svake strane stoji po jedna ena s uz-
dignutim rukama kao u znak duevne Naprijed ispruena ruka
markira ivost i pokret.
Pignrativne su predstave od dekorativnih. Lov i turnir she-
matski su razdijeljeni po arkadama, U jednoj je arkadi jedan vitez, a u drugoj
njegov protivnik, koplja im prelaze mimo stupova arkada.
Arkade su razdijeljene ili pletenim uetom motiv) ili stiliziranim
granama stabla. J a sam za ueta na nekoliko mjesta upotrebio izraz narozani
10 Po W!menOm S.
11 C. Nekoliko dokumenata o naim starim majstorima, ' Vjesnik za arheologiju
historiju dalmatinsku, sv. Lli, Split 1949, str. 189. i 192.
tap. To< sam zato, to dekoriranja tapa narezivanjem i ogulji-
vanjem k()re na takav da se trake oguljene i neogu-
ljene kore, i danas se upotrebljava u Dalmaciji, II primorju? kod t. zvo bara-
bana,. To je prut, koji se tako< narozan nosi za Velike nedjelje u crkvu, da se
baraban. Takvo dekoriranje prutova zove se: rozati baraban. Vuk
ima ovu u sich runzeln, a u svom Hrvatsko-talijan-
skom uzimlje o<vu u dekorativnom dentellare; fre-
g;iar d'intagli.
Arkade nisu u Imotskoj Krajini ni pravilno ni kao na
u Radimlji i ali se svojom slobodnom obradom lijepo do-
imlju i postiu dubok i iv efekat. Odakle ondanjim taj motiv
arkada na nadgrobnim' spomenicima?
Oni ga upotrebljavaju samo< za sarkofage, a na sanducima i samo
se izuzetno nalazi (u slika 43, 44).
U Splitu u peripteru st()lne crkve sv. Dujma jedan sarkofag ima
razdijeljeno na arkade. I n zvoniku uzidani prizo<ri pred-
Blagovijest postavljeni su u arkade; poliptisi po gradskim crkvama
u Splitu i Trogiru mogli su na takvo dekoriranje
Ta na stari majst()r XI. kod predstavljanja na pr.
Bijega u Egipat (u Zadru u crkvi sv. sada u muzeju sv. Donata) po-
stavio je svaku osobu n posebnu arkadicu. Arkadicama je ukraeno podnoje
predvorja katedrale ' u Trogiru.tS Drugi su dekorativni (a moda i
motivi polumjesec, rozeta, zvijezde, spirale i ljiljani. I tu katkada priprostim
sredstvom postie efekat, na' pr. mjesecom u visokom
reljefu na praznoj (slika 13).
I spirale jako makar grubo imaju neku dinamiku, na pr.
slika 30 i 3l.
Katkada su sp-irale puki cifrasti motiv, na pr. na kr()vt,I Vukova greba u
Zagvozdu (slika 57). Uokvirenje po<jedinih prizora i figura djelova-
nje i snagu predstave. je traio da izbjegne monotoniju, koja
je neizbjeiva kod malog broja dekorativnih sredstava. Ako su dvije rozete,
jednu klee s konkavnim laticama, a drug'u s konveksnim. Ljudsku figuru
kleu vrlo nevjet(), samo shematski i bez plastike i oznake najistaknu-
tijih dijelova, na pr. nosa, i sl., a da o odijelu nema ni govora.
Na dva posve je nedovoljno i nevjeto sa tri,
ukrtene crtice. Do god. 1940. svakog blagdana sv. Kaja (22. IV.) prodavale
sn se od tijesta posve nalik bez plastike na figure ljudske na
Te sn se prodavale jedino kod sv. Kaja u Solinu. Jedino< u
Katel-Kambelovcu kod Sv. Martina od Krueva prikazan je jedan pokojnik
na net() je, a i u stavu: stoji
prema gledaocu, ruke je skrstio na Ramena su a
udubljena. je u t. zvo verdon, kakve su se nosile do pred 60
godina u Katelima. Dio okO' bokova i nie iroko. je a ,nogavice
su tijesno uz noge priljubljene. Moe se konstatirati razlika muke odore
12 Sergejevski D" Srednjovjekovno groblje kod Petrove crkve u 1952.
13 Lj. Karaman, Portal majstora Radovana u Trogiru (Rad Jug. akad., knjiga 262) , Zagreb
1938, str. 34. .
156
uvih
Taku u
kud
Vida u
inusa.
urnamentiranu,
raznuvrstan
Busne i Dalmacije. U Dalmaciji je kaparan kratak te su nuge ud kuka
vidljive. Na u Busni gurnja haljina, puputkuuIje, dopire dokuljena.
I danas se taku razlikuju nunje dalmatinskih Zaguraca i Bunjaka.
2enske je bilu lakeprikazati: duge haljine du.tla, dvjema crtama
ire se uduzgur dulje puput zvuna. Nigdje ni traga naburima ni rukavima.
je i izuzetna figura na kud Rude-
u Vinjanima. Nije sumarno< i bez pukreta prikazana kaO' druge
enske figure, u ivum i elegantnum pukretu (elika 37). Haljina juj ne
pada shematski kaO' drvena niz tijelu, je putpasana u bukuvima, tO'
vitkust tijela. iri ubje ruke, desnu savija prema glavi, a lijevu prua
tek netO' prignutu u laktu.
Nigdje ni na jednum nije se nala kaO' uvdje enska figura sama u
plesuizvan kula. je, da su u Primurjugutuvu bez izuzetka pruste
sa.rkufaga ni sanduka nema, a i su gutuvu bez urnamenta.
Katelima kud crkvice sv. Jurja ud estinja, sv. Jurja ud Pudmurja,
Sv. Nikule u Sulinu. Kud Sv. Martina ud Krueva sam spumenuu
Ciguru mukarca, a jO' su dvije urnamentirane i titum. Kud Sv.
Segetu su uklesani samu tituvi , i krievi.
14
I u bliziniTrugirai Splita, gdje je bilO' dubrih klesara (ne u ubzir
umjetnike), ljudske figure p06ve primitivnu: glavu kaO' krug bez
_
U Imutskuj Krajini pregledaO' sam 124 sarkufaga, 316 sanduka i 103
dakle 543 o' kujima sam dubiO' samu izvjetaje,
ima 50i tisubez urnamenta. Svega dakle 593. Od124sarkufagasamu 5-6nije
sanduka ima ud 316 samu 37 urnamentiranih, a 8.
Dakle ud 593 169 ih je urnamentiranu.
SADRAJ PREDSTAVA NA
Sadraj se preds'tava na sarkufazima ne mijenja mnugO', kaO' tO' nije biO' ni
ivot undanjih ljudi. ZapravO' sve predstave i 9rnamenti imaju
narativnu Oni prikazujuivuti funkciju drutvenu i kuji iz
ivuta pukojnika. samu ekunumsku stanje nije duputalu sirumanijima,
da pudignu sebi bo<lji i tu su mugli jedinu Pa napukun
samO' suvlastela i 06tavljalaspumen o" sebi. Narudne pjesme pjevaju o' vlasteli ,
a i mari pjevati samO" o' KaO' tO' nad/9"ubni natpis nije sud
ni pukujnika, vulja njeguve rudbine, da ga tako. i til
predstave na prikazuju uno., tO' su htjeli putumci o. svujim
Guspudasuluvluvila, vitekeigreigrala, vujevalai POl kulama rujnu
vince pila. Kaku taj.ivut biO' kud nie vlastele, taku
su i prizori tuga ivuta na Ipak i uz malu njihuvu umjet-
vrijedn06t uni su vrijedan dukumenat unQga duha.
Ne kaem, da simbo.li i predstave na nisu muda blijeda remini-
scencija na negdanje pugrebnc kuji su negdIlI imali svuje
14 Roko, u okolici Trogira (Strena Buliciana), 1924, st, . 689-693.
(
157
Dyggve povezuje kolo na s obrednim plesom na urnama starosje-
dilaca naih zemalja,15 a po tom mogli smo s istim pravom prikaz lova sma-
trati derivatom sa starih sarkofaga. Aji je to malo vjerojatno.
Kad je junak prikazan kao ratnik, a ne kao lovac, onda mu je u
koplje, a u ljevici tit. Slobodne ruke i kod konjanika i kod pjeaka su
(slika 1, 22, 30, 33). Lijepo ilustriraju ondanje vlasteoske
predstave na u Budimiru (slika 4). Konjanik je dojahao, a gospoda je
svome gospodaru prihvatila konja za uzdu i primila koplje. Taj prizor je
prikazan i u narodnoj pjesmi: Mrtvi
Kad su doU do ravne Indije,
Lipo ih je seka
I prid konje uhvatila.
ili u pjesmi: Bolani
Pa da vidi bolnoga
Sa megdana doma dvoru ide.
Pred dvorom ga ljuba
I pod njime konja usprimila.
Ovako se i prizorima na obistinjuje narodna pjesma te se jedno
s drugim popunjuje.
Kad je konj izgubio svoga gospodara i moda sam se vratio k bijelome
dvoru i onda ga gospoja dri za uzdu nad groObom gospodarevim (Bunar u
Cisti, slika 24).
Jednako narodna pjesma pjeva i o dvobojima:
Megdandije ate uzjahae,
A jedan na drugoga.
Kad im koplja na udaru bila,
Obojica koplje
Na imotskim se puta prikazuju turniri (slika 28, 39 a, 43)
nal Veliko<j gomili, u i dva puta u kod Pezinih
su najbrojniji prizori lova na jelene. Ti su dakle prizori nastali, kad
je i u Imotskom bilo dosta jelena, ako nije moida lov na jelene samo umjet-
obrazac, koji je doao na nadgrobni spomenik jednako kao na portale
crkve. Ili je valjda simbol svakoga drugog lova. Ja bih rekao, da taj lov ima
veza sa realnim ivotom. Lov je bio najmilija zabava i strast
feudalea, je to njegovo pravo i seljaci su morali veliku tetu
trpjeti zbog te zabave Za lov su upotrebljavali konja za potjeru i
pse, da nagone a onda i sokolove.
16
Konji su prikazani gotovo kod
svakog prizora osim jednoga, gdje pjeak udara jelena. Pas
u lovu pri}{azan je na 6 a ptice (soko) samo jedamput. Moe se uzeti,
da je takvo uresivanje grobnoga kamenja dolo u Imotsku Krajinu iz Bosne,
ali opet mogli su takve predstave vidjeti i u Splitu nad ula-
15 Ejnar Dyggve, of salonitan chriHiuDity, Oslo 1951, str. 79, 91, 97.
18 Georg Grupp, Kulturgescbichte des Mittelalters, III. Baud, Paderborn 1912, str. 46g
i dalje.
158
zom u zvonik stolne crkve i jo i ivlje i obilatije na portalu crkve Sv. Ivana
u Trogiru. Prizore lova voli umjetnost prikazivati i na portalima
crkvi.
l7
Nita dakle nije ako se prizorima lova ilustrira i ivot pokojnika
na Da je bilo u XIII. jelena i u dalmatinskim umama, osim
nam i dokumenti. Barada je naa'o u trogirskom
arhivu dokumenat iz XIII. st., koji spominje cervus venatorius .l8
Pripitomijeni jelen drao bi se II ogradi. i tamo bi se namamil e koute, a
onda bi se ogradna vrata i jeleni polovili. U Trogiru u XIII. i XIV.
st. meso jelenje bilo je jeftinije od drugoga mesa. da je bilo obilje
jetena u okolici grada, a po tome pogotovu po Imotskoj Krajini. Dakle prikaze
na imaju svoju realnu podlogu u ivotnim prilikama ondanjeg ivota.
Da je u tome prikazivanju lova na dosta i manire uz realne ivotne
prizore, moemo po tome, to se rijetko prikazuje lov na drugu
osim jelena. Jelen je za lovca bio najplemenitiji lov. Prizori lova vrlo
su oskudni. .Tu 'nema ume ni potjere ni Naravno, kriva je tome kieL.
nevjetina
SIMBOLI
"-
Malo je da su na imotskim prikazani znakovi po-
kojnika. .
Kule na u Prolocu i bez sumnje BU oznaka vlaste-
oskog roda, a i tit njegova stalea.
Naprotiv na kod Sv. Martina od Krueva (Katela) tit sa zvijezdom
na njemu, a bez je grb.
Polumjesec i zvijezde. na imotskim pojavljuju Be relativno mnogo
vie nego na bosanskim i pa u barem ukoliko su ove
opisali Benac i Sergejevski. U jednoj svojoj homiliji Grgur Veliki (svretkom
estoga

spominje mjesec kao simbol umrlosti tijela: mjesec se u Sv.

pismu uzima kao znak propadanja tijela, jer kako on u fazama na-
zaduje, tako obiljeava nedostatak nae umrlosti .l8.
poloaj polumjeseca moda fazu koja je bila,
kad je pokojnik umro.
Polumjesec nalazi se u vezi s drugim ornamentima i figurama 26 puta, dok
u Radimlji 3, u Olovu 2 puta.
l9
Solovjev sluti, da polumjesec s rogovima okrenutim dolje i tap na
da je pod tim pokopan koji djed bogumilski.
20
L7 Karaman Lj . Portal majstora Radovana u Trogiru, str. 16.
LS Barada M., Trogirski spomenici, dio II, sv. 1 (po pismu autora).
LS. Luna autem in sacro eloquio pro defectu poni tur: qnia dum menstruis suis t empo-
ribus decrescil: defectum nostre mortalitatis de;;ignat. Gregorius Magnus Papa Homiliae de
diversis evangelii Lectionibus, str. 3. BibI. Zagreb, R. 54) .
19 Benac, Olovo (Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine) , sv. II,
Beograd 1951, str. 53.
Benac, Radimlja, s tr. 31.
lO Solovjev, Jesu li bogomili potovali krst - (Glasni!;; zem. muzeja u Sarajevu) 1948,
str. 92.
I
U Imotskoj Krajini naao sam takvih est polumjeseca, i na
s figurom (Rudeove slika 37). je, da je toliki broj
djedova bio u ovoj krajini, a ni da pod s figurom
djed. Naravno, trebai ovo uzeti cum mica salis, jeruz takav polumjesec nema
tapa. Moglobisepomisliti, dasampolumjesec u takvom obliku, alibez tapa,
J kojega crkvenogapredstavnikaniegareda.Takosenalaze kod Vrela
Cetine dva polumjesecom okrenutih dolje rogova, a nad mjesecom
kri. Tradicija u blinjem selu je uspomenu, da su to gro-
bovi.
21
Ipak kodRudeovih pobijai to barel1\
za imotske
I rozete su obilnije na imotskim nego u Radimlji (3 puta) i Olovu
(35 puta).22 .
Benac kae, dase u Olovu rijetko javlja rozeta sama, s drugim
mo,tivima.
Kod naih vrlo je lijep primjerak u Slivnu, gdje su brojne i pla-
rozetenanizane oko okomite stranesanduka (slika 52). .
Zrakasta zvijezda, kakva se nalazi u Radimlji na spomeniku (br. 10a, slika
ll),urezana je natitu-grbu kod Sv. Martina od Krueva.
Krug od,pletenog ueta nalazi se u oblikuvijencana tri NaVelikoj
gomili u Cisti na plo{!i dva su takva vijenca isklesana,i to jedan
dO' drugoga na gornjem dijelu (slika 18). U Vinjanima kod Rudeovih
. na sredini sanduka jedan jevijenac u visokom reljefu (slika 38).
Jedan je na na groblju u :lupi, ali uz druge ornamente. Spirale su
vrlo ali takve, koje izgledaju kao dvije zavijene grane, to
izlaze jz jedne stabljike.
S - motiv spirale je rijedak, nalazi se tek na dva Lozica je'
iliu obliku djeteline. mjesto lozicekleeseu funkciji okviraili razdjelne
linije ue i ponegdje oik-cak linija.
Benac rupe 'na uzima za posudice za hvatanje kinice. Radije bih
ih obiljeio uljenicama za iak. su rupe na sar-
kofazima u Solinu.
U Imotskoj Krajini ima ih mali broj, svega na sarkofaga.
ruku, strijelu i tit s ne smatram ornamentalnim motivima nara-
tivnim sredstvom.
Ruka sama po sebi nalazi se na. tri (na groblju u :lupi, na
u Zagvozdu i u Slivnu). Na groblju II :lupi do ruke je i noga.
N81 nozi se neras'poznaju prsti, dok suna ruci jasno odijeljeni. Benac dri,
da rukana obiljeava ratnika, ali onda noga? Nijeli i tu kakav
narativni momenat, da jepokojnikizgubiou bojuruku i nogu? .
Vrlo lijep primjerak ruke s u obliku bosanskoga grba predstavlja
nam zabat u (slika 39a i b). Na fasadi toga prika-
.zan je turnir. .
titu ruci ratnikanegdje jeobaopridnu, a uzdignutih uglovaprivrhu,tako
da gornji dio tita'prelazi II luk (slika 23). Najednome sarkofagu na Poljani-
cama u Bisku, dri desnicom za gornji ugao tit, iza kojega prolazi
21 Po usmenom S.
22 Benac, Radimlja, str. 31. , Olovo, str. 52.
160
I.ovre K a t i S t e e i II imotskoj lerajilli
Sl. l. Budimir, muka figuru u dugoj halji dri kri
Sl. 2. Budimir (Pisak ) Stdici, prizor iz lova
Luvre u imotskoj krajini
Sl. 3. Budimir (Pi sak), dva kunjanika gone j el ena
Sl. 4. Budimir (PisaIr ), Ir onjanilr s Icacigom ili utrulji cum klipom. l ensIca figura prihvatila
!..oplje i dri konja za uzdu
Lovre u imotskoj krajini
Sl. 5. Budimir (Pisak), izduben kri u medaljonu zavrava (kri u krugu)
Sl. 6. Budimir (Pisak), kri kojemu krakovi zavravaju kuglicama
Luvre S/pre; lt imu/skoj /rrajini
Sl . i . Pi.'tN
Sl . B. Pitet, otvoreno kolo. Prizor uokviren
[etvama
L
o
v
r
e

I
I

i
m
o
t
s
k
o
j

k
r
a
j
i
n
i

S
l
.

9
.

P
i

t
e
t
,

1
I
a
d

g
r
o
b
o
m

S
l
.

1
0
.

C
i
s
t
a

(
g
r
o
b
l
j
e
)
,

j
a
k
i
m

l
e
t
v
a
m
a

u
o
k
v
i
r
e
n

p
r
i
z
o
r

l
o
v
a
.

G
l
a
v
a

i

p
r
e
d
n
j
a

k
o
n
j
a

j
a
k

p
o
k
r
e
t

I
I
\
Lovre II imotskoj krajini
Sl. 13. Cis/a (Mala gomila), polumjesec u visolwm relie/u na praznoj plo!.i
Sl. 14. Mala gomila: .. jako profiliranom strehom s lozicom od spirallI
Lovre K a t i S t e e i u imotskoj krajini
Sl. 15. Cista (Mala gomila). iVaroZ(m stalak
Lovre u imotskoj krajil!i
Sl. 16. Cista (Mula gomila). Primjera!. narozanog stupca, koji dijeli fasadu. u dva polja
Sl. 17. Cu:ta (Velika gomila). Kri /I kvudratu upisulI
Lo",.e II krajinj
Sl. 18. Cis/li (Velika gomila). Dva ueta II obliku vijenca
Sl. 19. Bisko (Poljanice). tb/mjevi IUI malim lumuiusillw
L
o
v
r
e

I
I

i
m
o
t
s
k
o
j

k
r
a
j
i
n
i

S
l
.

2
0
.

C
i
s
t
a

(
V
e
l
i
k
a

g
o
m
i
l
a
)
.

S
t
i
l
i
z
i
r
a
n

l
j
i
l
j
a
n
,

S
l
.

2
1
.

C
i
s
!
1
l

(
V
e
l
i
k
a

g
o
m
i
l
a
)
.

S
t
i
l
i
z
i
r
a
n
i

l
/
t
i
j
a
n
i
,

u

g
o
r
n
j
e
m

d
i
j
e
l
u

p
r
e
l
a
z
i

I
I

k
r
i

j
e
d
a
n

d
r
u
g
o
m
e

"
'
tovrc Kalir: 1/ imotskoj krajini
SL. 22. Cista (Velika gomila). Fi gura Il enara vno tankih /logu rllkll , a stralta.
L
o
v
r
e

i
m
o
t
s
k
o
j

S
l
.

2
3
.

C
i
s
t
a

(
V
e
l
i
k
a

g
o
m
i
l
a
)
.

C
o
v
j
e
k

t
i
t
o
m

S
l
.

2
4
.

C
i
s
t
a

(
B
n
n
a
r

k
o
d

V
e
l
i
k
e

g
o
m
i
l
e
)
.

Z
e
n
s
k
a

f
i
g
u
r
a

d
r

k
o
n
j
a

:
;
a

u
z
d
n
.

G
o
s
p
o
d
a
r

j
e

p
o
d

z
e
m
l
j
o
m

g
r
o
b
u

Lavr" Koli,': II ;mol .kuj krajin;
Sl. 25. to Catruja
Lovre lt imotskoj krtljini
Sl. 26. Zene II kolu, ozgor polumjesec s dolje okrenll/,im rogo" ,ima

l,oIJre 1/ imot .koj krajini
Sl. 27. (Markuzina ograda). Stilizirani ljiljall prelazi II gornjem dijelu II kri
Lovre u imotskoj krajini
Sl. 280- Mramorni). Turnir. nije dovren. Natpis
Sl. 28b. Kao 280, ali s druge gle(lan
Lovre II imotskoj krajini
Sl. 29. LIJv, II gornjem IIgll1 kri
Sl. 30. mramorni). Vrlo loe izraden prizor lovll
l.ovre lt imotslwj krajini
Sl. 31. (Mramori). T. zvo Jerusalemsl.;
kri, osobito pozIlat u heraldici
Sl. 32. (Mramori). jedan kri ltad grobovima u blizini ste(:a":1
Lovre u imotskoj krnjin;
SI. 33. Studenci (Zvizda). Prizor iz lova. KonjaIlici pjeaci.
Stranji konjanik ima otrljatu kapu
Lovre u imotskoj krajilli
Sl. 34. Proloac (Potok Suvaja). lako profiliraIl kro
l
)
i ljiljaIl. Kule s l,rullitem Ila fasadi nisu se
mogle fotografirati
SI. 3S. Proloac (Meterove - Lug). Rimska grobnica na svod
Lovre u imotskoj krajini
Sl. 36. Vinjani (Rudeove Kolo, kri, s drug(l dva, koji. .'e
diu n(l !;raku
Lovre II imotskoj krajini
Sl. 37. Vinjani (Rudeove Elegantna figura
SI. 38. Vinjani (Rudeove Ue u obliku t'ijenca
L
o
v
r
e

u

i
m
o
t
s
k
o
j

k
r
a
j
i
n
i

S
l
.

3
9
a
.

(
P
e
z
i
n
e

T
u
r
n
i
r

n
a

f
a
s
a
d
i

S
l
.

3
9
b
.

(
P
e
z
i
n
e

T
u
r
n
i
r

n
a

f
.
l
.
,
a
d
i

n
a

z
a
b
a
t
u

r
u
k
a

s

i

t
r
i

k
r
i

a

.

.
.
.
.
.

LovrI' II imutskuj krajini
Sl. 40. (Pezine Kula Sa Zltpcima. KOILj be= kon;anika. Kolo
Lovre II imotskoj krnjini
Sl. 41. (Pezine kui e). Konjanik s Prsluk
crtama. Tako i grivlI konjska
I
J
/ ,ovre u imotskoj krojilli
5/. 42. ( Pezine J. Konjw.i/c
LovrI' 1/ imotskoj krfljilli
Sl. 43. (Pezine Dvije i dvij e mallje arkude od ueta. PrikaznTl
turnir i dvije elle, Iwje uzdig1lutih ru.ku svretak tIIrniru
SI. 44. Nu istome sl. 43 druga struncl. Lov. Grivu konjska
i prslul< crtnmu Iwo kod br. 43 i 42. V,djda djelo istoga
42 i ol:aj (43 i 44)
LQvre /I imut.kuj "raji.ni
Sl. 45. (Berinovac) Stiliziran ljiljlln
SI. 46. (Berillov(lr - Grebanikj
l.ovre " ima/s/roj kraji"i
Sl. 47. (Grebanik II 8 e,.inov("/, ). Vi/icII pravilIID izradenu
Sl. 48. Berinovac (Novine). Na zabatu
kri S
T.o1:re lt imotslroj krojill;
Sl. 49. Berinovae (Nov;Ile). StiliziruIlo stablo s krugovima
Sl. 50. SlivIlo Ravila.
Lovre IL ;.,;rotskoj krajin;
)
Sl. Sl. Slivno Ravno. <
Sl. 52. Slivno Rmmo. p&redani
Lovre II imotskoj krajini
Sl. 53. Slivno Ravno. r1lka, kolo
Sl. .54. Slivno Ravno. Na sandIlka rozete lt visokom reliefll
Lovre K a t i S t e e i II imotskoj krajini
SI. SS. Zagvozd (Groblje). Kulu
Sl. 56. Zagvozd (Vukov greb). Pje'ok progoni dvo jele"o
Lovre u jmotskoj hajiIIi
Sl. 57. Zagvozd (Vukov greb) . NeukuslIe spirale
po krovu sarkofaga
Sl. 57(1. Zagvozd (VlIkov greb). lt koricnma s
L
"
l
/
r
e

u

i
m
o
t
s
k
o
j

k
r
a
j
i
n
i

S
l
.

5
8
a
.

B
i
s
k
o

(
P
o
l
j
a
n
i
c
e
)
.

C
o
v
j
e
!
,

d
e
s
n
i
c
u

S
l
.

5
8
b
.

I
s
t
i

k
a
o

p
o
d

b
r
.

5
8
a
.

B
i
s
k
o

s

s
p
u
s
t
i
o

n
i
z

b
e
d
r
o
,

u

l
i
j
e
v
i
c
i

d
i
g
a
o

(
P
o
l
j
a
n
i
c
e
)
.

S
t
i
l
i
z
i
r
a
n

k
r
i

k
r
i

/,(lvre u. imotskoj krajini
Sl. 59. Bisko (Groblje) . Alltropoidan kri. Lik na njemu ne vidi se, jer se
i u prirodi teko raspoznaje
Sl. 60. Kotlenice [{roblje}. Kri Ila
LV1,' re II imotskoj krajini
Sl. 61, Kotlenice groblje), na grobu
Sl. 62. Sv. Spas, ostalima se tri
Lovre II imotskoj krajini
Sl. 63. Most preko Cetine napravljen oci
Sl. 64. Grob Lovrina u Solinu u obliku iz god. 1763. Na Sll uklesani tap
i sablja, znakovi harambae
L
o
v
r
e

u

i
m
o
t
s
k
o
j

k
r
a
j
i
n
i

J
d
c
l
r
d
T
.
>
.
s

k

v

,
,
:
z
o
r
r
'
"

_
_

_
A
_
.
.
.
.

.
.........
i
/
>
-
-
-
-
-
-
''-
,
.
'

-'.

..
"
"
C
"

.
.
.
.
.
.
.
.

(

;I\

"

-
-
-
-

"
,
"
'
-
-
-
1
-
_

"
,
.
i
;
.
.

..

r
:
"
"

-
'

j
"
"
'..
.
.

N
a
l
a
z
i

t
e

u

I
m
o
t
s
k
o
j

k
r
a
j
i
n
i

Lovre II imotskoj kraji"i
cl D
121 W
121
- 0 0
ID
I
m
o
IZl
D
m
ro
........ 0
0
QJ
Do
f2l
m
oo
o
o
0
[2]
o
o
o[2)0
oo o

ID:
[21

D
I
fL]
[ZJ [2]
[LJ
[21 .......
IZl

[21
IZl
o
'.
Ll

m 0
v) [21
lZl
0 o
0
'00[2]
0 lJ
0
0
0
0
000
m
v- ..1
o
0
\jj
k2J
21
L"e'JD.da:
D
[j] ..,.k1....Y
IZ
oP/oca.-
Rusporpd Ila Vp/ikoj Komili /I Ci.di
Stit .je a gornji uglovi uzdignuti i zaobljeni. Tu su na
drugome prikazane dvije ene i mukarac u kolu.
Mukarac drii desnom rukom tit, iza kojega prolazi
i tit u obadva jednako, su veliki kao ljudska figura.
su jednaki kao i na bosanskim osim ' pokojega na pr. kod
Vukova greba (slika 57).
je motiv vijugastih zmija na kod Zadubine u Cisti. Zmije
nisu same, su drugim motivima: dvjema rozetama i dvjema kri-
evima. Na Velikoj gomili u Cisti na sanduku prikazan je a ispod
lijeve mu ruke gmie zmija. Wilke uzima dvostruku zmiju za simbol smrti, t. j.
duu pokojnika.
I SO'lovjev dri, da zmija na V'erovatno ima
tap na (Pisak br. 3, Velika gomila u Cisti br. 6 i 7) bez sumnje je
znak, da je pokojnik. za ivota nosio kakvu i vlast. je tap uda-
ren na u Cisti, to bi da je ona bila neko sijelo vlastodriaca.
U Solinu kod crkvice sv. Nikole jo se opaaju ostaci nekropole sa
To su same no njima se jedna grobnica sazidana u formi
sanduka, ali ispunjena. Pokojnik ne u tome sanduku, pod njim u
grobu. Grob je Lovre koji je umro 1763. od kune bolesti, i kakO' nije
mogao biti pokopan u Vranjicu u upskQj crkvi, poloen je tu tL staro groblje,
a nad njim podignut spomenik u obliku Grobnica je pokrita
na kojoj je uklesana sablja i tap. N)ld grobom je kao kri,
s jedne strane na njemu natpis, a s druge strane urezan polumjesec. Takav je
kri i u Lugu, u Prolocu, s polumjesecom. Natpis kae, da je Lovro,
bio seoski harambaa, a to za vladavine civilni i
Oznake tih bile su udarene na grob: tap 'i sablja. Eto koliko dugo ivi
tradicija sa sve do XVIII. st. Luk sa strijelom nalazi se uklesan na
jednOome na Velikoj gQmili u Cisti, na' Piskw br. 3), u Budimiru
i jedan kQd Sv. Spasa na vrelu Cetine. Barjakom nije nijedan
Marun spominje jedan u Uzdolju kod Sv. Luke (KosovO' polje kod
Knina), na kojem je biO' urezan krsta barjak, i kae: Na alost l ovaj rijetki
primjerak u PQsljednje vrijeme bio je uniten po> kakO' se zadnjih
decenija u svim naim kiajevima takovi sPQmenici, kaO' naumice unita-
vaju.24 Kri je na b08anskim.
ZI\- OlovO' Benac kae: Relativno, upotreba krsta kao ornamentalnog
motiva takoder je za olovskQg kraja.
U Radimlji od 133 nadgrobna, spomenika 63 su ornamentirana, a od ta 63
samo II spomenika imaju kri.25
U Na groblju ima samo dva krsta i tO' kasnijega doba,
t. j. iz turskog doba.26
Truhelka postojano je isticaO', da na nema nikakvih aluzija na
bilo koji vjerski mo,tiv. Tu nema simbola, pa ni kria. AkQ kri i nala-
23 Solovjev, Jesu Ii hogomili potovali krst? - (Glasnik ' zem. muzeja u Sarajevu) 1948,
str. 91.
o. e., str. 5.
PROSVJETA
24 Marun, o. c., str. 273.
25 Benae, Radimlja, str. 32.
28 Sergejevski,
II STAROHRVATSKA
zimo redo-vito u natpisa, on tu ima tek konvencionalno ta-
danje pismenosti, koja teksta obiljeava kriem.27
I Solovjev pie: Ponekad se javlja znak krsta, ali u vrlo skromnom obliku
i malom broju.28
Mimo sve'ovo i ne se, da 8U radnje o Radimlji i Olovu,
opovrgle pisanje Truhelkei Solov.jeva, moe se utvrditi da na imot-
skim znak kria ne samo nije rijedak, naprotiv je i u.raz-
varijantama. Od 8vih ornamentiranih gotovo svaki ima taj
znak.
Kri se ovdje javlja:
1. kao manji ili jednakokraki kri,
2. kri s duplim donjim krakom (latinski),
3. crux hastata, t. j. kakav se nosi u pro-cesijama,
4. kri, kojemu vrhovi krakova prelaze u krugove,
5. kri s pet rupa poredanih vertikalno i horizontalno,
6. svastika (Hackenkreuz),
7. kri stiliziran od grana stabla ili petlja,
8. jedan ljiljana t. zvo crux gemina, ,
9. kri sv. Andrije kao slovo- x (u Zupi Biokovskoj 3 puta),
10. ili malteki (u Vinjanima).
Za ivanov kri na moemo pomiljati, da suga i po Bosni i po
Imotskoj Krajini upoznali na odijelu vr8lDSkih ivanovaca, kojih je
prior Palina bio saveznik bosanskih kraljeva, i velikaa, ali se nalazi
i na objektima.
Od svih ornamentiranih (169) nosi kri 50, sVllstiku l (i tri zajedno
s kriem) i k tome nad grobom 8U usadena dva kamena kria i Lug II
Prolocu).
Najinteresantniji su
1. Covjek u dugoj (poput enske) haljini, koja see dotla, selije-
vom rukom, a desnicom dri kri od sebe, irokih krakova ureenih II
obliku ribljekosti. Gornji krak kria manji je od drugih triju (slika l). .
2. Na Velikoj gomili u Cisti na jednome sanduku bez duge h!lljine
dri u desnici kri, a lijevu ruku svinuo je prema boku. I ovaj je kri ureen
u obliku riblje kosti.
3. Naistomemjestudrugijesanduk. Na njemu jeprikazan bez duge
haljine. Dri procesionaini kri ureen u obliku riblje kosti, a kopljite kria
narozano je paralelnim crtama.
4. Izvan Imotske Krajine nalazi se pod br. l u Strmen-
docu kod Trilja. je u blizini Mladinovih Na njemu je
figura s dugomhaljinom. I taj lijevom rukom drikris dugim donjim
krakom, ali na ovome je prikazan prizor iz lova.
2.1 Truhelka. o. c., 633.
28 Solovjev, Je8u Jj bogomili potovali krst? - Glasnik zem. muzeja II Sarajevu 1948,
8tr. 9,1.
162
Uz kri postavljeni su na ove i drugi ornamenti: lozica, zvijezde,
polumjesec.
je istaknut kri na na Poljanicama u Bisku. Na-
noj strani prikazan je pjeak u svjetovnom odijelu. Desnicu je svinuo
uz bok i dri uz nogu, a lijevom rukom uzdigao je visoko kri kratkih, ali
irokih krakova (slika 58). Na tome istome nalazi se kri
forme. Tri gornja kraka prelaze u romb (slika 58 b).
Drim, da je kria u dugoj haljini kiera, ali u tri ostala
bez sumnje su svjetovnjaci, posebice onaj na Poljanicama.
Ti krievi nisu uresni motivi, ivotnu funkciju poko<jnika ili
njihovu djelatnost.
OsoLito su istaknuti krievi u gdje se na s turnirom na
uoj strani nalaze tri. Na je jedan sarkofag sa tri vrlo pla-
kria na zabatu.
U Vinjanima se tri stilizovana kria ispod kola, koje igra pet ena.
Onaj turnir s tri kria moda je aluzija na kakve krvave epizode u ovoj krajini.
Kri sam po sebi kao nalazi se samo u i Prolo<cu nad' imot-
skim grobovima, dok je drugdje U Stnnendocu kod Trilja na Krolinim
naao sam tri takva kria i jedan fragment
U blizini, u Kosmau, na putu k Zaperovim opet su dva. Ima
ih i u groblju u Bisku (slika 59) (1), -ispod Kotlenica na groblju (2)
(slika 60).
Kri na, groblju u Bisku ima antropoidan oblik. Na njemu je prikazan
koji prua jednu ruku prema lijevom kraku kria, a drugu je podbo-
Figura se na slici ne opaa.
Uz krieve na groblju nalaze se i (slika 61). Na krievima
i vide se zvijezde i polumjeseci.
Tako velik broj krieva nije bio poznat na dosada nekropo-Iama,
te je za Imotsku Krajinu i jedinstven.
Simboli na na primorju
Primorski u Dalmaciji poneto variraju svojom ornamentikom.
Ovdje spomenuti jedan koji se jedini nalazi u Gatima (u Polji-
cima), lli nije na svome prvotnome mjestu, je upotrebljen kao preko
vodnog jarka uz put. Odakle je donesen, nisam mogao konstatirati. U blizini
je crkve i staro groblje, ali u njemu nema
Ovaj je vrlo zanimljiv, jer vee i predstave imotskih i hosan-
skih s predstavom na primorskim grobovima. Naalost zbog nedo-
statka svijetla, bio je suton, nije se mogao fotografirati.
Na je prikazano vrlo ivo kolo. Figure prikazane u poskoku. [lU-
muke i jedna enska figura. U gornjem desnom kutu uklesana je motika, a
pod njom polumjesec s rogovima dolje okrenutim i pod njim osmokraka zvi-
jezda.
Motika na jasno nam kazuje, da je pokojnik hio zemljoradnik. I na
grobovima po crkvama u Katelima, na Poljudu u Splitu i u Slatinama na
otoku vidio sam uklesan kosijer. Kolo i polumjesec, pa forma
I
jasni su znaci vremenske, a i idejne povezanosti s ostalim u Dalma-
ciji, a motika, oznaka stalea, povezana s ostalim pojavama na
dokazuje, da su i bogatiji seljaci dizali sebi nad !9-"0bom. Naravno, mjesto
nalaza ovoga. Kneevina ublauje neto tu tvrdnju, jer su
bili i teaci.

Malo koji u primorju ima ornamenat. U tome je pogledu vrlo inte-
resantna nekropola kod Gospe od Andjela u odlomku Gustirna sela Marine
kod' Trogira. Ta se nekropola nalazi iza brda, ali nedaleko od mora.
Tu se nalazi oko stotinjak Groblje je davno naputeno, ali ipak je
kamenim zidom, to da je u tome kraju iv pijetet prema
grobovima. su proste i samo nekoliko ih je ornamentirano. Nigdje
nema prikaze kola' ni lova. Posve naravno, jer u tome krevitom kraju nijesn
ivjeli feudalci. Dvije su ureene bistama u reljefu. To je jedini
da nije tijelo prikazano na samo poprsje. Po svoj prilici to
su enski grobovi. Na jednoj je prikazan luk .sa strijelom, a na drugoj
alabarda, znakovi kojeg ratnika niega reda.
se nalazi jednom bez tita, a jednom. sa titom, oblika kao na
na Velikoj gomili u Cisti (slika 23). est je ureeno krievima, od kojih
je jedan urezan, a drugi u reljefu. Interesantan je sa isklesanim leme-
em u plitkom reljefu, kao i jedan dnlgi, na kojem je isklesan kosijer. Takva
or'namentiranja slikom poljskoga srodna su naprijed spomenutoj
slici na u Gatima? gdje je na motika.
I na novome groblju u Marini na moru na jednom grobu naao sam prika-
zan kosijer i leme. Ovdje se pokopavaju seljaci od XVI.
ZENSKI GROBOVI
kako su dosada prikazivani u povijesnoj literaturi, obiljezeni su samo
kal) spomenici nad grobo\ima mukaraca. u Popovu
polju i Vukave ene kneza goto.vo su izuzetni
Ipak, mislim, dalo bi se s uspjehom da ' nekoji pripadaju
pokojnicama.
na kojima se ne prikazuje lov ni megdan, valjda su enski
grobovi .
Tako i oni s vijencem (na Velikoj gomili, u Vinjanima i II groblju u
:lupi) , a pogotovu onaj s likom u Vinjanima, pripadaju po
svoj prilici enama.
Najvjerojatnije je, da kojoj eni pripada onaj u na kojem
su prikazani jajoliki privjesci na polukrunoj krivulji. To su bez sumnje slike
pokojnice. I ena, koja dri konja za uzdu (slika 40.) na sarkofagu
bez lova i megdana lik je pokojne udove, kojoj je htio
istaknuti vjernu slubu svome gospodaru. Nigdje se ne govori ni o
grobovima. Benac donosi iz Radimlje par s likom djece.
U ima nekoliko malih sarkofaga, jedan bez ikakva uresa. Taj bi
mogao pokrivati koje dijete, o kojemu nije znao to zabiljeiti u
kamen.

VELIeINA
grohova pokatkada pada u sutosanduci, pod kojima
ljudi. Gdje nije hilo vjetih da istaknu ivotna
djela i slavupokOojnika slikamaiz njegOova ivota, tu se uspomena na nj htjela
kamena nad grohom. Ja sam svratio PQzornost
teljwna nekoje, ali ovdje PQnQVOo tri sarkofaga kod Sv. Spasa. Malo je
grohovapod pretraeno, a taj hi seposao morao izvriti, jerhi even-
tualni nalazi rasvijetlili mnoga pitanja oo
Dr. vri taj POosao i postigao je dohre Jedan zanimljiv
OohjasniOo je, zato su onako veliki kQd Sv. Spasa.
God. 1939. pod jednim Qd Qna tri velika elio se pokQpati jedan
seQski gavan.
2Sa
Drugi seljaci PQkopavaju svoje mrtve pod ali
Qn se htiOo pokopati pod PotkQpae pri POokOoPu glomazni kamen i prQ-
stari groh PQd njim, kad li na kQsturu velik vrlo lijep
srehrn niz aplika. Neki je hogata, dakle hio tupokQpan, pa je jasno, da i pod
ostalim velikim leze vlastela. Taj nalaz nas, da hi
trehalQ harem POonegdje Ootkapati grQhove pod ne hi li se kOojim
sretnim hQlje rijeilOo prednje pitanje u vezi sa U Cisti,
kad su irili cestu kod Velike gomile, nali su pod jednim jednu na-
unicu, aH odstraha, da neudari grad, opet su je zakQpali. Qndanji
Ljubopokuao juje nacrtati, pa jepotome crteu izgle-
dala kaofiligranska radnjas jagodomna dnu, dakle neto kao.iz dOoha X.-XII.
st. TOo sPOominjem samo mimOogrece, jer nisam sam vidio naunicu.
Ivan u svojim qpaanjima' na Fortisovputopis spominje, da je kod Sv.
Spasa ujednOomgrohuna mrtvacu odijelo izvezeno zlatOom. Dalje kae:
VjerQjatno je, i rekao,hih sigurnOo, da su postavljali ili manje hlokOove
kamenja nad grOoh prema dOostOojanstvu (pOoloaju), koje je pokojnik imao.29
dohrih majstora, daleko od kulturnih sredita, ta vlastela dala su
isklesati blokOove kamenjaza svoje grohove, koji su se imali razlikovati
Ood drugih. Analogijom moemOo isto tako. i na imotskim prihlinOo
oo drutvenom poloaju POokQjnika po IjepQti ili po nje-
gova nadgrohnog sPQmenika.
I'
AsirQmasi? UkOoliko su se kmetovi i seljaci PQkapali u istom grQhlju gdje
i feudalni gospOodari (na pr. Cisti, Slivnom), imali su za grohove
proste jame, u kQje su PQlagali tjelesa i okruivali ih hedrenicama.
Na vrh glave postaviQ hi se
PQ hrQju i POo izradimoglo hise suditi oo ekonQmskomstanju i napu-
pojedinihkrajeva.
Gradovi Glava (negdanji Lah) i Prozo.r kQd vrela Cetine, kOolijevka hrvat-
skoga plemena i njegovih Oogranaka Berisla-
i dr., imalisu grOoblje u Dalmaciji, a to je posljedica
OonOoga kraja. Taj kraj i danas je hogat, premda je davnQ nestalOo uma
18. Muzej hrv. starina od a do danas. - Starohrv. prosvjeta III, serija
br. 2, Zgb. 1952. - str. 227-229.
te Osservazioni di Giovanni Lovrich etc, Venezia 1776, str. 28.
165
i panjaka, kQji su se negda tuda prQstirali. NapQkon i sama lijepa crkva Sv.
Spasa i u sVQjim ruevinama uSPQmenu, zajednO' sa QgrQmnim
na blagQstanje hrvatske upe Vrhrike. Kraj Qd Budimira dO' mQraQ je
biti umQvit pO' predstavama na StanQvnici kQd Ru-
deQvih pO' i izradi i pO' titQvima s na
bili su vO'jnici i ljudi na PO'IO'aju. Oni su na uskQme prostO'ru stisli
svO'je jedan uz drugi.
I kO'd Pezinih II sa predstavQm turnira i kula
dO'brO'm izradO'm da su: PQd njima PQkQpani fendalci.
VRIJEME POSTANKA DALMATINSKIH
Ja drim, da su u Dalmaciji nastali za bQsanske dQminacije. Premda
se Qni nalaze na nekim starohrvatskim grQbljima, ipak nema na njima traga
niti degeneriranQj pleternQj Qrnamentici, tO' da su nastali, kad se Qna
zabQravila, dakle PQslije svretka XII. Poslije turskQg osvajanja
nestaju. Turci ne PQstavljaju nadgrQbne sPQmenike u fQrmi u
Q.bliku turbeta, a takav se nije naaO' nijedan u ImQtskQj Krajini. NekQja
grQblja nazivlju seljaci turskima, ali ta su bez ikakva sPQmenika. Velik broj
ornamentiran je ljiljanima, tO' nam dQVQdi u pamet vladanje Anuvi-
naca u HrvatskQj, jer Qni su imali u grbu ljiljane, a Qvaj cvijet su i KQtrQma-
uzeli u SVQj grb. NapQkQn brQj raste, tO' je kraj blii BQsni, a tO'
je dalji, tO' se tek javljaju. ImO'ta i Cetina O'biluju a pri-
mQrski krajevi tek PQkQji imaju.
Stjepan se u bQrbe' hrvatskih velikaa Neli-
i pa iri SVQju vlast u Qvim krajevima. Kralj TvrtkO' I. za
PQbune Hrvata prQtiv kraljica Marije i Elizabete dQpire dO' vrata Splita zadO'-
bivi 1387. gQd. grad Klis, a Qnda i Omi. U njegO'voj je vlasti i Vrana i Ostro-
vica. Vranski prQtuprior Albert nije mQgaQ uzeti PQsjed Vrane zbQg
mnQtva i sile bQsanskih heretika,3o kakO' javlja u pismu 25. XI.
1387. GQdine 1390. prO'glasio se TvrtkO' kraljem Hrvatske i Dalmacije. I PO'-
slije Tvrtka BQnjaci gQsPQduju Qvim krajevima. HrvQje 1393. stQluje II
nima (gdje su lijepi a gQd. 1402. II Sinju.
H
U ImQtskQm gradu iviO' je
herceg sv. Save Stjepan kQji je biO' gQsPQdar i PrQIQca.
32
U tO' doba, pO' SVQj prilici, nastaju u ImQtskQj Krajini i traju dO' dQla
ska Turaka. Za katelanska sela znamO', da su se nalazila tamO' pO' sredini
mQra i bila KQzjaka. Tu su Qstala dO' prvih prQvala turskih i tu se JQ
nalaze njihQve stare crkvice sv. Martina Qd Krueva (sPQminje se u XIV. st.),
sv. Jurja Qd PQdmQrja u selu Radunu (X.-Xl. st.), sv. Jurja od Zestinja PQd
OkO' crkvi nazivi PQlja USPQmenu na stara .sela
30 Lucio, Memorie di Trau, - Venezia, presso Stefano Curli - MDCLXXlV, pag. 334.
31 Zemlje u kojih obitavaju Hrvati II, str. 154.
Od god. 1388. do 1394. Knin je bio u vlasti bosanskog kralja.
32 o. c. str. 162, 163.
166
j naselja, koja su naputena u drugoj polovici XV. ili u XVI.
Vlasi i Martolozi u slubi Turaka pustoili su ih, pa su se stanovnici spustili
k moru ili odselili na otoke. Tada su se pokapali u crkvama u zatvorenim
katelima. Poslije odlaska Turaka i kad je bilo zabranjeno pokapanje u
Crkvama, oni su uspostavili groblja oko crkvica svojih napute-
nih dakle, O'ko onih crkvica nastali su prije provale Turaka, jer
za pogibelji od Turaka nije se nitkO' pokopao oko crkava u naputenim se-
a poslije, kad su Turci izgubili Klis (1649.), nastavio se poka-
panja u grobove, kakvi su u uporabi i danas. Dakle otada nisu mogli
nastati To za u Katelima i u primorju. Tek koja imitacija
nalazi se kao na pr. grob u Solinu. Da pak nisu iz doba X.-XIII. Elt.
dokazom nam je to ih nema na starohrvatskim grobljima oko Sv.
Jurja od Putalja i Sv. Marte. Naselje okO' Sv. Jurja od Putalja. preselilo se
k moru 1392. god., a selQ opustjelo je u polovini XIV.ss st. Napokon
na nalazimo slike samo kO'palja, i luka, a nigdje vatrenog
oruja, pa niti handara i krivoije sablje, dakle i to pokazuje, da su iz doba
prije Turaka. Po svemu tome moemO' datirati dalmatinske, a time i imotske
vremenom XIV. doo svretka XV. st.
Imotske Krajine svojim brojem, svojim ponekojim osebujnim deko-
rativnim motivima mogu bitj koristan prilog za kulturnih, soci-
jalnih i drugih prilika hrvatskoga naroda u doba prije Hrvatske (in
desolatione Croatie) kako pie na jednome grobu u crkvi sv. Ivana u Trogiru.
ZAGLAVAK
S stajalita oni djeluju spontano, oni se mogu
u tome pore'diti s narodnom pjesmom. ali ponegdje s dobrom
zamisli, djelo su darO'vitih majstora, koji nisu imali snage izra-
diti svoju zamisao, jer su bili bez kole. U tome narodna pjesma i idu
uporedo, prikazuju ivot svoga vremena, samO' to je narodni pjesnik lake
mogao obraditi svoj sie nego li nevjeti Produkt su iste
sredine i imaju u svome rodu umjetnosti uvijek ista pomagala.
Na kraju da istaknem alosnu kako su vremenom mnoge
nekropole nestale, a neke se prorijedile. Bez ikakva razumijevanja
se razbijaju, upotrebljavajn za zidove oko oranice, za gr,adnju i
druge svrhe. Eklatantan je primjer, koji se dade i slikom prikazati, most u
blizini vrela Cetine. Most je napravljen od samih (slika 63). To rue-
.nje i unitavanje je u XVIII.
Skrajnje je vrijeme, da se zatite od daljega unitavanja, jer ih
brzo nestati, a s njima jedan vaan dokumenat narodnog ivota i kulture
II staroj hrvatskO'j upi Imoti, a i Cetini.
33 Lucio: Memorie di Trau, str. 271, (kod
RESUME
(Imotska krajina)
La Krajina (Marche) d'Imotski ahonde enmonuments historiques et pre-
historiques illyriens, romains et croates. Les plus marquants panni ces monu-
ments sont les- (pierres tomhales) repartis sur toute l'etendue de la
region. L'auteurles a etudie depuis assez longtemps, enparcourant a plusieurs
reprises le territoire dela Krajina d'Imotski, etc'estici qu'il resume les resul-
tats de ces etudes.
Il commence par donner la description des pierres tombales ..les localites
suivantes: Budimir, Biorine, Cista, Studenci, Pro-Ioac, Yinjane, Lo-
Podbahije et Poljica Imotska, Slivno, Zagvozd,
upa Bioko-vska, Grabovac, Medovdolac. Ensuite, il compare ces
avec les pierres tombales de la region de la Cetina, partiellement aU8si a'vec
celles de Poljica, de Katela et des environs de Trogir (Seget et Marina). Les
de la Krajina d'Imo-tski ne sont pas particulierement nombreux,
l'auteur n'en avait pu denombrer que 593, alors qu'a la source de la Cetina,
pres de Sv. Spas, un seul cimetiere en contient 726. Les pierres tombales
d'Imotski se trouvent "le plus souvent le long des routes a.ctuelles, celles-ci
etanttraceessurles vestiges des routes romaines. Parconsequent, ces
ne se trouvent pas dans des' contrees inhahitees, mais plutot en proximite de
localites, parendroits meme ils 80nt entoures demaisons, - fait qui temoigne
de la continuite de ces localites il travers l'histoire. Quelquefois, ces pierres
tomhales sont erigees sur des amas prehistoriques, sur des emplacements
attribues par la tradition a d'ancieunes eglises (crkvite), voire meme tout
pres de eglises. Mais il y en a aussi d'isolees d,esignant un tomheau unique,
tel que Vukov l7eb a Zagvozd. Presque toutes ces pierres sont aujourd'hui
dep()urvues d' inscription, il I'exception de celle de Blagojev grob, il
qui garde son inscripti()n, illisible du reste. Certaines de ces tomhes sont
atribuees parla tradition populaire il des personnages non identifies: Mladen-
kin grob (tombe de la jeune mariee) il Trilj (Vedrine), Lovrin grob il Diko-
groh il Tijarica. .
Les sont de forme et de grandeur diverses: plaques simplcs,
caisses gr08sieres, sarco-phages avec ou sans socle. La grandeur de la tombe
est fonction du rang social occupe par le delunt.
Les sont pourvus de divers ornements: symboles prehistoriques
(serpent, spirale), vigne romaine, figures humaines, scenes de chasse, ronde,
croissant, etoiles, rosaces, Iys stilises. Les figures humaines sont representees
.d'une ma.niere schematique, le plus souvent sans indication de costume,
du visage ou ile ses parties.
Les plus interessantes sont les scenes de tournoi et de danse. Toute cette
figuration a ete executee dans une pierre calcaire grossiere, par des maitres
forgerons du village. on y trouve parfois une bonne idee, v()irc meme une
bonne execution (au moins partielle), ce qu'on peut dire par exemple de la
danseuse de la pierre tomhale de Vinjani (v. ill. 37) dont le corps et le
mouvement sont representes avec une certaine elegance.
168
Toutes les scenes qui figurent sur ces monuments representent la vie do-
mestique des seigneurs feodaux du pays, teHe que nous la depeint aussi la
poesie nationale croate de l'epoque. Ainsi, nous y voyons une dame accueil-
Iant un guerrier devant le chateau.et se chargeant de son cheval et de sa
lance. Les eo forme de sarcophage sont tous ornementes: sur 124,5
il 6 seulement ne le sont pas. Mais en dehors des sarcophages tous les autres
sont au plus sans ornements.
La figuration de ces possede egalement une valeur documentaire
quant aux conditions sociales et economiques des temps ou elle a ete
cutee. Les scenes representant la chasse au cerf sont sans doute autant de
temoignages de l'existence il cette epoque, eu Dalmatie, de forets aussi hien
que de cerEs. Ceci d'ailleurs nous est confirme aussi par des protocoles
judiciaires de Trogir.
L'auteursituel'origine des de laMarche d'Imotski dans une epoque
il'etendant du XIV il la fin du XV etil l'attrihue il l'influenceexercee
par la domination hosniaque sur cette region.
L'auteur conelut en deplorant que heaucoup de ces pierres tomhales aient
disparu avec le temps, etant utilisees par les paysans comme pierre de con-
struction.

169