Nekoliko ulomaka lezena pluteja, vratnih pragova i lukova

sa starohrvatske bazilike S. Marije u Biskupiji kod Knina.

(Sa 1 tablicom slika.)

asa tablica prikazuje slike ulomaka od jedanaest lezena pluteja (I, II,
III, IV, V, VI, VII, IX, XI, XII i XIV), triju vratnih pragova (VIII,
X i XIII) i dva vratna luka (II/n i XIII/n), nadjenih pri razkopa-
vanju razvalina starohrvatske kraljevske biskupske bazilike sv. Marije u Kninu,
u samoj bazilici i njezinoj neposrednoj okolici.

Lezene. j
Pjevalište (schola cantorum) staro-kršćanskih velikih-bazilika, koje stoja^e
pred velikim otarom pri kraju srednjega broda, kako se to na hrvatskom
zemljištu najbolje opaža na razvalinama bazilike legis sanctae ckristianae u
Solinu, bijaše ogradjeno kamenitom ogradom, koja sastojaše od sječimiee
uzpravljenih ploča (pluteja), uglavljenih u malo od njih deblje lezene medju
njima, kako se još vidi u gornjoj bazilici sv. Klimenta u Rimu. Takovim
pločama, utvrdjenim u lezenama, bijahu takodjer ogradjene amvone, s objjujh
strana pjevališta, pa i rešetke, koje dieljahu prezbiterij od ostalog crkvenog
prostora. Takovim plutejima, usadjenim u lezenama ili pilastrima, bijaše
ogradjen podanak nekih krstionica i otarska trpeza nekih otara. U malim
crkvama (basiliculae), ili bogomoljama (oratoria) na jedan brod, samo jedna
pregrada (septum), kao što vidjesmo u sv. Luki na Uzdolju u jednoj pomanjoj
crkvi u selu Biskupiji i drugovdje, dieljaše prezbiterij od ostalog sprednjeg
crkovnog prostora za narod.
Ulomci lezena br. I, II/i, IV, V, VI i IX imaju svikolici debljinu od 14 crri.
do 16 cm., a širinu od 25*5 cm. do 28 cm. Ako je ulomak br. II/i uži, fe
ima samo 22 cm. širine, to dolazi odatle, što su mu kašnje bili odkresaiii
rubovi. Sva je prilika dakle, da oni budu sva šestorica pripadali istoj ogradi,
zar onoj pjevališta. Ostali ulomci mogu bit pripadali drugim manjim ogradama
bazilike. Sliedi njihov opis.
Br. I. Ulomak visok 0*65 m., širok 0 27 m., debeo 0*16 m. Od biela
sitnozrnata vapnenjaka je ovaj i svi ostali na našoj tablici naslikani ulomci.
Nadjen je izvan bazilike na groblju u samoj zemlji dne 23. svibnja 1891.
Na gornjoj mu je strani od istog komada izdjelana podstupina stupčića,
koja sastoji od ploče i uvlake (guscio), a bilo je uza nj od istog komada
izdjelano i deblo, nego se je prelomilo. Lice je lezene zarubljeno tankim
12
CD

Ulomci sa starohrvatske bazilike S. Marije u Biskupiji.

 — 167 —

uzetom, kako ga je viditi na ulomcima tegurija i praga crkve sv. Luke na

1
Uždolju kod Knina iz IX. vieka, na luku ciborija u Pieve di Bagnacavallo
2
u Italiji iz VIII. vieka . Krivocrtna pletenica troprutastih trakova, kojom je
urešeno lice ove lezene, jednako je sastavljeno kao hasurast pleter velikog
3
pluteja, nadjena u istoj bazilici , pa se i ona može slobodno zvati hasu-
rastom pletenicom. Ovoj slična je hasurasta pletenica na ulomku pilastra
4
sv. Luke na Uzdolju , samom razlikom, da se na uzdoljanskom pilastru
susredištni krugovi medju sobom ne zauzlavaju kao na ovom biskupinskom.
Na unutarnjoj pobočnoj strani ima ova lezena žlieb, duboku 5 cm., široku
7 cm., a počimlje 11 cm. daleko od gornjeg ruba, te je služila za uglav-
Ijenje pluteja.
Br. II/i Ulomak visok 0-44 m., širok 0-22 m., debeo 0-15 m. Nadjen
je izvan bazilike uz podnevni brod dne 1. svibnja 1889. Lice jft ove lezene
bilo urešeno vijugastom troprutastom lozom, koja u svakom zavijutku ima
kovrču završenu u krin, kojemu se unutarnja latica razvija u četvero- ili
šesterolatičan cvietak. Iz pazušaca kovrča izlaze krinasti cvjetići. Nutrnje
strane kovrča imaju pak po jedan zakovrčeni i po šest sjedećih poput viseće
kaplje zaobljenih listića Takova vijugasta loza nahodi se na obrubu timpana
sv. Marije in Valle u Gividale u Friulu5 iz god. 762—776., tom razlikom,
da su u cividalskom komadu listići zaoštreni, a na našem zaobljeni. Još su
na cividalskom komadu cvjetići pravilnije izvršeni i većim dielom sedmero-
latični. Zaobljeni kapljasti listići nahode se na jednom ulomku u muzeju
Bocchi u Adriji iz VIII. vieka6 i na pilastrim crkve Aurona u Milanu
takodjer iz VIII. vieka7. — Poput vijugaste loze naše lezene nahode se i
na pulvinu spom. crkve Aurona8 iz VIII. vieka, samo su tu mjesto cvjetića
grozdići. Na ulomku timpana Amvona crkve sv. Spasa u Bresciji takodjer iz
VIII. vieka9 ista je loza, samo su mjesto cvjetića listići i grozdići. Lišće
poput onoga na našoj lezeni nahodi se na pluteju crkve sv. Marije in Tra-
stevere u Rimu iz g. 827 10 , pa i na ulomku u III. odielu spljetskoga c. k.
Muzeja pod br. 11E.
Br. III Ulomak visok 0*40 m., sir. 0-31 m., debeo 0 1 5 m. Našast u
narteksu bazilike dne 20. kolovoza 1888. I na njemu je u debljini urezana
žljeb kao u br. I. Lice ove lezene urešeno je onakovom krivocrtnom četvero-
1
Vidi br. 2. str. 76 ovog časopisa.
2
Cattaneo „L' architettura in Italia dal secolo VI. al Mille circa" str. 107.
3
Bulić. „Hrvatski spomenici« str. 20, tak XIII, br. 39.
* Vidi moj članak sa tablicom n br. 2, str. 70 ovog časopisa.
5
Cattaneo. Nav. dj. str. 96.
6
Cattaneo. Nav. dj. str. 106.
7
Cattaneo. Nav. dj. str. 117.
8
Cattaneo. Nav. dj. str. 117.
9
Cattaneo. Nav. dj. str. 127.
10
Cattaneo. Nav. dj. str. 158.
 — 168 —

strukom pletenicom prividno medju sobom spletenih krugova kao na ulomku

obruba pluteja nadjena na groblju Kapitula kod Knina, što se sad nahodi
u zagrebačkom arh. Muzeju1, samo su na našoj lezeni svi prazni prostori
popunjeni, i to oni medju dva susjedna uzla kovrčana poput S svijenim i
simetrično položenim dvie a dvie, a oni više uzlova krinima. Ovako po-
stavljeni krinovi nahode se na jednom pluteju crkve S. Maria in Trastevere
u Rimu iz god. 827 2 , na praznim prostorima krivocrtnog pletera na jednom
pluteju crkve sv. Ambroza u Milanu iz IX. vieka3, ali tu ne izlaze iz uzlova,
nego su neorganično položeni.
Br. IV. Ulomak visok 0-50 m., širok 0-225 m., debeo 0*15 m. Nadjen
u vrhu groblja oko bazilike uložen kao gradivo nekog groba dne 15. lipnja
1890. I na njemu je u debljini žlieb kao u br. I. i III. Ove je lezene lice
urešeno pletenicom jednako sastavljenom kao pleter pluteja spljetske krsti-
onice, što je uz glasoviti plutej sa figuralnom predstavom4, tom samo razlikom,
da je naša lezena bila naokolo obrubljena troprutastim trakom, koji se u
dodirnim točkama opliće sa krugovima pletenice. Istovetna s ovom plete-
nicom je ona na obrubu ulomka pluteja sa iste bazilike, koji se sad nahodi
u zagrebačkom Muzeju5.
Br. V. Ulomak visok 0*51 m., širok 0'26 m., debeo 0*15 m. Našast je
u vrh groblja oko bazilike u zemlji dne 15. lipnja 1890. Lice ove lezene
je u naokolo obrubljeno uzetom kao i br. I, ali nije izpunjeno posve isto-
vetnom hasurastom pletenicom kao br. I, koja od svakog križališta ima po
dva zauzlana susredištna kruga, nego ima samo po jedan krug na tom
mjestu. Njezina je pletenica sastavljena poput hasurastog pletera na ulomku
pluteja III. odiela splj. c. k. muz. pod br. 211E. Ulomak objelodanjen bez
6
opisa u Bul. „Hrv. spom." pod br. 35 , o kojemu se osamljenom nije ni
moglo točno kazati, čemu je mogao pripadati, nije nego po svoj prilici ulomak
1
naše lezene br. V, dapače njezin nastavak, uz nestašicu malih krnjotina
medju njima, kako se razumije po veličini i sastavu pletenice i po obrubnom
u7
užetu. Ulomak br. 34 u „Hrv. spom rek bi da je takodjer čest ove iste
lezene. Uže ove lezene je kao u br I, te su bile po svoj prilici simetrično
položene zar na ulazu k jednoj ili drugoj amvoni.
Br. VI. Ulomak visok 0*41 m., širok 0*26 m., debeo 0-14 m. Nadjen
je u narteksu bazilike dne 14. kolovoza 1888. Lice je ovoj lezeni zaokvireno

1
Vidi u „Viestniku hrv. ark. družtva" (god. XII. br. 4, str. 115, tab. II., br IV.) moj članak
„Kpinski spomenici hrvatsko-bizantinskoga sloga u zagrebačkom arkeologičkom Muzeju".
2
Cattaneo. Nav. dj. atr. 158.
3
Cattaneo. Nav. dj. str. 201.
* Bulić. Nav. dj. str. 42, tab: XV, si. 43.
5
Vidi spom. moj članak u „Viestniku", tab. II, br, VII.
6
Nav. dj. str. 20, tab. XI, si. 35.
t Str. 20, tab. XI, si. 34.
 — 169 -

troprutastim trakom, s kojim su opet spletena dva spletena kruga, kojima

je izpunjeno polje. Jedan je krug izpunjen istokračnim krstom, kojega
su kraci opet urešeni dvostrukom pletenicom po jedan put uvijenom u
svakomu kraku. Ova pletenica završuje oblo na sva četiri kraja, kako se
više običavalo u VIII. nego u IX. vieku, a ima puce u križalištu. Drugi je
krug izpunjen dvama na križ spletenim pačetvorinastim troprutastim karikama,
koje oblo završuju pri krajevima. Na sredini toga unakrstnog spleta je veliko
puce. Ulomak je od sredine lezene, jer se vidi na obadva kraja, da se je
nastavljala prosta dvostruka pletenica krugova. Sa uzlišta krugova, koja imaju
takodjer puce u sredini, kao i ostala uzlišta ovoga ulomka, izlaze krini,
kojima su krajne latice zakovrčene. 0 sličnosti tih krinova s onim pluteja
sv. Marije in Trastevere rekao sam u br. III.
Br. IX. Ulomak visok 0*69 m., širok 0-28 m., debeo 0*14 m. Nadjen
je u narteksu bazilike dne 22. kolovoza 1888. Ima od njega još mali ulomak,
koji popunjuje gornji treći kolobar, ali nije naslikan. Ova je lezena obrubljena,
kao i br. IV i br. VI, troprutastim trakom, a izpunjeno joj je polje krugovima,
spletenim medju sobom i sa obrubnim trakom, ali uzlišta ne imaju puca
kao u br. VI. Krugovi su izpunjeni šesterolatičnim zvjezdastim cvjetićima sa
pucjetom po sriedi. Takav je cviet u krugu na komad praga iz Atine iz
VIII. vieka1, na ulomku u Museo Bocchi u Adriji2 iz VIII. vieka, te u sple-
tenim krugovima pluteja sv. Marije in Trastevere u Rimu iz god. 827.3, samo
što su na tom pluteju cvjetići ponajviše osmerolatični. Takovi su spleteni
krugovi na jednoj lezeni sa Kapitula kod Knina, koja je sad u istom našem
Muzeju hrvatskih spom.* Na lezeni kapitulskoj su četiri spletena kruga; u
jednom je osmero-, a u svim drugim sedmerolatičan cvietak. Prag. Bulić
piše na sp. mj., da je to motiv običan za drugog perioda starokršćanske
umjetnosti, kako eto vidimo da jest. Lezena kapitulska razlikuje se od
biskupinske i po tomu, što je ova obrubljena troprutastim trakom, koji je u
dodirnim točkama vezan sa krugovima, dočim toga ne ima na kapitulskoj,
nego su joj kuti medju krugovima izpunjeni lećastom jamicom medju dvie
trokutaste, a na biskupinskoj su ti kuti prazni. Komad pluteja, koji potiče
sa iste bazilike sv. Marije u Biskupiji, a nahodi se sada u arh. Muzeju u
Zagrebu5, ima isto tako spletene krugove sa srodnim cvjetićima, od kojih
su dva šestero-, a jedan sedmerolatičan. Na ulomku pluteja u Novigradu su
6
u jednako spletenim krugovima ulomka pluteja ptice mjesto cvjetova . Naša
lezena, pošto ima bit bila pri kakvu ulazu, urešena je i na jednoj pobočnoj
1
Cattaneo. Nav. dj. str. 73.
2
Cattaneo. Nav. dj. str. 106.
3
Cattaneo. Nav. dj.
• Bulić. „Hrv. spom." str. 19, tab. VI, si. 13.
5
Vidi spom. moj članak u „Viestniku", god. XII. Br. 4 str. 116, tab. II, br. X.
• Jackson. The Dalm. Quar. a. Istr. Sv. I, tab. I, si. 3.
 — 170 —

strani, a to uzlovitom pravocrtnom pletenicom, jednakom onoj na gornjem

rubu obložnog pluteja spljetske krstionice, što je s druge strane pluteja sa
figuralnom predstavom1.
Br. VII. Ulomak visok 0-64 m., širok 0-24 m., debeo 0-10 m., ali je
s više strana odkresan. Nadjen je u sgradama, koje su uz baziliku dne 24.
travnja 1891. Lice mu je urešeno uzlovitom krivocrtnom pletenicom, koja
u dnu počimlje sa liepo stilizovane fantastične životinje slične zecu, kakvih
je naći na inicijalama sredovječnih rukopisa. Uzlovitom pletenicom sa istim
uzlovima kao što su na ovoj lezeni, obrubljena je obložna ploča „žrtvenika
ili apside* nadjena na Kapitulu, koja se takodjer čuva u „Prvom Muzeju
hrvatskih spomenika u Kninu 2 ", pa i obrub ulomka pluteja, koji se nahodi
u spljetskom Muzeju3.
Br. XI. Ulomak visok 0-25 m., širok 0*14 m., debeo 0*14 m. Nadjen
je sa podnevne strane pred bazilikom dne 15. lipnja 1891. Taj je komad
sa svih četvero jednakih strana jednako urešen trostrukom troprutastom
pletenicom. On se ne može da broji medju lezene, nego ima bit služio kao
slobodan stupac podpornjak nekakve ploče.
Br. XIV. Ulomak visok 037 m., širok 0*15 m., debeo 0-11 m. Nadjen
je s podnevne strane bazilike ko gradivo u jednom grobu dne 21. srpnja
1891. Pri vrhu ima početak podstupine stupčića. S jedne strane urešen je
lancem, sastavljenim od troprutastih kružnih karika, medju sobom sklopljenih
s druge njoj susjedne strane dvostrukom pletenicom, koja prolazi kroz kru-
gove, koji obuhvataju i spliću svako njezino križalište. Takova se pletenica
nahodi na obrubu jednog luka ciborija u Rabu iz IX. vieka4.
Br. XIL Ulomak visok 0*36 m., širok 0*16 m., debeo 0*11 m. Nadjen
je u seoskom putu, što presieca sgrade, sdružene sa sjevernom stranom
bazilike dne. 19. svibnja 1891. To je gornji komad ili lezene ili praga do-
vratnika ili doprozornika, te su mu urešene nutrnja i pročelna strana.
Obadvie strane završuju latinskim urešenim krstom, kojemu krajevi triju
gornjih krakova izlaze u zakovrčene vitice, kako se to opaža na mnogim
plohorezanim krstovima VIII. i IX. vieka5, kako je na ninskoj krstionici sad
6
u Museo Correz u Mlecima , pa i na onomu na timpanu tegurija sa Muei-
mirove zadužbine sv. Luke na Uzdolju, objelodanjenom u prošastom broju
ovoga časopisa (str. 76). Dvostruka pletenica, koja resi nutarnjost ovoga
krsta, završuje oblo pri gornjem i dolnjem kraju, a pravokutno pri krajevima
popriečnice. Po ulomljenom podanku rek bi, da križ prelazi u dvostruku ple-
1
Bulić. Nav. dj. str. 38. tab. XV, si. 41.
2
Bulić. Nav. dj. str. 20, tab. VIII, si. 22.
s
Bulić. Nav. dj. str. 44, tab. XVII, sL 54.
4
Eitelberger v. Edelberg. Die mittelal. Kunstd. Dalm. Tab. I.
3
Cattaneo. Nav. dj. str. 149, 157, 161, 170, 171, 177.
'' Cattaneo. Nav. dj. atr. 101.
 - 174.-

tenicu, iz koje proviruje prama križu glava golubice dugačkim malko otvo-
renim kljunom, prikazujuć žedju kršćanske duše za spasenjem po križu.
S druge je strane ovog ulomka križ bez pletenice, sa izkopanom nutrinom.
Taj je križ na kraju vijugaste loze, na kojoj se vide dva šematično pred-
stavljena grozda i dvie golubice. Takovi su grozdovi, poput lista na kojemu
je zrnje prikazano ili rupicama ili modelovano. Takovi su grozdovi na
1
jednom pluteju matroneja sv. Marka u Mlecima iz VII. vieka, na jednom
2
plohorezanom ulomku na vanjskoj strani atinske katedralke iz VIII. vieka,
3
na jednom pluteju crkve sv. Sabine u Rimu od god. 824—27 , na ciboriju
4
sv. Eleukadija u crkvi sv. Apollinara u Ravenni iz god. 806—816., na
5
ulomku krstioničkog tegurija u Pulju iz IX. vieka , na spomenutom teguriju
Mučimirove zadužbine, na ulomku dovratnika velikih vrata i na pluteju crkve
6
sv. Ambroza u Milanu iz IX. vieka , na ulomku luka ciborija otara ili krsti-
onice u I. odielu spljetskog Muzeja pod br. 44E i na tolikim drugim još
neobjelodanjenim ulomcima nadjenim u istoj bazilici u Biskupiji, koji se
nahode u našem Muzeju u Kninu.

Pragovi.
Br. VIII. Ulomak dug 1-10 m., širok 0*24 m., debeo 0*10 m. Nadjen u
zidu sgrada uz sjevernu stranu bazilike, uložen kao gradivo dne 20. lipnja
1891. Lice ovoga praga razdieljeno je na tri uzdužna pojasa. Vanjski naj-
širi pojas urešen je o sebi stojećim troprutastim kukama; srednji trolisnatim
palmetama, koje rastu iz dodirnih točaka poput S savijenih i naizmjence
simetrično sdruženih a -euritmično opetevamh vitica; nutrnji dvostrukom
troprutastom pletenicom. Nadjen je takodjer kod iste bazilike i ulomak praga
objelodanjen u Bul. „Hrv. spomenici"7. Na tom ulomku nije sva širina, ali
ono što obstoji, urešeno je jednakim kukama i palmetama kao i naš br. VIII,
samo što su mu kuke okrenute put druge strane, jer može bit pripadao
drugomu dovratniku istih vrati biskupske crkve sv. Marije, ili ako su oba
čest nadvratnika, jednoj polovici Ne može da bude čest lezene, kako nagadja
prag. Bulić na nav. mjestu, jer su lezene vazda urešene kao ograničeno i
odasvud zatvoreno polje, a za takav ures niesu nikada služile niti mogu da
služe kuke, koje samo naglasuju završivanje graditeljskog komada put vanjske
slobodne strane.
1
Gattaneo. Nav. dj. str. 66.
2
Cattaneo. Nav. dj. str. 73.
3
Cattaneo. Nav. dj. str. 156.
4
Cattaneo. Nav. dj. str. 171.
5
Cattaneo. Nav. dj. str. 182.
6
Cattaneo. Nav. dj. str. 196 i 201.
7
Nav. dj. str. 20, tab. X, si. 28.
 — 172 —

Br. X. Ulomak dug 1*15 m., širok s jednog kraja 0 2 4 m., a s dru-
goga 0**22 m., debeo 0*10 m. Nadjen kao gradivo uložen u zidu sgradje
uz sjevernu stranu bazilike dne 18. lipnja 1889. I ovaj je prag uzdužno
razdieljen na tri pojasa sa kosim zarubom s nutrnje strane. Vanjska su
mu dva pojasa urešena kao i na pragu br. VIII, treći je široki pojas prazan
i kao opredieljen za nadpis, jer se na isto tako stojećem pojasu drugih još
neobjelodanjenih pragova za iste bazilike, koji se čuvaju u našem Muzeju
(a u ostalom su kao ovaj ulomak i sličnog ostalog uresa) nahode ulomci
nadpisa. Nutrnji kos zarub praga urešen je doričkim Rimatijama.
Br. XIII/j. Na našoj tablici naslikana su tri ulomka ovoga praga u
ukupnoj duljini od 0*84 m , ali kad mu se dodadu drugi manji ovdje nena-
slikani ulomci, dopire do 1*10 m. duljine, širine 0*22 m., debljine 0*11 m.
Nadjen je uložen kao gradivo na više mjesta u zidu sgradja sa sjeverne
strane bazilike god. JJ39L Jednako je urešen kao i br. X, samo što mu je
širja nutrnja ukosina sa doričkim Rimatijama.
Sa kukama i palmetama iste vrsti kao što su na ovim pragovima,
urešen je i ulomak tegurija sa plohorezanim Gospinim poprsjem za iste
bazilike iz IX. vieka1.
Ulomci lukova.
Br. XIII/II. Ja sam već u recenziji Bul. djela „Hrvatski spomenici" 2
kazao ob ulomku br. 31 istoga djela a br. XIII n naše tablice. „Na br. 31,
koji je razdieljen na četiri pojasa, opažaju se u gornjem pojasu kao tragovi
urezane ptice U drugom je pojasu niz palmeta, sdruženih kao u br. 28;
treći, najširi pojas je prazan, a na najdonjemu je pojasu urezano vizantinsko
oponašanje bezbičkog Rvmatia. Taj je komad po svoj prilici čest nadvratnog
luka, jer nosi na sebi slabe neke uspomene rimskog luka urešena poput
arhitrava, a mogao bi da bude i čest luka ciborija. Sva je prilika, da taj
komad potiče iz VI. ili VII. vieka". Ista debeljina ovog komada (visok 0 3 8
m„ širok 0*15 m., debeo 011 m.), kao i kašnje u istoj bazilici nadjenih
spom. pragova sa nadpisima te istim uresom, još bolje potvrdjuju mnenje,
da je ovaj luk imao biti ništa drugo nego čest nadvratnog luka ulaza, kojemu
je pripadao jedan ili drugi od neobjelodanjenih spom. pragova sa nadpisima.
Ob ovom je ulomku prag. Bulić kazao (Nav. mj.) zajedno sa druga dva, da
ne pružaju nikakva sudila, da se o njima potanko izrazi, ali „obći ornamen-
talni slog* da jih odaje „srodnim ostalim ulomcima, našastim u Biskupiji".
Sr. 11/u. Visok 0*26 m., širok 0*23 m., debeo 0-15 m. Nadjen je na
groblju oko bazilike u jednom grobu uložen kao gradivo dne 24. lipnja 1891.

1
Vidi moj članak u 1. broju ovog časopisa „Tegurij starohrvatske biskupske crkve sv. Marije
u Biskupiji" itd. str. 7—9.
2
„Viestnik" god. XII, br. 4, str. 122.
 — 173 —

Posve jednako je urešen kao komad br. II/i, koji ne bi zato i mogao biti
lezenom, nego pragom ili stupcem ciborija ili krstionice, pošto je br. U/u
čest luka istog graditeljskog diela.

Osjem opisanih ulomaka pragova i luka br. XIII/n, koji su čisto bizan-
tinskoga sloga, te načinom i oblikom svojega uresa odavaju neku remini-
scenciju rimskog graditeljstva, pa bi mogli pripadati i VIL vieku, kako smo
vidili, veći dio ovdje opisanih ulomaka biskupinske bazilike odajeJX. viek,
premda jih dosta ima, kojim bi se mogao dosuditi i VIII.

Fr. Radić.