Zlatni rez: geometrija umjetnosti ili umjetnika geometrija

slika 1:Leonardo da Vinci: studija proporcija prema Vitruviju

U prolom tekstu opisali smo konstrukcije zlatnog reza i njegovo pojavljivanje u Pitagorinom trokutu, pentagramu i vrtlo noj spirali! "azreli smo princip konstrukcije u pranicima suncokreta i tratin#ica, sjemenki u ja$ukama, rastu neki% cvjetova i listova $egonije, arama paunovog repa, dimenzijama ri$a i insekata& nazreli smo da toga ima jo mnogo u organskoj prirodi! 'akako da se zlatni razmjeri pojavljuju i u strukturi ljudskog tijela, i da je #ovjek to odavno primijetio, ili $arem osjetio, i ugradio prirodnu metriku u svoja umjetni#ka djela! "ajpoznatije proporcionirano o$ilje avanje #ovjeka izvedeno je na crte u Leonarda da Vincija, na slici 1! (rte nam ka e: ljudsko tijelo je mogue ucrtati u kru nicu i kvadrat )kvadrat je pravokutnik sa jednakim stranicama 1*1+1na kvadrat , dakle kvadrat je dimenzija jedan na kvadrat-! Visina #ovjeka )1jednaka je irini rastvoreni% mu ruku )1-! Postavljanjem ruku i nogu u dijagonalu #ovjek postaje sredite kru nice! "apokon, potezi ispod koljena ozna#avaju zlatni rez, kao i na ramenima: od vr%a prstiju do ramena : rame do prstiju druge ruke! .ako je i sa glava/tijelo/natkoljenica : potkoljenica! 0pak, Leonardo to nije sam izmislio! (rte je zapravo interpretacija Vitruvijevi% studija o proporcijama, koje su o$jedinjenje dotadanji% anti#ki% spoznaja! "a kosturu vidimo kako se zlatni odnosi po#inju granati& unutar gornjeg dijela tijela na odnos glave i vrata )1- naprama trupu )2-& tako se dalje odnose i dijelovi ruku i dijelovi nogu )slika 2-!

slika 2: kostur s omjerima

slika 3: aka sa zlatnim rezovima "adalje, uo#imo odnose veli#ina na ljudskoj aci , kako se #lanci prstiju odnose u progresiji veli#ine, i svi se mogu upisati u kru nice sa is%oditem u zapeu& poput lica, dijelovi tijela su mikrokozmos koji zrcali makrokozmos tijela )slika 3-!

slika 4: konstrukcija trokuta piramide pomou zlatnog reza

3 umjetnosti, povijest zlatnog reza zapo#inje u starom 4giptu, i tu odma% nailazimo na pro$lem: 4gipani su upotre$ljavali zlatni presjek a da nisu ni znali zanj5 0li $arem mi tako smatramo, jer se nigdje ne spominje neto to $i odgovaralo njegovom opisu! Polazite o nji%ovom znanju su nam est matemati#ki% papirusa,

slika 6: proporcije piramide

slika 7: zlatni rezovi u proporcijama egipatski% likova

koji #ak jo nisu svi to#no dei9rirani! ;indov papirus po#inje ovako: <.o#no z$rajanje! Vrata ka znanju svi% stvari i mra#ni% misterija!< =toljeima i tisuljeima 4gipani su gradili po kanonima koji se nisu mijenjali, i koji su osiguravali uklapanje dijelova u cjelinu premda $ili napravljeni i na mjestima, i u razli#ito vrijeme! Postupak rada nam je poznat: umjetnik je najprija sastavio kvadratnu mre u podijeljenu na polja i u nju unosio o$rise! >atemati#ki odnosi su se postavljali na osnovu izra#unavanja $itni% prirodni% pojava , podizanju i opadanju voda "ila z$og %rane, i astronomskom mjerenju kretanja zvijezda, pose$no ?rionovog pojasa z$og rasporeda i orjentacije %ramova, svetita i piramida )kompleks sa @eopsovom )i jo dvije- piramidom u Aizi je u odnosu na "il vjerna rekonstrukcija srednje tri ?rionove zvijezde prema >lije#noj stazi, npr!- .ako ispada da je samo matemati#kim tuma#enjem prirode 4gipaninu u prora#un uao i zlatni rez& veina konstrukcija uklju#uje korijen iz 6 i pravokutne trokute 3,4,6! "a slici 4 je konstrukcija @eopsove piramide, zatim prikaz da je du ina stranice u zlatnom omjeru sa polovicom $aze!

slika 8: 'ori9or, idealne mjere

slika :: gr#ka vaza, omjeri

3 Ar#koj, od 6:B,4C8 g! p!n!e! ivio je Pitagora, #ovjek koji je tra ei sustave kojima e o$jasniti %armoni#no djelovanje svijeta oko se$e postavio $rojeve , ne kao jedinice kvantitete, ve kao principe u kojima se ogleda kozmi#ki red! .ako pitagorejski sustav ima monadu, jedinicu, po#elo svega& dijadu i trijadu , enski )djeljiv- i muki )nedjeljiv- $roj& #etiri, potpuna enskost, dvostruka djeljivost, $roj pet kao potpunost, z$roj mukog i enskog na#ela& i deset kao apsolutni, sveti $roj, z$roj 1/2/3/4, tetrakis kojem su se pisale i izgovarale molitve! Pitagora je putovao u 4gipat i tamo doznao mnoge <mra#ne misterije i znanje svi% stvari< uo$li#ene u $rojeve! "akon Pitagore, Platon e 3:8! g! p!n!e! napisati na glavna vrata svoje 1kademije: <"eka nitko ovdje ne ulazi ako ne zna geometriju<& sjeme metri#ke nu nosti za s%vaanje svemira ve je niknulo $ogatim plodom! 3$rzo, oko 3BB! g! p!n!e! Euklid iz 1leksandrije e pisati svoje knjige <4lemenata<, u kojima, kao u#enik Platonove kole govori o pitanjima geometrije i proporcija i precizno govori o podjeli date du ine tako da se manji dio )minor- odnosi prema veem )majorkao ovaj prema z$roju manjeg i veeg )tj! cjelini-! Poliklet u svojim skulpturama, Didija, 0ktin i @alikrat na Partenonu i mnogi drugi svjesno su $aratali matemati#kim 9ormulama koje su odreEivale lijepe proporcije& tako govorimo o Arcima kao o pronalaza#ima zlatnog reza! =va znanja stari% Arka o$jedinio je rimski ar%itekt Markus Vitruvius Polio iz 1! st! p!n!e! u svom kapitalnom djelu <'e arc%itectura li$ri decem< ili <'eset knjiga o ar%itekturi<, posveenom imperaroru 1ugustu! Vitruvije, govorei o

simetriji %ramova nji%ove proporcije usporeEuje sa razmjerima #ovje#jeg tijela! 0 upravo Vitruvije e ucrtati ljudsko tijelo u kru nicu to e mnogo kasnije, u 16! st!, ponovno interpretirati Leonardo da Vinci! Arci uspostavljaju kanon lijepi% proporcija, koje mo emo pratiti na Polokletovom 'ori9orosu )slika 6-!Partenon je sim$ol univerzalnosti savreni% proporcija, sa mnotvom razlaganja u zlatnim presjecima po svim osima& #ak i gr#ke vaze su konstruirane po dinami#nim spiralama! slika C: 1! 'urer, proporcije #ovjeka "a temelju matemati#ke razraEenosti Arka i ;imljana, proporcijama , a pose$no zlatnim rezom kao nji%ovim klju#nim #im$enikom , su se nadalje kroz povijest $avili mnogi umjetnici svesno, a drugi su i% manje svjesno ugraEivali u svoja djela! 12B2!, razdo$lje gotike, Leonardo iz Pise zvan Dilius 2onaccio )sin 2onaccijev, mi skraeno izgovaramo Fibonaccio-, prou#avao je razmna anje ze#eva! Po#ev od prva dva zeca, $roj novi% ze#eva je rastao slijedeom progresijom: 1, 1, 2, 3, 6, :, 13, 21, 34, 66, :C!!! =vaki slijedei $roj jednak je z$roju pret%odna dva! ?mjer svi% susjedni% #lanova je jednak: 1,71:!!! to je to#no omjer zlatnog reza! .aj niz zovemo Di$onacciov niz! 3 razdo$lju renesanse,16BC!, fra Luka Pacioli pie knjigu G'ivina proportioneH )2o anski razmjer-, u kojoj za taj razmjer ve e $o anske oso$ine )primjerice, on je iracionalan i neizra#unljiv do kraja, a vezan je uz prirodne pojave-! 3 renesansi je, uz spomenutog Leonarda, proporcijske sisteme razraEivao lbrec!t "#rer, a u 2B! st! 9rancuski ar%itekt Le $orbusierpostavlja svoj <>odulor<, ponovno se prisjeajui stari% mudrosti i odnosu prirode! "a kraju, zanimljivo je dotai se i narodne umjetnosti! 1ko prolazi teorija da #ovjek prepoznaje zlatni rez kao graEu prirode i se$e sama, tada $i se pogotovo rez morao pojaviti i u tradicionalnim narodnim rukotvorinama! Iaista, pogledajmo primjere >eksi#ki% ornamenata, vaze sjevernoameri#ki% Pue$lo 0ndijanaca, .i$etanski 2uda i japanska pagoda )slika 8-!

slika 1B: Le (or$usier, >odulor

slika 11: Fapanska pagoda

'a zaklju#imo! Veoma privla#i ideja da se kroz razmjere zlatnog reza mo da mogu matemati#ki otklju#ati i pomalo otkrinuti misti#na vrata iza koji% iskri rajska svjetlost 2o je konstrukcije 3niverzuma! >o da je tako, ili se mo da samo zavaravamo da su te razine spoznaje dostupne naoj vrsti! 0pak, #ovjek svim svojim $iem te i spoznaji 1psoluta i 0stine, i od

prvi% iskri svog razuma, od zore #ovje#anstva, magijom i religijom pokuava transcendirati materiju oko se$e u neku viu s9eru, gdje sve ima smisla i sve se uklapa! >eta9izi#ka matematika je izmjerila svoju okolicu i $rojeve meEuso$no usaglasila! >atemati#ari, 9ilozo9i nisu zadovoljni miljenjem da je umjetnost i ljepota samo intuicija& tra i se ono to nije slu#ajno! Pitagorejske molitve tetrakisu nisu upuene $roju kakav mi danas poznajemo& to je misti#ni princip %armonije i lju$avi, na#elo stvaranja! 2roj je apsolut je 2og! ?dnedavno, teleskopi su snimili rotaciju galaksija u svemiru& one se okreu u o$liku dinami#ne spirale!

>iroslav Juzjak