PSIHOMETRIJSKA TEORIJA I METODE

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (2)

DEFINICIJA: matematiko-statistika struktura koja omoguava cjelovitu analizu razlika izmeu 2 ili vie apriornih skupina po 2 ili vie kvantitativnih varijabli; ISTRAIVAKI PRIMJERI:

Frani, M., Akrap, L., Joki-Begi, N. (2003). Provjera diferencijalno dijagnostike valjanosti RBS na razliitim dijagnostikim skupinama. DRB. -3 skupine (psihotini pacijenti, nepsihotini pacijenti, kliniki zdravi): prouavanje razlika po uratku u subtestovima RBS; Schmidt, M. (1999). Uenici s tekoama u uenju i njihova socijalna integracija. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja, vol. 35(1), 1-9.

-3 skupine uenika (bez tekoa u uenju, s tekoama ukljueni u redovitu nastavu, s tekoama ukljueni u posebni program): prouavanje razlika po nizu sposobnosti i mjera socijalne i emocionalne integracije;

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (3)

PRIMJERI MOGUE PRIMJENE: - skupine pacijenata po psiholokim obiljejima - skupine drava po pokazateljima ekonomskog ili/i drutvenog razvoja - skupine avionskih nesrea po tehnikim, klimatskim i drugim obiljejima - skupine ispitanika s razliitim eksp. tretmanima po vie zavisnih varijabli GENERALIZACIJA: Povezanost skupa kvantitativnih i nominalne (kategorijalne) varijable; OPA FORMA PODATAKA: NOTACIJA: g broj grupa; p broj obiljeja; Ni broj entiteta u gi; K kategorijalna varijabla; X matrica diskriminacijskih varijabli;
X1 g1 g2 g? Xp X2

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (4)

LOGIKI STATUS VARIJABLI U DA: 1. UVJEBAVANJE (TRETMAN) I USPJEH U BATERIJI TESTOVA: NEZAVISNA: KATEGORIJALNA VARIJABLA (TRETMANI) ZAVISNE: DISKRIMINACIJSKE VARIJABLE

2. VRIJEDNOSNI SISTEM I IZBOR ZANIMANJA: NEZAVISNE: DISKRIMINACIJSKE VARIJABLE ZAVISNA: KATEGORIJALNA VARIJABLA (IZABRANA ZANIMANJA) GENERALIZACIJA: Logiki status varijabli u DA ovisi o istraivakom nacrtu i teorijskom polazitu;

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (5)

AMBICIJE DISKRIMINACIJSKE ANALIZE: 1. 2. 3. Razlikuju li se grupe po diskriminacijskim varijablama? Kakva je priroda tih razlika? Kakva je efikasnost aposteriorne klasifikacije? M. Frani i sur. problem (pojednostavljeno): PROVIZORIJI: 1. i 2.: tNPi, 3. DiN IQ

T2NP

= ( (Xij MNj)2)0.5
T1 T2 T3 T4 T5 T6

DiP = ( (Xij MPj)2)0.5

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (6)

TEMELJNA IDEJA DISKRIMINACIJSKE ANALIZE: KONDENZACIJA INFORMACIJA O MEUGRUPNIM RAZLIKAMA I TO TAKO DA SE ONE MAKSIMALIZIRAJU (ANALOGIJA S FA)

POSLJEDICE: 1. 2. 3. JEDNOSTAVNIJE PRIKAZIVANJE TONIJI UVID U PRIRODU RAZLIKA MAKSIMALNO KORITENJE (PRECIZNIJA APOSTERIORNA KLASIFIKACIJA)

GEOMETRIJSKA PREZENTACIJA DISKRIMINACIJSKOG PROBLEMA (g = 2, p = 2)

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (7)

LINEARNA DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (g = 2, p > 1) KONDENZACIJA:

Yi = a1Xi1 + a2Xi2 + . . . . . . + apXip = akXik

Yi rezultat ispitanika i na diskriminacijskoj funkciji Y (i = 1...N)

ak diskriminacijski koeficijenti (k = 1...p)

Xij rezultati ispitanika i na diskriminacijskim varijablama
KLASIFIKACIJA:

CNY = akMNk

CPY = akMPk

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (8)

OPA MATEMATIKA LINEARNE DISKRIMINACIJSKE ANALIZE CILJ: koeficijenti varijabli ai na temelju kojih se izvodi diskriminacijska funkcija Y

trebaju biti odreeni tako da udaljenost grupnih centroida po Y bude maksimalna, a grupe to homogenije;
OSTVARENJE:

(VBY/VWY) = max = (Fisher) VWY = f (a, W) a = W-1d ( = R 1rKX)

VBY = f (a, d);

d = Wa ;

LDA i viestruko regresijsko rjeenje (proporcionalnost a i b koeficijenata)

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (9)

VIESTRUKA (KANONIKA, MULTIPLA) DA (g > 2, p > 1) Maksimalni broj diskriminacijskih funkcija: q = min (g 1, p) EKSTRAKCIJA (KONDENZACIJA): Yi1 = a11Xi1 + a21Xi2 + . . . . + ap1Xip = ak1Xik : (VBY1/VWY1) = max = 1 itd. do: Yiq = a1qXi1 + a2qXi2 + . . . . + apqXip = akqXik : (VBYq/VWYq) = max = q DODATNI UVJET: ryi, yj = 0 OPA MATEMATIKA: rjeavanje sustava jednadbi:

(W-1B I)a = 0 (karakteristini korj. i karakteristini vektori a matrice W-1B)

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (10)

PRETPOSTAVKE (UVJETI) KOREKTNE PROVEDBE DA:

4.

1. g>1 2. Ni > 1 3. 0 < p < (N 2) Linearna nezavisnost diskriminacijskih varijabli

5. 7.

Intervalna razina mjerenja za diskriminacijske varijable 6. Wi = Wj Multivarijatna normalna distribucija diskriminacijskih var.

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (11)

BROJ ZNAAJNIH DISKRIMINACIJSKIH FUNKCIJA q = min (g-1, p) STATISTIKI ZNAAJNE DISKRIMINACIJSKE FUNKCIJE: q

1.

k = [ 1 / (1 + i) ] (Wilks)
i=k+1

2 = - [ N 1 (p + q)/2 ] log e k ; df = (p-k) (g-k-1) (Bartlett)

RAUNSKI PRIMJER: (g = 4, p = 10) :

1 = 10

2=2

2=0.2

0 = 0.027

1 = 0.278

2 = 0. 833

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (12)

BROJ ZNAAJNIH DISKRIMINACIJSKIH FUNKCIJA 2. KANONIKE KORELACIJE RAUNSKI PRIMJER: rc1 =

rci = [i / (1 + i)]0.5 = 0.95 = 0.82

[9 / (1 + 9)]0.5

rc2 = [2 / (1 + 2)]0.5

rc3 = [0.2 / (1 + 0.2)]0.5 = 0.41

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (13)

BROJ ZNAAJNIH DISKRIMINACIJSKIH FUNKCIJA 3. RELATIVNA DISKRIMINACIJSKA SNAGA UKUPNA DISKRIMINACIJSKA SNAGA:

TOT = i

RELATIVNA DISKRIMINACIJSKA SNAGA: RDSi = [(i / TOT)]*100 RAUNSKI PRIMJER: TOT = 9 + 2 + 0.2 = 11.2 = = =

RDS1 = (9 / 11.2) * 100 RDS2 = (2 / 11.2) * 100 RDS3 = (0.2 / 11.2) * 100 4. TEORIJSKI I PRAKTINI ZNAAJ

80.4% 17.9% 1.7%

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (14)

INTERPRETACIJA DISKRIMINACIJSKIH FUNKCIJA DISKRIMINACIJSKE FUNKCIJE LATENTNE VARIJABLE PODACI ZA INTERPRETACIJU: 1. Poloaji pojedinaca i grupa u prostoru DF
Ma

Sc

Md

Y2
An

Y2
Mn n

Y1

Y1

2. Odnosi izmeu DF i DV - diskriminacijski koeficijenti (standardizirani) - diskriminacijski faktori (korelacije izmeu DF i DV)

DISKRIMINACIJSKA ANALIZA (15)

POSLJEDICE ODSTUPANJA OD STATISTIKIH PRETPOSTAVKI DA ILI CIJENA GRIJEHA OPENITO: ROBUSTNA PROCEDURA 1. MULTIVARIJATNA DISTRIBUCIJA DV NIJE NORMALNA; -testovi statistike znaajnosti su neprecizni (bolje je osloniti se na altern.); -aposteriorna klasifikacija nije optimalna 2. UNUTARGRUPNE MATRICE VARIJANCI I KOVARIJANCI (W) NISU JEDNAKE; -separacija grupa nije maksimalna -aposteriorna klasifikacija nije optimalna 3. OCJENA UTJECAJA ODSTUPANJA -ako je % tonih klasifikacija visok - utjecaj je neznatan -NEVOLJA: ako je % tonih klasifikacija nizak, ne zna se je li to posljedica realno slabe diskriminacije ili odstupanja od preduvjeta;