Babilonski geometrija [uredi] Glavni lanak: Babilonska matematika Babilonci mogu znati opa pravila za mjerenje povrine i volumena.

Oni su mjerili obim kruga i tri puta vei od promjera i podruja kao jedne dvanaestine i kvadrat opsega to bi bilo ispravno ako ! procjenjuje kao ". #olumen cilindra bila je uzeta kao proizvod baze i visine me$utim volumen krnjeg stoca ili kvadratnog piramide pogreno s%vatiti kao proizvod visine i pola zbroja baza.&itagorin pouak je tako$er poznato da Babilonaca. 'ako$er tu je nedavno otkrie u kojem se koristi tableta ! kao " i ()*. Babilonci su tako$er poznati po babilonskog milje to je mjera za udaljenost jednaka otprilike sedam milja danas. Ovo mjerenje za udaljenosti na kraju je pretvoren u vremenskom milje koji se koristi za mjerenje putovanje od +unca stoga predstavlja vrijeme. [ Babilonci zamijenio stariji , -... B/ 0 1... B/ 2 sumersku civilizaciju oko 1... godina prije 3rista . +umerani su ve razvili pisanje , cuni4orm na glinene ploice 2 i aritmetiku ,koristei bazu 5. brojevni sustav 2 . Babilonci su usvojili oba. 6o Babilonska matematika otiao izvan aritmetike i devloped osnovne ideje u teoriju brojeva algebre geometrije i . &roblemi su %tjeli rijeiti obino ukljueni izgradnju i procjenu zemljita kao to su podruja i koliine pravokutni% objekata . 6eki od nji%ovi% metoda su pravila koja rjeavaju specijalizirani kvadratne pa ak i neke kubni% jednad7be . 8li oni nisu imali algebarski zapis a nema naznaka da su logine dokaze za ispravnost svoji% postupaka na temelju pravila . 9pak znali su neke posebne sluajeve : &itagorin pouak : vie od (... godina prije Grka ,vidi : &itagorin znanja u drevnoj Babiloniji i &;t%agorus < teorem u babilonskog matematike 2 . 6ji%ovi izdr7ljivi glineni% ploica koji su zadr7ali neke od svoji% znanja , bolji od kr%ke =;gptian papirusa 2 . >etiri odre$ene tablete , svi iz razdoblja (?.. godina prije 3rista 0 (5.. godine prije 3rista 2 daju dobar pokazatelj babilonskog matematiki% znanja : @ale tablet @B/ A1*? 0 pokazuje kako izraunati dijagonalu kvadrata. &limpton "11 0 ima tablicu s popisom &itagorinog cijeli% trojki. +usa tablet 0 pokazuje kako nai radijus kruga kroz tri vr%ova s isoceles trokuta. Becite C%iba;i tabletu 0 pokazuje kako pronai strane pravokutnika s odre$enom podruju i dijagonali. 6ema izravni% dokaza da su Grci imali pristup ovom znanju. 6o poznato je da su neki grki matematiari putovali u =gipat i komunicirali sa egipatskim matematiarima i vjerojatno putem nji% preneseno je znanje grcima ,'%ales i &;t%agorus 2. -

Grki geometrija [ uredi ] #idi tako$er : grki matematike 3lasina grka geometrija [ uredi ] Da drevni% grki% matematiara geometrija jekrunski dragulj nji%ove znanosti dosegnuvi potpunost i savrenstvo metodologije da nema drugi% grana svojim znanjem postigao . Oni su proirili asortiman geometrije do mnogi% novi% vrsta 4igura krivulje plo%e i tijela oni promijenila metodologiju iz pokuaja i pogreaka da logikog zakljuivanja oni prepoznali da geometrija studija :vjeni oblici : ili apstrakcije od koji% je 4iziki objekti su samo procjene a oni razvili ideju o : izvjestan nain : i danas u uporabi . 'ales i &itagora [ uredi ] &itagorin pouak : a1 E b1 F c1 '%ales , 5"G0G-" B/ 2 iz Hileta , sada u jugozapadnoj 'urskoj 2 bio jeprvi kome odbitak u matematici se pripisuje . &ostoji pet geometrijski propozicije za koje je pisao deduktivnog dokaza iako su njegovi dokazi nisu pre7ivjeli . &itagora , G*10-?5 B/ 2 od 9onije a kasnije 9talija zatim kolonizirali Grci mo7da jestudent 'alesa i otputovao u Babilonu i =giptu . 'eorem koji nosi njegovo ime ne mo7e biti njegovo otkrie ali on je vjerojatno bio jedan od prvi% koji su dati deduktivno dokaz o tome . On je okupio skupinu studenata oko njega na studij matematike glazbe i 4ilozo4ije a zajedno su otkrili vei dio onoga to srednjokolci ue i danas u svojim geometrije teajeva . Osim toga oni su duboko otkrie nesumjerljivi% du7inama i iracionalni% brojeva . &laton [ uredi ] &laton , -1A0"-A B/ 2 4ilozo4 najugledniji Grci su upisane iznad ulaza u svojoj poznatoj koli : 6eka nitko neznanju geometrije unesite ovdje . : 9ako on nije biosam matematiar njegovi stavovi o matematici imali veliki utjecaj . Hatematiari time pri%vatio je uvjerenje da je geometrija treba koristiti bez alata ali kompas i ravnalo 0 nikada mjerila kao to su znaajno ravnalom ili kutomjerom jer su oni bili radnik alati nije dostojan znanstvenik . Ova izreka je dovelo do dubokog prouavanja mogui% kompas i ravnalo konstrukcije i tri klasine gradnje problema : kako koristiti ove alate za dijeliti na kut konstruirati kocku dva puta volumen danog kocke i konstruirati kvadrat jednak u podruju u danom krug . Cokaze o nemogunosti ti% konstrukcija konano postigli u (?. stoljeu doveli su do va7ni% naela koja se odnose na duboke strukture stvarnog brojevni sustav . 8ristotel , "*-0"11 B/ 2 &latonov najvei uenik napisao je traktat o metodama koje se koriste u razmiljanju deduktivnu dokaza ,vidi Iogic 2 koji se nije znaajno poboljala nakon sve do (?. stoljea . Jelenistiko geometrija [ uredi ] =uclid [ uredi ] 3ip =uclid u OK4ord Lniversit; prirodoslovnom muzeju .

Mena nastavna geometrija . 9lustracija na poetku srednjovjekovnog prijevod =uclid <s =lementi ,oko ("(. 2 =uklid ,oko "1G015G B/ 2 8leksandrija vjerojatnostudent jednog od &latonovi% uenika napisao je raspravu u (" knjiga ,poglavlja 2 pod nazivom elemente geometrije u kojem je iznio geometriju u idealnom neoboriv obliku koje doao da bude poznat kao euklidska geometrija . Basprava nijekompendij sve to %elenistikog matematiari znali na vrijeme o geometriji i sam =uclid napisao jo osam napredne knjige o geometriji . Dnamo iz drugi% re4erenci koje =uclid nije bioprvi ud7benik elementarna geometrija ali je bio toliko superioran da su drugi je zaputeno i bili su izgubljeni . Coveden je na sveuilitu u 8leksandriji &tolomej 9. kralja =gipta . =lementi zapoeo de4inicije pojmova temeljni% geometrijski% naela , nazivaju aksioma ili postulata 2 i openito kvantitativni% naela ,koje se nazivaju zajednike pojmove 2 od koji% su sviostali geometrije moglo biti logino zakljuiti . 6akon su mu pet aksiomi pomalo para4razirati napraviti=ngleski lake itati . Bilo koje dvije toke mogu se pridru7iti ravnoj liniji . Bilo konani% ravna crta mo7e se produ7iti u ravnoj liniji . 3rug se mo7e izvui s bilo kojeg mjesta i bilo kojeg radijusa . +ve prave kutove jednake me$usobno . 8ko su dva pravca u ravnini preao drugi ravnoj liniji , zovetransverzala 2 a unutarnje kutove izme$u dvije linije i transverzale koja le7e na jednoj strani transverzalnoga dodati do manje od dva pravim kutem a zatim se na toj strani transverzalnoga dvije linije produ7iti e sijeku , tako$er se nazivaparalelni postulat 2 . 8r%imed [ uredi ] 8r%imed , 1*A01(1 B/ 2 iz +irakuze na +iciliji kada je biogrki grad 0dr7ava esto se smatranajveim grkim matematiara a povremeno ak i imenovan kao jedan odtri najvea svi% vremena , uz 9saac 6eNton i /arl Oriedric% Gauss 2 . Ca nije biomatematiar on e i dalje biti zapamen kao veliki 4iziar in7enjer i izumitelj . L njegovim matematike on je razvio metode vrlo sline u koordinatnom sustavu analitike geometrije iproces ograniavanje integralnog rauna . Pedini element koji nedostaje za stvaranje ti% polja biouinkovit algebarski zapis u kojem se izra7avaju svoje koncepte [ citat potreban ] .

3ineska geometrija [ uredi ] #idi tako$er : kineski matematike L devet poglavlja o Hat%ematical 8rt prvi sastavljen u (A? 8C s dodanom komentaru u ". stoljeu Iiu Jui . +ea 9sland Hatematika Hanual Iiu Jui iz ". stoljea . &rvi de4initivno rad , ili barem najstarija postoje2 o geometriji u 3ini bio jeHo Ping Ho%ist kanon ranom utilitarne 4ilozo4a Hozi , -A.0"?. B/ 2 . 'o je sastavio godina

nakon njegove smrti njegovi kasniji sljedbenici oko godine "". pr . [ (* ] 9akoHo Ping je najstariji postoji knjiga o geometriji u 3ini postojimogunost da je jo stariji pisani materijal postoji. He$utim s obzirom na sramotno spaljivanje knjiga u politikom maneauver strane Qin dinastije vladara Qin +%i%uang ,B. 11(01(. B/ 2 mnotvo pisane knji7evnosti stvorio prije svoje vrijeme bio oien . Osim toga Ho Ping predstavlja geometrijske pojmove u matematici koje su mo7da previe napredna da nisu imale takav geometrijski bazu ili matematiki pozadinu za rad nakon . Ho Ping opisao razliite aspekte mnogim podrujima povezanim s 4izikalne znanosti i pod uvjetom mali mnotvo in4ormacija o matematici kao dobro. 'o je pru7io < atomski < de4iniciju geometrijske toke navodei da jelinija je podijeljen u dijelove adio koji nema preostale dijelove , tj. ne mo7e se dijeliti na manje dijelove 2 i na taj nain oblikuje samom kraju linije jetoka . [ (* ] slino kao i =uclid <s prvim i treim de4inicije i &latonovoj < poetku linije < Ho Ping je izjavio da je :toka mo7e stajati na kraju , u nizu 2 ili na njegovom poetku kao glava 0 prezentacije u porodu . , Rto se tie njegove nevidljivosti 2 ne postoji nita slino tome . : [ (? ] slino atomists Cemokrita Ho Ping je izjavio dastvar jenajmanja jedinica i ne mo7e se smanjiti na pola jer: nista : ne mo7e biti prepolovljena . [ (? ] On je naveo da su dvije linije jednake duljine i uvijek e zavriti na istom mjestu [ (? ] a pru7a de4inicije za usporedbu du7inama i za paralelama [ 1. ] zajedno s naelima prostoru i ome$en prostor . [ 1( ] on je opisao i injenicu da zrakoplovi bez kvaliteti debljine ne mo7e se gomilali jer oni ne mogu me$usobno dodirivati . [ 11 ]knjiga pru7a de4inicije opsega promjera i polumjera uz de4iniranje volumena . [ 1" ] Cinastije Jan , 1.1 pne 0 11. 8C 2 razdoblje 3ine dolo je do novog procvata matematike . Pedan od najstariji% kineski% matematiki% tekstova predstaviti geometrijske progresije bio je +uan +%u +%u od (*5 godina prije 3rista tijekom Sestern Jan ere . Hatematiar izumitelj i astronom D%ang Jeng , A*0("? 8C 2 koriste geometrijske 4ormule za rjeavanje matematiki% problema . 9ako grube procjene za pi , ! 2 dobili su u D%ou Ii , sastavio u 1. stoljeu prije 3rista2 [ 1- ] to je D%ang Jeng koji je bioprvi koji bi zajedniki napor u stvaranju tone 4ormula za pi . 'o zauzvrat e biti toniji od strane kasniji% 3ineza poput Du /%ongz%i , -1?0G.. 8C 2 . D%ang Jeng aproksimira pi kao A".)1"1 ,blizu " (-55 2 iako je koristio drugu 4ormulu pi u pronala7enju kuglasti volumen pomou korijena iz (. ,blizu ".(51 2 umjesto. Du /%ongz%i je najbolja aproksimacija je izme$u ".(-(G?15 i ".(-(G?1A sa "GG)((" , Hilu detaljni aproksimacija 2 i 11)A , @uelT gruba aproksimacija 2 kaodrugim poznatim aproksimacija . [ 1G ] L usporedbi s kasnijim djelima 4ormula za pi koju dodjeljuje 4rancuski matematiar Oranciscus #ieta ,(G-.0(5."2 pao je na pola puta izme$u zu je aproksimacije . L devet poglavlja o Hat%ematical 8rt [uredi ] L devet poglavlja o Hat%ematical 8rt naslov koji se prvi put pojavio po (A? 8C na bronanom natpis je uredio i komentirao ". stoljea matematiar Iiu Jui iz 3raljevine /ao Sei . Ova knjiga ukljuuje brojne probleme u kojima je primijenjena geometrija kao to je pronala7enje veliinu povrine za trgove i krugovima koliine krute tvari u razliitim trodimenzionalnim oblicima a ukljueno koritenje &itagorina teorema . 3njiga pru7a ilustrirani dokaz za &itagorin pouak [ 15 ] sadr7avala pismeni dijalog izme$u ranijeg vojvode od D%oua i +%ang Gao na svojstva desnog kuta trokuta i &itagorin pouak a tako$er se odnosi na astronomske gnomon u krugu i kvadrat te mjerenja

visine i udaljenosti . [ 1A ]urednik Iiu Jui navedena pi kao " (-(.(- koritenjem (?1 dvostrani poligon a zatim izraunava pi kao " (-(G? pomou ".A1 dvostrani poligon . 'o je bio toniji od Iiu Jui je suvremenom Sang Oan matematiar i astronom iz istone Su to djelo pi kao " (GGG pomou (-1)-G . [ 1* ] Iiu Jui je tako$er pisao o matematikoj izmjere za izraun mjerenja udaljenosti od dubine visine irine a povrina . L smislu vrste geometrije on je s%vatio da seklin s pravokutnom bazom a obje strane koso mogla bi se podijeliti na piramide i tetraedarski klina . [ 1? ] On je tako$er s%vatio da jeklin sa bazi trapeza i obje strane koso mogao biti napravljen da se dobije dva odvojena tetraedarski klinovi piramide . [ 1? ] 6adalje Iiu Jui opisano /avalieri principu na volumen kao Gaussov algoritam . Od devet poglavlja na popisu slijedee geometrijske 4ormule koje su poznate u vrijeme bive dinastije Jan , 1.1 pne 0 ? /= 2 . 9slamska geometrija [ uredi ] #idi tako$er : 9slamska matematike +tranica od 8l 0 Pabr Na 0 al0 HuUabila% 9slamski 3ali4at uspostavljen preko Bliskog istoka +jeverne 84rike Rpanjolske &ortugala &erzije i dijelova &erzije poeo oko 5-. /= . 9slamski matematike u tom razdoblju bio je prvenstveno algebarski% nego geometrijski iako je bilo va7na djela o geometriji . +tipendija je u =uropi pala i na kraju %elenistiki% djela antike su izgubili od nji% a pre7ivio je samo u islamskim centrima uenja . 9ako su muslimanski matematiari najvie su poznata po svom radu na algebra teorija broj i broj sustava jasno su dali znaajan doprinos u geometriju trigonometriju i matematiki astronomije a bili su odgovorni za razvoj algebarska geometrija . Geometrijska veliine su tretirani kao : algebarski% objekata: po veini muslimanski% matematiara me$utim . 6asljednici Hu%ammed ibn Husa al0 NVrizmW koji je bio perzijski znanstvenik matematiar i astronom koji je izumio algoritam u matematiku koji jeosnova za raunalne znanosti , ro$en A*. 2 poduzeo sustavnu primjenu aritmetike na algebra algebre u aritmetici kako na trigonometrije algebra na euklidske teoriji brojeva algebre na geometriju geometriju i na algebra . 'ako je nastaostvaranje polinomijalnom algebre kombinatorike numerike analize numeriki rjeenje jednad7bi nove osnovne teorije brojeva i geometrijskom izgradnju jednad7bi . 8l 0 Ha%ani , ro$en *1. 2 je na ideju o smanjenju geometrijske probleme kao to umno7avanje kocku na probleme u algebra . 8l 0 3araji , ro$en ?G" 2 potpuno oslobo$en algebre od geometrijski% operacija i zamijeniti i% s aritmetiki vrsti poslova koji su u sr7i algebra danas . Graviranje b; 8lbrec%t CTrer s Has%alla% s naslovnom od Ce scientia Hotus Orbis , latinskoj verziji s graviranje (G.- 2 . 3ao iu mnogim srednjovjekovnim ilustracijama kompas ovdje jeikona religije kao i znanost u odnosu na Boga kao ar%itekt stvaranja

Obitelj +abit i drugi% rani% geometara [ uredi ] +abit ibn Qurra , poznat kao '%ebit na latinskom 2 , ro$en *"5 2 pridonio brojnim podrujima matematike gdje je igrao va7nu ulogu u pripremi put za takve va7ni% matematiki% otkria kao proirenje pojma broju na , pozitivno 2 realni brojevi integralni raun teoremi u s4erne trigonometrije analitike geometrije i ne0 euklidske geometrije . L astronomiji +abit je bio jedan od prvi% obnovitelja &tolemaic sustava a me%anika je bioosniva statike . #a7an geometrijski aspekt +abit rada bio njegova knjiga o sastavu omjerima. L ovoj knjizi +abit bavi aritmetiki% operacija primjenjuje na omjerima geometrijski% koliinama . Grci su se bavila geometrijski% koliinama ali nije razmiljao o njima na isti nain kao i broj na koji bi se mogao primijeniti uobiajene pravila aritmetike . Lvo$enjem aritmetiki% operacija o koliinama ve smatraju geometrijski i ne brojano +abit zapoela trend koji je vodio na kraju do generalizacije pojma broja . L nekim pogledima +abit je kritian prema idejama &latona i 8ristotela osobito s obzirom na kretanje . >ini se da je ovdje njegova ideja se temelji na pri%vaanju koristei argumente u vezi s pokretima u svojim geometrijskim argumentima . Crugi va7an doprinos +abit napravio na geometriju bila njegova generalizacija &itagorina teorema koji je iao od posebni% pravim trokuta na sve trokuta u cjelini zajedno s opim dokaza . [ "( ] 9bra%im ibn +inan ibn +abit , ro$en ?.* 2 koji je uveo metodu integracije openitije nego 8r%imed a al 0 Qu%i , ro$en ?-.. 2 su vodee 4igure u o7ivljavanju i nastavak grke vioj geometrije u islamskom svijetu . Ove matematiari a posebno 9bn al0Ja;t%am studirao optiku i ispitali optiki% svojstava ogledala izra$eni% od konika . 8stronomija vrijeme dr7anje i geogra4ije uvjetom druge motive za geometrijski i trigonometrijski istra7ivanja . 6a primjer 9bra%im ibn +inan i njegov djed +abit ibn Qurra i studirao krivulje potrebne za izgradnju sunani% satova . 8bu<l 0 Sa4a i 8bu 6asr Hansur i primijeniti s4erne geometrije u astronomiju . Geometrijski ar%itektura [ uredi ] 6ajnovija otkria pokazuju da su geometrijski uzorci Uuasicr;stal prvi su zaposleni u giri% ploica prona$eni% u srednjovjekovnoj islamske ar%itekture koja datira prije vie od pet stoljea . L 1..A pro4esor &eter Iu sa +veuilita Jarvard i pro4esor &aul +tein%ardt +veuilita &rinceton objavio rad u asopisu +cience sugerira da giri% poploavanje posjedovao svojstva u skladu s sel4 0 slina 4raktal kvazikristalna poploavanja kao to su &enrose poploavanja nji% datira pet stoljea . [ "1 ] [ "" ]