ZADACI ZA VANREDNE - IV RAZRED Teorijska pitanja za usmeni

1. Brojni nizovi, monotonost i o rani!enost nizova. Pojam niza vezan je za pojam brojanja. Brojei po redu: 1, 2, 3, 4,...dobijamo niz prirodnih brojeva. Slino moemo posma ra i i nizove raznih predme a. !ue numerisane a"o da se zna "oja je prva, dru#a, rea,...ine niz.$ani u sedmi%i ine niz: ponedjelja" je prvi, u ora" dru#i i d. De"ini#ija $niza %rojeva&' &"o sva"om prirodnom broju n'1, 2, 3,... od#ovara po ne"om za"onu jedan realan broj an ada brojevi a1, a2, a3,...,an'(an) ine niz brojeva. Brojevi a1, a2, a3,...su lanovi niza, a brojevi 1, 2, 3, ... su inde"si lanova niza. an je n* i lan niza "oji se obino naziva opi lan. (rimjer 1.a) 1, 2, 3, 4, + je niz od pe lanova b) 4, ,, 1-, ... ,1-- je niz od 33 lana %) 1, 3, +, ,, ... je bes"onaan niz d) 2, 2, 2, 2, ... je "ons an an niz, jer su svi lanovi is i e) ... , *3, *2, *1, -, 1, 2, 3, ... nije niz jer ne znamo "oji je broj pridruen broju 1, j. "oji je lan prvi. Nizove mo)emo za*avati '%rojno, ra"i!ki i ana+iti!ki. (rimjer ,. .iz 1, 3, +, ,, ... je zadan brojno. &"o sva"om lanu niza pridruimo a"u na brojnoj pravoj dobiemo #ra/i"i pri"az niza: 1 3 + , 0 11 13

&nali i"i pri"az niza je pomou /ormule za opi lan: an'2n*1(n'1 a1'1, n'2 a2'3...) .iz je odre1en a"o mu je pozna opi lan.

-onotonost nizova De"ini#ija' 2a niz (an) "aemo da je mono on a"o za sve lanove niza vrijedi jedna od rela%ija: an3an41 (s ro#o ras ui niz) an5an41 (s ro#o opadajui niz) an3an41 (neopadajui niz) an5an41 (neras ui niz) a a &"o je a > 1 niz je ras ui, a a"o je a < 1 niz je opadajui. Pos oje nizovi "oji nisu mono oni.
n +1 n n+1 n

. rani!enost nizova De"ini#ija:2a niz (an) "aemo da je o#ranien a"o pos oje dva realna broja m i 6 a"va da za n N vrijedi m a M .iz moe bi i o#ranien samo odozdo (s lijeve s rane) ili samo odoz#o (s desne s rane). De"ini#ija: 2a niz "aemo da je o#ranien odozdo a"o pos oji m R a"av da je m an za n N . De"ini#ija: 2a niz "aemo da je o#ranien odoz#o a"o pos oji M R a"av da je an M za n N . Brojeve m i 6 a"o pos oje zovemo donja i #ornja #rani%a niza(an). .ajvea donja #rani%a (minoran a) naziva se supremum niza ,a najmanja #ornja #rani%a (majoran a) zove se in/imum niza. 7 1 (rimjer /. .iz a n = 3nn1 je o#ranien: 2, + 2 , 3 ,...,3 n ,... jer je 2 a 3 ,da"le m'2, 6'3.
n n

,. Aritmeti!ki niz, op0i !+an i oso%ine aritmeti!ko niza. De"ini#ija:&ri me i"i niz je niz brojeva (an)u "ome je razli"a sva"o# lana i lana ispred nje#a "on an na i jedna"a d j.: a a = d, za n N Broj d nazivamo razli"om ili di/eren%ijom niza. (rimjer 1. a) +, 0, 13, 1,, . . . d'4 b) 2-, 14, 7, 2, *4, . . . d'*8 %) +, +, +, +, . . . d'&"o je d5- ari me i"i niz je ras ui, a"o je d3- ari me i"i niz je opadajui i a"o je d'- niz je "ons an an.
n +1 n

Sva"i lan ari me i"o# niza (osim prvo# i zadnje#) je ari me i"a sredina dva susjedna lana j. a +a a n = n 1 2 n +1 . .iz je po ome dobio ime. 2bir sva"a dva lana ari me i"o# niza "oji su podjedna"o udaljeni od "rajeva niza, jedna" je zbiru "rajnih lanova niza j.
a1 + a n = a 2 + a n 1 = a3 + a n 2 =

.p0i !+an aritmeti!ko niza .e"a je a1 , a 2 , a3 , , a n 1 , a n , ari me i"i niz sa razli"om d.

.a osnovu de/ini%ije imamo da je:
a 2 a1 =d a 2 =a1 +d a 3 a 2 =d a 3 =a 2 +d =a1 +2d a 4 a 3 =d a 4 =a 3 +d =a1 +3d ........................................................ a n =a1 +( n 1) d

Posljednja /ormula preds avlja opi lan ari me i"o# niza i pomou nje moemo odredi i bilo "oji lan niza a"o znamo prvi i razli"u d. /. De"ini#ija i oso%ine eometrijsko niza. De"ini#ija' 9eome rijs"i niz je niz brojeva (an), n:. u "ome je "olini" sva"o# lana i lana ispred nje#a "ons an an i jedna" ; j. a n N za a = q , Broj ; nazivamo "olini"om #eome rijs"o# niza. (rimjer 1. a) 3, 0, 2,, 71, ... ;' 3 b) *32, *18, *7, *4, .... q = 1 2 1 q=3 %) 17, 8, 2, ... d) *2, *8, *17, ... ;'3 e) 3, 3, 3, 3, ... ;'1 /) 2, *4, 7, *18, ... ;'*2 <z navedenih primjera za"ljuujemo da #eome rijs"i niz * mono ono ras e a"o je: a15- i ;51 ili a13- i -3;31 * mono ono opada a"o je: a13- i ;51 ili a15 i -3;31 * je "ons an an a"o je ;'1 * nije mono on a"o je ;3-.
n +1 n

Sva"i lan #eome rijs"o# niza (osim prvo# i zadnje#) je #eome rijs"a sredina susjednih lanova j.

a n = a n 1 a n +1

.iz je po ome dobio ime. Proizvod sva"a dva lana #eome rijs"o# niza "oji su podjedna"o udaljeni od "rajeva niza jedna" je proizvodu "rajnjih lanova niza tj.
a1 a n = a 2 a n 1 = a 3 a n 2 =

.p0i !+an eometrijsko niza

.e"a je niz a , a , a ,..., a .a osnovu de/ini%ije je
1 2 3 n

,...
a

#eome rijs"i niz.

a n +1 an

a2 a1

= a3 = a4 = = a nn = 2 3 1 = q a2 = a1.q

=q

odnosno
a2 a1 a3 a2 a4 a3

= q a3 = a2 .q = a1.q 2 = q a4 = a3 .q = a1.q 3

................................................ an = a1.q n 1

Posljednja /ormula preds avlja opi lan #eome rijs"o# niza i pomou nje moemo odredi i bilo "oji lan niza a"o znamo prvi i "olini" ;. 1. 2rani!na vrije*nost niza, ra!unanje sa rani!nim vrije*nostima. Posma rajmo niz iji je opi lan

an = 1 n

j. 1, 1 , 1 , 1 , . . . 2 3 4

preds avljen #ra/i"i na brojnoj osi:

1 5 1 4 1 3 1 2

=idimo da se a"e pridruene lanovima sve vi>e pribliavaju nuli > o je n vee, pa "aemo da niz ei nuli ili da je #ranina vrijednos niza "ad n jedna"a nuli. De"ini#ija' Broj a je #ranina vrijednos niza ( a n ) a"o za sva"i proizvoljno mali broj > - pos oji prirodan broj n- ( ) a"av da vrijedi

za n > n- ( ) ?ela%iju (1) pi>emo u obli"u an a "ad

a n a < ,

(2) @o znai da niz ( a n ) ima #raninu vrijednos a a"o se u sva"oj A*o"olini broja a nalaze #o ovo svi lanovi niza, do" se samo "onano mno#o lanova niza nalazi izvan in ervala (a*A, a4A).

lim an = a n

(1) ili

an = a R, "aemo da je niz "onver#en an ("onver#ira), &"o je lim n an = , "aemo da je niz diver#en an (diver#ira), a a"o je lim n an = -, za niz "aemo da je nula niz. a"o je lim n
$a"le niz

.ula nizovi su a"o1e i nizovi iji je opi lan:

an = 1 n

je nula niz.

an = 2 , an = 12 , a = 13 , ... n n n

(rimjer 1. $o"aza i da je a) A'-,1 Rje3enje'

a ) an a <
n n +1 1 1 < 11 < 1n n 1 n +1 1 n +1 1 n +1

b) A'-,-1

n = 1, i odredi i n ( ) lim n n + 1
-

a"o je :

b) a n a <
n n +1 1 1 < 1-1 < 1-1 < 1-n * n *1 n +1 *1 n +1 1 n +1

1 < 11 < 1B 1-( n +1)

1 < 1-B1--( n +1)

1- < n + 1 n >0

1-- < n + 1 n > 00

$a bismo izraunavali #ranine vrijednos i nizova ubudue emo "oris i i nula nizove i eoremu "oja je do"azana na osnovu de/ini%ije #ranine vrijednos i. Teorema' &"o su nizovi (an) i (bn) "onver#en ni i a"o je lim a n = a, lim bn = b ada vrijedi: n n
lim( an + bn ) = lim an + lim bn = a + b lim( an bn ) = lim an lim bn = a b lim( an bn ) = lim an lim bn = a b
n n n n n n n

lim
n n

( )=
an bn k

lim an lim bn

a =b , b-

lim c an = c lim an = c a, % = %ons . lim( an ) = lim an = a k

k n n n

lim k an = k lim an = k a
n

lim k an = k n = k a
n n

lim an

lim lo# an = lo# lim an = lo# a

n

$a"le, a"o su "onver#en ni nizovi (an) i (bn) ada su "onver#en ni i nizovi:

( an + bn ) , ( a n bn ) , ( a n bn ) , ( ab ) , ( % a n ) , ( a n k ), ( " a n ), ( " a ) , ( lo#a n ) .

n n n

Teorema' Sva"i mono on i o#ranien niz je "onver#en an. @eoremu je la"o do"aza i na osnovu de/ini%ija mono onos i i o#ranienos i nizova. 4. (ojam re*a, %eskona!ni *e#ima+ni %rojevi kao konver entni re*ovi. De"ini#ija' .e"a je da bes"onaan niz brojeva a1, a2, a3, . . . ,an, . . . &"o saberemo lanove ovo# niza onda dobijamo bes"onaan red "oji pi>emo u obli"u a + a + a + + a + = a .
1 2 3 n n =1 n

Brojeve a1, a2, a3, . . . , an, . . . nazivamo lanovima reda, an je opi lan, a n je inde"s lana. Pos avlja se pi anje, moe li se a"vom redu pripisa i ne"i broj "oji e oznaava i vrijednos CsumeD. 5uma kona!no mno o nje ovi6 !+anova je tako7e kona!na. $jelimine (par%ijalne) sume reda su: S1'a1 S2'a14a2 S3'a14a24a3 ........................ Sn'a14a24a34. . .4an S1, S2, S3, . . . ,Sn, . . . '(Sn) ini niz par%ijalnih (djeliminih) suma. Pri promjeni n mijenja se i Sn. &"o po raimo #raninu vrijednos (limes) par%ijalnih suma j. mo#ua su ri sluaja: S n = lim( a 1 + a2 + a3 + + an ) = S , #dje je S "onaan i 1. lim n n
lim S n
n

odre1en broj, onda zadani red "onver#ira i suma mu je S. 2.

lim S n = ,
n

zadani red diver#ira u uem smislu.

3. Elanovi niza par%ijalnih suma os%iliraju izme1u dvije vrijednos i, pa "aemo da zadani red diver#ira u >irem smislu.
1 +1 +1 + 18 + (rimjer 1. .ai sumu: 1 + 1 2 4 7

Par%ijalne sume da o# reda su:

S1 = 1
1 S2 = 1+ 1 2 =12 3 1 S3 = 1 + 1 2 + 4 =14 , 1 1 S4 = 1+ 1 2 + 4 + 7 =17 < 2

......................................
1 1 1 Sn = 1+ 1 2 + 4 + 7 + + 2 n 1

lim S n = lim 1 + + + + + 2n 1 = lim

n n 1 2 1 4 1 7 1

1 1 1 2 1 1 n 2

( )n

= lim

2n 1 2

= lim 2 1 21n = 2
n

1 1 1 Dakle 1 + 1 2 + 4 + 7 + 18 + = 2

(rimjer ,. .ai #raninu vrijednos par%ijalnih suma reda: 14243444 . . . Sn'142434. . .4n (Sn )' 1, 3, 8, 1-, 1+, 21, . . .niz par%ijalnih suma je ras ui niz
lim S n = lim(1 + 2 + 3 + + n) = lim n ( n2+1) =
n n n 2

$a"le, red diver#ira u uem smislu.

(rimjer /. <zrauna i: 1*141*141*14* . . . S1'1, S2'-, S3'1, S4'-, . . . .iz par%ijalnih suma reda je:1, -, 1, -, 1, -, . . j. lanovi niza os%iliraju izme1u - i 1 pa za"ljuujemo da zadani red diver#ira u >irem smislu. Beskona!an eometrijski re* De"ini#ija' ?edovi obli"a
a1 + a1 q + a1 q 2 + a1 q 3 + + a1 q n 1 + = a1 q n 1
n =1

zovu se #eome rijs"i redovi, a1 j prvi lan reda, ; je "olini" reda. a (1 q ) Po> o sumu prvih n lanova raunamo po /ormuli S n = 1 q sumu svih lanova dobiemo a"o pus imo da nFG j.
1 n

!a"o za H;H31
n

a1 ( 1 q n ) S = lim Sn = lim . n n 1 q a ( 1 q ) a1 S = lim 1 = . 1 q n 1 q

;nF-

dobijamo da je

$a"le za I;I31 bes"onaan #eome rijs"i red je "onver#en an i ima

S= a1 1- q .

"onanu sumu

1 + 1 + 1 + (rimjer 1. .ai sumu reda: 1 + 3 9 27 ?ed je #eome rijs"i sa "olini"om q = 1 3 < 1 e mu je suma

(rimjer ,. .ai sumu reda

a1 1 S= = = 1 q 1 1 3

1= 3 2 2 3

dakle : 1 + 1 + 1 + 1 + = 3 3 9 27 2

n 1 = 1 1 + 1 1 + q = - 1 !". q < 1 1 2 2 4 2 n= 1 a S= 1 = 1 = 1=2 dakle : 1 - 1 + 1 1 + = 2 1 q 1+ 1 3 3 2 4 3 2 2

( )

(rimjena eometrijsko re*a na perio*i!ne *e#ima+ne %rojeve

2namo od ranije da se sva"i de%imalni broj "oji ima bes"onano mno#o de%imala od "ojih se ne"e periodino ponavljaju moe napisa i u obli"u razlom"a. Po> o sva"i de%imalni broj moemo napisa i u obli"u zbira razloma"a nije e>"o uoi i da ne"i od njih ine #eome rijs"i red "od "o#a je ;31, pa o moemo is"oris i i da #a napi>emo u obli"u razlom"a. (rimjer 1. .api>i u obli"u razlom"a: -,++++++... -,+++++.... = + + + + + + + + 1- 1-- 1--- 1--- = + 1 + 1 + 1 2 + 1 3 + = + S = 1- 1- 1- 1 1a = + 1 = + 1 = + 1 = +. 1- 1 q 1- 1 1 1- 0 0 11(rimjer ,. .api>i u obli"u razlom"a: -.3,+8+8+8...

+8 -,3,+8+8+8.... = 3, + +8 + +8 + + 1-- 1---- 1------ 1-------1 + 1 + = 3, + +8 1 + = 3, + +8 S = 2 4 1-- 1---- 1- 1 1-- 1---a = 3, + +8 1 = 3, + +8 1 = 1-- 1---- 1 q 1-- 1---- 1 1 1-= 3, + +8 1 = 3, + +8 = 3, 00 + +8 = 3,10 . 1-- 1---- 00 1-- 00-00-00-1--

8. (o*ru!je *e"inisanosti i po*ru!je vrije*nosti "unk#ije. .e"a su J i K neprazni s"upovi. De"ini#ija' &"o sva"om elemen u L: J od#ovara na ne"i nain, po ne"om za"onu /, jedan elemen M:K "aemo da je zadana /un"%ija "oja s"up J presli"ava u s"up K. @o pi>emo / : JFK, a za"on je M'/(L). L * ar#umen (nezavisno promjenljiva) M * /un"%ija (zavisno promjenljiva) J * domen (podruje de/inisanos i) K * "odomen (podruje vrijednos i /*je) Nun"%ije moemo preds avlja i: * anali i"i (/ormulom,za"onom pridruivanja) * abelarno i * #ra/i"i. Domen i+i *e"ini#iono po*ru!je /un"%ije je s"up svih realnih vrijednos i L za "oje je /un"%ija odre1ena, j. za "oje M ima "onanu, realnu vrijednos . 9o*omen /un"%ije je s"up vrijednos i /un"%ije M "oje od#ovaraju ar#umen ima L iz domena. !od odre1ivanja de/ini%iono# podruja /un"%ija moramo vodi i rauna o sljedeim injeni%ama: a) u ma ema i%i nije de/inisano (nema smisla ) dijeljenje nulom

2 = R, a = R za a R, ($%& ) #$ % & de(. 'od. : #$%& 0

* =

b) "orijen sa parnim e"sponen om ne#a ivno# broja nije de/inisan

0 = 3i R, 4 *18 = 2i R, 3 * 7 = 2 R,
de(. 'od. ($%& 0 * = 2n ( $ % & )

%) lo#ari am ne#a ivno# broja i nule ne pos oji u s"upu ?.

* = lo# ( $ % &) de(. 'od. ($%& > 0

:. .so%ine "unk#ija' o rani!enost, parnost, monotonost...

Nu+e "unk#ije Sva"i realan broj L- za "oji je vrijednos /un"%ije jedna"a nuli j. M'/(L-)'-, zove se nula /un"%ije. O #eome rijs"om smislu nula /un"%ije je a"a na osi L u "ojoj #ra/i" /un"%ije sijee osu L. .ule /un"%ije izraunavamo iz uslova M'-. . rani!enost "unk#ija Nun"%ija M'/(L) je o#raniena u svom podruju de/inisanos i a"o pos oje dva realna broja a i b a"o da je
a ( ( %) b za L de/. pod.

&"o brojevi a i b ne pos oje za /un"%iju "aemo da je neo#raniena. (arnost $neparnost& "unk#ija Nun"%ija M'/(L) je parna a"o vrijedi: ( ( %) = ( ( %) za L de/. pod. , a neparna a"o je:
( ( %) = ( ( %) za L de/. pod.

9ra/i" parne /un"%ije je sime rian u odnosu na osu M, a #ra/i" neparne /un"%ije sime rian je u odnosu na "oordina ni poe a". -onotonost "unk#ije $tok "unk#ije& Nun"%ija M'/(L) je mono ono ras ua na in ervalu (a,b) a"o za sva"o L13L2 iz o# in ervala vrijedi /(L1)3/(L2), a mono ono opadajua a"o za L13L2 vrijedi /(L1)5/(L2). (erio*i!nost "unk#ija Nun"%ija M'/(L) je periodina a"o pos oji pozi ivan broj p a"av da je "$;<p&="$;&, za sva"o L iz de/ini%iono# podruja. Broj p zove se period /un"%ije. .ajmanji broj p je osnovni period. 9ra/i" periodinih /un"%ija se ponavlja poslije sva"o# in ervala duine p. @ri#onome rijs"e /un"%ije su periodine.

>. 2rani!na vrije*nost "unk#ije, asimptote "unk#ije. .e"a je /un"%ija M'/(L) de/inisana u o"olini a"e L' a pri emu u samoj a"i a moe, ali ne mora bi i de/inisana. De"ini#ija' 2a /un"%iju M'/(L) "aemo da ima #raninu vrijednos (limes) 9 u a"i a a"o za sva"i niz (Ln), L:$p "oji ei "a a, niz vrijednos i /un"%ije (Mn), Mn'/(Ln) ei "a 9 i pi>emo lim ( ( % ) = + % a De"ini#ija' Broj 9 nazivamo #raninom vrijedno>u (limesom) /un"%ije M'/(L) u a"i a a"o je razli"a I/(L)*9I proizvoljno mala za sve vrijednos i L "oje su dovoljno blizu a"e a, j. I/(L)*9I3A uz uslov IL*aI3P i pi>emo lim ( ( % ) = + % a !ad raimo #raninu vrijednos /un"%ije u a"i u "ojoj je /un"%ija de/inisana "oris imo pravilo dire" ne zamjene lim ( ( % ) = ( ( a ) . %a !ad /un"%ija nije de/inisana u a"i L'a onda raimo lijevu #raninu ( ( % ) i desnu #raninu vrijednos lim ( ( %) . vrijednos %lim a % a +Nun"%ija M'/(L) ima #raninu vrijednos u a"i a $p, a"o pos oje lijevi i desni limes i a"o su oni jedna"i.
( ( % ) = "aemo da #ranina vrijednos /un"%ije M'/(L) u &"o je lim %a a"i L'a ne pos oji.

De"ini#ija' &simp o a ne"e "rive je njena an#en a u a"i "oja se nalazi bes"onano dale"o od "oordina no# poe "a 2eometrijsko zna!enje' &simp o a /un"%ije je prava "ojoj se #ra/i" /un"%ije pribliava u bes"onanos i (bes"onano dale"o od "oordina no# poe "a). Asimptote mo u %iti' * ver i"alne (II osi M) * horizon alne (II osi L) i * "ose (sije"u obje ose) . &"o je &"o je
lim ( ( %) = ,
% a

onda je prava L'a ver i"alna asimp o a /*je prava M'b je horizon alna asimp o a /*je

lim ( ( % ) = b, b:?,
% a

&"o pos oje "onani realni brojevi " i n a"vi da je :

n = lim [ ( ( %) k% ] i % onda je prava M' "L4n "osa asimp o a /un"%ije M'/(L).

k = lim

( ( %) %

$a bismo na>li asimp o e /un"%ije M'/(L) moramo ispi a i /un"%iju na "rajevima in ervala njeno# de/ini%iono# podruja.

?. (rira3taj "unk#ije, sre*nji uspon i izvo* "unk#ije u ta!ki. .e"a je /un"%ija nepre"idna u ne"om in ervalu (a,b). &"o se vrijednos ar#umen a L povea za QL, onda je prira> aj /un"%ije QM da /ormulom: QM'/(L4 QL)*/(L). !olini" prira> aja /un"%ije i prira> aja ar#umen a zove se srednji uspon /un"%ije ili srednja brzina mijenjanja /un"%ije u in ervalu [ % ) % + %] .
* ( $ % +% & ( $ % & = % %

Srednji uspon #eome rijs"i preds avlja an#ens u#la "oji s pozi ivnim smjerom aps%isne ose #radi sjei%a s. <zvod ili deriva%ija /un"%ije u ne"oj a"i L je #ranina vrijednos srednje# uspona /un"%ije "ad prira> aj ar#umen a ei nuli j. * ( $ % + % & ( $ % & lim = lim = *, = ( ,$ % & = !# , % % #dje je #R "oe/i%ijen prav%a an#en e #ra/i"a u a"i L.
% 0 % 0

1@. (ravi+a *i"eren#iranja. 2a /un"%iju M'/(L) "oja ima izvod u a"i L "aemo da je di/eren%ijabilna u oj a"i. <zraunavanje izvoda /un"%ije zovemo di/eren%iranje ili deriviranje. @raenje izvoda /un"%ije po de/ini%iji je es o du# i sloen posao. 2a o su na emelju raenja izvoda po de/ini%iji izvedena pravila pomou "ojih se izvod la">e odre1uje:

redni broj 1. 2. 3. 4. +.

/un"%ija M'%S/(L), %'%ons M'/(L)4#(L) M'/(L)*#(L) M'/(L)S#(L)

*= ($%& ) #$%& 0 #$ % &

izvod /un"%ije MT'%S/T(L) MT'/T(L)4#T(L), izvod zbira MT'/T(L)*#T(L), izvod razli"e MT' /T(L)S #(L)4 /(L)4S#T(L), izvod proizvoda
*, = ( ,$ % & # $ % & ( $ % & #,$ % & # 2$ % &

izvod "olini"a

11. Izvo*i osnovni6 e+ementarni6 "unk#ija. .a osnovu de/ini%ije odre1eni su izvodi elemen arnih /un"%ija i o su ablini izvodi: redni broj 1. 2. 3. 4. +. 8. ,. 7. 0. 1-. 11. 12. 13. 14. 1+. 18. 1,. /un"%ija M'%, %'%ons M'L M'"L4n M'Ln M'
%

prvi izvod /un"%ije MT'MT'1 MT'" MT'nLn*1,

*, = 1 2 %

(n:?)
$% >0&

M'sinL M'%osL M' #L M'% #L M'ar% sinL M'ar% %osL M'ar% #L M'ar% % #L M'aL M'eL M'lo#aL M'lnL

MT'%osL MT'*sinL
*, = 1 cos 2 %
1 sin 2 %
1 ) $ % <1& 1% 2 1 ) $ % <1& 1 % 2

*, =
*, = *, =

1 1+ % 2 *, = 1 2 1+ % *, =

MT' aL lna MT' eL

*, = lo# a e %

*, =1 %

1,. Ispitivanje toka "unk#ija $monotonost "unk#ije&. .e"a je /un"%ija M'/(L) di/eren%ijabilna na in ervalu Ua,bV. &"o /un"%ija ras e na in ervalu Ua,bV an#en a u sva"oj a"i #ra/i"a #radi o> ar u#ao R pa je #R5-, odnosno MW5- za sva"o L:Ua,bV.

&"o /un"%ija opada na in ervalu Ua,bV, u#ao R je upi pa je #R3-, odnosno MW3- za sva"o L:Ua,bV.

Vrije*i i o%rnuto' &"o je za sva"o L:Ua,bV MW5- , /un"%ija je ras ua na in ervalu Ua,bV, a a"o je za sva"o L:Ua,bV MW3- /un"%ija je opadajua na in ervalu Ua,bV. $a"le da bismo odredili o" /un"%ije (in ervale mono onos i) moramo prvo odredi i de/ini%iono podruje /un"%ije, za im prvi izvod /un"%ije i a"e u "ojima je prvi izvod jedna" nuli. Take u kojima je prvi izvod jednak nuli dijele definiciono podruje na intervale pa treba odrediti znak prvog izvoda u svakom od tih intervala. U onim intervalima u kojima je y'>0 funkcija raste a tamo gdje je y'!0 funkcija opada. 1/. 5ta#ionarne ta!ke "unk#ije. @a"e u "ojima je prvi izvod /un"%ije M'/(L) jedna" nuli zovemo s a%ionarne a"e /un"%ije. <z uslova MT'- slijedi da je # R'-, odnosno R'-. @o znai da u s a%ionarnim a"ama #ra/i" /un"%ije ima an#en u paralelnu osi L. Pos oje ri vrs e s a%ionarnih aa"a. @o su:

* ma"simum * minimum i * prevojna a"a. 6a"simum i minimum zovemo e"s remne vrijednos i , za o > o se razli"uju od os alih vrijednos i /un"%ije na posma ranom in ervalu.

Prirodu s a%ionarne a"e moemo odredi i na osnovu zna"a prvo# izvoda MT, j. o"a /un"%ije u u o"olini a"e, a a"o1e i na osnovu vrijednos i dru#o# izvoda MTT u oj a"i, > o po"azuje abela:
L MT MT MT MT L-*A 4 * 4 * LL-4A * 4 4 * MTT( L-)3MTT( L-)5MTT( L-)'MTT( L-)'M( L-)'MmaL M( L-)'Mmin /*ja u a"i L- ima prevoj /*ja u a"i L- ima prevoj

(rimjer 1. Xdredi s a%ionarne a"e i in ervale mono onos i /un"%ije M'L3*3L24+. Rje3enje' Ponovo emo rai i de/ini%iono podruje, prvi izvod i nule prvo# izvoda, a za im na osnovu zna"a prvo# izvoda

abelarno rije>i i zada a". de/. pod % ( ,+) L *G 3L * L*2 * MT' 3L(L*2) 4 M ras e MT'3L2*8L MT'3L2*8L'3L(L*2)'L1'-,L2'2 2 G

4 4 * 4 * 4 maL opada min ras e

11. Crtanje ra"ika "unk#ija.

$a bi na%r ali #ra/i" /un"%ije prvo ispi amo njena svojs va (osobine). Pos upa" ispi ivanja /un"%ije: 1. De"ini#iono po*ru!je (domen,oblas de/inisanos i).O ovoj /azi ispi ivanja moramo vodi i rauna o ome da u ma ema i%i ( u s"upu ? ) nije de/inisano dijeljenje nulom, da parni "orijen ne#a ivno# broja nije realan broj i da lo#ari am nule i ne#a ivno# broja ne pos oji. 2. Nu+e i znak "unk#ije "ao i presje" #ra/i"a sa osom M..ule /un"%ije su a"e u "ojima #ra/i" /un"%ije sijee osu L, a /un"%ija mijenja zna". 3. (arnost $neparnost& i perio*i!nost su a"o1e svojs va ne"ih /un"%ija.9ra/i%i parnih /un"%ija su sime rini u odnosu na osu M , a #ra/i%i neparnih /un"%ija su sime rini u odnosu na "oordina ni poe a". 4. Tok "unk#ije i sta#ionarne ta!ke odre1uju se na osnovu prvo# izvoda. &"o je za L (a,b) MW5- /un"%ija na om in ervalu ras e,/un"%ija opada na in ervalima na "ojima je MW3-, a amo #dje je MW'- /un"%ija ima s a%ionarnu a"u (ma"simum,minimum ili prevojnu a"u) . +. Asimptote "unk#ije su prave "ojima se #ra/i" /un"%ije pribliava u bes"onanos i, a odre1ujemo ih ispi ujui pona>anje /un"%ije na "rajevima in ervala njeno# de/ini%iono# podruja ( amo #dje ona nije de/inisana). ( ( %) = b &"o je %lim ada je M'b horizon alna asimp o a /un"%ije.
( ( %) = &"o je lim ada je L'a ver i"alna asimp o a /un"%ije. % a $a bi prava M'"L4n bila "osa asimp o a /un"%ije moraju pos oja i ( ( %) ( ( ( %) k%) . realni brojevi " i n a"vi da je: k = %lim i n = %lim %

8. 9onveksnost i konkavnost /un"%ije odre1ujemo na osnovu dru#o# izvoda. &"o je MWW5- za L (a,b) onda je /un"%ija "on"avna u om in ervalu, a"o je MWW3- onda je /un"%ija "onve"sna.@a"e u "ojima /un"%ija mijenja "onve"snos zovu se prevojne a"e i u njima je MWW'-. ,. 2ra"ik "unk#ije %r amo na osnovu navedenih osobina. Sa #ra/i"a se najbolje vidi "a"o se mijenja /un"%ija u zavisnos i od ar#umen a (do" L uzima po veliini sve vrijednos i iz de/ini%iono# podruja).

Za*a#i za pismeni
1. Izra!unati sumu prvi6 1, !+anova niza' a& 1, :, 1@, 1/, . . . %& *=1, a1=?. Rje3enje' Sumu prvih n lanova ari me i"o# niza raunamo po /ormuli S n = ili S n = 2 2 12[ 2 4 + ( 12 1) 3] a & S12 = = - ( + 33) = - 41 = 242 12[ 2 9 + ( 12 1) 4] b & S12 = = - ( 1 + 44 ) = - -2 = 372 2
n( a1 + an ) n[ 2a1 + ( n 1) d ]

,. 9ako +asi aritmeti!ki niz ko* ko a je' a/<a>=/1 i a8<a:=/: A Rje3enje' !a"o su uslovi dvije jednaine sa e iri nepozna e "oris iemo opi lan ari me i"o# niza an'a14(n*1)d, da dobijemo sis em od dvije jednaine sa dvije nepozna e.
a 3 + a7 = 31 a 8 + a , = 3, a1 + 2d + a1 + , d = 31 a1 + +d + a1 + 8d = 3, 2a1 + 0d = 31 2a1 +11d = 3, 2a 1 + 0 3 = 31 2a 1 = 31 * 2, 2a 1 = 4 a1 = 2 niz #lasi : 2, +, 7, 11, 14,1,, 2-,23, ... 2d = 8 d =3

/. 9o+iko !+anova niza 1@, 14, ,@, ,4, ...tre%a sa%rati *a %i se *o%io z%ir ,1:4A Rje3enje' !a"o je niz zadan brojno vidimo da je prvi lan 1- i da je razli"a "ons an na i jedna"a + > o znai da se radi o ari me i"om nizu "od "o#a je suma prvih n lanova jedna"a Sn = . 2 Oslov iz "o#a reba odredi i nepozna u n je Sn'24,+, odnosno
n[ 210 +( n 1) 5 ] = 2475 3 2 2 n( 20 + 5n - 5 ) = 2475 2 n( 5 n + 15 ) = 4950 5 n 2 + 15 n 4950 = 0 3 : 5 n + 3n 990 = 0
2

n[ 2a1 + ( n 1) d ]

n1)2 = 3 -3 2 n1 = 33 N n2 = 30 21eba sab1a!i 30 /lano0a niza da se dobi"e s.ma 2475.

n1 )2 = 3 9 +39-0 2 n1 )2 = 3 39-9 2

1. 9o+iko !+anova niza /,, ,>, ,1, ,@,...*aje z%ir nu+aA Rje3enje' Xpe se radi o ari me i"om nizu "od "o#a je prvi lan 32, a razli"a d'*4. Oslov je Sn'n[ 232 +( n 1)( 4 ) ] =0 2 n( -4 - 4n + 4 ) = 0 n( - 4 n ) = 0 3 2

Proizvod e bi i jedna" nuli "ad je jedan od /a" ora nula. Prvo rje>enje n'- N , a dru#o dobijamo iz jednaine 87*4n'- n'1,. $a"le suma prvih 1, lanova da o# niza jedna"a je nuli. 4. Izra!unati sumu prvi6 1@ !+anova niza /, 8, 1,, ,1, ... . Rje3enje' Prvi lan niza je 3, a "a"o je "olini" "ons an an i jedna" 2, radi se o #eome rijs"om nizu, iju sumu prvih n lanova
a1 ( q n 1) raunamo po /ormuli Sn = q 1 , pa je

, 1 , 1 , 1 ,..... 8. Na0i sumu prvi6 1, !+anova niza' 1 2 4 7 18 Rje3enje' Xpe imamo #eome rijs"i niz "od "o#a je prvi lan 1 "olini" a"o1e 2 , pa sumu raunamo po /ormuli

3( 210 1) S10 = = 3( 210 1) = 3( 1024 1) = 3 1023 = 30-9 2 1

1 2

a1 ( 1 q n ) Sn = . 1 q

1 1 S12 = 1 2 = 1 112 = 409- 1 = 4095 2 1 1 2 409- 4092

:. 9ako +asi eometrijski niz ko* ko a je' a/<a1=1> i a4<a8=18,@A Rje3enje' !a"o su uslovi dvije jednaine sa e iri nepozna e "oris iemo opi lan #eome rijs"o# niza an'a1S;n*1, da dobijemo sis em od dvije jednaine sa dvije nepozna e. a34a4'17a+4a8'182a1;24a1;3'17a1;44a1;+'1821 0 a1;2(14;)'17- a = q ( 1+q ) sm"ena
1 2

()

12

a1;4(14;)'182Ovr> avanjem smjene u dru#u jednainu, dobijamo jednainu sa jednom nepozna om ;

1 0 q 4 ( 1+ q ) = 1-20 q 2 ( 1+ q )

17-;2'182- ;2'0 ;1'*3, ;2'3

a) b)

;'*3 a1'*1- pa niz #lasi: *1-, 3-, *0-, 2,-, . . . ;'3 a1'+ pa dobijamo niz: +, 1+, 4+, 13+, . . .

>. Beskona!an perio*i!an *e#ima+ni %roj @,,1:/:/:/.... napisati u o%+iku raz+omka. Rje3enje' $a i de%imalni broj moemo napisa i "ao zbir razloma"a
73 73 -,21,3,3,3.... = 21 + 73 + + + 1-- 10000 1000000 100000000 1 + 1 + = 21 + 73 S = = 21 + 73 1 + 100 10000 100 10000 2 4 10 10 a 1 = 21 + 73 1 = 21 + 73 = 100 10000 1 q 100 10000 1 1 100 = 21 + 73 1 = 21 + 73 = 21 99 + 73 = 2152 100 10000 99 100 9900 9900 9900 100

?. .*re*i *e"ini#iono po*ru!je "unk#ije'

*=

3% - 2 . 2% 2 + 3 % 2

Rje3enje' !a"o u ma ema i%i nije de/inisano dijeljenje nulom nazivni" ra%ionalne /un"%ije mora bi i razlii od nule.

3% 2 , d . '. 2 % 2 + 3% 2 2 % 2 + 3% 2 2 % 2 + 3% 2 = %1,2 = 3 0 + 18 2 2 %1,2 = 3 2+ = 3 + 4 4 %1 = 2, L 2 = 1 2 1 1 d . '. % ( ,2) 2, ,+ 2 2 *=

2 % %1@. Na0i je*na!ine asimptota "unk#ije' * = %2 4

Rje3enje' 4sim'!o!e (.nkci"e !1a5imo na k1a"e0ima in!e10ala de(. 'od.

2 * = % % - ) d.'. %2-460) %672) % ( )2 ) ( 2 )2 ) ( 2 )+) %2 4

9!o zna/i da %:-2 ni"e ;.4. da!e (.nkci"e

2 lim % 2 % - = lim % 3 = 2 3 = 1 = % 2 0 % 4 % 2 0 % 2 2 0 2 0

2 % - = 0 = lim ( % 3)( % + 2 ) = lim % 3 = 5 = 5 lim % 2 0 % 2 ( % 2 )( % + 2 ) % 2 % 2 4 4 % 2 0 % 4

0 0

1 1 2 % lim 2 % - = = lim % % = 1 * = 1 8.4. da!e (-"e % % 4 % 1 42 %

()

()

2 lim % 2 % - = lim % 3 = 2 3 = 1 = % 2+ 0 % 4 % 2+0 % 2 2+ 0 2 + 0 9!o zna/i da "e %:2 ;.4. da!e (.nkci"e

1 1 2 3 % % % % % k = lim 3 = = lim = 0=0 1 % % 4 % % 1 42 %

2

()

nema <.4.

%2 . * = 11..*re*i interva+e monotonosti "unk#ije' %2

Rje3enje' O onim in ervalima u "ojima je MW5- /un"%ija ras e, a amo #dje je MW3- /un"%ija opada. de/. pod L*2Y-,
% ( ,2 ) ( 2,+)

( % ) (, % 2 ) % ( % 2 ), ( % 2) 2 %( % 2 ) % 1 *, = ( % 2)
*, =
2 2 2 2 2

% 4 % = 0 3 ( % - 2 ) 2 0 ( % 2)
2 2

% 2 - 4% = 0 %( % - 4 ) = 0 %1 = 0) %2 = 4

*, = 2 % 4 % % ( % 2) *, = % 4 % ( % 2) *, = 0
2 2 2 2

% %2-4% $%-2&2
4 % *T= (%% 2)2
2

-= > > > 1as!e

0 0 > 0 o'ad a

2 0 N D > o'ad a

4 = 0 > > 0 > 1as! e

Nun"%ija ras e za
% ( 0 )2 ) ( 2 )4 ) .

% ( )0 ) ( 4 )+)

, a opada za
* = 5 2 % 2+ %2

1,. .*re*i ekstremne vrije*nosti "unk#ije:

Rje3enje' Z"s remne vrijednos i /un"%ije su ma"simum i minimum. Xdre1ujemo ih iz uslova MT'-, na osnovu pona>anja /un"%ije, a moemo ih odredi i i na osnovu zna"a dru#o# izvoda *M[ u s a%ionarnim a"ama. d. p. % ( ,+)

 2( 2 + % 2 ) ( 5 2 % ) 2 % ( 2+ % 2 ) 2 2 %+ 4 %2 *, = 4 2 % 10 ( 2+ % 2 ) 2 *, =
2 *, = 2 % 102 %2 4 ( 2+ % ) *, = 0

2% 2 10 % 4 = 0 3 1 ( 2 + % 2 ) 2 2 ( 2+ %2 ) 2 %2 5% 2 = 0 %1 = 5 - 33 ) 2 %2 = 5 + 33 2

% 2% -10%-4 $2>%2&2
2 % 10 % 4 *,: ( 2+ % )
2 2 2

-= > > > 1as!e

5 33 2

5 + 33 2

0 > 0 ma%

> o'ad a

0 > 0 min

4G > > > 1as!e

2 *ma% = ( 5 33 = 2 33 5 5 + 33 = 2 *min = ( 2 33 +5

Ispitivanje toka i crtanje grafika funkcija

% ( )4 ) ( 4 )+)

2 3 % % Za*atak 1. <spi aj o" i na%r aj #ra/i" /un"%ije * = . %4

a& De". po*. L*4Y-, LY4, %& Nu+e i znak "unk#ije

(-,-), (3,-) a"e u "ojima #ra/i" sijee osu L i osu M

L 2L 3L*L2 L*4
2 3 % % *= %4

2 3 % % *= , M'- za L1'- i L2'3: %4

*G * * 4

4 * *

3 * * 4

4 * .$

4G * 4 *

M5- za % ( )0 ) ( 3)4 ) M3- za % ( 0 )3) ( 4 )+) #&(arnost Nun"%ija nije ni parna ni neparna *&Asimptote "unk#ije raimo na "rajevima in ervala de/. pod.

3 1 2 3 % % % = 1= lim = lim % % 4 % 1 4 2 0 % % 3 1 2 3 % % % = 1= , lim = lim % + % 4 % + 1 4 2 +0 % %

nema horizon alne asimp o e

2 3 % % lim = 34 1- = 4 = + % 4 0 % 4 40 4 0 2 3 % % = 34 1- = 4 = , L'4 je ver i"alna asimp o a lim % 4+ 0 % 4 4+0 4 +0

3 % % 2 + % = lim 3 % % 2 + % 2 4 % = lim % = 1 n = lim % % % % 4 % 4 % 4 M'*L*1 je "osa asimp o a /un"%ije e& Tok "unk#ije i sta#ionarne ta!ke ( 3 2 % )( % 4 ) ( 3 % % ) = 3 % 12 2 % + % 3 % + % = % + % 12 *, = ( % 4 ) ( %4) ( % 4 )
2 2 2 2 2 2 2

3 1 2 3 % % % = 1 = 1 , "'*1 k = lim = lim 2 % % 4 % % 1 4 1 %

*, = 0 % 2 + % 12 = 0 3 ( % 4 ) 2 ( %4) 2 % 2 + % 12 = 0 3 ( 1)

( % - )( % 2 ) = 0 ) L

% 2 % + 12 = 0

%1 = 2 ) %2 = -

*G * 4 * opada (2,*1)

2 4 4 4

4 .$ 4 4 4

8 -

4G * 4 *

2L

*L247L*12 ( L*4)2
2 % + % 12 *, = ( % 4) 2

M Mmin'/(2)'*1,

min ras e

.$ ras e

maL opada

2 3 % % "& 2ra"ik "unk#ije * = %4

MmaL'/(8)'*0, (8.*0)

2 % Za*atak ,. Ispitaj tok i na#rtaj ra"ik "unk#ije * = +% + , . % 2

a& De". po*. L*2Y-, LY2

% ( )2 ) ( 2 )+)

%& Nu+e i znak "unk#ije L2*+L4,5- za sva"o L:d.p., /un"%ija nema nula, #ra/i" ne sijee osu L L L *+L4, L*2
2

*G 4 * *

2 .$

2 * = % +% + , % 2

4G 4 4 4

M3- za

% ( )2 )

M5- za

% ( 2 )+)

#& (arnost Nun"%ija nije ni parna ni neparna *&Asimptote "unk#ije raimo na "rajevima in ervala de/. pod.

5+ 7 1 2 2 % % 5 % + 7 % 1 = lim = lim = % % 2 % 1 2 0 % %2 5+ 7 1 2 2 % % 5 % + 7 % 1= , lim = lim = % + % 2 % + 1 2 0 % %2

nema horizon alne asimp o e

% 2 5 % + 7 = 4 10 + 7 = 1 = lim % 2 0 % 2 2 0 2 0 2 lim % 5 % + 7 = 4 10 + 7 = 1 = ) L'2 je ver i"alna asimp o a % 2+ 0 % 2 2+ 0 2 0 % 2 5 % + 7 = 1) k = lim % %2 2% % 5 % + 7 % = lim % 2 5 % + 7 % 2 + 2 % = lim 3 % + 7 = 3 n = lim % % % % 2 % 2 % 2

M'L*3 je "osa asimp o a /un"%ije e& Tok "unk#ije i sta#ionarne ta!ke

( 2 % 5 )( % 2 ) ( % *, = ( % 2 )
2

5 % +7 )

2 2 2 3 = 2 % 4 % 5 % +102 % +5 % 7 = % 4 % + 2 ( % 2 ) ( % 2 )

*, = 0 % 2 4 % +3 = 0 3 ( % 2 ) 2 ( % 2 ) 2 %2 4 % + 3 = 0 %1 = 1) %2 = 3

( % 3)( % 1) = 0 )

L 2L L2*4L43 ( L*2)2
2 % 3 *, = 4 % + 2 ( % 2)

*G 4 4 4 ras e

1 * 4 *

2 .$ * 4 *

3 -

4G 4 4 4

M Mmin'/(3)'1,

maL opada

.$ opada

min ras e

(3,1) MmaL'/(1)'*3, (1,*3)

2 % "& 2ra"ik "unk#ije * = +% + , % 2

Za*atak /. Ispitaj tok i na#rtaj ra"ik "unk#ije a& De". po*. L2*1Y-, LY\1 % ( )1) ( 1)1) ( 1)+) %& Nu+e i znak "unk#ije M'- za L'- (-,-) presje" sa osama L *G *1 2L L3 L2*1
3 % *= 2 . % 1

3 % *= 2 . % 1

1 .$

4G 4 4 4

* 4 *

.$

* * 4 M5- za

4 * *

M3- za

% ( )1) ( 0 )1)

% ( 1)0 ) ( 1)+)

#& (arnost /(*L)'*/(L) /un"%ija je neparna *&Asimptote "unk#ije raimo na "rajevima in ervala de/. pod.
3 % 1 = 1 = lim = lim % % 1 % 1 1 3 0 % % 3 % 1 = 1= lim = lim 2 % + % 1 % + 1 1 , nema horizon alne asimp o e 3 0 % %
2

% 3 = 1 = lim 2 % 10 % 1 +0 3 % = 1 = , lim 2 % 1+ 0 % 1 0 3 % = 1 = lim 2 % 10 % 1 0 3 lim 2% = 1 = , % 1+ 0 % 1 +0

L'*1 je ver i"alna asimp o a

L'1 je ver i"alna asimp o a

% 3 % = lim % 3 % 3 + % = lim % = 0 n = lim % % 1 % % % 1 % 1 M'L je "osa asimp o a /un"%ije e& Tok "unk#ije i sta#ionarne ta!ke
2 2 2

3 % 1 =1 k = lim = lim 3 % % % % 1 12 %

3 % 2 ( % 2 1) % 3 2 % 3 % 4 3 % 2 2 % 4 % 4 3 % 2 % 2 ( % 2 3) *, = = = 2 2= 2 2 ( % 2 1) 2 ( % 2 1) 2 ( % 1) ( % 1) MT'- za L1'- % = 3 ) % = 3
2 3

L L L2*3 (L2*1)2
2

-B < 4 < <

3
< < -

*1 4 < *

1 4 < < < -

3
-

% 2 ( % 2 3) *, = 2 2 ( % 1)

<B < < < <

maL

.$

P.@.

.$
, 3)3 3 2

min

MmaL'/(*

3 )' 3 2 3

"& 2ra"ik "unk#ije * =

3 3 3 ) 2 3

Mmin'/(

3 )' 3 2 3

% . % 1
2