PRIMJERI ZADATAKA IZ PROCJENE PISA 2000

ITALAKA, MATEMATIKA I PRIRODOSLOVNA PISMENOST

Program za meunarodnu procjenu uenika

BIBLIOTEKA OECD/PISA
Izvorno objavio OECD na engleskom jeziku pod naslovom: Sample Tasks from the PISA 2000 Assessment: Reading, Mathematical and Scientic Literacy 2002 OECD Za hrvatsko izdanje: 2007 Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja PISA centar, Hrvatska Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja PISA centar, Hrvatska, odgovoran je za kvalitetu hrvatskog prijevoda i njegovu usklaenost s izvornim tekstom Za hrvatsko izdanje Copyright Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja PISA centar Sva prava pridrana. Nije doputeno niti jedan dio ove publikacije reproducirati ili distribuirati u bilo kojem obliku ili pohraniti u bazi podataka bez prethodnog pismenog odobrenja nakladnika. Nakladnik: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja - PISA centar Za nakladnika: Goran Sirovatka Glavni urednik: Michelle Bra Roth Prevoditeljica: Ana Markoi Dekani Lektorica: Dubravka Volenec Graki urednik: Zoran itnik Tisak: ITG d.o.o., Zagreb Naklada: 1500 primjeraka ISBN 978-953-7556-04-4 CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 651349

PRIMJERI ZADATAKA IZ PROCJENE PISA 2000

ITALAKA, MATEMATIKA I PRIRODOSLOVNA PISMENOST

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ

Sukladno lanku 1. Konvencije potpisane u Parizu 14. prosinca 1960. koja je stupila na snagu 30. rujna 1961., Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) promicat e politiku osmiljenu s ciljem: postizanja najvieg odrivog gospodarskog rasta, zaposlenosti i rastueg standarda ivota u zemljama lanicama uz istovremeno odravanje nancijske stabilnosti te pridonoenja razvoju svjetskog gospodarstva pridonoenja zdravoj gospodarskoj ekspanziji u zemljama lanicama i nelanicama u procesu gospodarskog razvoja te pridonoenja ekspanziji svjetske trgovine na multilateralnoj nediskriminacijskoj osnovi u skladu s meunarodnim obvezama.

Prvobitne zemlje lanice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj bile su Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Njemaka, Grka, Island, Irska, Italija, Kanada, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, Portugal, panjolska, vedska, vicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Sljedee zemlje postale su lanice naknadnim pristupanjem na navedene datume: Japan (28. travnja 1964.), Finska (28. sijenja 1969.), Australija (7. lipnja 1971.), Novi Zeland (29. svibnja 1973.), Meksiko (18. svibnja 1994.), Republika eka (21. prosinca 1995.), Maarska (7. svibnja 1996.), Poljska (22. studenog 1996.), Koreja (12. prosinca 1996.) i Republika Slovaka (14. prosinca 2000.). Komisija Europskih zajednica sudjeluje u radu OECD-a (lanak 13. OECD-ove Konvencije).

2002 OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) eli olakati pristup javnosti informacijama o njenim aktivnostima te potie i zahvaljuje na diseminaciji njenih radova. Odobrenje za reprodukciju ili prijevod cijelog ili dijelova materijala iz Programme for International Student Assessment: Sample tasks from the PISA 2000 assessment of reading, mathematical and scientic literacy dodijeljeno je bez naknade pod uvjetom da je izvor ispravno naveden kako slijedi: OECD (2002). Reproducirano uz doputenje OECD-a.

PREDGOVOR

P r e d g o v o r

Jesu li uenici dobro pripremljeni za suoavanje s izazovima budunosti? Jesu li sposobni analizirati, logiki zakljuivati i djelotvorno priopavati svoje ideje? Posjeduju li sposobnost kontinuiranog uenja tijekom cijeloga ivota? Roditelji, uenici, javnost i oni koji upravljaju obrazovnim sustavima trebaju znati odgovore na ta pitanja. Mnogi obrazovni sustavi prate uenje uenika kako bi doli do nekih odgovora na ta pitanja. Usporedne meunarodne analize mogu proiriti i obogatiti nacionalnu sliku pruajui vei kontekst za interpretaciju nacionalnih rezultata. One mogu pokazati zemljama koja su njihova podruja relativne snage i slabosti te im pomoi u praenju napretka i podizanju aspiracija. Takoer, one mogu pruiti smjernice za nacionalnu politiku, kolske kurikulume, obrazovna nastojanja i uenje uenika. Uz prikladne poticaje, one mogu motivirati uenike za bolje uenje, uitelje za bolje pouavanje i kole na veu uinkovitost. Kao odgovor na potrebu za meunarodno usporedivim dokazima o postignuu uenika, OECD je pokrenuo Program za meunarodnu procjenu uenika (PISA). PISA predstavlja novu obvezu vlada zemalja OECD-a na redovito praenje ishoda obrazovnih sustava s obzirom na postignue uenika u skladu s opim konceptualnim okvirom koji je meunarodno usuglaen. Cilj PISA-e jest stvaranje nove osnove za politiki dijalog i suradnju u deniranju i operacionalizaciji obrazovnih ciljeva - na inovativne naine koji odraavaju stavove o vjetinama koje su relevantne u ivotu odrasle osobe. Ona osigurava spoznaje za postavljanje standarda i vrednovanje - uvid u imbenike koji pridonose razvoju sposobnosti i u to kako ti imbenici djeluju u razliitim zemljama, a trebala bi voditi boljem razumijevanju uzroka i posljedica nedostatka promatranih vjetina. Podravajui promjenu u osnovi politike s obrazovnih ulaganja na ishode uenja, PISA moe pomoi zemljama u nastojanju da unaprijede svoje kolstvo i bolje pripreme mlade ljude za ulazak u zreli ivot pun naglih promjena i sve dublje globalne meuovisnosti. PISA je suradniki pothvat, udruivanje znanstvene ekspertize iz zemalja sudionica, zajedniki voena putem njihovih vlada na osnovi zajednikih, politiki voenih interesa. Zemlje sudionice odgovorne su za projekt na razini politike putem Vijea zemalja sudionica. Strunjaci iz zemalja sudionica pomau u radnim skupinama iji je zadatak povezivati politike ciljeve PISA-e s najboljim raspoloivim stvarnim i tehnikim ekspertizama u podruju meunarodne usporedne procjene obrazovnih postignua. Sudjelovanjem u tim strunim skupinama zemlje osiguravaju da su instrumenti procjene u PISA-i meunarodno valjani, da vode rauna o kulturalnom i kurikularnom kontekstu zemalja lanica OECDa, da pruaju realistinu osnovu za mjerenje te da stavljaju naglasak na autentinost i obrazovnu valjanost. Konceptualni okviri i instrumenti procjene u ciklusu PISA 2000 plod su viegodinjeg procesa razvoja te su prihvaeni od strane zemalja lanica OECD-a u prosincu 1999. godine.
5

P r e d g o v o r

Prvi rezultati iz procjene PISA 2000 objavljeni su u publikaciji Knowledge and Skills for Life First Results from PISA 2000. Ta publikacija navodi podatke o postignuu uenika, kola i zemalja u italakoj, matematikoj i prirodoslovnoj pismenosti, prua uvid u imbenike koji utjeu na razvoj tih vjetina kod kue i u koli te istrauje u kakvoj interakciji su ti imbenici i koje su implikacije za razvoj politike. U publikaciji Primjeri ispitnih zadataka iz procjene italake, matematike i prirodoslovne pismenosti u ciklusu PISA 2000 opisani su osnovni instrumenti PISA procjene. Ona uvodi PISA pristup procjeni italake, matematike i prirodoslovne pismenosti sa svoje tri dimenzije procesa, sadraja i konteksta. Nadalje, u njoj su predstavljeni zadaci iz procjene PISA 2000 uz naine na koji su kodirani i kako su povezani s temeljnim konceptualnim okvirom PISA-e. Ovo izvjee plod je zajednikih nastojanja zemalja koje sudjeluju u PISA-i, strunjaka i institucija koji djeluju u okviru PISA-inog Konzorcija te Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ovo izvjee izradila je OECD-ova Uprava za obrazovanje, zapoljavanje, rad i socijalna pitanja, prije svega Claudia Tamassia i Andreas Schleicher u suradnji s Irwinom Kirschom, predsjedavateljem Strune skupine za italaku pismenost, te Stevenom Bakkerom, Joy McQueen, Janom Lokanom, Juliette Mendelovits, Rossom Turnerom i Margaret Wu kao lanovima skupine za razvoj testova. Ovo izvjee objavljeno je pod odgovornou glavnog tajnika OECD-a.

SADRAJ
UVOD .................................................................................................................................................. 11 Pregled PISA-e ............................................................................................................................... 11 Koncept pismenosti u PISA-i ........................................................................................................ 11 Procesi ....................................................................................................................................... 14 Znanje i razumijevanje ............................................................................................................. 16 Kontekst primjene .................................................................................................................... 17 Instrumenti procjene u ciklusu PISA 2000 .................................................................................. 18 VODI ZA ITATELJE ..................................................................................................................... 21 PRIMJERI ZADATAKA ZA PROCJENU ITALAKE PISMENOSTI U CIKLUSU PISA 2000 ............................................................................................................................................ 24 PISA-ina denicija italake pismenosti i njezina konteksta ..................................................... 24 Tri dimenzije italake pismenosti ............................................................................................... 24 italaki zadaci ......................................................................................................................... 24 Oblik teksta ............................................................................................................................... 26 Situacije itanja ......................................................................................................................... 27 Oblik ispitnih pitanja .................................................................................................................... 28 Kodiranje ........................................................................................................................................ 29 Procjena italake pismenosti u ciklusu PISA 2000 .................................................................... 29 ITALAKE CJELINE ITALAKA CJELINA 1: Jezero Chad ................................................................................ 34 1. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q02) ................................................................................ 35 2. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q03A) ............................................................................. 35 3. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q03B) ............................................................................. 36 4. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q04) ................................................................................ 36 5. pitanje: JEZERO CHAD (040P06) ................................................................................ 37 ITALAKA CJELINA 2: Gripa ............................................................................................. 38 6.pitanje: GRIPA (R077Q02) ................................................................................................ 39 7.pitanje: GRIPA (R077Q03) ................................................................................................ 39 8. pitanje: GRIPA (R077Q04) ............................................................................................... 41 9. pitanje: GRIPA (R077Q05) ............................................................................................... 41 10. pitanje: GRIPA (R077Q06) ............................................................................................. 43 ITALAKA CJELINA 3: Grati ............................................................................................ 44 11. pitanje: GRAFITI (R081Q01) ......................................................................................... 44 12. pitanje: GRAFITI (R081Q05) ......................................................................................... 45 13. pitanje: GRAFFITI (R081Q06A) .................................................................................... 46 14. pitanje: GRAFFITI (R081Q06B) .................................................................................... 47 ITALAKA CJELINA 4: Rad ................................................................................................. 48 15. pitanje: RAD (R088Q01) ................................................................................................. 49 16. pitanje: RAD (R088Q03) ................................................................................................. 49 17. pitanje: RAD (R088Q04) ................................................................................................. 50 18. pitanje: RAD (R088Q05) ................................................................................................. 51 19. pitanje: RAD (R088Q07) ................................................................................................. 51

S a d r a j

S a d r a j

ITALAKA CJELINA 5: Meunarodni PLAN ..................................................................... 52 20. pitanje: MEUNARODNI PLAN (R099Q04a) ............................................................. 53 21. pitanje: MEUNARODNI PLAN (R099Q04B) ............................................................. 53 ITALAKA CJELINA 6: Policija ........................................................................................... 55 22. pitanje: POLICIJA (R100Q04) ....................................................................................... 56 23. pitanje: POLICIJA (R100Q05) ....................................................................................... 56 24. pitanje: POLICIJA (R100Q06) ....................................................................................... 56 25. pitanje: POLICIJA (R100Q07) ....................................................................................... 57 ITALAKA CJELINA 7: TRKAI ......................................................................................... 58 26. pitanje: TRKAI (R110Q01) .......................................................................................... 59 27. pitanje: TRKAI (R110Q04) .......................................................................................... 59 28. pitanje: TRKAI (R110Q05) .......................................................................................... 59 29. pitanje: TRKAI (R110Q06) .......................................................................................... 60 ITALAKA CJELINA 8: Dar ................................................................................................. 62 30. pitanje: DAR (R119Q09) .................................................................................................. 64 31. pitanje: DAR (R119Q01) ................................................................................................. 66 32. pitanje: DAR (R119Q07) ................................................................................................. 66 33. pitanje: DAR (R119Q06) ................................................................................................. 68 34. pitanje: DAR (R119Q08) ................................................................................................. 68 35. pitanje: DAR (R119Q04) ................................................................................................. 69 36. pitanje: DAR (R119Q05) ................................................................................................. 69 ITALAKA CJELINA 9: Amanda i vojvotkinja .................................................................. 71 38. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q02) ......................................................... 73 39. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q03) ......................................................... 74 40. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q04) ......................................................... 75 41. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q06) ......................................................... 76 ITALAKA CJELINA 10: Zaposlenici .................................................................................. 77 42. pitanje: ZAPOSLENICI (R234Q01) ............................................................................... 78 43. pitanje: OSOBLJE (R234Q02) ....................................................................................... 78 ITALAKA CJELINA 11: Novi propisi ................................................................................. 79 44. pitanje: NOVI PROPISI (R236Q01) .............................................................................. 80 45. pitanje: NOVI PROPISI (R236Q02) .............................................................................. 80

PRIMJERI ZADATAKA ZA PROCJENU MATEMATIKE PISMENOSTI U CIKLUSU PISA 2000 .......................................................................................................................... 84 PISA-ina denicija matematike pismenosti i njezina konteksta ............................................. 84 Tri dimenzije matematike pismenosti ........................................................................................ 84 Matematiki procesi .................................................................................................................. 84 Matematiki sadraj ................................................................................................................. 86 Matematike situacije i konteksti ............................................................................................ 87 Oblik ispitnih pitanja i kodiranje ................................................................................................. 88 Procjena matematike pismenosti u ciklusu PISA 2000 ............................................................. 88 8

MATEMATIKE CJELINE MATEMATIKA CJELINA 1: Jabuke .................................................................................... 91 1. pitanje: JABUKE (M136Q01) .......................................................................................... 92 2. pitanje: JABUKE (M136Q02) .......................................................................................... 92 3. pitanje: JABUKE (M136Q03) .......................................................................................... 93 MATEMATIKA CJELINA 2: Povrina kontinenta .............................................................. 95 4. pitanje: POVRINA KONTINENTA (M148Q02) ........................................................... 95 MATEMATIKA CJELINA 3: Brzina trkaeg automobila .................................................... 97 5. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q01) ............................................. 97 6. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q02) ............................................. 98 7. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q03) ............................................. 98 8. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q05) ............................................. 98 MATEMATIKA CJELINA 4: Trokuti ................................................................................... 99 9. pitanje: TROKUTI (M161Q01) ....................................................................................... 99 MATEMATIKA CJELINA 5: Seoska imanja ...................................................................... 100 10. pitanje: KUE NA GOSPODARSTVU (M037Q01) .................................................... 101 11. pitanje: KUE NA GOSPODARSTVU (M037Q02) .................................................... 101

S a d r a j

PRIMJERI ZADATAKA ZA PROCJENU PRIRODOSLOVNE PISMENOSTI U CIKLUSU PISA 2000 ....................................................................................................................... 104 PISA-ina denicija prirodoslovne pismenosti i njezina konteksta .......................................... 104 Tri dimenzije prirodoslovne pismenosti ..................................................................................... 104 Prirodoslovni procesi ............................................................................................................... 104 Prirodoslovni koncepti ............................................................................................................ 105 Prirodoslovne situacije ............................................................................................................ 106 Oblik ispitnih pitanja i kodiranje ................................................................................ 106 Procjena prirodoslovne pismenosti u ciklusu PISA 2000 .......................................................... 107 PRIRODOSLOVNE CJELINE PRIRODOSLOVNA CJELINA 1: Semmelweis ..................................................................... 109 1. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q02) ...................................................... 110 2. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q04) ...................................................... 111 3. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q05) ...................................................... 112 4. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q06) ...................................................... 113 PRIRODOSLOVNA CJELINA 2: Ozon .................................................................................. 114 5. pitanje: OZON (S253Q01) .............................................................................................. 114 6. pitanje: OZON (S253Q02) .............................................................................................. 117 7. pitanje: OZON (S253Q05) .............................................................................................. 117 8. pitanje: OZON (S270Q03) .............................................................................................. 118 LITERATURA .................................................................................................................................. 119

UVOD

U v o d

Pregled PISA-e
OECD-ov Program za meunarodnu procjenu uenika (PISA) suradniko je nastojanje zemalja lanica OECD-a s ciljem mjerenja koliko su mladi ljudi u dobi od 15 godina, te tako pri kraju obveznog kolovanja, pripremljeni za suoavanje s izazovima dananjeg drutva znanja. Procjena je usmjerena na budunost i usredotoena na sposobnost mladih ljudi za primjenu znanja i vjetina u suoavanju sa stvarnim ivotnim izazovima, a ne na stupanj do kojeg su ovladali sadrajem odreenog kolskog kurikuluma. Ovakvo usmjerenje odraava promjenu u ciljevima i zadaama samih kurikuluma koji sve vie vode rauna o tome to uenici mogu initi s onime to naue u koli, a ne samo o tome jesu li to nauili. PISA je dosad najobuhvatniji i najrigorozniji meunarodni pokuaj procjenjivanja postignua uenika i prikupljanja podataka o uenikim, obiteljskim i institucionalnim imbenicima pomou kojih se mogu objasniti razlike u postignuu. Odluke o opsegu i prirodi procjena te o popratnim podacima koji e se prikupljati donijeli su vodei strunjaci u zemljama sudionicama, a provodile su ih zajedno njihove vlade na temelju zajednikih politiki voenih interesa. Veliki napori uloeni su u postizanje kulturalne i jezine irine u ispitnim materijalima. U prijevodima, uzorkovanju i prikupljanju podataka koriteni su pouzdani mehanizmi koji osiguravaju kvalitetu. Kao posljedica toga, PISA-ini rezultati imaju visok stupanj valjanosti i pouzdanosti te mogu znaajno poboljati nae razumijevanje ishoda obrazovanja u najrazvijenijim zemljama svijeta. Prvo PISA istraivanje provedeno je 2000. godine u 32 zemlje (ukljuujui 28 zemalja lanica OECD-a) koritenjem pismenih zadataka koje su rjeavali uenici u kolama u neovisno nadzira-

nim ispitnim uvjetima. Jo 13 zemalja provelo je istu procjenu 2002. godine. PISA 2000 procjenjivala je italaku pismenost, matematiku pismenost i prirodoslovnu pismenost s primarnim naglaskom na italaku pismenost. U 25 zemalja, kao meunarodna opcija, prikupljeni su i podaci o stavovima uenika prema uenju te o tome kako upravljaju svojim uenjem. Ova publikacija pojanjava konceptualni okvir na kojem se procjena PISA 2000 temelji s obzirom na sadraj koji uenici moraju usvojiti, procese koji se moraju izvriti i kontekste u kojima se znanja i vjetine primjenjuju. Ona zatim ilustrira na koji nain je provedena procjena reproduciranjem zadataka iz procjene PISA 2000 i pojanjavanjem to se svakim zadatkom mjeri. Vie informacija o konceptualnom okviru PISA-e moe se nai u publikaciji Measuring Student Knowledge and Skills A New Framework for Assessment, OECD, 1999. Publikacija Knowledge and Skills for Life First Results from PISA 2000 (OECD, 2001) daje saeti pregled postignua uenika u ciklusu PISA 2000 te koristi PISA-u za analizu imbenika koji potpomau uspjeh u obrazovanju. Nadalje, u njoj se koriste popratni podaci o uenicima, njihovim kolama i obrazovnim sustavima s ciljem prouavanja niza imbenika vezanih uz razliite razine postignua.

Koncept pismenosti u PISA-i

Ve dulje vrijeme smatra se da je vana zadaa kolovanja razvoj pismene odrasle populacije. U povijesti, ta je zadaa podrazumijevala da sve odrasle osobe u drutvu znaju itati i pisati. Pismenost - denirana kao sposobnost itanja i pisanja - neophodna je za osobno ispunjenje, za potpuno zrelo sudjelovanje u drutvenom, kulturnom i politikom ivotu, za 11

U v o d

Prikaz 1

PISA 2000 meunarodno standardizirana procjena 15-godinjaka

Veliina uzorka Godine 2000. procijenjeno je vie od 250 000 uenika koji predstavljaju gotovo 17 milijuna 15-godinjaka upisanih u kole u 32 zemlje sudionice. Jo 13 zemalja provelo je istu procjenu 2002. godine. Sadraj PISA 2000 obuhvatila je tri podruja: italaku pismenost, matematiku pismenost i prirodoslovnu pismenost. PISA 2000 ispitivala je sposobnost mladih ljudi za primjenu znanja i vjetina u suoavanju sa stvarnim ivotnim izazovima, umjesto stupnja do kojeg su ovladali odreenim kolskim kurikulumom. Naglasak je stavljen na ovladavanje procesom, razumijevanje koncepata i sposobnost funkcioniranja u razliitim situacijama unutar svakog podruja. Kao dio meunarodne opcije prihvaene u 25 zemlje, PISA 2000 prikupila je podatke o stavovima uenika prema uenju. Metode U procjeni PISA 2000 koriteni su testovi papir-olovka u trajanju od dva sata za svakog uenika. U procjeni PISA 2000 koritena su pitanja viestrukog izbora i pitanja u kojima su uenici trebali sami sastaviti odgovor. Pitanja su u pravilu bila organizirana u cjeline zasnovane na ulomku teksta koji opisuje stvarnu ivotnu situaciju. Obuhvaeni su ispitni zadaci u trajanju od ukupno sedam sati, na nain da su razliiti uenici rjeavali razliite kombinacije ispitnih zadataka. Uenici su popunjavali popratni upitnik ije je ispunjavanje trajalo otprilike 30 minuta, te, u sklopu meunarodne opcije, i upitnike o navikama uenja te o poznavanju rada na raunalu. Ravnatelji kola ispunili su upitnik o svojoj koli. Rezultati Prol znanja i vjetina 15-godinjaka Kontekstualni pokazatelji koji povezuju rezultate s karakteristikama uenika i kole Baza znanja za analizu i istraivanje obrazovne politike Pokazatelji trenda koji prikazuju kako se rezultati mijenjaju s vremenom, im postanu dostupni podaci iz sljedeih ciklusa PISA-e. Budue procjene PISA e se nastaviti provoditi u trogodinjim ciklusima. U 2003. godini naglasak e biti na matematici, a 2006.godine na prirodoslovlju. Procjena meukurikularnih sposobnosti postupno se integrira u PISA-u, poevi s procjenom vjetina rjeavanja problema 2003. godine.

12

vlastito osnaivanje te za uspjeno pronalaenje i zadravanje radnog mjesta. Stajalite da su kole odgovorne za stvaranje budueg drutva u kojemu su sve odrasle osobe i matematiki, prirodoslovno i tehnoloki pismene relativno je novo. Veim dijelom prolog stoljea sadrajem kolskog matematikog i prirodoslovnog kurikuluma dominirala je potreba za stvaranjem temelja za strunu izobrazbu matematiara, znanstvenika i inenjera. No sa sve veom ulogom prirodoslovlja, matematike i tehnologije u suvremenom ivotu, zadae osobnog ispunjenja, zapoljavanja i potpunog sudjelovanja u drutvu sve vie trae odraslu populaciju koja, ne samo da mora znati itati i pisati, ve mora biti i matematiki, prirodoslovno i tehnoloki pismena. Kljuno obiljeje proirene denicije pismenosti u PISA-i jest izravniji naglasak na znanju, razumijevanju i vjetinama potrebnima za uinkovito funkcioniranje u svakodnevnom ivotu. Pismenost potrebna za uinkovito sudjelovanje u suvremenom drutvu zahtijeva ovladavanje osnovnim znanjem i vjetinama. Na primjer, italaka pismenost ovisi o sposobnosti dekodiranja teksta, tumaenja znaenja rijei i gramatikih struktura te analiziranja znaenja barem na povrinskoj razini. No italaka pismenost za uinkovito sudjelovanje u suvremenom drutvu zahtijeva mnogo vie od toga: ona takoer ovisi o sposobnosti itanja izmeu redaka i promiljanja o svrsi tekstova te o tome kojoj publici su namijenjeni, o sposobnosti prepoznavanja sredstava koje su pisci koristili da bi prenosili poruke i utjecali na itatelje, te o sposobnosti tumaenja znaenja na temelju struktura i obiljeja tekstova. italaka pismenost ovisi o sposobnosti razumijevanja i tumaenja raznovrsnih tipova tekstova te o razumijevanju tekstova povezanih s kontekstima u kojima se javljaju. Slino tomu, matematika pismenost ovisi o posjedovanju fonda matematikog znanja i vjetina, to obuhvaa osnovne injenice o brojevima i operacijama, rad s novcem, osnovne pojmove o

prostoru i oblicima, ukljuujui rad s mjerama te pojmove neizvjesnosti, rasta i promjene. No, matematika pismenost za uinkovito funkcioniranje u suvremenom drutvu zahtijeva mnogo vie od toga: ona takoer ovisi o sposobnosti matematikog miljenja i djelovanja, ukljuujui modeliranje i rjeavanje problema. Te kompetencije obuhvaaju poznavanje opsega i granica matematikih koncepata, praenje i vrednovanje matematikih argumenata, postavljanje matematikih problema, odabir naina prikazivanja matematikih situacija te izraavanje vlastita miljenja o pitanjima s matematikim sadrajem. Matematika pismenost ovisi o sposobnosti primjene toga znanja, toga razumijevanja i tih vjetina u velikom mnotvu osobnih, drutvenih i radnih konteksta. Prirodoslovna pismenost takoer ovisi o posjedovanju fonda prirodoslovnog znanja i vjetina. Taj fond znanja ukljuuje razumijevanje osnovnih prirodoslovnih koncepata kao to su hranidbeni lanac, odrivost, tednja energije, fotosinteza, brzina reakcije, prilagodba, stanja tvari i nasljee. No, prirodoslovna pismenost za uinkovito funkcioniranje u suvremenom drutvu zahtijeva mnogo vie od toga: ona takoer ovisi o sposobnosti koritenja procesa znanstvenog istraivanja, kao to su prepoznavanje prirode i granica takvog istraivanja, pronalaenje dokaza potrebnih za odgovor na znanstvena pitanja te izvoenje, procjenjivanje i priopavanje zakljuaka. Prirodoslovna pismenost ovisi o sposobnosti primjene tog znanja, tog razumijevanja i tih vjetina u velikom mnotvu osobnih, drutvenih i radnih konteksta. PISA prihvaa denicije italake, matematike i prirodoslovne pismenosti koje su vie od samog ovladavanja osnovnim znanjem i vjetinama (Prikaz 2). Nadalje, na pismenost se gleda kao na znanja i vjetine potrebne za ivot odraslih. Njeno stjecanje doivotan je proces odvija se ne samo u kolama ili kroz formalno uenje, ve i kroz interakciju s vrnjacima, kolegama i irom zajednicom. Ne moe se oekivati od petnaestogodinjaka da u koli naue sve to e trebati znati kao odrasle osobe. Potrebno im je solidno osnovno znanje iz podruja kao to su

U v o d

13

U v o d

italaka pismenost, matematika i prirodoslovlje. Meutim, da bi nastavili s uenjem u tim podrujima i koristili svoje znanje u stvarnom svijetu, trebaju razumjeti neke osnovne procese i naela te biti eksibilni u njihovom koritenju u razliitim situacijama. Stoga tri podruja pismenosti u PISA-i (italaka, matematika i prirodoslovna pismenost) ne stavljaju naglasak na posjedovanje specinog znanja, ve na sposobnost primjene odreenog broja osnovnih procesa u nizu situacija uz pomo irokog razumijevanja kljunih koncepata. U svim trima podrujima PISA ne stavlja naglasak prvenstveno na ovladavanje sadrajem odreenog kurikuluma, ve na sposobnost promiljanja i primjene italakog, matematikog i prirodoslovnog znanja, razumijevanja i vjetina radi postizanja osobnih ciljeva te uinkovitog sudjelovanja u drutvu (OECD, 1999). Za svako podruje procjena je organizirana u tri dimenzije s obzirom na vjetine procesiranja, znanje i razumijevanje te kontekst primjene. U preostalom dijelu ovog poglavlja daje se pregled svake dimenzije. Sljedea tri odjeljka iscrpnije pojanjavaju kriterije procjene u svakoj dimenziji unutar pojedinih podruja i ilustriraju ih primjerima zadataka. Prikaz 2 italaka pismenost

Valja imati na umu da PISA 2000 stavlja vei naglasak na italaku pismenost nego na ostala dva podruja. PISA e se provoditi svake tri godine. U svakom ciklusu dvije treine ispitnog vremena bit e posveeno detaljnoj procjeni jednog podruja. Matematika pismenost bit e glavno podruje 2003., a prirodoslovna pismenost 2006. godine.

Procesi
italaka, matematika i prirodoslovna pismenost trae razumijevanje i vjetu primjenu metoda i procesa znaajnih za svako od tih podruja. Osim sposobnosti razumijevanja povrinskog znaenja iz teksta, italaka pismenost zahtijeva kako razumijevanje tako i procjenjivanje umijea autora te sposobnost logikog zakljuivanja o tekstu. itatelji trebaju razumjeti strukturu teksta, njegov anr i registar. Oni moraju znati logiki razmiljati, usporeivati i suprotstavljati podatke u tekstu, izvoditi zakljuke, pronalaziti dokaze, prepoznati i razumjeti ironiju, metaforu i humor, otkrivati nijanse i nou jezika, prepoznavati na koji nain su tekstovi sastavljani da bi uvjeravali i utjecali te povezivati ono to itaju s vlastitim iskustvom i znanjem.

PISA-ine denicije pismenosti

Sposobnost razumijevanja, koritenja i promiljanja o pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja znanja i potencijala te sudjelovanja u drutvu Matematika pismenost Sposobnost prepoznavanja matematikih problema, razumijevanja i angamana u matematici te stvaranja dobro utemeljenih prosudbi o ulozi matematike, potrebna u sadanjem i buduem osobnom, poslovnom i drutvenom ivotu s vrnjacima i lanovima obitelji te u ivotu kao konstruktivnog, zainteresiranog i promiljajueg graanina Prirodoslovna pismenost Sposobnost koritenja prirodoslovnog znanja, prepoznavanja pitanja i izvoenja zakljuaka temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakeg donoenja odluka o prirodnom svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost

14

Slino tomu, matematika pismenost obuhvaa mnotvo vjetina procesiranja. Naglasak je ovdje na sposobnosti uenika za uinkovito analiziranje, zakljuivanje i iznoenje ideja u postavljanju, formuliranju i rjeavanju matematikih problema. Vjetine matematike pismenosti obuhvaaju vjetine miljenja (npr. razlikovanje razliitih vrsta matematikih iskaza), vjetine argumentiranja (npr. praenje i procjenjivanje niza matematikih argumenata), vjetine modeliranja (npr. prevoenje stvarnosti u matematike strukture), vjetine postavljanja i rjeavanja problema, vjetine prezentiranja (npr. razlikovanje razliitih oblika prezentiranja matematikih situacija), vjetine koritenja simbola, tehnike vjetine (npr. rjeavanje jednadbi), vjetine priopavanja i vjetine uspjenog koritenja matematikih alata i pomagala. Prirodoslovna pismenost ovisi o sposobnosti povezivanja dokaza i podataka s tvrdnjama ili zakljucima. Konkretno, prirodoslovna pismenost obuhvaa procese prepoznavanja pitanja koja se mogu znanstveno istraiti (npr. prepoznavanje pitanja ili ideje koja se ispituje, razlikovanje pitanja koja se mogu znanstveno istraiti od onih koja se ne mogu), pronalaenje dokaza potrebnih u znanstvenom istraivanju (npr. pronalaenje i prepoznavanje stvari koje bi se trebale usporeivati, varijabli koje bi se trebale mijenjati ili kontrolirati te dodatnih podataka koji su potrebni), izvoenje i vrednovanje zakljuaka (npr. stvaranje zakljuka na temelju odreenog skupa dokaza ili podataka i prepoznavanje pretpostavki nastalih u procesu stvaranja zakljuaka) te priopavanje valjanih zakljuaka (npr. stvaranje argumenta zasnovanog na situaciji ili danim podacima, izraenog na nain koji je primjeren i jasan publici kojoj je namijenjen). Prirodoslovna pismenost takoer obuhvaa razumijevanje metoda pomou kojih znanost dolazi do dokaza da bi potkrijepila tvrdnje za znanstvene spoznaje, te snaga i ogranienja znanosti u stvarnom svijetu. Jo jedan vaan element pismenosti (italake, matematike i prirodoslovne) jest suzdranost od argumenata, dokaza ili teksta, sposobnost

promiljanja o njima te vrednovanja i kritikog procjenjivanja nainjenih tvrdnji. Ove vjetine ne ukljuuju samo analizu, rjeavanje problema i priopavanje, ve i vrednovanje te kritiko promiljanje. U podruju italake pismenosti: () Promiljanje o sadraju teksta trai od itatelja da povee podatke pronaene u tekstu sa znanjem iz ostalih izvora. itatelji moraju procijeniti i tvrdnje iz teksta na temelju vlastitog znanja o svijetu () itatelji moraju biti sposobni razumjeti ono to je u tekstu reeno i to se eli rei, te moraju preispitati tu mentalnu predodbu na temelju onoga to znaju i u to vjeruju sluei se prethodnim podacima ili podacima pronaenima u drugim tekstovima. itatelji se moraju oslanjati na dokaze iz teksta i usporeivati ih s ostalim izvorima podataka, sluei se i opim i specinim znanjem te sposobnou apstraktnog miljenja (OECD, 1999., str. 32). U podruju prirodoslovne pismenosti: Vana ivotna vjetina () jest sposobnost izvoenja primjerenih i opreznih zakljuaka na temelju dokaza i podataka (), procjenjivanja tuih tvrdnji na temelju istaknutih dokaza, te razlikovanja neijeg miljenja od tvrdnji zasnovanih na dokazima. Znanost ovdje igra veliku ulogu budui da se slui racionalnou u preispitivanju ideja i teorija na temelju dokaza iz okolnoga svijeta (OECD, 1999., str. 59). U Prikazu 3 naveden je kratak saetak nekih procesa obuhvaenih PISA-inom denicijom italake, matematike i prirodoslovne pismenosti.

U v o d

Znanje i razumijevanje
Pismenost trai razvoj znanja i razumijevanja. italaka pismenost zahtijeva poznavanje rijei, sposobnost dekodiranja pisanog teksta i poznavanje gramatikih struktura. Matematika pismenost zahtijeva poznavanje matematikih

15

U v o d

injenica, termina i koncepata te razumijevanje matematikih naela. Prirodoslovna pismenost zahtijeva poznavanje prirodoslovnih injenica, termina i koncepata te razumijevanje naela i zakona prirodnih znanosti. Kako se razine italake, matematike i prirodoslovne pismenosti pojedinaca razvijaju, oni se mogu oslanjati na sve bogatiji fond znanja i sve dublje razumijevanje naela u svakom podruju. Razvoj znanja i razumijevanja svojstvenog svakom pojedinom podruju vana je komponenta razvoja pismenosti. No, pismenost obuhvaa mnogo vie od usvojenog znanja. Ona takoer obuhvaa razumijevanje metoda, procesa i ogranienja pojedinog podruja te sposobnost primjene znanja, razumijevanja i vjetina u svakodnevnim kontekstima. PISA se razlikuje od ostalih programa procjene u tome to ne procjenjuje prvenstveno do koje mjere su uenici ovladali znanjem i vjetinama obuhvaenima kolskim kurikulumima. Ona

nije samo procjena postignua u itanju, matematici i prirodoslovlju. PISA prepoznaje potrebu za znanjem zasnovanom na kurikulumu i razumijevanjem italake, matematike i prirodoslovne pismenosti (vidi Prikaz 4), ali ih procjenjuje samo s obzirom na usvojenost opih koncepata i vjetina koje omoguuju primjenu tog znanja.

Kontekst primjene
Naposljetku, pismenost ukljuuje poznavanje i razumijevanje konteksta u kojem se sastavljaju tekstovi, primjenjuje matematika i djeluju prirodne znanosti te sposobnost primjene znanja, razumijevanja i vjetina specinih za odreeno podruje u mnotvu konteksta u svijetu izvan uionice. Denicija pismenosti nadilazi ui pogled na pismenost sedamdesetih godina 20. stoljea (koja se ponekad nazivala funkcionalnom pismenou ili pismenou radi preivljavanja). Naglasak tih ranijih pristupa bio je na minimalnom broju vjetina potrebnih za funkcioniranje u drutvu odraslih.

Prikaz 3 italaka pismenost

Procesi pismenosti u PISA-i

Izvravanje razliitih vrsta italakih zadataka kao to su razvijanje irokog opeg razumijevanja, pronalaenje odreenih podataka, tumaenje ili promiljanje o sadraju ili obliku teksta. Matematika pismenost Matematike kompetencije, na primjer modeliranje ili rjeavanje problema, podijeljene u tri grupe: i) reprodukcija, denicije i raunanje, ii) povezivanja i integracija za rjeavanje problema te iii) matematizacija, matematiko miljenje i uopavanje. Prirodoslovna pismenost Vjetine procesiranja, na primjer, prepoznavanje pitanja koja se mogu znanstveno istraiti, pronalaenje dokaza, izvoenje, vrednovanje i priopavanje zakljuaka te pokazivanje razumijevanja prirodoslovnih koncepata. One ne ovise o prethodno usvojenom prirodoslovnom znanju, ali se ne mogu primijeniti u odsutnosti prirodoslovnog sadraja.

16

Prikaz 4 italaka pismenost

Koncept znanja i razumijevanja u PISA-i

U v o d

itanje razliitih vrsta tekstova: neprekinutih tekstova klasiciranih prema tipu (npr. opis, pripovijedanje, objanjavanje, raspravljanje i upute) te isprekidanih tekstova klasiciranih prema strukturi (npr. obrasci, pozivi i oglasi, grakoni i tablice) Matematika pismenost Matematiki sadraj: prvenstveno sveobuhvatni pojmovi. U prvom ciklusu to su promjena i odnosi te prostor i oblik. U buduim ciklusima procjenjivat e se i neizvjesnost i koliina. Prirodoslovna pismenost Prirodoslovni koncepti: na primjer struktura i svojstva tvari, kemijske i zikalne promjene, transformacije energije, sila i gibanje, oblik i funkcija, biologija ovjeka, bioloka raznolikost ili genetska kontrola, odabrani iz glavnih podruja zike, biologije, kemije i dr., te primijenjeni u pitanjima vezanima uz znanost o ivotu i zdravlju, znanost o Zemlji i okoliu te znanost o tehnologiji

italaka pismenost, kako se danas denira, ukljuuje razumijevanje konteksta u kojima se pisani tekstovi stvaraju te sposobnost primjene razumijevanja konteksta u tumaenju i promiljanju o tekstovima. Suvremene denicije takoer prepoznaju kljunu ulogu italake pismenosti u olakavanju sudjelovanja u velikom mnotvu raznolikih drutvenih konteksta. Prema PISA-inoj deniciji: sudjelovanje obuhvaa drutveni, kulturoloki i politiki angaman. Sudjelovanje moe ukljuivati kritiki stav, korak prema osobnom osloboenju, emancipaciji i osnaivanju. Pojam drutvo obuhvaa gospodarski, politiki, drutveni i kulturni ivot (OECD, 1999., str. 21). Suvremene denicije matematike i prirodoslovne pismenosti slino naglaavaju vanost prepoznavanja i razumijevanja konteksta u kojima matematika i prirodoslovlje djeluju te snage koje oblikuju ta podruja ljudske aktivnosti. U PISA-i se smatra da italaka, matematika i prirodoslovna pismenost obuhvaaju sposobnost

primjene procesa i koritenja znanja u mnotvu konteksta: italaka pismenost ukljuuje sposobnost itanja mnotva nastavnih i izvannastavnih materijala, ukljuujui i itanje u osobne svrhe (privatna pisma, knjievna prozna djela, biograje, itd.), u javne svrhe (slubeni dokumenti, javne informacije, itd.), u profesionalne te u obrazovne svrhe (udbenici i dr.). Matematika pismenost ukljuuje sposobnost primjene matematikog znanja, vjetina i razumijevanja u autentinim kontekstima. Smatra se da je kontekst autentian ako tvori stvarno iskustvo i praksu sudionika u stvarnom ivotnom okruenju. Vaan dio denicije matematike pismenosti jest primjena i koritenje matematike u mnotvu situacija. Te situacije obuhvaaju osobni ivot, kolski ivot, posao i sport (ili openito slobodno vrijeme), lokalnu zajednicu i drutvo koji se susreu u svakodnevnom ivotu te znanstvene kontekste. 17

U v o d

Prirodoslovna pismenost ukljuuje sposobnost rjeavanja problema u stvarnim ivotnim situacijama koji nas se mogu ticati kao pojedinaca (npr. hrana i koritenje energije), kao lanova lokalne zajednice (npr. obrada vode ili izgradnja elektrane) ili kao graane svijeta (npr. globalno zatopljenje, smanjenje bioloke raznolikosti). Konteksti u kojima se prirodoslovna pismenost moe primijeniti ukljuuju pojedinca i obitelj (osobni), zajednicu (javni), ivot u svijetu (globalni) i evoluciju znanstvenih spoznaja i njihovih utjecaja na drutvene odluke (povijesna vanost).

sljedei nain (za vie podataka vidi PISA 2000 Technical Report): irok raspon ispitnih pitanja - U ciklusu PISA 2000 koristili su se tiskani testovi s pitanjima razliitog oblika. Uenici su trebali prouiti pisane odlomke i grake prikaze te odgovoriti na niz pitanja o svakom od njih. Veina materijala osmiljena je s ciljem utvrivanja mogu li uenici promiljati i aktivno razmiljati o odreenom podruju. Primjeri pitanja prikazani su u iduim odjeljcima. iroka pokrivenost podruja Za svakog uenika procjena je trajala dva sata, no svi uenici nisu dobili iste ispitne zadatke. Da bi se obuhvatila sva podruja, sastavljen je skup zadataka u trajanju od sedam sati. Razliite kombinacije zadataka rasporeene su u devet ispitnih knjiica. Svaki zadatak pojavljivao se u nekoliko knjiica, ime se osiguralo da je na svaki zadatak odgovorio reprezentativan uzorak uenika. Svaki uenik dobio je jednu knjiicu. Broj zadataka u svakoj od devet knjiica varirao je od 55 do 67, ovisno o koliini materijala za itanje. Procjena PISA 2000 ukupno se sastojala od 141 zadatka iz italake pismenosti, 32 zadatka

U Prikazu 5 saeto su navedeni neki od tih konteksta.

Instrumenti procjene u ciklusu PISA 2000

U svrhu gore opisanih ciljeva, procjenu PISA 2000 pomno je osmislila meunarodna mrea vodeih institucija i strunjaka. Svaki uenik sudjelovao je u dvosatnoj pismenoj procjeni u svojoj koli i ispunjavao upitnik o sebi otprilike pola sata. Ravnatelji kola ispunili su upitnik u trajanju od 30 minuta pruajui dodatne podatke o karakteristikama kole. PISA je provedena na

Prikaz 5 italaka pismenost

Kontekst primjene u PISA-i

itanje tekstova napisanih za razliite situacije, npr. iz osobnog interesa ili radi ispunjenja radnih zahtjeva Matematika pismenost Koritenje matematike u razliitim situacijama, npr. problemi koji se tiu pojedinaca, zajednica ili cijelog svijeta Prirodoslovna pismenost Koritenje prirodoslovlja u razliitim situacijama, na primjer, problemi koji se tiu pojedinaca, zajednica ili cijelog svijeta

18

iz matematike pismenosti te 35 zadataka iz prirodoslovne pismenosti. Suradnja izmeu svih zemalja sudionica u razvoju meunarodno valjanih procjena - Na temelju meunarodno usuglaenih konceptualnih okvira i specikacija testa, zemlje su osmislile ispitna pitanja koja su procijenili predmetni strunjaci i psihometriari. Osmiljena su dodatna pitanja da bi se osiguralo da su sva podruja konceptualnog okvira adekvatno obuhvaena. Pitanja su probno testirana, pregledani su rezultati, a skupina pregledanih pitanja nakon toga potvrena je probnim istraivanjem. I na kraju, da bi se osigurala valjanost pitanja na razini svih zemalja, jezika i kultura, zemlje sudionice procijenile su njihovu kulturoloku primjerenost, kurikularnu i izvankurikularnu relevantnost te primjereni stupanj teine zadataka.

Standardizirani postupci za pripremu i provedbu procjene - PISA predstavlja dosad nezabiljeeni pokuaj postizanja meunarodne, meukulturalne i meujezine usporedbe rezultata. Osim velike obuhvaenosti uenika petnaestogodinjaka u svakoj zemlji, taj pokuaj ukljuivao je i suradnju s velikim brojem strunjaka iz svih zemalja sudionica, razvoj standardiziranih postupaka za pripremu i provedbu procjene te rigorozna praenja cjelokupne kvalitete. Instrumenti procjene izraeni su i na engleskom i na francuskom jeziku, a zatim su prevedeni na jezike zemalja sudionica pomou postupaka koji osiguravaju jezini integritet i istoznanost instrumenata. Za zemlje izvan engleskog i izvan francuskog govornog podruja izvrena su dva meusobno neovisna prijevoda instrumenata procjene koji su zatim objedinjeni, a koji se oslanjaju, u veini sluajeva, na obje izvorne verzije.

U v o d

19

VODI ZA ITATELJE

V o d i z a i t a t e lj e

U preostalim poglavljima ove publikacije prikazani su odabrani primjeri zadataka koji su se koristili za procjenu italake, matematike i prirodoslovne pismenosti u ciklusu PISA 2000. Svako poglavlje sastoji se od tri dijela: a) U prvom dijelu uvodi se denicija pojedinog podruja i opisuje nain na koji je ta denicija operacionalizirana u svrhu procjene PISA 2000. b) U drugom dijelu opisane su skale postignua iz ciklusa PISA 2000 za pojedino podruje na temelju glavnih karakteristika zadataka. c) U treem dijelu prikazani su primjeri stvarnih zadataka. Prikaz primjera zadataka organiziran je po cjelinama u kojima je prvo naveden naziv pojedine cjeline (npr. Jezero Chad), iza ega slijedi tekst ili stimulus cjeline, a zatim pitanja koja su bila postavljena uenicima u sklopu te cjeline. Prikaz svakog pitanja ukljuuje sljedee elemente: Prikaz zapoinje nazivom pojedine cjeline, iza ega slijedi jedinstveni kod pitanja u zagradi, npr. (R040Q02). Taj identikacijski kod potreban je osobama koje ele pronai odgovore uenika u on-line bazi podataka za ciklus PISA 2000 (http:// www.pisa.oecd.org/pisa/outcome.htm). Klasikaciju pitanja prema trima organizacijskim dimenzijama konceptualnog okvira u ciklusu PISA 2000 (italaki zadatak, oblik teksta i situacija za italaku pismenost; proces, sadraj i situacija za matematiku pismenost te proces, koncept i situacija za prirodoslovnu pismenost) Prikaz pojedinog pitanja Kriterije koritene u kodiranju: a) Kod pitanja viestrukog izbora ili drugih pitanja koja imaju toan ili netoan odgovor, toan odgovor je zaokruen i ponovno naveden u uputama za kodiranje, npr. 1. pitanje: Jezero Chad. b) Kod pitanja otvorenog tipa na koja se moe odgovoriti potpuno tono, djelomino tono ili netono, su prikazani kriteriji za kodiranje odgovora uenika. Kljune rijei koje prikazuju vane aspekte koji bi trebali biti navedeni u odgovorima uenika podvuene su (npr. Odgovori koji upuuju na ponovno pojavljivanje jezera u rubrici za kod 1, 3. pitanje: Jezero Chad).

21

V o d i z a i t a t e lj e

U sluajevima kad itatelju moda ne bi bilo jasno zato je odgovor netoan ili samo djelomino toan, iza odgovora navedeno je kratko objanjenje [kurzivom u zagradi] (npr. [Ne nudi obrazloenje, ve izrie miljenje.], kod 0, 21. pitanje: Meunarodni PLAN). Kod nekih pitanja, odgovori uenika moraju sadravati vie elemenata da bi im se dodijelio odreeni kod. U tim sluajevima, ti su elementi naznaeni brojevima (u zagradama) i navedeni kod svakog od moguih odgovora uenika (npr. [opisuje odreeni aspekt izgleda teksta (1.)], kod 2, 7. pitanje: Gripa). c) Kod pitanja otvorenog tipa iz matematike i prirodoslovlja za svaki ueniki odgovor dodijeljena su dva koda. Prva brojka predstavlja stvarni rezultat. Druga brojka, prikazana (u zagradi), koristi se za kategorizaciju razliitih vrsta odgovora na temelju strategija koje je uenik koristio da bi odgovorio na pitanje. Znaenje kodova koritenih kao druga brojka razlikuje se kod svakog pitanja, a odreeno je u sklopu kriterija za kodiranje. Na primjer, u 4. pitanju: Povrina kontinenta uenici trebaju procijeniti povrinu Antarktika. Uenici e dobiti maksimalan broj bodova (kod 2) ako koriste ispravnu metodu TE navedu tono rjeenje. Unutar te kategorije odgovori su dalje klasicirani prema strategiji koja se koristila u rjeavanju problema, npr.: i) odgovori e dobiti kod 2 i biti klasicirani kao strategija 1 [2(1)] ako je povrina procijenjena crtanjem etverokuta ili pravokutnika; ii) odgovori e dobiti kod 2 i biti klasicirani kao strategija 2 [2(2)] ako je povrina procijenjena crtanjem kruga; iii) odgovori e dobiti kod 2 i biti klasicirani kao strategija 3 [2(3)] ako je povrina procijenjena zbrajanjem povrine nekoliko pravilnih geometrijskih likova, itd.

22

I T A L A K A . P I S M E N O S T

 i t a l a k a p i s m e n o s t

PRIMJERI ZADATAKA ZA PROCJENU ITALAKE PISMENOSTI U CIKLUSU PISA 2000

PISA-ina denicija italake pismenosti i njezina konteksta
italaka pismenost denirana je u PISA-i kao: razumijevanje, koritenje i promiljanje o pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja znanja i potencijala te sudjelovanja u drutvu. Denicije itanja i italake pismenosti mijenjale su se s vremenom u skladu s drutvenim, gospodarskim i kulturolokim promjenama. Na pismenost se vie ne gleda kao na sposobnost itanja i pisanja. Na nju se gleda kao na skup znanja, vjetina i strategija koje pojedinci razvijaju tijekom cijeloga ivota. PISA-ina denicija stoga nadilazi stajalite da italaka pismenost podrazumijeva dekodiranje pisanog materijala i doslovno shvaanje. Ona ukljuuje razumijevanje i promiljanje o tekstovima. Pismenost obuhvaa sposobnost pojedinaca za koritenje pisanih podataka radi postizanja njihovih ciljeva te sposobnost suvremenih drutava za koritenje pisanih podataka radi uinkovitog funkcioniranja. Cilj zadataka iz italake pismenosti u ciklusu PISA 2000 jest obuhvatiti one vrste pismenosti s kojima e se petnaestogodinjaci susretati u buduem ivotu. PISA-i s ciljem simulacije tipova zadataka s kojima e se uenici susretati u stvarnom ivotu Sadraj tipovi teksta: oblik u kojem se susree pisani materijal i u kojem treba biti shvaen (mnotvo razliitih oblika, kao to je pripovjedaka proza ili graki prikaz), od kojih su mnogi zastupljeni u PISA-inim zadacima Kontekst: situacija u kojoj se itanje odvija (npr. u osobne ili profesionalne svrhe), u PISA-i denirana prema tome kako je autor predvidio da se tekst koristi. PISA zadaci osmiljeni su na nain da se odnose na mnotvo takvih konteksta.

italaki zadaci
PISA procjenjuje sposobnost uenika za izvravanje raznovrsnih italakih zadatka. Ona nastoji simulirati zadatke koji se susreu u autentinim situacijama itanja, tj. u stvarnom ivotu. U tu svrhu, procjena mjeri pet aspekata razumijevanja teksta. Oekuje se da e svi itatelji, bez obzira na svoje sveukupno znanje i vjetine, biti sposobni pokazati odreenu razinu kompetencije u svakom aspektu. Iako je tih pet aspekata meusobno povezano, uspjeno izvrenje jednog aspekta ne mora ovisiti o uspjenom ispunjenju drugog, s obzirom na to da svaki aspekt moe zahtijevati mnogo istih vjetina. Pet aspekata italake pismenosti koji se procjenjuju u PISA-i su: 1. Razvijanje irokog opeg razumijevanja Ono zahtijeva od itatelja razmatranje teksta u cjelini ili u irokoj perspektivi. Na primjer, od uenika se moe traiti da pokau poetno razumijevanje prepoznavanjem glavne teme teksta, da objasne svrhu karte ili grakona, da spoje dio teksta s odgovarajuim pitanjem o opoj namjeri teksta ili da se usredotoe na vie podataka u tekstu i zakljue o kojoj temi je rije

Tri dimenzije italake pismenosti

itatelji reagiraju na neki tekst na raznovrsne naine pokuavajui razumjeti i koristiti ono to itaju. Taj dinamiki proces sadri mnogo dimenzija od kojih su tri koritene u razvoju PISA procjene: Procesi: raznovrsni italaki zadaci koji se trae od itatelja (kao to je pronalaenje podataka ili tumaenje teksta) koriteni u 24

ITALAKA PISMENOST
Koritenje podataka prvenstveno iz teksta Promatranje teksta kao cjeline Usredotoenost na odreene dijelove teksta Neovisni podaci Razvijanje irokog razumijevanja Pronalaenje podataka Razumijevanje odnosa Tumaenje Promiljanje o sadraju teksta Promiljanje o obliku teksta Koritenje opeg znanja Sadraj Struktura

i t a l a k a p i s m e n o s t

na temelju ponavljanja odreene kategorije podataka. Odabir glavne ideje podrazumijeva uvoenje hijerarhije meu idejama te izdvajanje najopenitijih i najosnovnijih ideja. Tim se zadatkom pokazuje moe li uenik razlikovati kljune ideje od manjih pojedinosti ili moe li prepoznati saetak glavne teme u reenici ili naslovu. 2. Pronalaenje podataka U svakodnevnom ivotu itateljima je esto potreban neki podatak. Moda e trebati potraiti neiji telefonski broj. Moda e htjeti provjeriti vrijeme polaska autobusa ili vlaka. Moda e htjeti saznati odreenu injenicu da bi podrali ili odbacili neiju tvrdnju. Da bi uinkovito pronalazili podatke, itatelji moraju pregledavati, traiti, locirati i odabirati vane podatke. U ispitnim zadacima u kojima se trai pronalaenje podataka, uenici moraju prepoznati osnovne elemente poruke: likove, vrijeme, mjesto radnje itd. Moraju povezivati podatke navedene u pitanju s doslovnim ili istoznanim podacima iz teksta te se time sluiti za pronalaenje novih podataka koji se trae. To moe zahtijevati razlikovanje dvaju slinih podataka. Sustavnim mijenjanjem elemenata koji pridonose teini zadatka, moe se izvriti mjerenje razliitih razina postignua vezanih uz ovaj aspekt razumijevanja.

3. Tumaenje Ovaj aspekt zahtijeva od itatelja da proire svoje poetne dojmove logiki obraujui podatke radi razvijanja detaljnijeg ili potpunijeg razumijevanja proitanog. Zadaci koji bi se mogli koristiti za procjenu ovog aspekta obuhvaaju usporeivanje i suprotstavljanje podataka objedinjavanjem dvaju ili vie podataka iz teksta, izvoenjem zakljuaka o odnosu izmeu razliitih izvora podataka te pronalaenjem i navoenjem dokaza radi izvoenja zakljuka o autorovoj namjeri. 4. Promiljanje o sadraju teksta Ovaj aspekt trai od itatelja da povezuju podatke pronaene u tekstu sa znanjem steenim iz ostalih izvora. itatelji moraju procjenjivati tvrdnje navedene u tekstu na temelju svog znanja o svijetu ili na temelju podataka iz ostalih tekstova u testu ili izravno navedenima u pitanju. U mnogim situacijama itatelji moraju znati kako opravdati svoje stajalite. Tipini ispitni zadaci ukljuuju pronalaenje dokaza ili argumenata izvan teksta, procjenjivanje vanosti odreenih podataka ili dokaza, usporeivanje s moralnim ili estetskim pravilima (standardi), pronalaenje podataka koji bi mogli potkrijepiti autorov argument te procjenjivanje dostatnosti dokaza ili podataka navedenih u tekstu. 25

 i t a l a k a p i s m e n o s t

5. Promiljanje o obliku teksta Zadaci u ovoj kategoriji trae od itatelja da budu suzdrani od teksta, da ga razmatraju objektivno te da procjenjuju njegovu kvalitetu i primjerenost. Poznavanje stvari kao to su struktura teksta, anr i registar imaju vanu ulogu u tim zadacima. Od uenika se trai da otkrivaju nijanse u jeziku - na primjer, da razumiju kada odabir pridjeva moe utjecati na tumaenje. Ispitni zadaci ukljuuju odreivanje upotrebljivosti odreenog teksta u odreenu svrhu, procjenjivanje autorova koritenja odreenih tekstualnih obiljeja za postizanje odreenog cilja te prepoznavanje ili komentiranje autorova stila te autorove namjere i stava. Tablica 1 prikazuje distribuciju zadataka iz italake pismenosti u procjeni PISA 2000 prema svakom od pet gore navedenih aspekata. Prva tri aspekta, koji ine 70% procjene italake pismenosti, promatraju do koje mjere je uenik sposoban razumjeti i koristiti podatke iz teksta. Ostali zadaci zahtijevaju ire promiljanje.
Tablica 1 Distribucija zadataka iz italake pismenosti po aspektima italake pismenosti Aspekt Pronalaenje podataka iroko razumijevanje Tumaenje Promiljanje o sadraju Promiljanje o obliku Ukupno % procjene italake pismenosti u PISA-i 20 20 30 15 15 100

Isprekidani tekstovi ili dokumenti, kako ih se naziva u nekim pristupima, predstavljaju podatke na razliite naine, kao to su obrasci, grakoni i karte. Tipovi neprekinutih tekstova Svi neprekinuti tekstovi su u standardnom proznom obliku. Klasicirani su prema autorovoj namjeri, a sljedeih pet tipova koriteno je u PISA-i: 1. Opis se odnosi na svojstva objekata u prostoru te obino daje odgovor na pitanje to. 2. Pripovijedanje se odnosi na svojstva objekata u vremenu te obino daju odgovor na pitanje kada ili kojim slijedom. 3. Objanjavanje navodi podatke kao sloene koncepte ili mentalne konstrukte, ili one elemente na koje se koncepti ili mentalni konstrukti mogu ralaniti. Tekst nudi objanjenje naina na koji su sastavni elementi meusobno povezani u smislenu cjelinu i esto odgovara na pitanje kako. 4. Rasprava daje prijedloge glede odnosa meu konceptima ili druge vrste prijedloga. Raspravljaki tekstovi esto odgovaraju na pitanja zato. 5. Upute (ponekad nazvane i nalozi) pruaju smjernice o tome to treba initi te ukljuuju postupke, pravila, propise i statute koji utvruju odreena ponaanja. Tipovi isprekidanih tekstova Za razliku od neprekinutih tekstova, isprekidani tekstovi razlikuju se po obliku, pa su tako klasicirani prema svojoj strukturi, a ne prema autorovoj namjeri. U PISA-i je koriteno sljedeih est tipova isprekidanih tekstova: 1. Obrasci su strukturirani i oblikovani tekstovi koji od itatelja trae da odgovori na odreena pitanja na odreene naine. Tipini primjeri su porezni obrasci, imigracijski obrasci, obrasci zahtjeva za izdavanje

Oblik teksta
Osnovu organizacije procjene italake pismenosti ini razlika izmeu neprekinutih i isprekidanih tekstova. Neprekinuti tekstovi obino se sastoje od reenica koje su zatim organizirane u odlomke. Oni mogu biti uklopljeni i u vee strukture kao to su odjeljci, poglavlja i knjige. 26

vize, obrasci prijava, statistiki upitnici, itd. 2. Pozivi i oglasi su dokumenti izraeni radi pozivanja itatelja da neto uini, odnosno da kupi robu ili usluge, prisustvuje skupovima ili sastancima, bira predstavnika za javnu funkciju, itd. Cilj tih dokumenata jest nagovaranje itatelja. Oni neto nude i istovremeno trae i panju i djelovanje. Oglasi, pozivi, nalozi, upozorenja i obavijesti primjeri su dokumenata takvih oblika. 3. Grakoni su slikovni prikazi podataka. Koriste se u svrhu znanstvene argumentacije te za prikaz javnih brojanih i tabelarnih podataka u vizualnom obliku u asopisima i novinama. 4. Dijagrami esto prate tehnike opise (npr. prikazivanje dijelova kuanskih ureaja), objasnidbene i uputne tekstove (npr. ilustriranje kako montirati kuanske ureaje). esto je korisno razlikovati dijagrame postupaka (kako neto uiniti) od dijagrama procesa (na koji nain neto radi). 5. Tablice i matrice - Tablice su matrice s recima i stupcima. U pravilu, svi unosi u svakom stupcu i svakom retku imaju ista svojstva te su na taj nain oznake redaka i stupaca dio informacijske strukture teksta. Rasporedi, tablini prikazi, narudbenice i indeksi esti su primjeri tablica. 6. Karte su isprekidani tekstovi koji prikazuju geografske odnose meu mjestima. Postoje razliiti tipovi karata. Cestovne karte biljee udaljenost i ceste izmeu odreenih mjesta. Tematske karte pokazuju odnose meu lokacijama te drutvena ili zika obiljeja. Distribucija i raznolikost tekstova koje uenici itaju u PISA-i, prikazani u Tablici 2, vano je obiljeje procjene. Neprekinuti tekstovi ine oko dvije treine tekstova ukljuenih u procjenu, od kojih su najvea kategorija objasnidbeni tekstovi. Dvije treine isprekidanih tekstova ine tablice ili grakoni. Ostali isprekidani tekstovi su karte, oglasi i obrasci onoga tipa za koje se oekuje da e ih petnaestogodinjaci biti sposobni itati i koristiti.

Tablica 2 Distribucija zadataka iz italake pismenosti po obliku teksta Oblik teksta Pripovjedaki Objasnidbeni Opisni Raspravljaki/nagovorni Uputni Ukupno neprekinutih tekstova
% procjene italake pismenosti u PISA-i

13 22 13 13 5 66

i t a l a k a p i s m e n o s t

Oblik teksta Grakoni Tablice Dijagrami Karte Obrasci Oglasi Ukupno isprekidanih tekstova

% procjene italake pismenosti u PISA-i

11 11 3 3 3 2 33

Situacije itanja
PISA razlikuje etiri tipa situacija itanja: itanje u osobne svrhe, itanje u ope svrhe, itanje u profesionalne svrhe te itanje u obrazovne svrhe. Iako je cilj procjene italake pismenosti u PISA-i mjerenje razliitih vrsta itanja koje se odvija u koli i izvan nje, nain na koji se situacije itanja deniraju ne moe se temeljiti iskljuivo na mjestu gdje se itanje odvija. Na primjer, udbenici se itaju i u koli i kod kue, a procesi i svrha itanja tih tekstova malo se razlikuju od jednog okruenja do drugog. Iz tog razloga situacije itanja u PISA-i mogu se promatrati kao opa podjela tekstova prema njihovoj predvienoj namjeni, izravnoj ili neizravnoj vezi s drugim tekstovima te prema 27

 i t a l a k a p i s m e n o s t

opem sadraju. Dakle, velika pozornost pridana je porijeklu i sadraju tekstova. Cilj je postii ravnoteu izmeu primjene iroke denicije pismenosti koritene u PISA-i i predstavljanja jezine i kulturoloke raznolikosti zemalja lanica. Ta raznolikost pomoi e da se osigura da niti jedna skupina ne bude u prednosti ili zakinuta sadrajem procjene. 1. itanje u privatne (osobne) svrhe odvija se radi zadovoljavanja vlastitih interesa pojedinca, kako praktinih tako i intelektualnih. Ono takoer obuhvaa itanje radi odravanja ili razvijanja osobne povezanosti s drugim ljudima. Sadraji obino ukljuuju osobna pisma, beletristiku, biograju te informativne tekstove koji se itaju iz znatielje, tijekom slobodnog vremena ili iz zabave. 2. itanje u javne svrhe odvija se radi sudjelovanja u aktivnostima ireg drutva. Ono ukljuuje koritenje slubenih dokumenata i informacija o javnim dogaajima. Ti zadaci openito se odnose na manje ili vie anonimnu vezu s drugim ljudima. 3. itanje u poslovne (profesionalne) svrhe moda jo nije potrebno petnaestogodinjacima, ali dva su vana razloga iz kojih takve situacije treba ukljuiti u PISA-u. Prvo, itanje u takvim situacijama obino je usko vezano uz ispunjenje nekog trenutnog zadatka. Drugo, neke italake sposobnosti pridonijet e pripremi uenika za svijet rada u koji e ciljna populacija PISA-e uskoro ui. 4. itanje u obrazovne svrhe ili itanje radi uenja obino se odnosi na usvajanje podataka kao dio veeg obrazovnog zadatka. Materijale esto ne odabire sam itatelj, nego ih dodjeljuje uitelj. Sadraj je obino osmiljen posebno za obrazovnu namjenu. Tablica 3 prikazuje distribuciju ispitnih zadataka iz italake pismenosti za sve etiri situacije:

Tablica 3 Distribucija zadataka iz italake pismenosti po situacijama Situacije Osobna Obrazovna Profesionalna Opa Ukupno % procjene italake pismenosti u PISA-i 28 28 16 28 100

Poslovnoj situaciji pridano je manje vanosti zbog vjerojatnosti da su petnaestogodinjaci prilino neupueni u tu kategoriju teksta. Jednako tako, vano je umanjiti moguu ovisnost o specinom strunom znanju koja se moe javiti kod odabira strunih tekstova.

Oblik ispitnih pitanja

italaka pismenost procjenjivana je nizom tekstova na temelju kojih je uenicima bio postavljen odreeni broj zadataka. U 45 % zadataka uenici su trebali sastaviti vlastiti odgovor, ili navoenjem kratkog odgovora iz irokog raspona moguih odgovora ili sastavljanjem dueg odgovora, vodei rauna o mogunosti razliitih odgovora i oprenih stajalita. Potonji zadaci obino su traili od uenika da poveu podatke ili ideje iz stimulusa s vlastitim iskustvom ili miljenjem, pri emu je prihvatljivost odgovora uenika vie ovisila o sposobnosti koritenja proitanog, nego o njihovim stajalitima kad su opravdavali ili obrazlagali svoje stajalite. Za djelomino tone ili manje razraene odgovore dodjeljivao se djelomian broj bodova, a svi takvi zadaci bili su runo kodirani. Sljedeih 45% zadataka imalo je oblik viestrukog izbora u kojima su uenici za svaki kod birali samo jedan odgovor ili niz odgovora od etiri ili pet ponuenih odgovora, zaokruujui rije ili kratku reenicu (npr. da ili ne). U preostalih 10% zadataka uenici su trebali sami sastaviti odgovor od ogranienog opsega prihvatljivih odgovora.

28

Kodiranje
Dok pitanja viestrukog izbora imaju ili toan ili netoan odgovor, model djelominog bodovanja omoguuje kompleksnije kodiranje ostalih pitanja. Psihometrijski modeli takvog kodiranja dobro su utemeljeni i na neki nain poeljniji od pristupa tono ili netono jer koriste vie podataka navedenih u odgovorima. Djelomino bodovanje koriteno je kod nekih sloenijih pitanja u kojima su uenici sami sastavljali odgovore. Vano je istaknuti da su koderi bili savjetovani da zanemare pravopisne i gramatike pogreke budui da se nije procjenjivalo pismeno izraavanje, osim u sluaju kad one ine smisao odgovora potpuno nerazumljivim.

skala za italaku pismenost s prosjenim rezultatom od 500 bodova, te s otprilike dvije treine uenika iz zemalja lanica OECD-a s rezultatom izmeu 400 i 600 bodova. Te referentne toke glavno su uporite za mjerenje postignua uenika. Prosjeni rezultati za tri skale koje tvore kombiniranu skalu za italaku pismenost iznose neto manje ili vie od 500 bodova. Bodovi svake skale predstavljaju stupnjeve znanja i sposobnosti u odreenom aspektu italake pismenosti. Na primjer, lo rezultat na skali za tumaenje ukazuje na to da uenik posjeduje ograniene vjetine razumijevanja odnosa, tumaenja znaenja ili izvoenja zakljuaka na temelju jednog ili vie dijelova teksta. Suprotno tomu, visok rezultat na skali za tumaenje ukazuje na to da uenik posjeduje napredne vjetine u tom podruju. Za svaku od tri skale italake pismenosti postoje laki ili tei zadaci, a tri skale nisu u hijerarhijskom odnosu. Svaka od triju skala za italaku pismenost podijeljena je u pet razina znanja i vjetina. Peta razina odgovara rezultatu od vie od 625 bodova, etvrta razina rezultatu od 553 do 625 boda, trea razina rezultatu od 481 do 552 boda, druga razina rezultatu od 408 do 480 bodova te prva razina rezultatu od 335 do 407 bodova. Uenici na odreenoj razini ne pokazuju samo znanje i vjetine vezane uz tu razinu, ve i znanja i sposobnosti koje se trae na niim razinama. Na taj nain uenici sa znanjem i sposobnostima tree razine posjeduju znanja i vjetine prve i druge razine. Od svih uenika na odreenoj razini oekuje se da e tono odgovoriti barem na polovicu pitanja te razine. Uenici s manje od 335 bodova, odnosno oni koji nisu dostigli prvu razinu, nisu sposobni rutinski primjenjivati najosnovnije vjetine koje PISA pokuava mjeriti. Postignue ispod prve razine ukazuje na ozbiljni nedostatak sposobnosti uenika za koritenje italake pismenosti kao sredstva za stjecanje znanja i vjetina u drugim podrujima, iako se takvo postignue ne bi trebalo tumaiti kao da ti uenici ne posjeduju nikakve vjetine pismenosti. Podjela skala na razine teine i postignua ne omoguuje samo rangiranje postignua uenika,

i t a l a k a p i s m e n o s t

Procjena italake pismenosti u ciklusu PISA 2000

Kao to je ve opisano, pojam italake pismenosti u PISA-i sadri tri dimenzije koje su usmjeravale razvoj procjene: tip italakog zadatka (procesi), oblik i struktura materijala za itanje (sadraj) te namjena za koju je tekst izraen (kontekst). Osobna kompetencija najbolje se moe razumjeti na temelju prve dimenzije. Ostale dvije dimenzije obiljeja su zadataka pomou kojih se osiguralo da se u testove ukljui mnotvo razliitih zadataka. Dimenzija tip italakog zadatka mjeri se pomou tri skale. Skalom za pronalaenje podataka prikazuje se sposobnost uenika za pronalaenje podataka u tekstu. Skalom za tumaenje tekstova prikazuje se sposobnost uenika za tumaenje znaenja i izvoenje zakljuaka na temelju navedenih podataka. Skalom za promiljanje i procjenjivanje prikazuje se sposobnost uenika za povezivanje tekstova s vlastitim znanjem, idejama i iskustvima. Nadalje, kombinirana skala za italaku pismenost saima rezultate svih triju skala italake pismenosti. Radi olakavanja interpretacije rezultata koje su uenici postigli, izraena je kombinirana

29

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ve i opisivanje onoga to oni mogu (vidi Opis 1). Svaka sljedea italaka razina vezana je uz zadatke sve vee teine. Skupina strunjaka procijenila je imaju li zadaci na svakoj razini italake pismenosti slina svojstva i stupanj zahtjevnosti te razlikuju li se konzistentno od zadataka na viim ili niim razinama. Pretpostavljena teina zadatka bila je zatim empirijski potvrena na temelju postignua uenika u zemljama sudionicama. Zadaci iz italake pismenosti koriteni u ciklusu PISA 2000 veoma se razlikuju po obliku tek-

sta, situaciji i zahtjevnosti zadataka. Sljedei primjeri prikazuju neke od zadataka koritenih u ciklusu PISA 2000, zajedno s odgovarajuim vjetinama italake pismenosti koje su uenici pokazali na razliitim razinama triju skala za italaku pismenost. Opisi prikazuju vjetine koje su procjenjivane svakim zadatkom. Ti opisi pruaju uvid u skup procesa koji se trae od uenika te u znanje i vjetine koje uenici trebaju pokazati na razliitim stupnjevima skale za italaku pismenost.

Prikaz 6 Kako itati Opis 1.1. Jednako kao to se uenicima dodjeljuje ukupni rezultat za postignue na svakoj PISA-inoj skali, pomou tih skala moe se izraziti i stupanj teine zadatka. Dok se uenicima dodjeljuju bodovi skale u skladu s njihovim postignuem u ispitnim zadacima, teina zadatka dobiva se na temelju prosjenog postignua uenika iz svih zemalja u tom zadatku. U Opisu 1.1. du okomite crte prikazan je rezultat koji odgovara teini zadatka. Na primjer, 1. pitanje prvo je pitanje prikazano u nizu pitanja iz italake pismenosti u ovoj publikaciji i u prvom stupcu na 29. stranici, kao pitanje u kojem se trai pronalaenje podataka. Njegov teoretski stupanj teine iznosi 478 bodova. Od uenika s 478 bodova oekuje se da e biti sposobni rijeiti zadatke do tog stupnja teine. To ne znai da e svaki uenik s rezultatom od 478 ili vie bodova odgovoriti na taj zadatak tono, niti da e svi uenici s manje od 478 bodova na njega odgovoriti netono. Jednako tako, to ne znai da e uenici s rezultatom od 478 bodova tono odgovoriti na sve zadatke na niem stupnju teine ili da e netono odgovoriti na sve zadatke na viem stupnju teine. Teina zadatka utvrena je na nain da e za uenike s brojem bodova jednakim broju bodova nekog zadatka postojati vea vjerojatnost da na njega odgovore tono. Za uenike s vie/manje od 478 bodova postojat e vea/manja vjerojatnost da odgovore tono na zadatak koji je ovdje naveden kao primjer (i na njemu sline). Opis 1.1. takoer daje saet opis onoga to se svakim zadatkom eli mjeriti. Na primjer, u 1. pitanju uenici trebaju pronai i povezati podatke iz grakona i njegova uvoda. I na kraju, Opis 1.1. prikazuje dva identikacijska koda za svako pitanje. Prvi broj prikazuje redoslijed kojim se pitanje pojavljuje u ovoj publikaciji, a drugi, prikazan u zagradi na kraju opisa, oznaava identikacijski kod pitanja u bazi podataka za ciklus PISA 2000. Slovo R koristi se kao oznaka za pitanje iz italake pismenosti, slovo M oznaava pitanja iz matematike, a slovo S pitanja iz prirodoslovlja. Odgovori uenika na neka pitanja otvorenog tipa mogu biti djelomino toni te e u tom sluaju dobiti djelomian broj bodova, to odgovara slabijem rezultatu na skali znanja i sposobnosti od potpuno tonog odgovora. U tim sluajevima svaka kategorija odgovora prikazana je kao zasebni opis u Opisu 1.1. Kad je potrebno, iza druge oznake pitanja u zagradi prikazan je kod za odgovarajue kategorije odgovora.

30

Opis 1 to mjere razine znanja i sposobnosti

Pronalaenje podataka
Pronalaenje podataka denira se kao pronalaenje jednog ili vie podataka u tekstu.

Tumaenje teksta
Tumaenje tekstova denira se kao tumaenje znaenja i izvoenje zakljuaka na temelju jednog ili vie dijelova teksta. Teina zadatka ovisi o vrsti tumaenja koja se trai, na nain da najlaki zadaci trae prepoznavanje glavne ideje u tekstu, tei zadaci trae razumijevanje odnosa koji su dio teksta, dok najtei zadaci trae razumijevanje znaenja jezika u kontekstu ili analogno zakljuivanje. Teina takoer ovisi o tome koliko izravno su u tekstu navedene ideje ili podaci potrebni itatelju za rjeavanje zadatka, o tome koliko su traeni podaci istaknuti te koliko ometajuih podataka je prisutno. Na kraju, na teinu utjee duljina i sloenost teksta te poznavanje njegova sadraja. Tumaiti znaenje jezinih nijansi ili pokazati potpuno i detaljno razumijevanje teksta

Promiljanje i procjenjivanje
Promiljanje i procjenjivanje denira se kao povezivanje teksta s vlastitim iskustvom, znanjem i idejama.

to se procjenjuje na svakoj skali za italaku pismenost:

i t a l a k a p i s m e n o s t

Obiljeja zadataka vezana uz rastuu teinu na svakoj od skala za italaku pismenost:

Teina zadatka ovisi o koliini podataka koji se trebaju pronai. Teina takoer ovisi o broju preduvjeta koji se moraju zadovoljiti da bi se pronaao traeni podatak, kao i o tome trebaju li pronaeni podaci biti poredani na odreeni nain. Teina takoer ovisi o istaknutosti podataka te o poznavanju konteksta. Ostala vana obiljeja su kompleksnost teksta te prisutnost i snaga ometajuih podataka. Teina zadatka ovisi o vrsti promiljanja koja se trai, na nain da najlaki zadaci trae jednostavno povezivanje ili obrazlaganje povezivanjem teksta s prethodnim iskustvom, dok oni tei trae stvaranje pretpostavki i procjenjivanje. Teina takoer ovisi o prepoznavanju opeg znanja na koje se treba osloniti, o kompleksnosti teksta, o stupnju traenog razumijevanja teksta te o tome koliko se izravno itatelja usmjerava na vane imbenike u zadatku i tekstu.

Razina
5
Pronai i, po mogunosti, poredati ili objediniti vie duboko ugraenih podataka, od kojih se neki mogu nalaziti izvan glavnog dijela teksta; zakljuiti koji podaci iz teksta su vani za zadatak; uspjeno razmatrati veoma uvjerljive i/ili snane ometajue podatke Pronai i, po mogunosti, poredati ili objediniti vie podataka, od kojih svaki moda treba zadovoljiti vie kriterija u tekstu s nepoznatim kontekstom ili oblikom; zakljuiti koji podatak iz teksta je vaan za zadatak

Kritiki procjenjivati ili stvarati pretpostavke oslanjajui se na specijalizirano znanje; uspjeno razmatrati koncepte koji su suprotni oekivanjima te se oslanjati na duboko razumijevanje dugakih ili kompleksnih tekstova

Izvoditi zakljuke visokog stupnja na temelju teksta radi razumijevanja i primjene kategorije u nepoznatom kontekstu te tumaenja znaenja dijela teksta promatrajui tekst u cjelini; uspjeno razmatrati nejasnoe i ideje koje su suprotne oekivanjima i ideje koje su negativno formulirane Integrirati nekoliko dijelova teksta radi prepoznavanja glavne ideje, razumijevanja odnosa ili tumaenja znaenja rijei ili reenice; usporeivati, suprotstavljati ili kategorizirati vodei rauna o vie kriterija; uspjeno razmatrati ometajue podatke Prepoznati glavnu ideju u tekstu, razumjeti odnose, oblikovati ili primijeniti jednostavne kategorije ili tumaiti znaenje unutar ogranienog dijela teksta kad podatak nije istaknut i kad se trai izvoenje zakljuaka nieg stupnja Prepoznati glavnu temu ili autorovu namjeru u tekstu o poznatoj temi, kad su podaci istaknuti u tekstu

Koristiti formalno ili ope znanje radi stvaranja pretpostavki i procjenjivanja teksta; pokazati tono razumijevanje dugakih ili sloenih tekstova

Pronai i, u nekim sluajevima, prepoznati odnos meu podacima, od kojih svaki moda treba zadovoljiti vie kriterija; uspjeno razmatrati istaknute ometajue podatke

Povezivati ili usporeivati, obrazlagati ili procjenjivati odreeno obiljeje teksta; pokazivati detaljno razumijevanje teksta u odnosu na ope svakodnevno znanje ili se oslanjati na manje openito znanje

Pronai jedan ili vie podataka, od kojih bi svaki moda treba zadovoljiti vie kriterija; uspjeno razmatrati ometajue podatke

Usporeivati ili povezivati tekst s opim znanjem ili objasniti obiljeje teksta oslanjajui se na osobno iskustvo i stavove

Vodei rauna o jednom kriteriju pronai jedan ili vie meusobno neovisnih i izravno navedenih podataka

Stvarati jednostavnu vezu izmeu podataka iz teksta i opeg, svakodnevnog znanja

31

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Opis 1.1. Kratak opis odabranih zadataka iz italake pismenosti i odgovarajui kodovi
Pronalaenje podataka Otkrivanje jednog ili vie podataka u tekstu Tumaenje tekstova Tumaenje znaenja izvoenjem zakljuaka na temelju jednog ili vie dijelova teksta Promiljanje i procjenjivanje Povezivanje teksta s vlastitim idejama, znanjem i iskustvom

655 (43. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai dva meusobno neovisna podatka na temelju vie uvjeta meu veoma uvjerljivim ometajuim podacima u obavijesti o slubi zazapoljavanje. (R234Q02) 631 (16. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai tone brojane podatke u strukturnom dijagramu i povezati ih s uvjetovanim podacima iz fusnote. (R088Q03, kod 2) 608 (40. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai dva podatka vezana uz redatelja ugraena u scenarij drame te ih tono primijeniti u popratnom dijagramu. (R216Q04) 540 (2. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju otkriti poetni datum u grakonu u kojem se nalaze veoma snani ometajui podaci.(R040Q03A) 515 (22. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai podatak u prirodoznanstvenom lanku za mlade ljude pronalazei istoznane podatke meu ometajuim podacima.(R100Q04) 485 (16. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai odgovarajue brojane podatke u strukturnom dijagramu.Na ovoj razini ne koriste se uvjetovani podaci. (R088Q03, kod 1)

RAZINA

727 (17. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju analizirati i povezati nekoliko opisanih sluajeva s kategorijama statusa radne snage, pri emu neki vani podaci nisu istaknuti, ve su navedeni u fusnoti.(R088Q04, kod 2) 669 (45. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pokazati razumijevanje pronalazei dva primjera u dugakom uvodniku koji detaljno raspravlja o tome kako tehnologija stvara potrebu za novim odgovorima.(R236Q02) 645 (32. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju otkriti jezine nijanse u kratkim citatima iz prie i povezati ih s glavnom temom. itatelji moraju uspjeno razmotriti proturjene ideje u neposrednoj blizini citata. (R119Q07, kod 2) 603 (35. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti znaenje reenice u kontekstu vodei rauna o podacima u veem dijelu teksta. Izolirana reenica je dvosmislena pa su mogua razliita vidljivo uvjerljiva tumaenja. (R119Q04) 567 (39. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju primijeniti kategorije navedene u popisu denicija da bi pronali odgovarajue primjere u dramskom scenariju. itatelji trebaju pronai primjere za nekoliko kategorija. (R216Q03) 562 (10. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju analizirati i kategorizirati nekoliko opisanih sluajeva uzimajui u obzir i integrirajui vie uvjeta iz obavijesti o cijepljenju. (R077Q06) 558 (44. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju slijediti tijek rasprave po odlomcima gustog teksta koji sadri snane ometajue podatke. (R236Q01) 542 (12. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju izvesti zakljuak o analognom odnosu izmeu dvije pojave u tekstu. (R081Q05) 539 (32. pitanje)U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti znaenje kratkih citata iz prie u odnosu na neposrednu situaciju koja se opisuje ili na atmosferu prie u cjelini. (R119Q07, kod 1) 529 (34. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju obrazloiti pobudu lika povezujui niz dogaaja iz cijelog dugakog proznog teksta. (R119Q08) 521 (8. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti znaenje nekoliko rijei ili reenica radi usporedbe statusa preporuka u obavijesti o cijepljenju.itatelji trebaju objediniti podatke iz razliitih odlomaka u prisutnosti ometajuih podataka. (R077Q04)

RAZINA

822 (21. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju stvarati pretpostavke o neoekivanoj pojavi (da agencija za pomo prua relativno nizak stupanj pomoi jednoj veoma siromanoj zemlji) oslanjajui se na ope znanje i sve vane podatke iz kompleksnog teksta o relativno nepoznatoj temi.(R099Q04B, kod 2) 705 (21. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju stvarati pretpostavke o neoekivanoj pojavi (da agencija za pomo prua relativno nizak stupanj pomoi jednoj veoma siromanoj zemlji) oslanjajui se na ope znanje i neke vane podatke iz kompleksnog teksta o relativno nepoznatoj temi. (R099Q04B, kod 1) 652 (36. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti primjerenost zavretka pripovijetke komentirajui njegovu vezu sa glavnom temom ili raspoloenjem teksta. itatelji trebaju izvoditi zakljuke na temelju ideja koje se javljaju tijekom itanja, a koje nisu izravno navedene u cjelovitom tekstu jedne prilino suptilne pripovijetke.(R119Q05, kod 2) 637 (9. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti primjerenost vidljivo proturjenog dijela obavijesti o programu cijepljenja na radnom mjestu, razmatrajui namjeru uvjeravanja u tekstu i/ili njegovu logiku suvislost. (R077Q05) 600 (3. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju stvarati pretpostavke o razlogu autorove odluke oslanjajui se na podatke iz grakona i povezujui ih s prepoznatom glavnom temom kompleksne skupine tekstova. (R040Q03B) 583 (7. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti primjerenost obiljeja formalnog teksta s obzirom na eljeni ton obavijesti o cijepljenju. itatelji se trebaju oslanjati na svoje shvaanje onoga to ini stil primjerenim odreenoj svrsi i publici. (R077Q03, kod 2) 581 (14. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti umjenost pisca usporeujui dva kratka pisma o gratima. itatelji se trebaju osloniti na svoje shvaanje onoga to ini dobar stil pisanja.(R081Q06b)

RAZINA 800

4 3 2 1

4 3 2 1

4 3 2 1

626

553

480

408

32

Opis 1.1.

(nastavak)

Kratak opis odabranih zadataka iz italake pismenosti i odgovarajui kodovi

Pronalaenje podataka Otkrivanje jednog ili vie podataka u tekstu Tumaenje tekstova Tumaenje znaenja izvoenjem zakljuaka na temelju jednog ili vie dijelova teksta Promiljanje i procjenjivanje Povezivanje teksta s vlastitim idejama, znanjem i iskustvom

478 (1. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai i povezati podatke iz grakona i njegova uvoda.(R040Q02) 443 (6. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai izravno navedeni podatak u obavijesti o programu cijepljenja na radnom mjestu u prisustvu ometajuih podataka. (R077Q02) 405 (28. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai nekoliko izravno navedenih podataka u sportskom lanku. (R110Q05) 392 (27. pitanje)U ovom zadatku uenici trebaju pronai jedan izravno naveden podatak u sportskom lanku s vrlo malo ometajuih podataka. (R110Q04)

RAZINA

518 (23. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati primjereni saetak jasno naznaenog odlomka u lanku prirodoznanstvenog asopisa za mlade ljude,objedinjujui podatke iz nekoliko reenica. Prisutno je nekoliko ometajuih podataka. (R100Q05) 508 (5. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati podatke iz dva graka prikaza u kojima se koriste razliite tehnike i u kojima itatelji trebaju protumaiti strukturu oba prikaza kako bi preveli vane podatke iz jednog oblika u drugi. (R040Q06) 477 (15. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju razumjeti odnos meu podacima prikazanima u strukturnom dijagramu. (R088Q01) 473 (17. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju analizirati i povezati neke opisane sluajeve s kategorijama statusa radne snage, pri emu neki vani podaci nisu istaknuti jer su navedeni u fusnoti. (R088Q04, kod 1) 455 (41. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti znaenje kratke reenice povezujui je s tijekom prie koja se razvija u preostalom dijelu teksta. (R216Q06) 447 (31. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju razumjeti okvir radnje na temelju podataka navedenih u jednom odlomku.(R119Q01) 423 (37. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati glavnu temu ulomka iz dramskog scenarija koja se moe zakljuiti na temelju podataka iz kratkog uvoda u tekst. (R216Q01) 421 (11. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati namjeru zajedniku dvama kratkim tekstovima usporeujui glavnu ideju svakog od njih. (R081Q01) 406 (24. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati autorovu opu namjeru u lanku prirodoznanstvenog asopisa za mlade ljude. (R100Q06) 402 (25. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati podatke iz razliitih odlomaka radi prepoznavanja glavne ideje lanka iz prirodoznanstvenog asopisa za mlade ljude. (R100Q07) 397 (4. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati glavnu ideju grakona povezujui ga s njegovim nazivom.(R040Q04) 356 (26. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati glavnu temu sportskog lanka koja je neizravno navedena u podnaslovu i nekoliko puta ponovljena u tekstu lanka. (R110Q01)

RAZINA

567 (36. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti i prokomentirati primjerenost zavretka pripovijetke s obzirom na zaplet radnje u cjelini. Tekst je cjelovita i prilino suptilna pripovijetka. (R119Q05, kod 1) 561 (38. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati primjere iz navedenog scenarija s vlastitim znanjem o scenskim uputama te opisati tehnike koritene za njihovo prikazivanje. (R216Q02) 542 (7. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti primjerenost sadraja s obzirom na predvieni ton obavijesti o cijepljenju. itatelji se trebaju osloniti na vlastito shvaanje onoga to sadraj ini primjerenim odreenoj svrsi i publici. (R077Q03, kod 1) 537 (30. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati svoje vlastito poimanje samilosti i okrutnosti s ponaanjem lika iz pripovijetke te koristiti dokaze navedene u tekstu kako bi opravdali suprotna stajalita. (R119Q09, kod 2) 486 (19. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju procijeniti formalna obiljeja strukturnog dijagrama da bi uoili primjerenost njegove strukture za prikazivanje kategorija unutar grupa. (R088Q07) 480 (30. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati vlastito poimanje samilosti i okrutnosti s ponaanjem lika iz pripovijetke te koristiti dokaze navedene u tekstu da bi opravdali svoje stajalite. (R119Q09, kod 1) 471 (13. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju usporediti tvrdnje iz dva kratka teksta s vlastitim pogledima i stavovima. itatelji takoer trebaju pokazati iroko razumijevanje barem jednog od dva pisma. (R081Q06a) 445 (18. pitanje) U ovom se zadatku uenici trebaju osloniti na znanje o obliku i sadraju strukturnog dijagrama o radnoj snazi da bi razlikovali varijable i strukturalna svojstva. (R088Q05) 402 (29. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju stvoriti vezu jasno navodei odnos izmeu dva dijela jedne naznaene reenice iz lanka o sportskoj obui. (R110Q06)

RAZINA 800

i t a l a k a p i s m e n o s t

4 3 2 1

4 3 2 1

4 3 2 1

626

553

480

408

367 (33. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai jedan izravno navedeni podatak u poduoj pripovijetci, pri emu je relevantni dio teksta naznaen, a ometajuih podataka vrlo malo. (R119Q06) 363 (42. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai jedan izravno naveden podataku u bavijesti o slubi za zapoljavanje. (R234Q01)

33

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 1

Jezero Chad

Grakon A prikazuje promjenjive razine jezera Chad u saharskoj sjevernoj Africi. Jezero Chad potpuno je nestalo oko 20000. g. prije Krista tijekom posljednjeg Ledenog doba. Oko 11000.g. prije Krista ponovno se pojavilo. Danas je njegova razina otprilike ista kao i 1000. g. poslije Krista. Grakon A Jezero Chad: promjenjive razine

Grakon B prikazuje saharsku umjetnost oslikavanja stijena (drevni crtei ili slike otkrivene na zidovima peina) i prisutnost pojedinih ivotinjskih vrsta. Grakon B Saharska umjetnost oslikavanja stijena i promjenjivi obrasci ivotinjskog svijeta

Izvor: Copyright Bartholomew Ltd 1988 Izvadak iz The Times Atlas of Archaeology i objavljeno s doputenjem Harper Collins Publishers

34

Uz pomo podataka o jezeru Chad sa suprotne stranice odgovori na sljedea pitanja:

1. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q02)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: isprekidani Situacija: javna

i t a l a k a p i s m e n o s t

Koliko danas iznosi dubina jezera Chad? A B C D Oko dva metra Oko petnaest metara Oko pedeset metara Taj podatak nije naveden

Bodovanje 1. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor A: Oko dva metra Ostali odgovori

2. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q03A)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: isprekidani Situacija: javna

Otprilike s kojom godinom zapoinje grafikon A?

Bodovanje - 2. pitanje Kod 1: Odgovori koji navode 11000. g. prije Krista (ili priblinu procjenu izmeu 10500. i 12000. g.), ukazujui na to da je uenik izvrio procjenu pomou skale, na primjer: 11000. g. 11000. g. prije Krista 10500. g. prije Krista Neto prije 10000. g. prije Krista Oko 12000. g. Oko 11000. g. prije Krista Kod 0: Ostali odgovori, ukljuujui strelicu koja oznauje poetak grakona, na primjer: 10000. g. prije Krista [Pogreno je procijenio pomou skale] 20000. g. prije Krista 8000. g. prije Krista [Gledao je pogreni broj] 11000. g. prije Krista 4000. g. prije Krista [Zanemarite precrtani odgovor] 0. 35

 i t a l a k a p i s m e n o s t

3. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q03B)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: isprekidani Situacija: javna

Zato je autor odluio zapoeti grafikon u tom trenutku?

Bodovanje - 3. pitanje Kod 1: Odgovori koji upuuju na ponovno pojavljivanje jezera. Napomena: odgovoru moe biti dodijeljen kod 1 ak iako je prethodni odgovor bio netoan, na primjer: Jezero Chad ponovno se pojavilo 11000.g. prije Krista, nakon to je potpuno nestalo oko 20000.g. prije Krista. Jezero je nestalo tijekom Ledenog doba, a zatim se vratilo otprilike u to vrijeme. Tada se ponovno pojavilo. Oko 11000.g. prije Krista ponovno se vratilo. Tada se jezero ponovno pojavilo, nakon to ga nije bilo 9000 godina. Kod 0: Ostali odgovori, na primjer: Tada su se poele pojavljivati ivotinje. 11000.g. prije Krista ljudi su poeli oslikavati stijene. 11000.g. prije Krista jezero se (prvi put) pojavilo. Zato to je u to vrijeme jezero potpuno presuilo. Jer je to prvo kretanje na grakonu.

4. pitanje: JEZERO CHAD (R040Q04)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: isprekidani Situacija: javna

Grafikon B temelji se na pretpostavci: A B C D da su ivotinje na stijenama bile prisutne na tom podruju u vrijeme kad su se oslikavale da su umjetnici koji su crtali ivotinje bili veoma vjeti da su se umjetnici koji su crtali ivotinje mogli nadaleko kretati da nije bilo pokuaja pripitomljavanja ivotinja koje su se crtale po stijenama

Bodovanje 4. pitanje Kod 1: Kod 0: 36 Odgovor A: da su ivotinje na stijenama bile prisutne na tom podruju u vrijeme kad su se oslikavale Ostali odgovori

5. pitanje: JEZERO CHAD (R040P06)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: isprekidani Situacija: javna

Da bi odgovorio/la na ovo pitanje, treba povezati podatke iz Grafikona A i Grafikona B. Prestanak crtanja nosoroga, vodenih konja i turova po saharskim stijenama dogodio se: A B C D poetkom najnovijeg Ledenog doba polovicom razdoblja u kojem je jezero Chad imalo najveu razinu nakon to je razina jezera Chad opadala tijekom tisuu godina poetkom neprekidnog suhog razdoblja

i t a l a k a p i s m e n o s t

Bodovanje 5. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: nakon to je razina jezera Chad opadala tijekom tisuu godina Ostali odgovori

37

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 2

Gripa

ACOL-OV PROGRAM DOBROVOLJNOG CIJEPLJENJA PROTIV GRIPE

Kao to ste, bez sumnje, ve upoznati, gripa moe napasti naglo i bilo gdje tijekom zime. Ona moe tjednima drati svoje rtve bolesnima. Najbolji nain borbe protiv tog virusa jest biti u dobroj formi i imati zdravo tijelo. Za jaanje imuniteta koji pomae u borbi protiv tog agresivnog virusa, posebno se preporuuju svakodnevna tjelovjeba i prehrana s mnogo voa i povra.

Kako bi se dodatno sprijeilo irenje tog podmuklog virusa meu nama, ALCOL je odluio pruiti svojim namjetenicima mogunost cijepljenja protiv gripe. ALCOL je ugovorio dolazak medicinske sestre koja e provoditi cijepljenje u ALCOL-u, u poludnevnom terminu u sklopu radnog vremena u tjednu od 17. svibnja. Taj program je besplatan i na raspolaganju svim zaposlenicima. Sudjelovanje je dobrovoljno. Od zaposlenika koji e se odluiti za tu mogunost trait e se da potpiu obrazac doputenja kojim se utvruje da nisu alergini te da su svjesni da mogu pretrpjeti lake nuspojave. Lijeniki savjeti istiu da cijepljenje ne uzrokuje gripu, no da moe uzrokovati neke nuspojave kao to je umor, blago poviena tjelesna temperatura i bol u ruci.

TKO BI SE TREBAO CIJEPITI? Svatko tko se eli zatititi od virusa. Cijepljenje se osobito preporua ljudima starijima od 65 godina. No bez obzira na dob, SVATKO tko boluje od iscrpljujuih kroninih bolesti, osobito srani, pluni, bronhijalni bolesnici te dijabetiari. U uredskom okruenju SVI zaposlenici izloeni su opasnosti od zaraze gripom. TKO SE NE BI SMIO CIJEPITI? Ljudi koji su preosjetljivi na jaja, ljudi koji boluju od akutne groznice i trudnice. Posavjetujte se s lijenikom ukoliko pijete bilo kakve lijekove ili ste prije imali reakciju na cjepivo protiv gripe. 38

Ako biste se eljeli cijepiti u tjednu od 17. svibnja, molimo Vas da obavijestite Sanju Horvat, voditeljicu osoblja, do petka 7. svibnja. Datum i vrijeme odredit e se prema dostupnosti medicinske sestre, broju sudionika i vremenu koje odgovara veini zaposlenika. U sluaju da biste se htjeli cijepiti za ovu zimu, a ne moete doi u dogovoreno vrijeme, molimo Vas da obavijestite Sanju. Postoji mogunost da se ugovori drugi termin u sluaju da se javi dovoljan broj zainteresiranih. Za vie informacija, molimo Vas da se obratite Sanji na kuni broj 5577.

i t a l a k a p i s m e n o s t

DOBRO ZDRAVLJE
Sanja Horvat, voditeljica osoblja u kompaniji ALCOL, pripremila je informativni letak za ALCOLove zaposlenike. Uz pomo podataka iz informativnog letka odgovori na sljedea pitanja:

va i U

6.pitanje: GRIPA (R077Q02)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: profesionalna

Koja od sljedeih tvrdnji opisuje obiljeje ALCOL-ova programa cijepljenja protiv gripe? A B C D Tijekom zime, svakodnevno e se odravati satovi tjelovjebe. Cijepljenje e se provoditi tijekom radnog vremena. Sudionicima e se ponuditi mali dodatak na plau. Injekcije e davati lijenik.

Bodovanje 6. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: Cijepljenje e se provoditi tijekom radnog vremena. Ostali odgovori

7.pitanje: GRIPA (R077Q03)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: profesionalna

Moemo govoriti o sadraju teksta (to on govori). Moemo govoriti o njegovu stilu (nain na koji je predstavljen). Sanja je eljela da stil ovog informativnog letka zvui prijateljski i ohrabrujue. Misli li da je uspjela? Obrazloi svoj odgovor detaljno navodei izgled letka, stil pisanja, slike i ostale grafike prikaze.
39

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Bodovanje 7. pitanje Kod 2: Odgovori koji tono upuuju na tekst TE povezuju stil s namjerom i na nain koji je u skladu s autorovom namjerom da zvui prijateljski i ohrabrujue. Odgovori moraju sadravati BAREM JEDNO od sljedeeg: (1) detaljno navoditi barem jedno obiljeje (izgled letka, stil pisanja, slike ili ostale grake prikaze, ili ostale sline pojedinosti) - odnosno odreeni dio kvalitete obiljeja; I/ILI (2) navoditi i druge procjenjivake izraze osim prijateljski i ohrabrujue. (Napomena: Izrazi kao to su zanimljiv, lagan za itanje i jasan nisu sami po sebi dovoljno odreeni.) Stav je li Sanja uspjela ili ne, moe biti izravno ili neizravno naveden, na primjer: Ne, nije bila dobra ideja staviti sliku price blizu poetka. Izgleda zastraujue [upuuje na jedan odreeni dio dizajna: odreena slika (1). Koristi vlastiti procjenjivaki izraz: zastraujue (2)]. Da, slike prekidaju tekst te ga na taj nain ine lakim za itanje [opisuje odreeni aspekt izgleda teksta (1)]. Slika virusa kao iz stripa je prijateljska [ukazuje na odreeni aspekt (aljiva) jedne ilustracije (1)]. Ne, slike su djetinjaste i nevane [koristi vlastite izraze (djetinjaste, nevane) u procjeni jednog od obiljeja navedenih u tekstu pitanja (2)]. Da, stil pisanja je oputen i nesluben [koristi vlastite izraze (oputen, nesluben) u procjeni jednog od obiljeja spomenutih u tekstu pitanja (2)]. Da, stil je topao i privlaan [koristi vlastite izraze u procjeni stila (2)]. Previe je teksta. Ljudima se ne bi dalo itati [navodi bitno obiljeje predstavljanja: koliina teksta (1). Koristi vlastite procjenjivake izraze (2)]. Ona ne prisiljava ljude na cijepljenje, a to bi ohrabrilo ljude [neizravno ukazuje na nain ili ton: aspekt stila (2)]. Ne, stil pisanja je vrlo sluben [sporna, ali uvjerljiva primjena vlastitog procjenjivakog izraza: sluben (2)]. Kod 1: Odgovori koji tono upuuju na tekst TE koji povezuju namjeru s podacima i sadrajem (umjesto stilom), te koji prepoznaju autorovu namjeru da zvui prijateljski i ohrabrujue. Miljenje je li Sanja uspjela ili ne, moe biti izravno ili neizravno navedeno, na primjer: Ne, obavijest o cijepljenju nikako ne moe biti prijateljska i ohrabrujua. Da, uspjela je. Ona nudi mnogo mogunosti i moe se dogovoriti oko termina cijepljenja protiv gripe. Ona takoer daje savjete o zdravlju. Kod 0: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Da, zvui kao da bi to bila dobra ideja. Da, prijateljski je i ohrabrujui [izrazi se ne odnose na odreena obiljeja]. Ne, nije djelotvorno. Ne, jer neke informacije nisu tone [upuuje na sadraj bez povezivanja s idejom prijateljskog i ohrabrujueg stila]. Da, ilustracije su ohrabrujue, a stil obavijesti takoer je prihvatljiv [ilustracije su ohrabrujue je izraz iz pitanja. Stil obavijesti je takoer prihvatljiv previe je nejasno].

40

 Uspjela je, lako je za itanje i jasno [koriteni izrazi nisu dovoljno odreeni]. Mislim da je prilino uspjela. Odabrala je slike i napisala zanimljiv tekst [slike nisu uope vrednovane, a zanimljiv tekst previe je nejasno]. ILI: Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Da, svi bi se trebali cijepiti [nevano i netono]. Ne, slike nemaju nikakve veze s porukom [netono]. Da, jer eli da se ljudi zabrinu da e dobiti gripu [proturjeno ideji prijateljskog i ohrabrujueg stila]. Dobro je, ali to je samo moje miljenje [nevano]. Da, daje kratke informacije o tome to e uiniti da sprijee gripu [nevano upuuje na sadraj na nespecian nain] Da, ona samo navodi injenice [nevano]. Da, jer bi se vie ljudi trebalo cijepiti [navodi openito miljenje o temi cijepljenja, ne upuuje na stil ili pojedinosti sadraja]. Mislim da je uspjela, jer nitko ne eli biti bolestan. Svi ele biti zdraviji [nevano].

i t a l a k a p i s m e n o s t

8. pitanje: GRIPA (R077Q04)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: profesionalna

Informativni letak ukazuje na to da, ako se eli zatititi od virusa, cijepljenje protiv gripe je: A B C D djelotvornije od tjelovjebe i zdrave prehrane, ali je riskantnije dobra zamisao, ali ne moe zamijeniti tjelovjebu i zdravu prehranu jednako djelotvorno kao i tjelovjeba i zdrava prehrana, a manje je komplicirano nepotrebno ako se puno vjeba i zdravo hrani

Bodovanje 8. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: dobra zamisao, ali ne moe zamijeniti tjelovjebu i zdravu prehranu Ostali odgovori

9. pitanje: GRIPA (R077Q05)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: profesionalna

Jedan dio informativnog letka kae:

Tko bi se trebao cijepiti?

Svatko tko se eli zatititi od virusa. 41

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Nakon to je Sanja razdijelila informativne letke, jedan kolega rekao joj je da je trebala izostaviti rijei svatko tko se eli zatititi od virusa jer navode na pogrean zakljuak. Slae li se s tvrdnjom da te rijei navode na pogrean zakljuak i da bi trebale biti izostavljene? Obrazloi svoj odgovor:
Bodovanje 9. pitanje Kod 1: Odgovori koji procjenjuju odjeljak teksta s obzirom na izraz navodi na krivi zakljuak, ukazujui na to da postoji mogue proturjeje (Tko bi se trebao cijepiti? Svatko nasuprot Tko se ne bi smio cijepiti?). Odgovori mogu ili ne moraju objanjavati to je proturjeno. Slaganje ili neslaganje moe biti izravno ili neizravno navedeno, na primjer: Da, jer bi cijepljenje za neke ljude moglo biti opasno (npr. trudnice) [opisuje proturjeje]. Ne, jer se samo treba proitati nekoliko sljedeih redaka da bi se shvatilo da se neki ljudi ne bi smjeli cijepiti, a gledajui u cjelini, ona eli da se ljudi cijepe. Da, jer ona kae da svatko moe, a kasnije navodi koji se ljudi ne bi smjeli cijepiti [prepoznato proturjeje]. Ta reenica sugerira da bi se svi ljudi trebali cijepiti, to nije tono [ukratko ukazuje na proturjeje]. Da, donekle. Moda: svatko tko je zainteresiran da se zatiti od virusa, a ne pati od bilo kojeg sljedeeg simptoma ili bolesti [predloena preformulacija ukazuje na prepoznavanje proturjeja]. ILI: Odgovori koji procjenjuju odjeljak teksta s obzirom na izraz navodi na krivi zakljuak ukazujui na to da je ta izjava moda pretjerivanje (tj. ne trebaju se svi cijepiti, ili cijepljenje ne nudi potpunu zatitu). Mogu ili ne moraju objanjavati u emu se pretjeruje. Slaganje ili neslaganje moe biti izravno ili neizravno navedeno, na primjer: Izostaviti, cijepljenje nije jamstvo da nee dobiti gripu. Ne slaem se, iako zvui kao da e sigurno dobiti gripu ako se ne cijepi. Cijepljenje nije potpuna zatita. Izostaviti jer ne dobiju svi gripu, osobito ako si u dobroj formi i zdrav. Da, slaem se jer zvui bolje nego to uistinu jest [neizravno ukazuje na pretjerivanje, iako neodreeno]. Kod 0: Odgovori koji procjenjuju odjeljak teksta, ali ne s obzirom na izraz navodi na krivi zakljuak, na primjer: (1) Ukazuje na to da je izjava jaka, uinkovita i/ili ohrabrujua, bez spominjanja mogueg proturjeja ili elementa koji navodi na krivi zakljuak, ILI (2) Ukazuje na to da je izjava svatko tko se eli zatititi od virusa suvina jer navodi ono to je oito: Dobro da je umetnuta jer ohrabruje ljude. (1) Trebala bi biti tu jer istie poruku. (1)

42

 Mislim da bi te rijei trebale biti izostavljene jer se podrazumijeva i bez naglaavanja da se svi ele zatititi od virusa, ak i ako se to postie bez cijepljenja. (2) ILI: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, ili ponavljaju izraz navodi na krivi zakljuak bez obrazloenja, na primjer: Treba ju ostaviti, dobra je [bez obrazloenja]. Trebali su staviti neku drugu sliku umjesto natpisa [bez obrazloenja]. Da, ta reenica navodi na krivi zakljuak i mogla bi uzrokovati probleme [bez obrazloenja]. ILI: Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Trebala je biti izostavljena jer svatko ima pravo odluivati sam za sebe [netono razumijevanje tona teksta: to nije naredba]. Mislim da je rije GRIPA trebala biti stavljena iza rijei OD VIRUSA, jer bi ljudi na prvi pogled mogli misliti da govore o nekom drugom virusu, a ne gripi [nevjerodostojno obrazloenje za navodi na krivi zakljuak]. Da, ljudi bi mogli biti zainteresirani, ali se moda boje igli [nevano].

i t a l a k a p i s m e n o s t

10. pitanje: GRIPA (R077Q06)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: profesionalna

Koji bi se od ovih zaposlenika, prema informativnom letku, trebao obratiti Sanji? A B C D Stjepan iz skladita, koji se ne eli cijepiti jer bi se radije oslonio na svoj prirodni imunitet Julia iz odjela prodaje, koja eli znati je li program cijepljenja obvezan Alisa iz potanskog odjela, koja bi se eljela cijepiti ove zime, ali e za dva mjeseca roditi dijete Miroslav iz raunovodstva, koji bi se elio cijepiti, ali e biti na dopustu u tjednu od 17. svibnja

Bodovanje 10. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor D: Miroslav iz raunovodstva koji bi se elio cijepiti, ali e biti na dopustu u tjednu od 17. svibnja Ostali odgovori

43

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 3

Grati

Donja dva pisma dolaze s Interneta i govore o gratima. Grati su protuzakonito oslikavanje i pisanje po zidovima i drugim mjestima. Uz pomo pisma odgovori na donja pitanja:
Kipim od bijesa dok se kolski zid isti i ponovo lii po etvrti put da bi se uklonili grati. Kreativnost je vrijedna divljenja, no ljudi bi trebali nai naine izraavanja koji drutvu ne nameu dodatne trokove. Zato kvarite ugled mladih ljudi crtajui grate tamo gdje je zabranjeno? Profesionalni umjetnici ne vjeaju svoje slike po ulicama, zar ne? Umjesto toga, oni trae da ih netko nancira i stjeu slavu kroz zakonite izlobe. Po meni su zgrade, ograde i klupe u parkovima same po sebi umjetnika djela. Stvarno bi bilo alosno unititi te graevine gratima, a to je jo gore, taj postupak unitava ozonski omota. Zaista ne mogu shvatiti zato se ti protuzakoniti umjetnici uope trude budui da se njihova umjetnika djela naprosto neprestano uklanjaju s vidika. Helga O ukusima se ne raspravlja. Drutvo vrvi od informiranja i oglaavanja: logotipi kompanija, nazivi trgovina, veliki nametljivi plakati na ulicama. Jesu li oni prihvatljivi? Uglavnom jesu. Jesu li grati prihvatljivi? Neki kau da jesu, a drugi da nisu. Tko plaa cijenu grata? Tko na kraju plaa cijenu oglasa? Tono. Potroai. Jesu li ljudi koji su postavili reklamne panoe traili vae doputenje? Nisu. Trebaju li stoga to uiniti crtai grata? Nije li to sve samo pitanje komunikacije osobno ime, imena bandi ili velika umjetnika djela na ulici? Sjetite se samo prugaste i kockaste odjee koja se pojavila u trgovinama prije nekoliko godina. I skijakih odijela. Uzorci i boje izravno su ukradeni s oslikanih betonskih zidova. Prilino je smijeno da su ti uzorci i boje prihvaeni i cijenjeni, a da se istovremeno grati smatraju stranima. Teka vremena za umjetnost.
Izvor: Mari Hankala

Sophia

11. pitanje: GRAFITI (R081Q01)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: javna

Namjera obaju pisama je: A B C D objasniti to su to grafiti predstaviti miljenje o grafitima prikazati popularnost grafita rei ljudima koliko se troi na uklanjanje grafita

Bodovanje 11. pitanje Kod 1: Kod 0: 44 Odgovor B: predstaviti miljenje o gratima Ostali odgovori

12. pitanje: GRAFITI (R081Q05)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: javna

Zato Sophia spominje oglaavanje?

Bodovanje 12. pitanje Kod 1: Odgovori koji prepoznaju da se vri usporedba izmeu grata i oglaavanja te koji su u skladu s idejom da je oglaavanje zakoniti oblik grata, na primjer: Da nam pokae da oglaavanje moe biti jednako napadno kao i grati Zato to neki ljudi misle da je oglaavanje jednako runo kao i slikanje sprejem Ona eli rei da je oglaavanje samo zakoniti oblik grata. Ona smatra da je oglaavanje poput grata. Jer ne trae nae doputenje kad postavljaju reklamne panoe [usporedba oglaavanja i grata je neizravna] Jer se oglasi postavljaju u drutvu bez naeg doputenja, kao i grati Jer su reklamni panoi poput grata [minimalan odgovor; prepoznaje slinost bez detaljne razrade u emu je slinost] Jer je to jo jedan oblik izlaganja Jer oglaivai lijepe plakate po zidovima, a ona misli da su i plakati grati Jer je i ono na zidovima Jer su oni jednako tako lijepi ili runi za gledanje Ona spominje oglaavanje jer je ono prihvatljivo, za razliku od grata [slinost grata i oglaavanja neizravno je izraeno usporedbom stavova prema njima]. ILI: Odgovori koji prepoznaju da je spominjanje oglaavanja strategija obrane grata, na primjer: Da bismo uvidjeli da su grati ipak zakoniti Kod 0: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Na taj nain ona dokazuje. Ona ga eli navesti kao primjer. To je strategija. Logotipi kompanija i nazivi trgovina ILI: Odgovori koji ukazuju na netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Ona opisuje grate. Jer ljudi na njih stavljaju grate Grati su vrsta oglaavanja. Jer su grati oglaavanje odreene osobe ili bande [usporedba ide u krivom smjeru, tj., grati su oblik oglaavanja]

i t a l a k a p i s m e n o s t

45

 i t a l a k a p i s m e n o s t

13. pitanje: GRAFFITI (R081Q06A)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: javna

S kojim se pismom slae? Obrazloi svoj odgovor vlastitim rijeima pozivajui se na ono to je reeno u jednom ili oba pisma:
Bodovanje 13. pitanje Kod 1: Odgovori koji obrazlau uenikovo stajalite pozivajui se na sadraj jednog ili oba pisma. Mogu se odnositi na openiti stav autorice (npr. za ili protiv) ili na neku pojedinost iz njenog argumentiranja. Tumaenje autoriinog argumentiranja mora biti vjerodostojno. Obrazloenje moe biti u obliku parafraze teksta, ali ne smije biti potpuno ili u velikoj mjeri prepisano bez promjena ili dodataka, na primjer: Slaem se s Helgom. Grati su protuzakoniti i zbog toga su vandalistiki in. S Helginim, jer sam protiv grata [minimalan odgovor] Sa Sophijinim. Mislim da je licemjerno kanjavati umjetnike grata, a zatim kopirati njihove dizajne. Pomalo se slaem s oba pisma. Oslikavanje zidova trebalo bi biti zabranjeno zakonom, no tim ljudima trebala bi se dati mogunost da rade svoj posao negdje drugdje. Sa Sophijinim, jer brine za umjetnost Slaem se s oba pisma. Grati su loi, no oglaavanje je jednako tako loe, pa neu biti licemjeran. S Helginim, jer ni ja zapravo ne volim grate, ali razumijem Sophijino stajalite i to da ne eli osuivati ljude zato to rade neto u to vjeruju. S Helginim, jer je zaista teta kvariti ugled mladih ljudi bez razloga [granini sluaj: neto izravnog citiranja, ali uklopljeno u ostatak teksta] Sa Sophijinim. Tono je da se uzorci i boje ukradeni s grata pojavljuju u trgovinama i da ih prihvaaju ljudi koji smatraju da su grati uasni [obrazloenje je kombinacija rijei iz teksta, no koliina manipulacije ukazuje na to da je tekst dobro shvaen]. Kod 0: Potkrepljivanje vlastitog stajalita ogranieno je na izravno citiranje (sa ili bez navodnih znakova), na primjer: S Helginim, jer se slaem da bi ljudi trebali nai naine izraavanja koji drutvu ne nameu dodatne trokove S Helginim. Zato kvariti ugled mladih ljudi? ILI: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Sa Sophijinim, jer mislim da Helgino pismo ne potkrjepljuje njen argument razlozima (Sophia usporeuje svoj argument s oglaavanjem, itd.) [odgovara s obzirom na stil ili kvalitetu argumentiranja]. S Helginim, jer koristi vie pojedinosti [odgovara s obzirom na stil ili kvalitetu argumentiranja]. Slaem se s Helgom [ne potkrepljuje miljenje]. S Helginim, jer vjerujem to govori [ne potkrepljuje miljenje]. S oba, jer mogu razumjeti otkuda Helga dolazi, no Sophia je isto u pravu [ne potkrepljuje miljenje].

46

ILI:

Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Vie se slaem s Helgom. Sophia se ne ini sigurna u ono to misli. S Helginim, jer misli da su neki talentirani [pogreno protumaeno Helgino argumentiranje].

14. pitanje: GRAFFITI (R081Q06B)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: javna

i t a l a k a p i s m e n o s t

Moemo govoriti o emu se u pismu govori (njegovu sadraju). Moemo govoriti o nainu na koje je pismo napisano (njegovu stilu). Bez obzira na to s kojim se pismom slae, to misli koje je pismo bolje? Obrazloi svoj odgovor razmatrajui nain na koji su jedno ili oba pisma napisana:
Bodovanje 14. pitanje Kod 1: Odgovori koji obrazlau miljenje razmatrajui stil ili oblik jednog ili oba pisma. Trebali bi upuivati na kriterije kao to su stil pisanja, struktura argumentiranja, uvjerljivost argumentiranja, ton, koriteni registar ili strategije uvjeravanja itatelja. Izrazi kao to su bolje argumentira moraju biti potkrijepljeni dokazima, na primjer: Helgino. Ona daje mnogo razliitih spornih pitanja za razmatranje i spominje oteenje okolia koje uzrokuju autori grata, a mislim da je to jako vano. Helgino pismo je uinkovito zbog naina na koji se izravno obraa crtaima grata. Mislim da je Helgino pismo bolje od dva pisma. Mislim da je Sophijino malo pristrano. Mislim da je Sophia istakla veoma jaki argument, no Helgino je bolje strukturirano. Sophijino, jer zapravo ne cilja ni na koga [obrazlae svoj izbor s obzirom na kvalitetu sadraja. Obrazloenje je razumljivo kad se protumai kao nikoga ne napada]. Svia mi se Helgino pismo. Prilino je nadmona u izricanju svoga stava. Kod 0: Odgovori koji procjenjuju s obzirom na slaganje ili neslaganje s autorovim stajalitem, ili koji samo parafraziraju sadraj, na primjer: Helgino. Slaem se sa svim to je rekla. Hegino pismo je bolje. Grati su skupi i nepotrebni, ba kao to ona kae. Odgovori koji procjenjuju bez dostatnog obrazloenja, na primjer: Sophijino pismo je najbolje. Sophijino se lake ita. Helga ima bolji argument. Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Helgino je bolje napisano. Obrauje problem korak po korak na temelju ega dolazi do logikog zakljuka. Sophijino, jer je svoj stav zadrala za sebe do kraja pisma.

ILI:

ILI:

47

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 4

Rad

Donji strukturni dijagram prikazuje strukturu radne snage ili radno-sposobno stanovnitvo jedne zemlje. Ta zemlja imala je 1995. godine otprilike 3,4 milijuna stanovnika.

Struktura radne snage, zakljuno s 31. 5. 1995. (000)1

Radno sposobno stanovnitvo2 2656.5

1706.5

U radnoj snazi

64.2%

Nisu u radnoj snazi3 949.9 35.8%

Zaposleni 1578.4 92.5%

Nezaposleni 128.1 7.5%

1237.1 78.4%

Puno radno vrijeme

341,3 21,6%
Trae posao s punim radnim vremenom 101.6 79.3% Ne trae posao s punim radnim vremenom 318.1 93.2% Trae posao na pola radnog vremena 26.5 20.7%

Pola radnog vremena

Trae posao s punim radnim vremenom 23.2 6.8%

1 Brojevi ljudi navedeni su u tisuama (000) 2 Radno sposobno stanovnitvo denira se kao ljudi u dobi izmeu 15 i 65 godina. 3 Ljudi koji nisu u radnoj snazi su oni koji ne trae posao aktivno i/ili ne mogu raditi. Izvor: D. Miller: Form 6 Economies, ESA Publications, Box 9453, Newmarker, Auckland, NZ, str. 64

Uz pomo gornjih podataka o radnoj snazi jedne zemlje odgovori na sljedea pitanja:

48

15. pitanje: RAD (R088Q01)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: isprekidani Situacija: obrazovna

Na koje dvije glavne skupine je podijeljeno radno sposobno stanovnitvo? A B C D Na zaposlene i nezaposlene Na radno sposobno i radno nesposobno Na radnike s punim radnim vremenom i radnike na pola radnog vremena Na one koji su u radnoj snazi i one koji nisu u radnoj snazi

i t a l a k a p i s m e n o s t

Bodovanje 15. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor D: Na one koji su u radnoj snazi i one koji nisu u radnoj snazi Ostali odgovori

16. pitanje: RAD (R088Q03)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: isprekidani Situacija: obrazovna

Koliko radno sposobnih ljudi nije dio radne snage? (Napii broj ljudi, a ne postotak):
Bodovanje 16. pitanje Kod 2: Odgovori koji ukazuju na to da su brojevi iz strukturnog dijagrama TE 000 iz naslova/fusnote objedinjeni: 949900. Priznajte pribline procjene izmeu 949000 i 950000 napisane brojkama ili slovima. Prihvatite i priblinu procjenu od 900000 ili jedan milijun (slovima ili brojkom) s kvalikatorom. Na primjer: 949900 Neto manje od devetsto pedeset tisua 950000 949.9 tisua Gotovo milijun Oko 900 tisua 949.9 x 1000 949900 949(000) Kod 1: Odgovori koji ukazuju na to da je podatak pronaen u strukturnom dijagramu, ali da su 000iz naslova/fusnote pogreno pridruene. Odgovori koji navode 949.9 slovima ili brojkama. Priznajte pribline procjene sline onima iz odgovora za kod 2: 49

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Kod 0:

949.9 94900 Gotovo tisuu Neto manje od tisuu Oko 900 Neto manje od 1000 Ostali odgovori, na primjer: 35.8% 7.50%

17. pitanje: RAD (R088Q04)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: isprekidani Situacija: obrazovna

U koju kategoriju strukturnog dijagrama, ako takva kategorija postoji, bi se mogla ukljuiti svaka osoba navedena u donjoj tablici? Svoj odgovor naznai krianjem ispravne kuice u tablici. Prvi je rijeen kao primjer:
U radnoj snazi zaposleni U radnoj snazi nezaposleni Nije ukljuen u niti jednu kategoriju

Nije u radnoj snazi

Konobar, star 35 godina, na pola radnog vremena Poduzetnica, stara 43 godine, koja radi 60 sati na tjedan Redovni student, star 21 godinu Mukarac, star 55 godina, koji je nedavno prodao svoju trgovinu i trai posao ena, stara 55 godina, koja nikad nije radila ili nije eljela raditi izvan kue Baka, stara 80 godina, koja jo radi nekoliko sati dnevno na obiteljskom tandu na trnici

Bodovanje 17. pitanje Kod 2: Kod 1: Kod 0: 5 tonih odgovora 3 ili 4 tona odgovora 2 ili manje tonih odgovora

50

18. pitanje: RAD (R088Q05)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: isprekidani Situacija: obrazovna

Pretpostavi da se podaci o radnoj snazi prikazuju u strukturnom dijagramu poput ovog svake godine. Dolje su navedena etiri obiljeja dijagrama. Naznai moe li se oekivati da e se ta obiljeja mijenjati iz godine u godinu zaokruujui promjena ili bez promjene. Prvi je rijeen kao primjer:
Obiljeja dijagrama Natpisi u svakom okviru (npr. U radnoj snazi) Postoci (npr. 64.2%) Brojevi (npr. 2656.5) Napomene ispod strukturnog dijagrama Bovanje 18. pitanje Kod 1: Kod 0: 3 tona odgovora 2 ili manje tonih odgovora Odgovori Promjena / Bez promjene Promjena / Bez promjene Promjena / Bez promjene Promjena / Bez promjene

i t a l a k a p i s m e n o s t

19. pitanje: RAD (R088Q07)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: isprekidani Situacija: obrazovna

Podaci o strukturi radne snage prikazani su u strukturnom dijagramu, ali su mogli biti prikazani na nekoliko drugih naina, kao to su pisani opis, tortni grafikon, grafikon ili tablica. Strukturni dijagram vjerojatno je odabran jer je posebno prikladan za prikazivanje: A B C D promjena tijekom vremena ukupnog broja stanovnika neke zemlje kategorija unutar svake skupine veliine svake skupine

Bodovanje 19. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: kategorija unutar svake skupine Ostali odgovori 51

Tanzanija

i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 5

Meunarodni PLAN
Rezultati Programa Meunarodni PLAN za nancijsku 1996.godinu
Podruje istone i june Afrike
Zimbabve Ukupno 26 4385 266237 2283 2320 111123 131023 23132 16087 16331 353 81 8695 7102 143 194 362 29 788 1142 12 13365 80.6 18 20997 494 Zambija 0 80 0 0 Etiopija Uganda 2 20 0 581 Malavi 0 0 2400 0 Egipat Kenija Sudan 7 425 0 305

Zdravo odrastanje
Zdravstveni punktovi izgraeni s 4 ili manje prostorija Zdravstveni radnici osposobljeni u 1 danu Djeca koja su primila nadopunu prehrani > 1 tjedan Djeca koja su dobila nancijsku pomo uz medicinsko/stomatoloko lijeenje

1 1053 10195 984

0 0 0 0

6 719 2240 396

1 1003 0 0

9 1085 251402 17

Obrazovanje
Uitelji osposobljeni u jednom danu Kupljene/donirane kolske vjebenice Kupljeni/donirani kolski udbenici Kupljene/izraene/donirane uniforme Djeca koja su primila pomo za kolarinu/ stipendiju Izraene/kupljene/donirane kolske klupe Izgraene trajne uionice Obnovljene uionice Odrasli koji su primili poduku iz pismenosti ove nancijske godine

0 667 0 8897 12321 3200 44 0 1160

0 0 0 0 0 0 0 0 0

367 0 45650 5761 1598 3689 50 34 3000

0 41200 9600 0 0 250 8 0 568

970 0 182 2000 154 1564 93 0 3617

115 69106 8769 6040 0 1725 31 14 0

565 0 7285 0 0 1794 45 0 0

0 150 150 0 0 0 0 0 0

303 0 58387 434 2014 4109 82 33 350

Stanovanje
Iskopani/izgraeni uavci ili nunici Kue povezane u novi kanalizacijski sustav Iskopani/obnovljeni bunari (ili natkriveni izvori) Izbuene nove sigurne buotine Izgraeni gravitacijski sustavi za opskrbu pitkom vodom Kue obnovljene projektom PLAN Nove kue izgraene zakorisnike Izgraene ili obnovljene drutvene dvorane elnici zajednica osposobljeni u jednom ili vie dana Kilometri obnovljene ceste Izgraeni mostovi Obitelji koje su imale izravnu korist od kontrole erozije Nove kue obuhvaene projektom elektrikacije

50 143 0 0 0 265 225 2 2214 1.2 0 0 448

0 0 0 0 0 0 0 0 95 0 0 0 0

2403 0 15 8 28 520 596 2 3522 26 4 1092 2

0 0 0 93 0 0 0 0 232 0 2 0 0

57 0 7 14 1 0 0 3 200 0 11 1500 0

162 0 13 0 0 0 2 0 3575 0 0 0 0

3 0 0 27 0 1 6 3 814 0 0 0 0

96 0 0 0 0 0 0 0 20 0 0 0 0

4311 0 159 220 0 2 313 2 2693 5.34 1 18405 44

Izvor: Prilagoeno iz PLAN International Program Outoput Chart nancial year 1996, prilog kvartalnom izvjeu meunarodnom odboru za prvo tromjeseje 1997. godine

Gornja tablica dio je izvjea koje je objavio Meunarodni PLAN, meunarodna organizacija za pomo. Ona navodi neke podatke o radu PLANA u jednom od njegovih regija djelovanja (istona i juna Afrika). Uz pomo tablice odgovori na sljedea pitanja: 52

20. pitanje: MEUNARODNI PLAN (R099Q04a) to tablica govori o razini aktivnosti Meunarodnog PLAN-a u Etiopiji u 1996.godini u usporedbi s ostalim zemljama u toj regiji? A B C D Razina aktivnosti u Etiopiji relativno je visoka. Razina aktivnosti u Etiopiji relativno je niska. Otprilike je ista kao i u drugim zemljama u toj regiji. Relativno je visoka u kategoriji stanovanja, a niska u ostalim kategorijama.

i t a l a k a p i s m e n o s t

Odgovor B: Razina aktivnosti u Etiopiji relativno je niska.

Napomena: Ovo pitanje je samo za informaciju i nee samostalno pridonijeti uenikovom rezultatu. Odgovor se uzima u procjeni odgovora na 21. pitanje.

21. pitanje: MEUNARODNI PLAN (R099Q04B)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: isprekidani Situacija: javna

Godine 1996. Etiopija je bila jedna od najsiromanijih zemalja u svijetu. Uzimajui u obzir tu injenicu i podatke iz tablice, to misli kako bi se mogla obrazloiti razina aktivnosti Meunarodnog PLAN-a u Etiopiji u usporedbi s njegovom aktivnou u ostalim zemljama?
Bodovanje 21. pitanje Kod 2: Uenik je tono odgovorio na 20. pitanje (Odgovor B). Odgovori koji obrazlau razinu aktivnosti PLAN-a oslanjajui se na SVE navedene podatke, s izravnim ili neizravnim navoenjem vrste aktivnosti koje je PLAN proveo u Etiopiji. Odgovor takoer mora biti u skladu s JEDNIM i DRUGIM od navedenog (iako ih ne mora navoditi): (1) niska razina aktivnosti PLAN-a u Etiopiji (podaci navedeni u tablici) TE (2) siromatvo Etiopije (podatak naveden u tekstu pitanja), na primjer: Organizacije za pomo esto zapoinju s radom u nekoj zemlji osposobljavajui lokalno stanovnitvo, pa bih rekao da je PLAN tek zapoeo sa svojim radom u Etiopiji 1996.godine. Moda je osposobljavanje drutvenih radnika jedini oblik pomoi koji oni tamo mogu pruiti. Tamo moda nema bolnica ili kola koje bi mogle biti uporite za pruanje druge vrste pomoi. Moda ostale inozemne organizacije za pomo pruaju pomo u lijekovima, itd., te PLAN uvia njihovu potrebu za znanjem o upravljanju zemljom [neizravno upuuje na osposobljavanje elnika zajednica] Kod 1: Uenik je tono odgovorio na 20. pitanje (Odgovor B). Odgovori koji obrazlau razinu djelovanja PLAN-a oslanjajui se na VEINU navedenih podataka. Odgovori moraju biti u skladu sa (iako ih ne moraju navoditi) OBOJE od sljedeeg: 53

 i t a l a k a p i s m e n o s t

(1) niska razina aktivnosti PLAN-a u Etiopiji (podaci navedeni u tablici) TE (2) siromatvo Etiopije (podatak naveden u tekstu pitanja), na primjer: Moda je tamo teko pruati pomo budui da je tamo sve poremeeno. Moda je tamo rat pa bi bilo teko pruati pomo. Ne znaju kako tamo mogu pomoi. Ako u Etiopiji pomau druge organizacije, PLAN ima manje toga za raditi. Mislim da su druge zemlje prije poele primati pomo, pa e se Etiopiji vie pomoi u bliskoj budunosti. Moda Etiopljani imaju odreenu kulturu koja im oteava interakciju sa strancima. Mislim da malo previe pomau ostalim zemljama i da se Etiopija preskae. Moda Meunarodni PLAN nema dovoljno nanciranja i novca za sve siromane zemlje. Kod 0: ILI: Uenik je netono odgovorio na 20. pitanje (ne odgovorom B). Uenik je tono odgovorio na 20. pitanje (Odgovor B), ali odgovor ne uzima u obzir navedeni podatak o relativnom siromatvu Etiopije, na primjer: Etiopija ne treba PLAN-ovu pomo u tolikoj mjeri kao ostale zemlje [oslanja se na podatke iz tablice, ali ne uzima u obzir podatak o relativnom siromatvu Etiopije navedenom u tekstu pitanja]. Etiopija nije toliko siromana kao ostale zemlje, pa ne treba toliko PLAN-ovu pomo [oslanja se na podatke iz tablice, ali ne uzima u obzir podatak o relativnom siromatvu Etiopije navedenom u tekstu pitanja]. Moda Etiopija treba samo veu pomo za elnike zajednica nego ostale zemlje [detaljno se oslanja na podatke iz tablice, ali ne uzima u obzir podatak o relativnom siromatvu Etiopije navedenom u tekstu pitanja]. ILI: Uenik je tono odgovorio na 20. pitanje (Odgovor B), ali daje nedostatni ili nejasan ili netoan odgovor, na primjer: Ne rade toliko u Etiopiji [ponavlja podatak iz Odgovora B na 20. pitanje bez pokuaja da ga obrazloi]. PLAN ne radi gotovo nita u Etiopiji. PLAN jednako daje svakoj zemlji [porie podatak iz Odgovora B na 20 pitanje]. ILI: Uenik je tono odgovorio na 20. pitanje (Odgovor B), ali daje nevjerodostojan ili nevaan odgovor, na primjer: Trebali bi vie pomagati Etiopiji [ne nudi obrazloenje, ve izrie miljenje]. Samo osposobljavaju drutvene radnike. ini se da ne rade nita za zdravlje i obrazovanje tamonjeg stanovnitva [ne obrazlae razinu aktivnosti].

54

ITALAKA CJELINA 6

Policija

Znanstveno policijsko oruje

Poinjeno je ubojstvo, no osumnjieni sve porie. Tvrdi da nije poznavao rtvu. Kae da ga nikad nije upoznao, nikad mu se nije pribliio, nikada ga nije dotaknuo Policija i sudac uvjereni su da ne govori istinu. Ali kako da to dokau?
Na popritu zloina istraitelji su prikupili svaki mogui djeli dokaza koji se moe zamisliti: vlakna s tkanina, vlasi, otiske prstiju, opuke cigareta Na rtvinoj jakni pronaeno je nekoliko crvenih vlasi. A one neobino slie osumnjienikovim vlasima. Kad bi se dokazalo da su te vlasi uistinu njegove, bio bi to dokaz da je on ipak upoznao rtvu. Svaka osoba je jedinstvena Strunjaci su prionuli poslu. Istrauju nekoliko stanica s korijena tih vlasi i nekoliko osumnjienikovih krvnih stanica. U jezgri svake stanice naeg tijela nalazi se DNA. to je DNA? DNA je poput ogrlice koja se sastoji od dva zapletena niza bisera. Zamislimo da su ti biseri etiri razliite boje i da su tisue tih viebojnih bisera (koji tvore gen) nanizani na veoma specian nain. Taj redoslijed potpuno je isti u svim stanicama tijela jedne osobe: u stanicama korijena vlasi kao i u stanicama nonog palca, u stanicama jetre i stanicama eluca ili krvi. No redoslijed bisera razlikuje se od jedne osobe do druge. S obzirom na broj bisera nanizanih na taj nain, vjerojatnost da e dva ovjeka imati isti DNA veoma je mala, osim jednojajanih blizanaca. Jedinstvena za svakog ovjeka, DNA je tako vrsta genetske osobne iskaznice. Na taj nain genetiari mogu usporediti osumnjienikovu genetsku osobnu iskaznicu (utvrenu na temelju njegove krvi) s genetskom osobnom iskaznicom crvenokose osobe. Ako e genetska iskaznica biti ista, oni e znati da je osumnjienik ipak bio u blizini rtve za koju tvrdi da ju nikad nije upoznao. Samo jedan dokaz Sve ee u sluajevima seksualnog napada, ubojstva, krae i ostalih zloina policija vri genetiku analizu. Zato? Da bi pronali dokaze za kontakt izmeu dvije osobe, dva predmeta ili osobe i predmeta. Dokazivanje takvog kontakta esto je veoma korisno za istragu. No, ono nuno ne jami dokazivanje zloina. To je samo jedan dokaz iz mnotva drugih dokaza. Anne Versailles Sainjeni smo od milijardu stanica Svako ivo bie sainjeno je od mnotva stanica. Stanica je uistinu veoma mala. Moglo bi se rei i da je mikroskopska jer se moe vidjeti samo pomou mikroskopa koji ju uveava mnogo puta. Svaka stanica sastoji se od vanjske membrane i jezgre u kojoj se nalazi DNA. to je genetska iskaznica? DNA je sastavljena od odreenog broja gena, od kojih se svaki sastoji od tisua bisera. Ti geni zajedno tvore genetsku osobnu iskaznicu jedne osobe. Kako se otkriva genetska osobna iskaznica? Genetiar uzima nekoliko stanica iz korijena vlasi pronaenih na rtvi ili iz sline ostavljene na opuku cigarete. Stavlja ih u proizvod koji unitava sve oko DNA stanica. Zatim ponavlja isti postupak s nekoliko stanica iz osumnjienikove krvi. DNA se zatim posebno priprema za analizu. Nakon toga stavlja se u posebni gel kroz koji prolazi elektrina struja. Nakon nekoliko sati, to izaziva nastajanje pruga slinih bar kodu (poput onog na stvarima koje kupujemo) koje su vidljive pod specijalnom lampom. Bar kod osumnjienikove DNA zatim se usporeuje s bar kodom vlasi pronaenih na rtvi.

i t a l a k a p i s m e n o s t

Mikroskop u policijskom laboratoriju

Izvor: Le Ligueur, 27. svibnja 1998.

Uz pomo gornjeg lanka iz asopisa odgovori na sljedea pitanja: 55

 i t a l a k a p i s m e n o s t

22. pitanje: POLICIJA (R100Q04)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

Da bi objasnio strukturu DNA, autor govori o bisernoj ogrlici. Po emu se te biserne ogrlice razlikuju od jedne osobe do druge? A B C D Razlikuju se po duljini. Redoslijed bisera je drugaiji. Broj ogrlica je drugaiji. Boja bisera je drugaija.

Bodovanje 22. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: Redoslijed bisera je drugaiji. Ostali odgovori

23. pitanje: POLICIJA (R100Q05)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

Koja je svrha odjeljka naslovljenog Kako se otkriva genetska osobna iskaznica?? Objasniti: A B C D to je DNA to je bar kod na koji nain se analiziraju stanice da bi se otkrio uzorak DNA na koji nain se moe dokazati da je poinjen zloin

Bodovanje 23. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: na koji nain se stanice analiziraju da bi se otkrio uzorak DNA Ostali odgovori

24. pitanje: POLICIJA (R100Q06)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

Koja je osnovna autorova namjera? A B C D

56

Upozoriti Zabaviti Informirati Uvjeriti

Bodovanje 24. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: Informirati Ostali odgovori

25. pitanje: POLICIJA (R100Q07)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

i t a l a k a p i s m e n o s t

Na kraju uvoda (prvi osjenani odjeljak) navodi se: Ali kako da to dokau? Prema tom odlomku, istraitelji pokuavaju pronai odgovor na to pitanje: A B C D ispitujui svjedoke vrei genetike analize temeljito ispitujui osumnjienika ponovo pregledavajui sve rezultate istrage

Bodovanje 25. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: vrei genetike analize Ostali odgovori

57

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 7

TRKAI

Osjeajte se dobro u svojoj sportskoj obui

Sportski medicinski centar u Lyonu (Francuska) ve 14 godina prouava ozljede mladih i profesionalnih sportaa. Istraivanjima je ustanovljeno da je najbolji lijek prevencija i dobra obua.

Udarci, padovi, izdrljivost i pucanje. 18 % sportaa u dobi od 8 do 12 godina ima ozljede pete. Hrskavica u nogometaevu glenju ne reagira dobro na udarce, a 25% profesionalaca ve je iskusilo na svojoj koi da je ona njihova naroito slaba toka. Hrskavica u osjetljivom zglobu koljena moe se takoer nepopravljivo otetiti, pa ako se o tome ne vodi briga ve u djetinjstvu (u dobi od 10-12 godina), to moe prouzroiti prerani osteoartritis. Niti kuk nije zatien od ozljeda, pa su sportai, naroito kad su umorni, izloeni opasnosti od prijeloma koji nastaju uslijed padova ili sudara. Prema istraivanju, nogometai koji se bave nogometom vie od deset godina imaju kotane izrasline na goljenici ili na peti. To je poznato pod

imenom nogometaevo stopalo, deformacija prouzroena obuom s previe savitljivim potplatima i dijelovima oko glenja. tititi, podupirati, stabilizirati i ublaiti Ako je obua previe kruta, ona ograniava kretanje. Ako je previe savitljiva, poveava opasnost od ozljeda i uganua. Dobra sportska obua trebala bi zadovoljavati etiri kriterija: Prvo, mora pruati vanjsku zatitu: zatita od udaraca lopte ili drugog igraa, uspjeno svladavanje neravnina na terenu te odravanje topline i suhoe stopala kad je veoma hladno i kad pada kia. Ona mora podupirati stopalo, osobito zglob glenja, kako bi se izbjegla

uganua, naticanja i drugi problemi koji mogu zahvatiti ak i samo koljeno. Dobra obua takoer bi trebala igraima pruati dobru stabilnost kako se ne bi poskliznuli na mokrom terenu ili sklizali na previe suhoj povrini. Na kraju, ona mora ublaiti udarce, osobito one koje trpe odbojkai i koarkai koji stalno skau. Suha stopala Da bi se izbjegle lake, ali bolne situacije kao to su uljevi, pa ak i napuknua ili atletsko stopalo (gljivine infekcije), obua mora omoguavati isparavanje znoja te mora sprjeavati ulazak vanjske vlage. Idealni materijal za to je koa, koja moe biti vodootporna te tako sprjeavati da se obua namoi im pone padati kia.

Izvor: Revue ID (16), 1.-15. lipnja 1997. 58

Uz pomo lanka sa suprotne stranice odgovori na sljedea pitanja:

26. pitanje: TRKAI (R110Q01)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

to autor eli pokazati u ovom tekstu? A B C D Da se kvaliteta mnoge sportske obue uvelike poboljala Da je najbolje ne baviti se nogometom prije 12. godine ivota Da mladi ljudi sve vie pate od ozljeda zbog slabe tjelesne kondicije Da je za mlade sportae veoma vano da nose dobru sportsku obuu

i t a l a k a p i s m e n o s t

Bodovanje 26. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor D: da je za mlade ljude veoma vano da nose dobru sportsku obuu Ostali odgovori

27. pitanje: TRKAI (R110Q04)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

Zato, prema lanku, sportska obua ne bi smjela biti previe kruta?

Bodovanje 27. pitanje Kod 1: Odgovori koji upuuju na ogranienje kretanja, na primjer: Ona ograniava kretanje. Ona te sprjeava da tri s lakoom. Kod 0: Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Da se izbjegnu ozljede. Ona ne moe podupirati stopalo. Jer stopalo i gleanj moraju biti poduprti. ILI: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Inae ne bi bila prikladna.

28. pitanje: TRKAI (R110Q05)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

U jednom dijelu lanka pie: Dobra sportska obua trebala bi zadovoljavati etiri kriterija. Koji su to kriteriji?
59

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Bodovanje 28. pitanje Kod 1: Odgovori koji upuuju na etiri kriterija tiskana kurzivom u tekstu. Svako upuivanje moe biti izravni citat, parafraza ili razrada kriterija. Kriteriji mogu biti navedeni bilo kojim redom. etiri kriterija su: (1) pruati vanjsku zatitu (2) podupirati stopalo (3) pruiti dobru stabilnost (4) ublaavati udarce. Na primjer: Vanjska zatita (1) Podupiranje stopala (2) Dobra stabilnost (3) Ublaavanje udarca (4) Ona mora pruati vanjsku zatitu, podupirati stopalo, pruati igrau dobru stabilnost te ublaavati udarce. tititi, podupirati, stabilizirati, ublaavati [citira podnaslove ovog dijela teksta] Kod 0: Ostali odgovori, na primjer: tititi od udaraca lopte ili noge Uspjeno savladavati neravnine terena Odravati toplinu i suhou stopala Podupirati stopalo [prve tri pojedinosti u odgovoru dio su kriterija (1) (pruati vanjsku zatitu)]

29. pitanje: TRKAI (R110Q06)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: obrazovna

Promotri ovu reenicu pri kraju lanka. Ovdje je navedena u dva dijela: Da bi se izbjegle lake, ali bolne situacije kao to su uljevi, pa ak i napuknua ili atletsko stopalo (gljivine infekcije), (prvi dio) obua mora omoguavati isparavanje znoja te mora sprjeavati ulazak vanjske vlage. (drugi dio) Kakav je odnos izmeu prvog i drugog dijela reenice?

60

Drugi dio: A B C D proturjean je prvom dijelu ponavlja prvi dio pojanjava problem opisan u prvom dijelu nudi rjeenje za problem opisan u prvom dijelu

i t a l a k a p i s m e n o s t

Bodovanje: 29. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor D: nudi rjeenje za problem opisani u prvom dijelu Ostali odgovori

61

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ITALAKA CJELINA 8

Dar

Koliko je samo dana ovako sjedila, pomislila je, promatrajui hladnu tamnu vodu kako se polako pomie uz iezavajuu strmu obalu. Samo nejasno prisjeala se poetka kie, kako navire preko movare s juga i udara o zidove njene kue. A zatim je sama rijeka poela rasti, isprva polako, da bi nakon toga zastala na trenutak da se vrati natrag. Iz sata u 5 sat klizila je niz rukavce i jarke te pljutala po niskim predjelima. Nou, dok je spavala, zaposjela je cestu i opkolila ju tako da je ostala sjediti sama, s izgubljenim amcem, u kui poput nanesenog predmeta nastanjenog na svojoj strmoj obali. A voda je sada sezala ak i do podnica premazanih katranom. I jo uvijek je rasla.
10 je postala pusto more, preplavljena pljuskovima kie, a rijeka se gubila negdje u svom

Dokle god joj je sezao pogled, do kronja drvea gdje su nekad bile suprotne obale, movara prostranstvu. Njena kua s dnom poput amca bila je izgraena da plovi upravo takvom poplavljenom rijekom, ako bi ikad dolo do nje, no sada je bila stara. Moda su donje daske bile djelomino gnjile. Moda e se ue pomou kojeg je kua privezana za veliki ivi hrast puknuti i pustiti je da krene nizvodno, putem kojim je nestao i njezin amac.

15 Nitko sada ne bi mogao doi. Mogla bi vikati, ali uzaludno, nitko ne bi uo. Duljinom

i irinom movare ostali su se borili da spase ono malo to mogu, moda ak i vlastite ivote. Vidjela je itavu kuu kako prolazi plutajui, tako tiho da ju je to podsjetilo na prisustvovanje pogrebu. Kad ju je ugledala, uinilo joj se da zna ija je to kua. Bilo je grozno vidjeti ju noenu, no mora da su vlasnici pobjegli na uzvienije podruje. Kasnije, 20 kako su kia i mrak sve vie navirali, ula je panteru kako urlie uzvodno uz rijeku. Sada, kao da je kua oko nje drhtala poput ivog bia. Posegnula je za svjetiljkom kad se izvrnula na stolu pored kreveta i stavila ju izmeu stopala da ju vrsto dri. A tada, kripei i teko stenjui kua se iupala iz ilovae, slobodno plutajui i poskakujui poput plutanog epa okretala se polako noena rijekom. vrsto se uhvatila za rub kreveta. Njiui 25 se s jedne strane na drugu, kua se pomaknula koliko je ue doputalo. uo se tresak i gunanje dotrajalog drveta, a zatim muk. Polako ju je struja oslobodila i dopustila joj da se okrene natrag, struui po svom poivalitu. Zadrala je dah i dugo je sjedila osjeajui polagane ljuljajue pokrete. Tama se prosijavala kroz nezaustavljivu kiu i s glavom na ruci spavala je drei se za krevet.
30 U neko doba tijekom noi probudio ju je urlik, toliko muan zvuk da je bila na nogama

prije nego to se probudila. U mraku se opet spotaknula o krevet. Doao je od tamo, s rijeke. ula je kako se neto mie, neto veliko to je proizvodilo zvuk ienja poput jaruala. Moda je to jo jedna kua. A onda je udarilo, ne od naprijed, ve odskaui i klizei duljinom njene kue. Bilo je to stablo. Oslukivala je dok se granje i lie nije 35 raistilo i nastavilo put nizvodno, ostavljajui tek kiu i zapljuskivanje bujice, zvukove sada toliko postojane da su se doimali dijelom tiine. uurena uz krevet, gotovo je opet spavala kad se oglasio jo jedan urlik, ovaj put tako glasan kao da je u sobi. Zurei u mrak, polako se vraala na krevet dok nije napipala hladan oblik puke. A tada, uurena na jastuku, poloila je puku preko koljena. Tko je tamo? povikala je.
40 Odgovor je bio ponovljen urlik, no manje prodoran, iscrpljen zvuk, a zatim je nastupila

pusta tiina. Povukla se natrag do kreveta. to god to bilo tamo, mogla je uti kako se

62

kree trijemom. Podnice su kripale i mogla je razaznati zvukove prevrnutih predmeta. ulo se grebanje po zidu kao da si eli trganjem osloboditi put unutra. Sada je znala to je to, velika maka, zbaena s iupanog stabla koje je prolo pored nje. Dola je zajedno 45 s poplavom, dar. Nesvjesno je pritisnula ruku o lice i du stegnutog grla. Puka se ljuljala preko njenih koljena. Nikad prije u svom ivotu nije vidjela panteru. ula je o njima od drugih i ula je njihove urlike, poput patnje, u daljini. Maka je iznova grebla po zidu, uzrokujui zveckanje prozora pored vrata. Dokle god bude motrila prozor i drala maku opkoljenu izmeu zida 50 i vode, zarobljenu, bit e sigurna. Vani, ivotinja je zastala da bi zagrebla pandama po ravoj vanjskoj mrei. Povremeno bi zacviljela i zareala. Kad se napokon svjetlost probila kroz kiu, dolazei poput druge vrste tame, jo je sjedila na krevetu, ukoena i promrzla. Ruke su je, naviknute na veslanje rijekom, boljele od vrstog dranja puke. Jedva da se usudila micati iz straha da bi bilo kakav zvuk mogao 55 dati maki snagu. Ukoena, njihala se s pokretima kue. Kia je jo padala kao da nikad nee niti stati. Kroz sivu svjetlost mogla je vidjeti poplavljenu rijeku izreetanu kiom, a u daljini nejasne obrise potopljenih kronji. Maka se sada nije micala. Moda je otila. Odloivi puku, mugnula je s kreveta i neujno se priuljala prozoru. Jo je bila ondje, uurena na rubu trijema, zurei u ivi hrast, sidro njene kue, kao da odmjerava izglede 60 za skok na viseu granu. Nije se inila tako stranom sada kad ju mogla vidjeti, njeno grubo krzno upavo poput granica, njezine prignjeene slabine i nazirua rebra. Bilo bi lako ustrijeliti je tamo gdje sjedi, udarajui amo-tamo dugakim repom poput bia. Kretala se prema natrag da uzme puku kad se maka okrenula. Bez ikakvog upozorenja, bez grenja ili napinjanja miia, skoila je na prozor i smrskala staklo na oknu. Uzmaknula 65 je priguujui krik, podigla puku i pucala kroz prozor. Sada nije mogla vidjeti panteru, no promaila ju je. Ponovo je poela koraati amo-tamo. Mogla je na trenutak vidjeti njenu glavu i luk njenih lea dok je prolazila pored prozora. Drhtei, povukla se na krevet i legla. Uspavljujui postojani um rijeke i kie i prodorna hladnoa polako su isuili njenu namjeru. Motrila je na prozor i drala puku u pripravnosti. 70 Nakon dugog ekanja, krenula je pogledati. Pantera je zaspala s glavom na apama poput domae make. Prvi puta otkad je poela kia poeljela je zaplakati, zbog sebe, zbog svih ljudi, zbog svega u poplavi. Spuznuvi na krevet, privukla je pokriva oko ramena. Trebala se izvui dok je mogla, dok su ceste jo bile otvorene ili prije nego to je rijeka odnesla njen amac. Dok se njihala naprijed-nazad zajedno s kuom, duboka bol u elucu podsjetila 75 ju je da nije jela. Nije se mogla prisjetiti koliko dugo. Ba kao i maka, skapavala je od gladi. Uuljala se u kuhinju i napravila vatru uz pomo nekoliko preostalih prutia drva. Ako bi poplava potrajala, morala bi spaliti stolac, moda ak i sam stol. Skinuvi ostatke dimljene unke sa stropa, narezala je debele komade smekasto-crvenog mesa i stavila ih u tavicu. Omamio ju je miris peena mesa. Ostalo je neto ustajalih kolaia od zadnjeg 80 puta kad je kuhala, a mogla bi napraviti kavu. Vode je bilo u izobilju. Dok je kuhala svoje jelo, gotovo je zaboravila na maku, sve dok nije zacviljela. I ona je bila gladna. Pusti me da jedem, viknula joj je, a onda u se pobrinuti za tebe. I tiho se nasmijala. Dok je vjeala ostatak unke natrag na avao, maka je zareala isputajui dubok grleni tutnjajui zvuk od ega joj je zadrhtala ruka.
85 Nakon to je pojela, vratila se ponovo u krevet i podigla puku. Kua je ve bila toliko

i t a l a k a p i s m e n o s t

uzdignuta da vie nije strugala po strmoj obali kad se okrenula natrag od rijeke. Hrana 63

 i t a l a k a p i s m e n o s t

ju je ugrijala. Mogla bi se rijeiti make dok svjetlost jo lebdi na kii. Polako se priuljala prozoru. Jo je bila tamo, mijaukala, i poela koraati trijemom. Dugo je zurila u maku, bez straha. A tada, ne razmiljajui to radi, odloila je puku i krenula oko ruba kreveta 90 u kuhinju. Iza nje, maka je razdraeno hodala. Skinula je ono to je ostalo od unke i, probijajui se preko zatalasanog poda do prozora gurnula ju je kroz razbijeno okno. Na drugoj strani ulo se je gladno reanje i, neto poput zaprepatenja, prelo je sa ivotinje na nju. Osupnuta onim to je uinila, povukla se natrag u krevet. Mogla je uti panteru kako trga meso. Kua se zibala oko nje. Oslukivala je mie li se kua, no, nije se vie njihala na poplavljenoj rijeci. Gurnuvi vrata da se otvore, kroz razderanu mreu spazila je jedan drugi svijet. Kua je mirovala na strmoj obali, kao i uvijek. Nekoliko metara dalje, rijeka je jo brzala u bujici, no vie nije prekrivala nekoliko metara izmeu kue i ivog hrasta. Niti make vie nije bilo. Na putu 100 od trijema do ivog hrasta i, bez sumnje, dalje prema movari, stajali su tragovi, nejasni, gubei se ve u gnjecavom blatu. A tamo na trijemu, oglodano kao dokaz, stajalo je ono to je ostalo od unke.
Izvor: Louis Dollarhide: The Gift u Mississippi Writers: Reections of Childhood and Youth, Svezak 1., uredila Dorothy Abbott, University Press of Mississippi, 1985. 95 im se probudila sljedei put, odmah je znala da se sve promijenilo. Kia je stala.

Uz pomo prie Dar s prethodnih stranica odgovori na sljedea pitanja (obrati panju na brojeve redaka na lijevoj strani prie koji e ti pomoi u pronalaenju spomenutih dijelova u pitanjima):

30. pitanje: DAR (R119Q09)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Dolje je dio razgovora izmeu dvoje ljudi koji su proitali pripovijetku Dar.

Navedi dokaze iz prie kako bi pokazao/la kako bi svaka od tih osoba mogla opravdati svoje stajalite: Osoba A . Osoba B .
64

Bodovanje 30. pitanje Kod 2: Kod 1: Odgovori kojima je dodijeljen kod 1 za Osobu A TE kod 1 za Osobu B Odgovori koji navode dokaze iz prie da potkrijepe ideju da je ena bezosjeajna i okrutna. Mogu upuivati na njenu namjeru da ustrijeli panteru ili na injenicu da doista puca na panteru. Mogu takoer navoditi citate ili vjerno prepriavati, na primjer: Pokuava ustrijeliti panteru. Okrutna je jer je njena prva pomisao ubiti panteru. Smije se kad razmilja o ubijanju make. Kad je jela, smijala se makinu cviljenju. Podigla je puku i pucala kroz prozor [citat]. Kod 0: ILI: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Bezobzirna je prema panteri. Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Okrutna je, jer dri maku zaglavljenu vani [nevjerodostojno da je drugaije trebala postupiti s obzirom na opasnost koju maka predstavlja u prii]. On misli da je ena trebala pokazati vie samilosti [nevano: obrazlae to djeak govori u dijalogu, umjesto da upuuje na priu]. ILI: Osoba B samilosna Kod 1: Odgovori koji navode dokaze iz prie da potkrijepe ideju da je ena samilosna. Mogu upuivati na njezin in hranjenja pantere ili na sugestije o njenoj sposobnosti saaljenja nad panterom ili openitije. Mogu takoer navoditi citate ili vjerno prepriavati, na primjer: Velikoduna je jer dijeli hranu s makom. Daje maki unku. Skinula je ono to je ostalo od unke i gurnula ju kroz razbijeno okno [citat]. Kad prvi puta uje panteru, misli da zvui tuno, a ne zastraujue [dokaz sposobnosti saaljenja nad panterom]. Pie poeljela je zaplakati, zbog sebe, zbog svih ljudi, zbog svega u poplavi [citirani dokaz openitog saaljenja]. Kod 0: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Postupa na samilosni nain. Ona je dobra. ILI: Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Ona misli da je ena osoba puna ljubavi [nevano: obrazlae to govori djevojka u dijalogu, umjesto da upuuje na priu]. Osoba A bezosjeajna i okrutna

i t a l a k a p i s m e n o s t

65

 i t a l a k a p i s m e n o s t

31. pitanje: DAR (R119Q01)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

U kakvom se poloaju ena nalazi na poetku prie? A B C D

Kod 1: Kod 0:

Preslaba je da napusti kuu, nakon to danima nije jela. Brani se od divlje ivotinje. Njena kua je opkoljena poplavljenom rijekom. Poplavljena rijeka odnijela je njenu kuu.
Odgovor C: Njena kua je opkoljena poplavljenom rijekom. Ostali odgovori

Bodovanje 31. pitanje

32. pitanje: DAR (R119Q07)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Ovdje su neke od prvih aluzija na panteru u prii: probudio ju je urlik, toliko muan zvuk (redak 30) Odgovor je bio ponovljen urlik, no manje prodoran, iscrpljen zvuk (redak 40) ula je njihove urlike, poput patnje, u daljini (reci 47-48) S obzirom na ono to se dogaa u preostalom dijelu prie, to misli zato pisac odluuje uvesti panteru pomou tih opisa?
Bodovanje 32. pitanje Kod 2: Odgovori koji prepoznaju da je cilj opisa izazvati saaljenje. Upuivanje na pievu namjeru ili na uinak na itatelja moe biti navedeno ili neizravno izraeno. Upuivanje na ono to e dogaa u preostalom dijelu prie moe takoer biti navedeno ili neizravno izraeno. Odgovori mogu ukazivati na to da: (1) citirani opisi povezuju panteru sa enom (ili ljude openito) u patnji; ILI (2) citirani opisi slue kao priprema za kasnije enino samilosno ponaanje prema panteri; ILI (3) pantera se prikazuje kao objekt samilosti Na primjer: Pantera zvui gotovo kao ovjek pa je poput ene, i osjeate saaljenje za oboje [izravno upuivanje na vezu izmeu pantere i ene/ljudi (1) izravno upuivanje na uinak na itatelja]. Navodi te da odmah uoi da je i pantera rtva poplave [neizravno upuivanje

66

na vezu izmeu pantere i ljudi pomou i (1) izravno upuivanje na uinak na itatelja]. ini se da ena osjea saaljenje za nju prije negoli sazna o emu se radi [povezuje citirane dijelove s kasnijim eninim samilosnim ponaanjem (2), bez izravnog upuivanja na namjeru ili uinak]. Navodi te da se saali nad panterom [neizravno izraeno tono razumijevanje nijansi opisa (3) izravno upuivanje na uinak na itatelja]. Zvui tuno i oajno [neizravno izraeno razumijevanje nijansi opisa (3), s neizravnim upuivanjem na autorovu namjeru]. Kod 1: Odgovori koji upuuju na druge mogue namjere (ili uinke) citiranih opisa, osim izazivanja saaljenja. Komentar je u skladu s razumijevanjem teksta. Upuivanje na pievu namjeru ili na uinak na itatelja moe biti navedeno ili neizravno izraeno. Upuivanje na ono to se dogaa u preostalom dijelu prie moe takoer biti navedeno ili neizravno izraeno. Odgovori mogu upuivati na: (1) namjeru/uinak stvaranja napetosti ili tajanstvenosti (valja istaknuti da se smatra da izrazi kao to su zastraujui i stravini pokazuju netono razumijevanje citiranih opisa, a zanimljiv, lagan za itanje i jasan nisu dovoljno odreeni) ILI (2) ideju da je pantera prikazana sa enina gledita Na primjer: Jer stvara napetost. Zapravo ne zna zato urlie (1). Polako uvodi panteru u priu (1). Uzbudljivo je (1). Ba kao ni ena, ni ti ne zna to je to [kombinacija (1) i (2)]. Opisuje enine osjeaje vezane uz panteru (2). Odgovori koji upuuju na doslovne informacije navedene u citiranim opisima. Komentar je u skladu s razumijevanjem teksta. Upuivanje na pievu namjeru ili na uinak na itatelja moe biti navedeno ili neizravno izraeno. Upuivanje na ono to se dogaa u preostalom dijelu prie takoer moe biti navedeno ili neizravno izraeno. Odgovori mogu upuivati na: (1) realistini opis pantere ILI (2) na to kako se ti opisi slau sa stvarnim okruenjem ili situacijom Na primjer: Kod 0: Pantera je divlja ivotinja, a divlje ivotinje urliu (1). Pantera je bila gladna, a te ivotinje se glasaju kad su gladne (1). Primijetila je njeno glasanje jer je bio mrak pa ju nije mogla vidjeti (2). Kad je sada ula panteru, sjetila se da je jednu ula prije (2).

i t a l a k a p i s m e n o s t

ILI:

Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: ini priu zanimljivijom. To je snaan opisni jezik. Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Pantera zvui pakosno, kao da eka da ju epa [nevjerodostojno]. Ti opisi prikazuju panteru na nain da zastrae itatelja [netono]. Ona pria priu s panterina stajalita [netono]. 67

ILI:

 i t a l a k a p i s m e n o s t

33. pitanje: DAR (R119Q06)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

A tada, kripei i teko stenjui kua se iupala (reci 22-24) to se dogodilo s kuom u ovom dijelu prie? A B C D Raspala se. Poela je plutati. Razbila se o stablo hrasta. Potonula je na dno rijeke.

Bodovanje 33. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B : Poela je plutati. Ostali odgovori

34. pitanje: DAR (R119Q08)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Zato je, prema prii, ena nahranila panteru?

Bodovanje 34. pitanje Kod 1: Odgovori koji prepoznaju implikaciju da je ena bila potaknuta saaljenjem ili empatijom prema panteri. Mogu takoer navoditi da ena nije svjesno shvaala svoju pobudu, na primjer: Saalila se nad njom. Zato to je znala kako je to biti gladan. Jer je samilosna osoba. Da bi joj pomogla da preivi. ILI: Odgovori koji prepoznaju da u prii enina pobuda nije izravno obrazloena i/ili to da ona to svjesno ne shvaa, na primjer: Nije mislila na to to radi. Iz hira. Instinkt Nije znala. Ne pie u prii. ILI: Odgovori koji se odnose na panterinu tjelesnu potrebu za hranom ili pomoi, bez upuivanja na eninu pobudu, na primjer:

68

 Jer je bila gladna. Jer je urlikala. Kod 0: ILI: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani. Mogu opisivati eninu pobudu kao samozatitu ili strah, na primjer: Mislila je da e otii ako ju nahrani. Jer je se bojala. eljela je od nje napraviti svog kunog ljubimca [nevjerodostojno]. Da se sprijatelji s njom [nevjerodostojno]. Jer joj se svidjela [nevjerodostojno].

i t a l a k a p i s m e n o s t

35. pitanje: DAR (R119Q04)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Kad ena kae: a onda u se pobrinuti za tebe. (redak 82), ona pod tim misli da: A B C D je sigurna da joj maka nee nauditi pokuava zaplaiti maku namjerava ustrijeliti maku planira nahraniti maku

Bodovanje 35. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: namjerava ustrijeliti maku Ostali odgovori

36. pitanje: DAR (R119Q05)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Misli li da je zadnja reenica u prii Dar primjereni zavretak? Obrazloi svoj odgovor iznosei svoje vienje veze izmeu zadnje reenice i znaenja prie:
Bodovanje 36. pitanje Kod 2: Odgovori koji nadilaze doslovno tumaenje prie, ali su u skladu s tonim doslovnim shvaanjem. Trebali bi procjenjivati zavretak s obzirom na tematsku potpunost, povezujui zadnju reenicu sa sredinjim odnosima, pitanjima ili metaforama iz prie. Odgovori mogu upuivati, na primjer, na odnos izmeu pantere i ene, na preivljavanje ili na dar ili zahvalnost. Miljenje o primjerenosti moe biti navedeno ili neizravno izraeno, na primjer: 69

 i t a l a k a p i s m e n o s t ILI:

Da, pria je dovela enu u kontakt s onime to je u ivotu uistinu bitno, a ista bijela kost simbol je toga. Da, pretpostavljam da je ono to je pantera ostavila od unke takoer dar, poruka ivi i pusti da ivi. Da, kost je poput dara, a to je tema ove prie. Da, kost unke podsjea nas na to to se moglo dogoditi eni. Primjeren je jer joj je ivotinja na neki nain zahvalila na unki. Odgovori koji nadilaze doslovno tumaenje prie, ali su u skladu s tonim doslovnim shvaanjem. Trebali bi procjenjivati zavretak s obzirom na stil ili raspoloenje, povezujui zadnju reenicu s opim stilom ili raspoloenjem u ostatku prie. Miljenje o primjerenosti moe biti navedeno ili neizravno izraeno, na primjer: Da, u skladu je s injeninim prianjem prie. Da, produljuje sablasni uinak. Ne, previe je nenadan, dok je veina prie detaljno navedena. Kod 1: Doslovni odgovori, koji tumae priu na nain koji je u skladu s tonim doslovnim shvaanjem. Procjenjuju zavretak s obzirom na slijed pripovijedanja, dovodei zadnju reenicu u vezu s odreenim dogaajima (npr. maka je pojela meso, posjet pantere kui, jenjavanje poplave). Miljenje o primjerenosti moe biti navedeno ili neizravni izraeno, na primjer: Da, daje nam odgovor na pitanje je li maka pojela hranu. Ne, jer je epizoda o mesu ve zavrena. Gotovo je jer je meso pojedeno pa je i pria zavrena. Da. Sad kad se poplava stiala i kad je pojela meso, nema razloga da maka ostane. Mislim da je zavretak dobar jer dokazuje da je pantera ipak bila na njenom trijemu [doslovno shvaanje da su se dogaaji u prii stvarno dogodili]. Ne, zavretak nije prikladan, to nije bio dar, ve je bilo jako opasno [ukazuje na potpuno doslovno itanje]. Primjereno je opisati da je to bilo nakon kie [upuivanje na kraj poplave]. Kod 0: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Vie je nego uinkovit. Stvarno je dojmljiv. Ne, dar nema veze sa zavretkom. Ne. Bilo bi bolje da zavrava s neim uzbudljivijim [ne povezuje zavretak s ostatkom prie]. Zavrava opisom kosti. ILI: Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Da, pokazuje da je to sve bio samo san [nevjerodostojno]. Ne, jer itatelj ne zna zato je maka nestala [pokazuje nerazumijevanje].

70

ITALAKA CJELINA 9

Amanda i vojvotkinja TEKST 1

AMANDA I VOJVOTKINJA Saetak: Otkada je umrla Locadia, kraljevi, koji je bio zaljubljen u nju, je neutjean. U trgovini pod imenom Rsda Soeurs vojvotkinja, kraljevieva tetka, susree mladu prodavaicu Amandu, koja neobino slii na Locadiu. Vojvotkinja eli da joj Amanda pomogne osloboditi kraljevia od uspomena koje ga progone. Krianje na podruju dvorca, kruna klupa oko malog obeliska sputa se veer AMANDA Jo uvijek ne razumijem. to mogu uiniti za njega, gospo? Ne mogu vjerovati da ste uope mogli pomisliti I zato ja? Nisam osobito lijepa. Pa ak i da je netko lijep, tko bi mogao iznenada stati izmeu njega i takvih uspomena? VOJVOTKINJA Nitko osim tebe. AMANDA, iskreno iznenaena Mene? VOJVOTKINJA Svijet je tako blesav, moje dijete. Opaa samo sveane povorke, geste, slubene iskaznice mora da ti zato nitko nije nikada rekao. Ali moje me srce nije iznevjerilo gotovo sam vrisnula kad sam te prvi put ugledala u Rsda Soeursu. Za nekoga tko ju je bolje poznavao od njenog javnog imida, ti si Locadijina ivua slika i prilika. Muk. Veernje ptice sada su preuzele dunost od popodnevnih ptica. Podruje je ispunjeno sjenkama i cvrkutima. AMANDA, veoma tiho Stvarno mislim da ne mogu, gospo. Nemam nita, ja nisam nitko, a ti ljubavnici zar ne shvaate da je to bila moja mata? Ustala je. Kao da se sprema otii, podigla je svoj mali koveg. VOJVOTKINJA, takoer tiho i veoma izmoreno Naravno, draga. Ispriavam se. Zatim s tekoom ustaje, poput starice. uje se zvono bicikla u veernjem zraku. Ona se trgne. Posluaj to je on! Samo mu se pokai, naslonjena na mali obelisk gdje ju je prvi puta upoznao. Neka te vidi, makar samo ovaj put, neka krikne, pokae iznenadno zanimanje za tu slinost, za tu lukavtinu koju u mu sutra priznati i zbog koje e me mrziti za bilo to drugo osim te mrtve djevojke koja e mi ga uskoro oteti, sigurna sam (primila ju je pod ruku) Uinit e to, zar ne? Najskruenije te preklinjem, mlada damo. (gleda ju, usrdno preklinjui i brzo dodaje:) A tako e ga i ti vidjeti. I Osjeam da opet crvenim to ti to govorim ivot je previe lud! Ovo je trei put u ezdeset godina, a drugi puta u deset minuta da sam pocrvenjela vidjet e ga. I kad bi barem (zato ne on, budui da je lijep i divan i ne bi bio prvi?), kad bi barem mogao imati sree, i on i ja, da mu se dopadne bar na jedan trenutak Ponovo zvono u tami, no sada veoma blizu. AMANDA, apui to da mu kaem? VOJVOTKINJA, stisnuvi njenu ruku Samo reci: Oprostite, gospodine, moete mi rei koji je put do mora? Pourila je u dublju sjenu drvea. Ba na vrijeme. Vidi se nejasna silueta. To je kraljevi na biciklu. Prolazi veoma blizu

i t a l a k a p i s m e n o s t

71

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Amandine nejasne siluete pored obeliska. Ona promrmlja. AMANDA Oprostite, gospodine On se zaustavlja, silazi s bicikla, skida eir i pogleda ju. KRALJEVI Da? AMANDA Moete li mi rei koji je put do mora? KRALJEVI Skrenite na drugom krianju lijevo. On se nakloni, tuno i utivo, ponovo sjeda na bicikl i odlazi. Ponovo se oglauje zvono

u daljini. Vojvotkinja izlazi iz sjene, veoma nalik na staricu.. AMANDA, tiho, nakon nekog vremena Nije me prepoznao VOJVOTKINJA Bilo je mrano. A opet, tko zna kakvom je sada zamilja u svojim snovima? (pita stidljivo:) Posljednji vlak je otiao, mlada damo. Kako bilo, biste li noas htjeli prenoiti u dvorcu? AMANDA, udnim glasom Da, gospo. Potpuni je mrak. Njih dvije vie se ne mogu vidjeti u tami, moe se uti samo vjetar u ogromnom drveu na podruju dvorca.

SPUTA SE ZASTOR
Izvor: Jean Anouilh, Locadia (kraj 2. prizora), LA TABLE RONDE, 1984.

TEKST 2
DEFINICIJE NEKIH KAZALINIH ZANIMANJA Glumac: glumi neki lik na pozornici Redatelj: upravlja i nadgleda sve aspekte drame. Ne samo da odreuje poloaj glumaca na pozornici, ureuje njihove ulaske i izlaske s pozornice i usmjerava ih kako da glume, ve i predlae kako bi se scenarij trebao tumaiti Kazalini krojai: izrauju kostime po modelu Scenograf: dizajnira modele kulisa i kostima. Nakon toga, ti se modeli preoblikuju u stvarnu veliinu u kazalinoj radionici. Rekviziter: zaduen za pronalaenje potrebnih rekvizita na sceni. Rije rekviziti odnosi se na sve to se moe pomicati: naslonjai, pisma, svjetiljke, kitice cvijea, itd. Kulise i kostimi nisu rekviziti. Tehniar zvuka: zaduen za sve zvune efekte potrebne za izvedbu. Tijekom predstave on je za kontrolnim ureajem. Pomonik rasvjete ili tehniar rasvjete: Zaduen za rasvjetu. On je takoer za kontrolnim ureajem tijekom predstave. Osvjetljenje je toliko sloen proces da dobro opremljeno kazalite moe imati zaposleno i do deset tehniara rasvjete. 72

Na prethodne dvije stranice nalaze se dva teksta. Tekst 1 ulomak je iz drame Locadia autora Jeana Anoulliha, a Tekst 2 navodi denicije kazalinih zanimanja. Uz pomo tih tekstova odgovori na sljedea pitanja:

37. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q01)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

i t a l a k a p i s m e n o s t

O emu je rije u ovom ulomku iz drame? Vojvotkinja smilja prijevaru: A B C D da pridobi kraljevia da je ee posjeuje da natjera kraljevia da se konano odlui vjenati da pridobije Amandu da pomogne kraljeviu da zaboravi na svoju tugu da pridobije Amandu da doe ivjeti u njen dvorac

Bodovanje 37. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: da pridobije Amandu da pomogne kraljeviu da zaboravi na svoju tugu Ostali odgovori

38. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q02)

italaki zadatak: promiljanje i procjenjivanje Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

U dramskom scenariju, osim rijei koje izgovaraju glumci, navedene su i upute koje glumci i kazalini tehniari moraju slijediti. Na koji se nain te upute mogu prepoznati u scenariju?
Bodovanje 38. pitanje Kod 1: Odgovori koji upuuju na kurziv. Doputeni su netehniki opisi. Mogu navoditi i zagrade i kurziv, na primjer: (One su) u kurzivu. Koso su napisana. Ovako: [oponaa stil kurziva] Rukopis Napisane su kurzivom i koritenje zagrada. Pisane su tankim slovima. Kod 0: Odgovori koji su nedostatni ili nejasni, na primjer: Scenske upute su u zagradama [upuivanje na zagrade tono je za neke scenske upute, ali odgovor ne upuuje na kurziv]. 73

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Pisane su drukijim stilom. Drugaiji tisak ILI: Odgovori koji pokazuju netono razumijevanje materijala ili su nevjerodostojni ili nevani, na primjer: Podebljana slova [netono] Mala slova [netono] Napisao ih je redatelj [nevano].

39. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q03)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

U donjoj tablici navedeni su kazalini tehniari ukljueni u postavljanje ovog ulomka iz Locadije na scenu. Dopuni tablicu navodei po jednu scensku uputu iz Teksta 1 koja bi zahtijevala sudjelovanje pojedinog tehniara. Prvi primjer je ve rijeen:
Kazalini tehniari Scenograf Rekviziter Tehniar zvuka Tehniar rasvjete Scenska uputa Kruna klupa oko malog obeliska

Bodovanje 39. pitanje Kod 1: (Rekviziter) Odgovori koji navode koveg ILI bicikl. Mogu citirati reenicu iz scenskih uputa, na primjer: Njen mali koveg Bicikl (Tehniar zvuka) Odgovori koji navode pjev ptica ILI (veernje) ptice ILI cvrkut ILI zvono bicikla ILI tiinu. Mogu citirati reenicu iz scenskih uputa, na primjer: uje se zvono bicikla u veernjem zraku. Moe se uti samo vjetar. Veernje ptice Veernje ptice sada su preuzele dunost. (Tehniar rasvjete) Odgovori koji navode sjene ILI nejasne siluete ILI [potpuni] mrak ILI veer, na primjer: Podruje je ispunjeno sjenkama. Dublja sjena drvea Sputa se veer. U veernjem povjetarcu Kod 0: 74 Ostali odgovori

I:

I:

40. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q04)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Redatelj odreuje poloaj glumaca na pozornici. U grafikom prikazu redatelj obiljeava Amandu slovom A, a vojvotkinju slovom V. Upii slovo A i slovo V u donji grafiki prikaz scene kako bi naznaio/la gdje se otprilike nalaze Amanda i Vojvotkinja kad dolazi kraljevi:
Krila Krila

i t a l a k a p i s m e n o s t

Krila

Bodovanje 40. pitanje Kod 1: Odgovori u kojima je slovo A naznaeno pored obeliska, a slovo V iza ili u blizini drvea, na primjer:

V A

A V

75

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Kod 0:

Ostali odgovori, na primjer:

A V

41. pitanje: AMANDA I VOJVOTKINJA (R216Q06)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: osobna

Pri kraju ulomka iz drame, Amanda kae: Nije me prepoznao to misli time rei? A B C D da kraljevi nije pogledao Amandu da kraljevi nije shvatio da je Amanda prodavaica da kraljevi nije shvatio da je ve upoznao Amandu da kraljevi nije primijetio da je Amanda slina Locadiji

Bodovanje 41. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor D: da kraljevi nije primijetio da je Amanda slina Locadiji. Ostali odgovori

76

ITALAKA CJELINA 10

Zaposlenici

CANCO
to je CUVP?
CUVP skraenica je od Centar za unutarnju i vanjsku pokretljivost, inicijativu kadrovskog odjela. Neki zaposlenici iz ovog odjela rade u CUVP-u, zajedno sa lanovima drugih odjela i vanjskim savjetnicima za karijeru. CUVP pomae zaposlenicima u potrazi za drugim poslom unutar ili izvan proizvodnog poduzea Canco.

Proizvodno poduzee CANCO Kadrovski odjel

i t a l a k a p i s m e n o s t

Centar za unutarnju i vanjsku pokretljivost

Posrednitvo CUVP slui kao posrednik zaposlenicima kojima prijeti otputanje zbog reorganizacije, te pomae u pronalaenju novih mjesta kad je to potrebno.

Koliko kota CUVP?

Plaanje se utvruje u dogovoru s odjelom u kojemu radite. Mnoge usluge CUVP-a besplatne su. Moda ete trebati platiti u novcu ili svojim vremenom.

to radi CUVP?
CUVP prua pomo zaposlenicima koji ozbiljno razmiljaju o drugom poslu kroz sljedee aktivnosti: Baza podataka o radnim mjestima Nakon razgovora sa zaposlenikom, podaci se unose u bazu podataka koja prati osobe koje trae posao i slobodna radna mjesta u poduzeu Canco i ostalim proizvodnim poduzeima. Savjetovanje Zaposlenikov potencijal istrauje se kroz savjetodavne razgovore o karijeri. Teajevi Organiziraju se teajevi (u suradnji s odjelom za informiranje i osposobljavanje) s tematikom traenja posla i planiranja karijere. Projekti promjene zanimanja CUVP podrava i koordinira projektima radi pripreme zaposlenika za nova zanimanja i nove perspektive.

Kako CUVP radi?

CUVP pomae zaposlenicima koji ozbiljno razmiljaju o drugom poslu unutar ili izvan poduzea. Taj proces zapoinje podnoenjem zamolbe. Razgovor s kadrovskim savjetnikom takoer moe biti koristan. Razumljivo je da bi o vaim eljama i unutarnjim mogunostima vezanima uz vau karijeru prvo trebali razgovarati sa savjetnikom. Savjetnik je upoznat s vaim sposobnostima i s promjenama unutar vae jedinice. U svim sluajevima veza s CUVP-om uspostavlja se preko kadrovskog savjetnika. On ili ona podnijet e zamolbu u vae ime, a nakon toga bit ete pozvani na razgovor s predstavnikom CUVP-a.

Za vie informacija
Kadrovski odjel moe vam dati vie informacija.

77

 i t a l a k a p i s m e n o s t

Uz pomo obavijesti kadrovskog odjela s prethodne stranice odgovori na sljedea pitanja:

42. pitanje: ZAPOSLENICI (R234Q01)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuti Situacija: profesionalna

Gdje se, prema tekstu, moe dobiti vie informacija o CUVP-u?

Bodovanje 42. pitanje Kod 1: Odgovori koji navode barem JEDNO od sljedeeg: (1) od kadrovskog odjela (2) od kadrovskog savjetnika Na primjer: Kadrovski odjel Kadrovski savjetnik moe vam dati vie informacija. Kod 0: Ostali odgovori, na primjer: Od proizvodnog poduzea CANCO

43. pitanje: OSOBLJE (R234Q02)

italaki zadatak: pronalaenje podataka Oblik teksta: neprekinuta Situacija: profesionalna

Navedi dva naina na koja CUVP pomae ljudima koji e izgubiti posao zbog reorganizacije odjela:
Bodovanje 43. pitanje Kod 1: Odgovori koji navode OBOJE od sljedeeg: (1) Slue kao posrednik zaposlenika ILI posrednitvo (2) Pomau u pronalaenju novih mjesta [ne prihvatite: baza podataka o radnim mjestima, savjetovanje, teajevi ili projekti promjene zanimanja] Kod 0: Ostali odgovori, na primjer: (a) posrednitvo, (b) projekti promjene zanimanja Projekti promjene zanimanja Teajevi Prati osobe koje trae posao i slobodna radna mjesta Posrednitvo Podnoenje zamolbe i razgovor s kadrovskim savjetnikom 78

ITALAKA CJELINA 11

Novi propisi
UVODNIK

Tehnologija stvara potrebu za novim propisima

ZNANOST je esto korak ispred zakona i etike. Takav dramatini dogaaj zbio se na destruktivnoj strani ivota s atomskom bombom 1945. g., a sada se dogaa na kreativnoj strani ivota s tehnikama prevladavanja ljudske neplodnosti. Veina nas radovala se zajedno s obitelji Brown iz Engleske kad je roena Louise, prva beba iz epruvete. I divili smo se i drugim poecima - u novije vrijeme roenju zdravih beba koja su nekad bile zamrznuti embriji koji ekaju pravi trenutak za usaivanje u buduu majku. Upravo takva dva zamrznuta embrija izazvala su buru zakonskih i etikih pitanja u Australiji. Embriji su bili namijenjeni za usaivanje u Elsu Rios, suprugu Maria Riosa. Prethodno usaivanje embrija je bilo neuspjeno, a Riosi su htjeli dobiti jo jednu priliku da postanu roditelji. No, prije nego to im je pruena druga prilika, Riosi su poginuli u avionskoj nesrei. to da australska bolnica uini sa zamrznutim embrijima? Mogu li se usaditi u neku drugu osobu? Bilo je mnogo dobrovoljaca. Imaju li embriji na neki nain pravo na vrijednu ostavtinu obitelji Rios? Ili, bi li se embriji trebali unititi? Riosi se, razumljivo, nisu pobrinuli za budunost embrija. Australci su imenovali komisiju da proui to sporno pitanje. Proli tjedan, komisija je sastavila izvjee. Embriji bi se trebali odmrznuti, navela je komisija, jer bi darivanje embrija nekoj drugoj osobi zahtijevalo doputenje proizvoaa, a takvo doputenje nije dano. Komisija takoer smatra da embriji u sadanjem stanju nisu ivi i nemaju prava te se tako mogu unititi. lanovi komisije svjesni su da gaze po skliskom zakonskom i etikom terenu. Iz tog razloga, naloili su da se omogui tromjeseno razdoblje unutar kojeg bi javnost mogla izraziti svoje miljenje o preporuci komisije. Ukoliko doe do bunih prosvjeda protiv odluke o unitavanju embrija, komisija e razmotriti svoju odluku. Parovi koji se sada u bolnici Kraljica Viktorija u Sydneyu upisuju u programe in - vitro oplodnje moraju tono odreeno navesti to da se uini s embrijima u sluaju da im se to dogodi. Time se osigurava da se situacija, slina onoj obitelji Rios, vie nee ponoviti. A to je s ostalim sloenim pitanjima? U Francuskoj je jedna ena nedavno trebala ii na sud da joj se dozvoli da rodi dijete zaeto zamrznutim sjemenom njenog pokojnog supruga. Kako bi se trebala rijeiti ta zamolba? to da se uini ako zamjenska majka prekri ugovor o roenju djeteta i odbije odrei se djeteta za kojeg je obeala da e ga roditi nekome drugome. Nae drutvo do sada nije uspijevalo dosjetiti se zakonski provedivih propisa koji bi obuzdali razornu mo atomske energije. Zbog tog propusta, snosimo najgore mogue posljedice. Mogue zloupotrebe sposobnosti znanstvenika da potpomognu ili odgode oplodnju su brojne. Moraju se postaviti etika i zakonska ogranienja prije nego to previe skrenemo s puta.

i t a l a k a p i s m e n o s t

Uz pomo novinskog uvodnika Tehnologija stvara potrebu za novim propisima s ove stranice odgovori na sljedea pitanja: 79

 i t a l a k a p i s m e n o s t

44. pitanje: NOVI PROPISI (R236Q01)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: javna

Podvuci reenicu koja objanjava to su Australci poduzeli da lake odlue to uiniti sa zamrznutim embrijima koji pripadaju branom paru koji je poginuo u avionskoj nesrei:
Bodovanje 44. pitanje Kod 1: Odgovori u kojima je podvuena ILI zaokruena reenica ILI dio reenice koji sadri barem JEDNO od sljedeeg: (1) imenovali komisiju (2) da se omogui tromjeseno razdoblje unutar kojeg bi javnost mogla izraziti svoje miljenje o preporuci komisije Na primjer: [Podvueno] Australci su imenovali komisiju da proui to sporno pitanje [uenik je podvukao jednu od relevantnih reenica] [Podvueno] Australci su imenovali komisiju da proui to sporno pitanje i naloili su da se omogui tromjeseno razdoblje unutar kojeg bi javnost mogla izraziti svoje miljenje o preporuci komisije[uenik je podvukao oba relevantna dijela teksta] [Podvueno] Australci su imenovali komisiju da proui to sporno pitanjei U Francuskoj je jedna ena nedavno trebala ii na sud da joj se dozvoli da rodi dijete zaeto zamrznutim sjemenom njenog pokojnog supruga[jedan dio teksta tono je podvuen, drugi podvueni dio odnosi se na sljedee pitanje, pa se odgovor prihvaa] Kod 0: Ostali odgovori, na primjer: [Podvueno] Embriji bi se trebali odmrznuti, navela je komisija, jer bi darivanje embrija nekoj drugoj osobi zahtijevalo doputenje proizvoaa, a takvo doputenje nije dano [uenik je podvukao nebitni dio teksta] [Podvueno] Australci su imenovali komisiju da proui to sporno pitanje i Mogue zloupotrebe sposobnosti znanstvenika da potpomognu ili odgode oplodnju su brojne[jedan dio teksta tono je podvuen, a drugi podvueni dio ne moe se protumaiti kao odgovor na sljedee pitanje, pa se odgovor ne prihvaa]

45. pitanje: NOVI PROPISI (R236Q02)

italaki zadatak: tumaenje tekstova Oblik teksta: neprekinuti Situacija: javna

Navedi dva primjera iz uvodnika koji ilustriraju kako suvremena tehnologija, poput one koja se koristi za usaivanje zamrznutih embrija, stvara potrebu za novim propisima:
80

Bodovanje: 45. pitanje Kod 1: Odgovori koji navode barem DVOJE od sljedeeg: (1) Kad su Riosi poginuli, nastala je polemika to uiniti s embrijima [ne prihvatiti polemike iz etvrtog odlomka (npr. to da australska bolnica uini sa zamrznutim embrijima? Imaju li embriji pravo na ostavtinu?), osim ako uenik izravno ne povezuje te polemike sa smru darovatelja embrija (Riosa)] (2) U Francuskoj je jedna ena trebala ii na sud da joj se dozvoli da koristi sjeme svog pokojnog supruga. (3) Koji propisi bi trebali postojati za sluaj zamjenske majke koja odbija odrei se novoroeneta koje je rodila? Na primjer: Ukazala je na potrebu da proizvoa tono opie to uiniti s embrijima ako im se neto dogodi te za zakonima vezanima uz to to initi ako majka odbije odrei se djeteta. ILI: Kod 0: Odgovori koji navode JEDAN od gore navedenih primjera vezanih uz biotehnologiju [(1), (2) ili (3)] TE uz atomsku energiju (razornu mo) Ostali odgovori, na primjer: Zamrznuli su sjeme i ono bi trebalo biti uvano zamrznuto dok se ne iskoristi [nevano] - Jesu li embriji dio ostavtine? - Mogu li se usaditi u neku drugu osobu? [Nije jasno na koji dio lanka se to odnosi. Ako se oba odnose na sluaj Rios, u odgovoru nisu navedena DVA primjera kao to pie u pitanju. Ako se druga toka odnosi na francuski sluaj, pogreno je protumaena jer supruga nije neka druga osoba]

i t a l a k a p i s m e n o s t

81

M A T E M A T I K A . P I S M E N O S T

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

PRIMJERI ZADATAKA ZA PROCJENU MATEMATIKE PISMENOSTI U CIKLUSU PISA 2000

PISA-ina denicija matematike pismenosti i njezina konteksta
Matematika pismenost denirana je u PISA-i kao:
sposobnost prepoznavanja matematikih problema, razumijevanja i angamana u matematici te stvaranja dobro utemeljenih prosudbi o ulozi matematike, potrebna u sadanjem i buduem osobnom, poslovnom i drutvenom ivotu s vrnjacima i lanovima obitelji te u ivotu kao konstruktivnog, zainteresiranog i promiljajueg graanina.

Nekoliko aspekata ove denicije imaju posebno znaenje u kontekstu PISA-e. Kao i kod italake pismenosti, ova denicija obuhvaa iru primjenu u ivotu ljudi, a ne samo izvravanje mehanikih postupaka. Pojam pismenost koristi se, prema tome, da bi se ukazalo na sposobnost funkcionalne primjene matematikog znanja i vjetina, umjesto pukog ovladavanja unutar kolskog kurikuluma. U PISA-inoj deniciji angaman u matematici ne obuhvaa se samo tjelesna i drutvena aktivnost (kao to je izraunavanje koliko ostatka novca se treba vratiti nekome u trgovini), ve i ira primjena, ukljuujui priopavanje, povezivanje i razumijevanje (kao to je zauzimanje stava o vladinom planu potronje). Matematika pismenost takoer podrazumijeva sposobnost postavljanja i rjeavanja matematikih problema u raznovrsnim kontekstima te sklonost takvim postupcima, koja esto ovisi o karakteristikama osobnosti, kao to su samopouzdanje i radoznalost.

Procesi: Pitanja u PISA-i strukturirana su oko razliitih tipova vjetina potrebnih u matematici. Te vjetine podijeljene su u tri skupine kompetencija: prva skupina reprodukcija - sastoji se od onih jednostavnih raunskih radnji ili denicija koje su najzastupljenije u konvencionalnim matematikim procjenama; druga skupina povezivanja - zahtijeva objedinjavanje matematikih ideja i postupaka radi rjeavanja jednostavnih i donekle poznatih problema; i trea skupina promiljanje obuhvaa matematiko miljenje, uopavanje i uvid te zahtijeva od uenika da se upuste u analizu, da prepoznaju matematike elemente u situaciji te da postavljaju vlastite probleme. Sadraj: PISA organizira sadraj s obzirom na pojave i vrste problema za koje su kreirani, stavljajui naglasak na iroke matematike teme kao to su koliina, prostor i oblik, promjena i odnosi te neizvjesnost. Kontekst: Vaan aspekt matematike pismenosti jest rjeavanje i koritenje matematike u raznolikim situacijama, ukljuujui osobni ivot, kolski ivot, rad i slobodno vrijeme, lokalnu zajednicu te drutvo.

Matematiki procesi
PISA zadaci osmiljeni su tako da obuhvaaju skup opih matematikih procesa za koje se smatra da su znaajni na svim obrazovnim razinama: 1. Matematiko miljenje i zakljuivanje, koje obuhvaa: postavljanje pitanja karakteristinih za matematiku (Ima li ? Ako da, koliko?, Kako emo pronai?) poznavanje vrsta odgovora koje matematika nudi na takva pitanja razlikovanje razliitih vrsta iskaza (denicija, pouaka, vjerojatnosti, hipoteza, primjera, uvjetovanih tvrdnji) te

Tri dimenzije matematike pismenosti

Da bi se ta denicija prevela u procjenu matematike pismenosti, utvrene su tri iroke dimenzije: 84

 razumijevanje i snalaenje s opsegom i granicama odreenih matematikih koncepata. 2. Matematiko argumentiranje, koje obuhvaa: poznavanje to su to matematiki dokazi i po emu se razlikuju od drugih vrsta matematikog zakljuivanja praenje i procjenjivanje slijeda matematikih argumenata razliitog tipa posjedovanje osjeaja za heuristiku (to se (ne)moe dogoditi i zato) te stvaranje matematikih argumenata. 3. Matematika komunikacija, koja obuhvaa: neije izraavanje na razne naine o pitanjima s matematikim sadrajem u usmenom i u pisanom obliku te razumijevanje tuih pisanih ili usmenih iskaza o takvim pitanjima. 4. Modeliranje, koje obuhvaa: strukturiranje podruja ili situacije koja e se modelirati prevoenje stvarnosti u matematike strukture interpretiranje matematikih modela s obzirom na stvarnost rad s matematikim modelom vrednovanje modela promiljanje, analiziranje i zauzimanje kritikog stava prema modelu i njegovim rjeenjima komuniciranje o modelu i njegovim rjeenjima (ukljuujui ogranienja takvih rezultata) te praenje i kontrolu nad procesom modeliranja. 5. Postavljanje i rjeavanje problema, koje obuhvaa: postavljanje, formuliranje i deniranje razliitih tipova matematikih problema (na primjer, isti, primijenjeni, otvorenog i zatvorenog tipa) te rjeavanje razliitih vrsta matematikih problema na raznovrsne naine.

6. Prikazivanje, koje obuhvaa: dekodiranje i kodiranje, prevoenje, tumaenje i razlikovanje razliitih oblika prikazivanja matematikih objekata i situacija te odnosa meu razliitim prikazima te odabir i prijelaz s razliitih oblika prikaza na druge u skladu sa situacijom i svrhom. 7. Koritenje simbolikog, formalnog i tehnikog jezika i operacija, koje obuhvaa: dekodiranje i tumaenje simbolikog i formalnog jezika te razumijevanje njegove veze s prirodnim jezikom prevoenje s prirodnog jezika na simboliki/formalni jezik uspjeno baratanje s iskazima i izrazima koji sadre simbole i formule te koritenje varijabli, rjeavanje jednadbi i raunanje. 8. Koritenje pomagala i alata, koje obuhvaa: poznavanje i sposobnost koritenja razliitih pomagala i alata (ukljuujui alate informacijske tehnologije) koji mogu pomoi u matematikoj aktivnosti te poznavanje ogranienja takvih pomagala i alata. PISA ne koristi zadatke u kojima se gore navedene kompetencije procjenjuju pojedinano. Bavljenje pravom matematikom iziskuje istovremenu primjenu vie takvih vjetina. Da bi opisala razine matematike sposobnosti, PISA organizira procese u tri skupine, denirajui tip potrebne vjetine miljenja: i) reprodukcija, denicije i raunanje; ii) povezivanja i integracija za rjeavanje problema i iii) matematizacija, matematiko miljenje, uopavanje i uvid. Ti procesi openito su poredani uzlazno po teini, no to ne znai da se prvo mora ovladati jednim da bi se prelo na drugog: na primjer, netko se moe upustiti u matematiko miljenje iako nije uspjean u raunanju. 1. Prva skupina kompetencija: reprodukcija, denicije i raunanje

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

85

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

Prva skupina obuhvaa procese koji se procjenjuju mnogim standardiziranim testovima i meunarodnim usporednim istraivanjima, uglavnom u obliku pitanja viestrukog izbora. Rije je o poznavanju injenica, prikazivanju, prepoznavanju ekvivalenata, prisjeanju matematikih objekata i svojstava, izvoenju rutinskih postupaka, primjeni standardnih algoritama i razvoju tehnikih vjetina. 2. Druga skupina kompetencija: povezivanja i integracija za rjeavanje problema Procesi druge skupine zapoinju stvaranjem veza izmeu razliitih grana i podruja matematike i integriraju podatke da bi se rijeili jednostavni problemi. Iako se ini da problemi nisu rutinski, oni ipak trae relativno nie stupnjeve matematizacije. Unutar ove skupine kompetencija, od uenika se takoer oekuje da se uspjeno snalaze s razliitim aspektima prikazivanja u skladu sa situacijom i svrhom. Povezivanje zahtijeva od uenika i sposobnost razlikovanja i povezivanja razliitih iskaza kao to su denicije, tvrdnje, primjeri, uvjetovane tvrdnje i dokazi. Dekodiranje i tumaenje simbolikog i formalnog jezika te razumijevanje njegova odnosa s prirodnim jezikom jo jedan su aspekt ove skupine. U ovoj skupini problemi su esto smjeteni u kontekst i potiu uenike na donoenje matematikih odluka. 3. Trea skupina kompetencija: matematizacija, matematiko miljenje, uopavanje i uvid U ovoj skupini kompetencija od uenika se trai da matematiziraju situacije: da prepoznaju i izvuku matematiku ugraenu u situaciju te da koriste matematiku da bi rijeili problem, analizirali, tumaili, razvili vlastite modele i strategije te proizveli matematike argumente, ukljuujui dokaze i uopavanje. Ti procesi ukljuuju kritiko miljenje, analizu i promiljanje. Da bi primjereno priopavali situacije te stekli uvid u prirodu

matematike kao znanosti, uenici ne samo da trebaju biti sposobni rjeavati, ve i postavljati probleme. Ovu razinu koja see do samog srca matematike i matematike pismenosti, teko je ispitivati. Pitanja viestrukog izbora obino su neprikladna. Primjerenija su pitanja otvorenog tipa, no postupak sastavljanja pitanja i kodiranja odgovora je teak.

Matematiki sadraj
Nastavni kurikulumi za matematiku obino su organizirani u sadrajne cjeline. Te cjeline cjepkaju matematiku i esto stavljaju preveliki naglasak na raunanje i formule. Poetkom 20. stoljea opravdano se smatralo da se matematika sastoji od 12 zasebnih grana: aritmetike, geometrije, algebre, raunanja, itd. No, danas bi razumni broj iznosio izmeu 60 i 70 zasebnih grana. Neke grane, poput algebre ili topologije, podijelile su se u razliita potpodruja; druge grane, kao to je teorija kompleksnosti ili teorija dinamikih sustava, potpuno su nova podruja prouavanja. Malo je problema koji nastaju u nainima i kontekstima koji omoguuju njihovo razumijevanje i rjeavanje primjenom znanja o samo jednoj sadrajnoj cjelini. Da bi bila relevantna, matematika mora odraavati kompleksne obrasce iz svijeta oko nas. Iz tih i drugih razloga PISA je zauzela drugaiji stav i organizirala sadraj na temelju fenomenolokog pristupa, opisujui sadraj s obzirom na fenomen i vrste problema za koji je stvoren, pod nazivom sveobuhvatni pojmovi. Za potrebe PISA-e izvren je odabir sveobuhvatnih pojmova koji e obuhvaati dostatnu raznovrsnost i dubinu da se pokae neophodnost matematike, te koji e istovremeno predstavljati ili obuhvaati konvencionalne matematike kurikularne cjeline na prihvatljiv nain. Sljedei matematiki sveobuhvatni pojmovi zadovoljili su taj preduvjet: promjena i odnosi, prostor i oblik, koliina i neizvjesnost. PISA 2000 bila je usredotoena na prva dva sveobuhvatna pojma. Oni su omoguili zastupljenost irokog raspona aspekata kurikuluma, bez pridavanja prevelike vanosti vjetinama raunanja.

86

1. Promjena i odnosi Svaka prirodna pojava manifestacija je promjene. Primjeri promjene ukljuuju rast organizama, ciklus godinjih doba, plimu i oseku, cikluse nezaposlenosti, promjene vremena i indekse efektne burze (npr. indeks Dow - Jones). Neki od tih procesa promjene ukljuuju i mogu se opisati ili modelirati jasnim matematikim funkcijama: linearnim, eksponencijalnim, periodikim ili logikim, bilo diskretnim ili kontinuiranim. No, mnogi odnosi spadaju u razliite kategorije pa je esto potrebna analiza podataka radi utvrivanja vrste prisutnog odnosa. Matematiki odnosi esto imaju oblik jednadbe ili nejednadbe, no mogu se javiti i odnosi openitije prirode (npr. ekvivalencija, djeljivost, ukljuenost). Promatranje obrazaca promjene u prirodi i matematici stoga nije ogranieno na odreene dijelove kurikuluma, kao to je algebra. PISA je prouavala sposobnost uenika za prikazivanje promjena u razumljivom obliku, razumijevanje osnovnih tipova promjene, prepoznavanje odreenih tipova promjene kad se javljaju, primjenu tih tehnika u vanjskom svijetu te za kontrolu promjenjivog svijeta u nau korist. Funkcionalno miljenje, odnosno razmiljanje o odnosima, jedan je od osnovnih disciplinarnih ciljeva pouavanja matematike. Odnosi mogu biti prikazani pomou mnotva razliitih prikaza, ukljuujui simbolian, algebarski, graki, tabelarni i geometrijski prikaz. Razliiti prikazi mogu sluiti u razliite svrhe i imati razliita svojstva. Stoga prevoenje iz jednog prikaza u drugi esto ima kljunu ulogu u rjeavanju situacija i zadataka. 2. Prostor i oblik Obrasce susreemo svuda oko nas: izgovorene rijei, glazba, lm, promet, graevine i umjetnost. I oblici se mogu smatrati obrascima: kue, uredski blokovi, mostovi, morske zvijezde, snjene pahuljice, planovi grada, prometne petlje, kristali i sjene. Geometrijski uzorci mogu sluiti kao relativno jednostavni modeli mnogih vrsta pojava, a njihovo prouavanje je mogue i poeljno na svim razinama. Da bi razumjeli prostor i konstrukcije, uenici trebaju traiti slinosti i razlike dok analizi-

raju komponente oblika i prepoznaju oblike u razliitim prikazima i dimenzijama. Prouavanje oblika usko je vezano uz koncept poimanja prostora. To znai uenje radi spoznavanja, istraivanja i svladavanja da bi se ivjelo, disalo i kretalo s boljim razumijevanjem prostora u kojem ivimo. Uenici bi, dakle, trebali biti sposobni razumjeti svojstva objekata i relativni poloaj objekata. Trebaju biti svjesni kako vide stvari i zato ih vide takvima. Moraju nauiti putovati kroz prostor, konstrukciju i oblike. To podrazumijeva razumijevanje odnosa izmeu oblika i slika ili vizualnih prikaza, kao to je odnos izmeu stvarnog grada i fotograja i karata tog istog grada. To takoer ukljuuje razumijevanje naina na koji se trodimenzionalni objekti mogu prikazati u dvije dimenzije, kako nastaju sjene i kako se moraju tumaiti, to je to perspektiva i kako ona funkcionira. U ciklusu PISA 2000 vrijeme testiranja bilo je podijeljeno jednako izmeu ta dva sveobuhvatna pojma. U nekim zadacima kodovi se nisu dodjeljivali samo za toan odgovor, ve i za razliite strategije koje su uenici koristili u rjeavanju zadataka.

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

Matematike situacije i konteksti

Vaan aspekt denicije matematike pismenosti jest koritenje i primjena matematike u mnotvu situacija. Prema tome, uenikovo matematiko opaanje i razumijevanje treba se procjenjivati u raznolikim situacijama, jednim dijelom i zato da bi se smanjila mogunost da e zadaci uenicima biti kulturoloki nebitni. Smatra se da je svaka situacija na odreenoj udaljenosti od uenika. Najblii je privatni ivot (svakodnevnica), zatim kolski ivot, posao i sport, iza ega slijedi lokalna zajednica i drutvo koji se susreu u svakodnevnom ivotu, a najudaljeniji su znanstveni konteksti. Na taj nain moemo denirati vie ili manje kontinuiranu skalu situacija. Nije uvijek jasno na koji nain udaljenost situacije od uenika utjee na uspjeh. Ne moemo tvrditi da su konteksti bliski uenicima nuno zanimljiviji ili prikladniji od znanstvenih konteksta. tovie, neki strunjaci smatraju da poz87

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

navanje konteksta moe predstavljati smetnju, dok istraivanja ukazuju na to da su djeaci uspjeniji u iskustvenom znanju o brojevima i mjerama iz svakodnevnog ivota, dok djevojice bolje izvravaju zadatke u kojima se trai standardni postupak. Pokazalo se da srednjokolski uenici pokazuju manju potrebu za osobno relevantnim kontekstom od osnovnokolskih uenika. Bez obzira na to koliko su uenicima situacije strane, cilj PISA-e jest osigurati da se zadaci temelje na autentinim kontekstima koji se mogu susresti u stvarnom ivotnom okruenju. Ako je cilj matematikog obrazovanja pripremiti uenike da postanu aktivni i upueni graani, tada bi se ono trebalo baviti stvarnim kontekstima kao to su problemi oneienja, sigurnost u prometu i rast stanovnitva. Meutim, time se ne iskljuuju umjetni izmiljeni konteksti, zasnovani na stiliziranom prikazu problema - kao to je prometna situacija u nepostojeem gradu.

pitanje. Dvije su glavne prednosti koritenja dvoznamenkastih kodova. Prvo, moe se prikupiti vie podataka o pogrenom shvaanju uenika, uestalim pogrekama i razliitim pristupima u rjeavanju problema. Drugo, dvoznamenkasto kodiranje omoguuje strukturiraniji nain prikazivanja kodova, jasno prikazujui hijerarhijske razine skupina kodova. Vano je istaknuti da su koderi bili savjetovani da zanemare pravopisne i gramatike pogreke budui da se nije procjenjivalo pismeno izraavanje, osim u sluaju kad one ine smisao odgovora potpuno nerazumljivim.

Procjena matematike pismenosti u ciklusu PISA 2000

Kao i kod italake pismenosti, postojao je odreeni broj cjelina, od kojih je svaka predstavljala jednu situaciju ili problem, na temelju kojih je uenicima postavljeno nekoliko pitanja ili zadataka. Svaka cjelina zapoela je razliitom kombinacijom grakih prikaza i pisanih podataka. Oko dvije treine zadataka bilo je u obliku koji se mogao jasno kodirati kao toan ili netoan. Uenici su pokazali svoje znanje i vjetine tonim rjeavanjem problema i pokazivanjem jesu li razumjeli osnovna matematika naela obuhvaena zadatkom. Kod sloenijih zadataka, uenici su mogli dobiti maksimalan ili djelomian broj bodova. U ciklusu PISA 2000 postignue u matematikoj pismenosti prikazano je na samo jednoj skali koja je, kao i kod italake pismenosti, izraena s OECD-ovim prosjenim rezultatom od 500 bodova i standardnom devijacijom od 100 bodova. Oko dvije treine uenika iz zemalja lanica OECD-a postiglo je rezultat izmeu 400 i 600 bodova. Skala je mjerila sposobnost uenika za prepoznavanje i tumaenje matematikih problema koje susreu u svom ivotu, za prevoenje tih problema u matematiki kontekst, za koritenje matematikog znanja i postupaka u rjeavanju problema unutar njihova matematikog konteksta, za tumaenje rezultata s obzirom na poetni problem, za promiljanje o primijenjenim metodama te za formuliranje i iznoenje rezultata. S obzirom na to da je u ciklusu PISA 2000 procjena matematike i prirodoslovne pisme-

Oblik ispitnih pitanja i kodiranje

PISA 2000 procjenjivala je matematiku pismenost kombinacijom oblika pitanja. Neki zadaci procjenjivani su pitanjima viestrukog izbora, obino oni vezani uz jednostavnije matematike procese. Pitanja otvorenog tipa bila su odabrana za procjenjivanje matematikih procesa vieg stupnja. U takvim pitanjima uenici su esto trebali prikazati koritene postupke ili obrazloiti kako su doli do odgovora. U njima su uenici mogli pokazati svoju razinu sposobnosti nudei rjeenja razliite matematike kompleksnosti. Nadalje, budui da takvi odgovori mogu pruiti dragocjene podatke o idejama i razmiljanju uenika, to se kasnije moe koristiti u izradi kurikuluma, sastavljene su upute za kodiranje pitanja koritenih u glavnom istraivanju koje su sadravale sistem dvoznamenkastog kodiranja s ciljem biljeenja uestalosti razliitih tipova tonih i netonih odgovora. Prva brojka predstavljala je stvarni rezultat. Druga brojka, prikazana u zagradi, koritena je za kategorizaciju razliitih vrsta odgovora na temelju strategija koje je uenik koristio da bi odgovorio na 88

nosti bila vie ograniena od procjene italake pismenosti, nije se pokuavalo denirati razine postignua kao to je uinjeno u sluaju italake pismenosti. Unato tomu, mogue je dati openiti opis postignua u matematici i prirodoslovlju s obzirom na znanja i vjetine koje uenici trebaju pokazati na razliitim stupnjevima relevantnih skala. Za skalu matematike pismenosti taj opis je sljedei: Pri vrhu skale, s otprilike 750 bodova, uenici obino zauzimaju kreativnu i aktivnu ulogu u svom pristupu matematikim problemima. Oni matematiki tumae i formuliraju probleme, sposobni su uspjeno koristiti sloenije podatke te uspjeno provoditi odreeni broj koraka obrade. Uenici na ovoj razini mogu prepoznati i primijeniti odgovarajue alate i znanja (esto u nepoznatom kontekstu problema), uvidom uoavati prikladan nain pronalaenja rjeenja te pokazivati druge kognitivne procese vieg stupnja kao to su uopavanje, zakljuivanje i argumentiranje da bi obrazloili i priopili rezultate.

S oko 570 bodova na skali, uenici su obino sposobni tumaiti, povezivati i integrirati razliite prikaze problema ili razliite podatke i/ili koristiti i manipulirati prikazanim modelom, to esto ukljuuje algebru ili druge simbolike prikaze, i/ili dokazivati ili provjeravati prikazane tvrdnje ili modele. Uenici obino rade s odreenim strategijama, modelima ili tvrdnjama (npr. prepoznaju i ekstrapoliraju na temelju obrasca) te odabiru i koriste odgovarajue matematiko znanje da bi rijeili problem koji moe ukljuivati manji broj koraka obrade. Na dnu skale, s oko 380 bodova, uenici su obino sposobni izvriti samo jedan korak obrade koji se sastoji od reprodukcije osnovnih matematikih injenica i procesa ili primjene jednostavnih vjetina raunanja. Uenici obino uoavaju podatke iz grakih prikaza ili tekstova koji su poznati i jasni i u kojima je matematika formulacija prikazana ili se lako otkriva. Svako tumaenje ili zakljuivanje obino ukljuuje prepoznavanje samo jednog poznatog elementa problema. Dolazak do rjeenja zahtijeva primjenu rutinskog postupka u samo jednom koraku obrade.

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

89

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

Opis 2. Kratak opis odabranih zadataka iz matematike pismenosti i odgovarajui kodovi

TEINA ZADATKA
723 (3. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pokazati razumijevanje matematikih funkcija usporeujui rast linearne funkcije s rastom kvadratne funkcije. Trebaju sastaviti verbalni opis uopenog obrasca i nainiti argument koristei algebru. Trebaju razumjeti i algebarske izraze koritene za opisivanje obrasca i odgovarajue funkcionalne odnose, na nain da uoe i obrazloe uopavanje tih odnosa u nepoznatom kontekstu. Trai se logiko zakljuivanje i priopavanje zakljuka u pisanom obrazloenju. (M136Q03) 537 (9. pitanje) Uenicima je prikazan matematiki opis geometrijskih predmeta i od vie ponuenih mogunosti trebaju odabrati graki prikaz koji odgovara opisu. Ovo je unutar-matematiki zadatak u kojem uenici trebaju povezati nekoliko podataka iz teksta koji sadri matematike izraze sa standardnim geometrijskim prikazima. Uenici trebaju povezati elemente jednog prikaza opisanog rijeima i simbolima s odgovarajuim elementima prikaza u grakom obliku, odabirui jedan odgovarajui prikaz od vie ponuenih opcija. (M161Q01)

najtei
750

srednje teki

712 (4. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pronai odgovarajuu strategiju i metodu za procjenu povrine nepravilnog i nepoznatog oblika te odabrati i koristiti odgovarajue matematike alate u nepoznatom kontekstu. Trebaju odabrati prikladan oblik ili oblike pomou kojeg e modelirati nepravilnu povrinu [na primjer, procjenjujui dijelove karte pravokutnikom/pravokutnicima, krugom/ krugovima, trokutom/trokutima]. Uenici trebaju znati i primijeniti odgovarajue formule za oblike koje koriste, koristiti mjerilo karte, procijeniti duljinu i raunati u nekoliko koraka. (M148Q02)

524 (11. pitanje) Uenicima je prikazan matematiki model (u obliku grakog prikaza) i pisani matematiki opis objekta iz stvarnog svijeta (krov u obliku piramide) te trebaju izraunati jednu od duljina u grakom prikazu. U ovom zadatku uenici trebaju raditi s poznatim geometrijskim modelom te povezati podatke navedene u verbalnom i simbolikom obliku s grakim prikazom. Da bi rijeili problem, uenici trebaju vizualno izvui trokut iz dvodimenzionalnog prikaza trodimenzionalnog objekta, izabrati odgovarajue podatke o odnosima duljina stranica i primijeniti znanje o slinim trokutima. (M037Q02)

655 (8. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju razumjeti i protumaiti graki prikaz zikalnog odnosa (brzina i udaljenost automobila) te ga povezati s zikim svijetom. Trebaju povezati i integrirati dva veoma razliita vizualna prikaza kretanja automobila po trkaoj stazi. Trebaju prepoznati i odabrati toan odgovor od vie ponuenih zahtjevnijih odgovora. (M159Q05)

570

492 (10. pitanje) Uenicima je prikazan matematiki model (u obliku grakog prikaza) i pisani matematiki opis objekta iz stvarnog svijeta (krov u obliku piramide). Uenici trebaju izraunati povrinu baze. U ovom zadatku uenici trebaju povezati verbalni opis s elementom grakog prikaza, prisjetiti se formule za izraunavanje povrine kvadrata sa zadanim stranicama te pronai potrebne podatke u grakom prikazu. Uenici trebaju izvriti jednostavne raunske radnje da bi izraunali traenu povrinu. (M037Q01)

lagani

655 (2. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti izraze koji se sastoje od rijei i simbola te povezati razliite prikaze (slikovne, verbalne i algebarske) dvaju odnosa (jednog kvadratnog i jednog linearnog). Trebaju pronai strategiju kako bi ustvrdili kada e dvije funkcije imati isto rjeenje (na primjer, metodom pokuaja i pogreke ili algebarskim nainom) te priopiti rezultat pojanjavajui svoje razmiljanje i koritene postupke izraunavanja. (M136Q02)

492 (5. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti graki prikaz zikalnog odnosa (udaljenost i brzina automobila koji se kree stazom nepoznatog oblika). Trebaju protumaiti grakon povezujui verbalni opis s dva odreena svojstva grakona (jedno je jednostavno i jasno, a drugo zahtijeva dublje razumijevanje nekoliko elemenata grakona i onoga to on predstavlja), a zatim trebaju pronai i iitati potrebne podatke iz grakona, odabirui najprikladniji odgovor od vie ponuenih odgovora. (M159Q01)

548 (1. pitanje) Uenicima je prikazan hipotetski nacrt sadnje stabala jabuka u vonjaku po etverokutnom uzorku, s redom zatitnih stabala etinara oko etverokuta. Trebaju dopuniti tablicu upisujui vrijednosti dobivene pomou funkcija koje opisuju broj stabala kako veliina ili vonjak raste. U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti pisani opis problemske situacije, povezati ga s tabelarnim prikazom nekih podataka, prepoznati uzorak te ga zatim proiriti. Trebaju raditi s prikazanim modelom i povezati dva razliita prikaza (slikovni i tabelarni) dvaju odnosa (jedan kvadratni i jedan linearni) radi proirivanja uzorka. (M136Q01)

380

413 (7. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju iitati podatke iz grakona u kojem se prikazuje zikalni odnos (brzina i udaljenost automobila). Trebaju pronai mjesto u grakonu navedeno u verbalnom opisu da bi prepoznali to se dogaa s brzinom vozila u tom trenutku, a zatim odabrali najprikladniji odgovor od vie ponuenih odgovora. (M159Q03)

403. (6. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju iitati podatke iz grakona koji prikazuje zikalni odnos (brzinu i udaljenost automobila). Trebaju prepoznati jedno odreeno svojstvo grakona (prikaz brzine), izravno iz grakona iitati vrijednost kod koje je to svojstvo najmanje, te zatim odabrati najprikladniji odgovor od vie ponuenih odgovora. (M159Q02)

90

MATEMATIKA CJELINA 1

Jabuke

Poljoprivrednik sadi stabla jabuke prema etverokutnom uzorku. Da bi stabla bila zatiena od vjetra, sadi etinare posvuda oko vonjaka. Ovdje je prikazan nacrt te situacije u kojem moe vidjeti uzorak stabala jabuka i etinara za svaki broj (n) redova stabala jabuka:

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

= etinar = stablo jabuke

n=1

n=2

n=3

n=4

91

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

1. pitanje: JABUKE (M136Q01)

Procesi: 2. skupina kompetencija (povezivanja i integracija za rjeavanje problema) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: obrazovna

Dopuni tablicu:
Bodovanje 1. pitanje n 1 2 3 4 5 Kod 1: Kod 0: Broj stabala jabuka 1 4 9 16 25 Odgovori koji sadre 7 tonih upisa Ostali odgovori Broj etinara 8 16 24 32 40

2. pitanje: JABUKE (M136Q02)

Procesi: 2. skupina kompetencija (povezivanja i integracija za rjeavanje problema) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: obrazovna

Postoje dvije formule pomou kojih moe izraunati broj stabala jabuka i broj etinara za gore opisani uzorak: broj stabala jabuka = n broj etinara = 8n, gdje je n broj redova stabala jabuka. Postoji vrijednost n pri kojoj je broj stabala jabuka jednak broju etinara. Izraunaj vrijednost n i prikai postupak izraunavanja:
Bodovanje 2. pitanje

[ovi kodovi dodjeljuju se za toan odgovor, n=8, do kojeg se dolo razliitim pristupima]

Kod 1(1): Odgovori koji navode n=8, s izravno prikazanom algebarskom metodom, na primjer: n=8n, n-8n=0, n(n-8)=0, n=0 i n=8, pa je n=8 Kod 1(2): Odgovori koji navode n=8, ali nije prikazan jasni algebarski postupak ili bilo koji drugi postupak, na primjer: 92

 n=8=64, 8n=8 : 8=64 n=8n, iz toga proizlazi da je n=8. 8 x 8 = 64, n=8 n=8 8 x 8 = 8 Kod 1(3): Odgovori koji navode n=8 koristei druge metode, npr. pomou proirivanja uzorka ili crtea [ovi kodovi dodjeljuju se za toan odgovor, n=8, TE za odgovor n=0, s razliitim pristupima] Kod 1(4): Odgovori koji su slini onima navedenima za Kod 1(1) (jasna algebra), ali navode oba rjeenja: n=8 TE n=0, na primjer: n=8n, n-8n=0, n(n-8)=0, n=0 i n=8 Kod 1(5): Odgovori koji su slini onima navedenim za kod 1(2) (nema jasne algebre), ali navode oba rjeenja: n=8 TE n=0 Kod 0(0): Ostali odgovori, ukljuujui odgovor n=0, na primjer: n=8n (ponavljanje iskaza iz pitanja) n=8 n=0 Ne moe biti isti broj, jer za svako stablo jabuke postoje 8 etinara.

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

3. pitanje: JABUKE (M136Q03)

Procesi: 3. skupina kompetencija (matematizacija, matematiko miljenje, uopavanje i uvid) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: obrazovna

Pretpostavi da poljoprivrednik eli imati mnogo vei vonjak s mnogo redova stabala. Kako poljoprivrednik proiruje vonjak, to e se bre poveavati: broj stabala jabuka ili broj etinara? Obrazloi kako si doao/la do rjeenja:
Bodovanje 3. pitanje Kod 2(1): Odgovori koji su toni (stabla jabuka) TE koji navode neke algebarska obrazloenja zasnovana na formuli n i 8n, na primjer: Stabla jabuka = n x n i etinari = 8 x n; obje formule sadre faktor n, ali stabla jabuka imaju jo jedan n, koji e se poveavati, dok e faktor 8 ostati isti. Broj stabala jabuka bre raste. Broj stabala jabuka bre se poveava jer se taj broj kvadrira, umjesto da se mnoi s 8. Broj stabala jabuka je kvadratni, a broj etinara linearan, pa e se broj stabala jabuka bre poveavati. Odgovor koristi grakon da bi se pokazalo da n premauje 8n, nakon n=8. Kod 1(1) Odgovori koji su toni (stabla jabuka) TE koji se temelje na odreenim primjerima ili na proirenju tablice, na primjer: 93

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

Broj stabala jabuka bre e se poveavati jer, ako koristimo tablicu (prethodna stranica), uoit emo da se broj stabala jabuka bre poveava od broj etinara. To se dogaa osobito nakon to je broj stabala jabuka i broj etinara isti. Tablica pokazuje da broj stabala jabuka raste bre. ILI Odgovori koji su toni (stabla jabuka) i koji navode NEKE dokaze da je odnos izmeu n i 8n shvaen, ali nije toliko jasno izraeno kao u odgovorima za kod 2(1), na primjer: Stabla jabuka nakon n>8 Nakon 8 redova broj stabala jabuka rasti e bre nego broj etinara. etinari, dok se ne doe do 8 redova, a onda e biti vie stabla jabuka. Kod 0(1): Odgovori koji su toni (stabla jabuka), ali koji ne navode dostatno ili tono obrazloenje, ili koji uope ne nude obrazloenje, na primjer: Stabla jabuka Stabla jabuka, jer su smjetena u unutranjost koja je vea od samog opsega Stabla jabuke, jer su okruena etinarima Kod 0(2): Netoni odgovori, na primjer: etinari etinari, jer za svaki sljedei red stabala jabuka treba mnogo etinara etinari, jer na svako stablo jabuke dolazi 8 etinara Ne znam.

94

MATEMATIKA CJELINA 2

Povrina kontinenta

Ovo je karta Antarktike.

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

4. pitanje: POVRINA KONTINENTA (M148Q02)

Procesi: 2. skupina kompetencija (povezivanja i integracija za rjeavanje problema) Sadraj: prostor i oblik Situacija: osobna

Procijeni povrinu Antarktike koristei mjerilo karte. Prikai postupak izraunavanja i obrazloi kako si izvrio/la procjenu (moe crtati po karti ako ti to pomae u procjenjivanju):
Bodovanje 4. pitanje

[Ovi kodovi dodjeljuju se odgovorima koji koriste ispravnu metodu TE navode tono rjeenje. Druga brojka oznaava razliite pristupe.]

Kod 2(1): Odgovori koji su procijenjeni crtanjem etverokuta ili pravokutnika izmeu 12000000 km i 18000000 km (mjerne jedinice nisu obvezne) Kod 2(2): Odgovori koji su procijenjeni crtanjem kruga izmeu 12000000 km i 18000000 km Kod 2(3): Odgovori koji su procijenjeni zbrajanjem povrine nekoliko geometrijskih likova izmeu 12000000 km i 18000000 km Kod 2(4): Odgovori koji su procijenjeni drugim ispravnim metodama izmeu 12000000 km i 18000000 km Kod 2(5): Odgovori koji su toni (izmeu 12000000 km i 18000000 km), ali nije prikazan postupak izraunavanja 95

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

[Ovi kodovi dodjeljuju se odgovorima koji koriste ispravnu metodu, ALI navode netono ili nepotpuno rjeenje. Druga brojka u zagradi oznaava razliite pristupe i odgovara drugoj brojci u zagradi za maksimalan broj bodova.]

Kod 1(1): Odgovori koji su procijenjeni crtanjem etverokuta ili pravokutnika ispravna metoda ali netoan ili nepotpuni odgovor, na primjer: Crta pravokutnik i mnoi irinu s duljinom, ali navodi previsoku ili prenisku procjenu (npr. 18200000). Crta pravokutnik i mnoi irinu s duljinom, ali je broj nula netoan (npr. 4000 x 3500 = 140 000). Crta pravokutnik i mnoi irinu s duljinom, ali zaboravlja koristiti mjerilo karte za pretvaranje kvadratnih kilometara (npr. 12 cm x 15 cm = 180) Crta pravokutnik i navodi da je povrina 4000 km x 3500 km, bez daljeg postupka. Kod 1(2): Odgovori koji su procijenjeni crtanjem kruga ispravna metoda, ali netono ili nepotpuno rjeenje Kod 1(3): Odgovori koji su procijenjeni zbrajanjem povrine nekoliko pravilnih geometrijskih likova ispravna metoda, ali netono ili nepotpuno rjeenje Kod 1(4): Odgovori koji su procijenjeni drugim ispravnim metodama - ali je rjeenje netono ili nepotpuno Kod 0(1): Odgovori koji prikazuju opseg umjesto povrine, na primjer: 16000 km, budui da bi mjera od 1000 km okruila kartu 16 puta Kod 0(2): Netoni odgovori, na primjer: 16000 km (nije prikazan postupak izraunavanja, a rjeenje je netono) Saetak Donja tablica saeto prikazuje odnos izmeu kodova:
Metoda procjene
Maksimalan broj bodova toni odgovori: izmeu 12000000 km i 18000000 km

Kodovi
Djelomian broj bodova odgovori koji koriste ispravnu metodu, ali daju netono ili nepotpuno rjeenje Bez bodova

Crtanje pravokutnika Crtanje kruga Zbrajanje pravilnih oblika Druge ispravne metode Bez prikazanog postupka Opseg Ostali netoni odgovori

2(1) 2(2) 2(3) 2(4) 2(5) -

1(1) 1(2) 1(3) 1(4) -

0(1) 0(2)

Napomena: Kod kodiranja ovog pitanja, osim onoga to je uenik rijeima upisao u predvieni prostor, obavezno valja pogledati samu kartu da se ustanovi koje crtee ili oznake je uenik nainio na njoj. Veoma esto uenicima je teko rijeima tono objasniti to su napravili, ali se promatranjem oznaka na samoj karti to moe pretpostaviti. Valja pokuati otkriti na koji nain su doli do odgovora. Dakle, u sluaju kada pisano obrazloenje nije navedeno, ali se moe pretpostaviti to je uenik napravio na temelju crtea na karti ili koritenih formula, obrazloenje bi se trebalo smatrati prikladnim.

96

MATEMATIKA CJELINA 3

Brzina trkaeg automobila

Ovaj grakon prikazuje na koji nain se brzina trkaeg automobila mijenja du ravne, 3 kilometra duge staze tijekom drugog kruga:
Brzina trkaeg automobila du 3 kilometra duge staze (drugi krug)

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

Izvor: U sjeanje na Clauda Janviera, koji je preminuo u lipnju 1998. godine. Preinaeni zadatak po njegovoj zamisli u Janvier, C. (1978): The interpretation of complex graphs studies and teaching experiments. Popratna broura u disertaciji, Sveuilite Nottingham, Shell Centre for Mathematical Education, Item C-2. Slike staza preuzete su iz Ficher, R. i Malle, G. (1985): Mensch und Mathematik, Bibliographisches Institut: Mannheim-Wien-Zurich, 234-238

5. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q01)

Procesi: 2. skupina kompetencija (povezivanje i integracija za rjeavanje problema) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: znanstvena

Koliko priblino iznosi udaljenost od startne linije do poetka najduljeg ravnog dijela staze? A B C D 0.5 km 1.5 km 2.3 km 2.6 km

Bodovanje 5. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: 1.5 km Ostali odgovori 97

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

6. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q02)

Procesi: 1. skupina kompetencija (reprodukcija, denicije i raunanje) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: znanstvena

Gdje je zabiljeena najmanja brzina tijekom drugog kruga? A B C D Na startnoj liniji Na otprilike 0.8 km Na otprilike 1.3 km Na polovici staze

Bodovanje 6. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor C: Na otprilike 1.3 km Ostali odgovori

7. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q03)

Procesi: 1. skupina kompetencija (reprodukcija, denicije i raunanje) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: znanstvena

to moe rei o brzini automobila izmeu 2.6 km i 2.8 km? A B C D Brzina automobila ostaje nepromijenjena. Brzina automobila se poveava. Brzina automobila se smanjuje. Brzina automobila ne moe se ustvrditi iz grafikona.

Bodovanje 7. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: Brzina automobila se poveava. Ostali odgovori

8. pitanje: BRZINA TRKAEG AUTOMOBILA (M159Q05)

Procesi: 2. skupina kompetencija (povezivanja i integracija za rjeavanje problema) Sadraj: promjena i odnosi Situacija: znanstvena

Ovo su crtei pet trkaih staza. Po kojoj od ovih staza je vozio automobil na temelju koje je izraen ranije prikazani grafikon brzine?
Bodovanje 8. pitanje Kod 1: Kod 0: 98 Odgovor B Ostali odgovori

MATEMATIKA CJELINA 4

Trokuti

Zaokrui jedan od donjih likova koji odgovara sljedeem opisu: Trokut PQR pravokutni je trokut s pravim kutom u toci R. Stranica RQ kraa je od stranice PR. M je polovite stranice PQ, a N je polovite stranice QR. S je toka unutar trokuta. Stranica MN dua je od stranice MS.

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

9. pitanje: TROKUTI (M161Q01)

Procesi: 1. skupina kompetencija (reprodukcija, denicije i raunanje) Sadraj: prostor i oblici Situacija: znanstvena

Bodovanje 9. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor D Ostali odgovori

99

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

MATEMATIKA CJELINA 5

Seoska imanja

Ovo je fotograja kue na seoskom imanju s krovom u obliku piramide:

Dolje je prikazan uenikov matematiki model krova kue na seoskom imanju s navedenim mjerama:

Tlo potkrovlja, ABCD u modelu, je etverokut. Grede koje podupiru krov su bridovi kocke EFGHKLMN (pravokutne prizme). E je polovite stranice AT, F je polovite stranice BT, G je polovite stranice CT, a H je polovite stranice DT. Duljina svih bridova piramide u modelu iznosi 12 m.

100

10. pitanje: KUE NA GOSPODARSTVU (M037Q01)

Procesi: 1. skupina kompetencija (reprodukcija, denicije i raunanje) Sadraj: prostor i oblici Situacija: profesionalna

Izraunaj povrinu tla potkrovlja ABCD. Povrina tla potkrovlja ABCD=_______ m

Bodovanje 10. pitanje Kod 1: Kod 0: 144 (mjerna jedinica ve je navedena) Ostali odgovori

M a t e m a t i k a p i s m e n o s t

11. pitanje: KUE NA GOSPODARSTVU (M037Q02)

Procesi: 2. skupina kompetencija (povezivanja i integracija za rjeavanje problema) Sadraj: prostor i oblici Situacija: profesionalna

Izraunaj duljinu stranice EF, jednog od vodoravnih bridova kocke. Duljina stranice EF=_______m
Bodovanje 11. pitanje Kod 1: Kod 0: 6 (mjerna jedinica ve je navedena) Ostali odgovori

101

P R I R O D O S L O V N A . P I S M E N O S T

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

PRIMJERI ZADATAKA ZA PROCJENU PRIRODOSLOVNE PISMENOSTI U CIKLUSU PISA 2000

PISA-ina denicija prirodoslovne pismenosti i njezina konteksta
Prirodoslovna pismenost denirana je u PISA-i kao:
sposobnost koritenja prirodoslovnog znanja, prepoznavanja pitanja i izvoenja zakljuaka temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakeg donoenja odluka o prirodnom svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost.

Kontekst: situacije u kojima se procesi i razumijevanje primjenjuju kao to je osobni kontekst zdravlja i prehrane ili globalni kontekst klime Unutar svake dimenzije izvren je odabir komponenata koje bi trebale biti obuhvaene na primjer, kojim vrstama prirodoslovnih procesa je najvanije ovladati. Cilj je bio usredotoiti se na pismenost kao na opu kompetenciju, a ne samo na ovladavanje sadrajem kurikuluma. Dolje su ukratko izneseni argumenti i odluke o tim komponentama.

Vaan aspekt prirodoslovne pismenosti jest taj da se smatra kljunim ishodom obrazovanja svih uenika do petnaeste godine starosti, bez obzira na to hoe li ili ne nastaviti s uenjem prirodoslovlja. Znanstveno razmiljanje potrebno je i graanima, a ne samo znanstvenicima. U prolosti se u velikoj mjeri smatralo da su vjetine itanja i matematike vjetine vane za sve odrasle osobe u mnogim ivotnim kontekstima. Pogled na prirodoslovnu pismenost kao na jednu od glavnih ivotnih kompetencija, odraava sve vei sredinji poloaj znanstvenih i tehnolokih pitanja u ivotu 21. stoljea. Ta denicija ne podrazumijeva da budue odrasle osobe trebaju velike zalihe prirodoslovnog znanja, ve da je klju u sposobnosti znanstvenog razmiljanja o dokazima s kojima se susreu.

Prirodoslovni procesi
PISA stavlja naglasak na sposobnost koritenja prirodoslovnog znanja i znanje o prirodnim znanostima. Procjena takvih sposobnosti pomae nam da shvatimo koliko dobro obrazovanje iz prirodnih znanosti priprema budue graane za sudjelovanje u drutvu koje je pod sve veim utjecajem napretka prirodnih znanosti i tehnologije. Uenici bi trebali razumjeti narav prirodnih znanosti, njihove postupke, njihovu snagu i ogranienja te vrste pitanja na koje mogu ili ne mogu dati odgovor. Jednako tako, uenici bi trebali biti sposobni prepoznati vrstu dokaza potrebnog u znanstvenom istraivanju i opseg do kojeg se mogu izvoditi pouzdani zakljuci na temelju dokaza. Smatra se da je za uenike vano da budu sposobni uinkovito priopavati svoja stajalita i argumente odreenoj publici jer u protivnom nee moi izraavati svoje miljenje o pitanjima o kojima se raspravlja u drutvu. Sve bi se te sposobnosti trebale razvijati stjecanjem iskustva iz prve ruke te istraivanjem i eksperimentiranjem u koli. Meutim, cilj PISA-e nije ustanoviti mogu li se uenici sami upustiti u znanstvena istraivanja, ve jesu li njihova kolska iskustva kulminirala razumijevanjem prirodoslovnih procesa i sposobnou primjene prirodoslovnih koncepata koji im omoguuju donoenje odluka o prirodnom svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost.

Tri dimenzije prirodoslovne pismenosti

Da bi se ova denicija prevela u procjenu prirodoslovne pismenosti, utvrene su tri iroke dimenzije, a to su: Procesi: mentalni procesi ukljueni u rjeavanje pitanja ili problema (kao to je pronalaenje dokaza ili obrazlaganje zakljuaka) Sadraj: prirodoslovno znanje i konceptualno razumijevanje, potrebni za koritenje tih procesa 104

Ovi argumenti doveli su do utvrivanja sljedeih prirodoslovnih procesa u PISA-i: 1. Prepoznavanje pitanja znanstveno istraiti koja se mogu

ili zakljuka. Ovdje je naglasak na jasnoi priopavanja, a ne na odreenom zakljuku koji se iznosi, pod uvjetom da je u skladu s prirodoslovnim spoznajama. 5. Pokazivanje razumijevanja prirodoslovnih koncepata Ovo je proces u kojem se razumijevanje pokazuje kroz sposobnost primjene koncepata u situacijama koje se razlikuju od onih u kojima su naueni. On ne obuhvaa samo dosjeanje znanja, ve i pokazivanje vanosti tog znanja ili njegovo koritenje u svrhu predvianja ili obrazlaganja. Moe se procjenjivati, na primjer, na nain da se od uenika trae obrazloenja ili predvianja za odreenu situaciju, pojavu ili dogaaj. Smatra se i posebno naglaava da je za koritenje svih tih procesa potreban odreeni stupanj prirodoslovnog znanja. To je najuoljivije u 5. procesu, ali jednako tako vrijedi i za procese od 1. do 4., jer se i oni mogu opisati kao prirodoslovni procesi kad se primjenjuju na prirodoslovni sadraj.

To znai sposobnost prepoznavanja vrste pitanja na koja prirodne znanosti mogu pokuati dati odgovor ili specinih pitanja koja se ispituju ili se mogu ispitati u odreenoj situaciji. Moe se procjenjivati, na primjer, na nain da se opie situacija u kojoj se moe znanstveno odgovoriti na pitanja i da se trai prepoznavanje tih pitanja ili da se prikae nekoliko pitanja i pita na koja pitanja se moe dati odgovor znanstvenim istraivanjem. 2. Pronalaenje dokaza potrebnih za znanstveno istraivanje Ovaj proces obuhvaa pronalaenje ili predlaganje dokaza potrebnih za odgovor na pitanja postavljena u znanstvenom istraivanju ili postupaka potrebnih za prikupljanje tih dokaza. Moe se procjenjivati, na primjer, na nain da se predstavi istraivanje i trai od uenika da pronau potrebne dokaze ili korake koje je potrebno poduzeti za prikupljanje valjanih dokaza. 3. Izvoenje ili vrednovanje zakljuaka Ovaj proces obuhvaa povezivanje zakljuaka s dokazima na kojima se zasnivaju ili bi se trebali zasnivati. Moe se procjenjivati, na primjer, na nain da se uenicima prikae opis istraivanja i zakljuci izvedeni na temelju njega te da se trai vrednovanje tih zakljuaka ili izvoenje zakljuka ili alternativnih zakljuaka koji su u skladu s navedenim dokazima. 4. Priopavanje valjanih zakljuaka Ovdje je rije o procesu iznoenja zakljuaka koji se mogu izvesti na temelju raspoloivih dokaza na nain koji je primjeren odreenoj publici. Moe se procjenjivati, na primjer, na nain da se uenicima predstavi situacija koja zahtijeva objedinjavanje podataka ili dokaza iz razliitih izvora radi potkrjepljivanja odreenog postupka

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Prirodoslovni koncepti
Prirodoslovni koncepti odabrani za PISA-u izraeni su s obzirom na iroke integrirajue ideje pomou kojih se objanjavaju aspekti nae zike okoline. Konceptualni okvir PISA-e ne pokuava ustvrditi sve koncepte koji bi zadovoljili taj kriterij. Bilo bi nemogue procjenjivati ih opseno s obzirom na ogranieni ispitni prostor. Umjesto toga, odabrat e se koncepti iz sljedeih glavnih tema: 1. Struktura i svojstva tvari 2. Atmosferske promjene 3. Kemijske i zikalne promjene 4. Transformacije energije 5. Sila i gibanje 6. Oblik i funkcija 7. Biologija ovjeka 8. Fizioloke promjene 9. Bioloka raznolikost 10. Genetska kontrola 105

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

11. Ekosustavi 12. Zemlja i njeno mjesto u svemiru 13. Geoloke promjene

Podruja primjene prirodoslovlja grupirana su u tri ope teme: 1. Znanost o ivotu i zdravlju 2. Znanost o Zemlji i okoliu 3. Znanost o tehnologiji. Problemi i pitanja obuhvaeni tim temama mogu nas se ticati kao pojedinaca, kao lanova lokalne zajednice ili kao graane svijeta, a esto kao sve troje. tovie, neka podruja u kojima se primjenjuju prirodne znanosti imaju dugaku povijest prikazujui kako se znanstveno shvaanje mijenjalo tijekom vremena i pruajui prilike za prepoznavanje primjene prirodnih znanosti u kontekstima koji nam danas vie nisu bliski. Situacije koje se mogu koristiti za procjenu prirodoslovne pismenosti mogu biti okarakterizirane i irokim podrujem primjene i aspektima naih ivota u kojima su vane:
Podruja primjene

Prirodoslovne situacije
PISA-ina denicija prirodoslovne pismenosti naglaava primjenu procesa i koncepata vezanih uz probleme i pitanja iz stvarnog svijeta. Uenici koji su stekli odreeni stupanj prirodoslovne pismenosti biti e sposobni primijeniti ono to su nauili u kolskim i izvankolskim situacijama. Prirodoslovna situacija ovdje podrazumijeva stvarnu ivotnu pojavu u kojoj se mogu primijeniti prirodne znanosti. Valja istaknuti razliku izmeu prirodoslovnog koncepta (kao to je atmosferska promjena) i aspekta naega svijeta u kojoj se on primjenjuje (kao to su vrijeme ili klima).
Vanost Znanost o ivotu i zdravlju Osobna,drutvena, globalna,povijesna Zdravlje, bolesti i prehrana; ouvanje i odrivo koritenje vrsta; meuovisnost zikalnih i biolokih sustava

Znanost o Zemlji i okoliu Oneienje; nastanak i gubitak tla; vrijeme i klima

Znanost o tehnologiji Biotehnologija; koritenje materijala i odlaganje otpada; koritenje energije; transport

Oblik ispitnih pitanja i kodiranje

U ispitnim cjelinama uenicima je bila predstavljena stvarna ivotna situacija, preuzeta iz autentinog izvora i niz pitanja o njoj. Svako pitanje trailo je primjenu jedne ili vie vjetina procesiranja i odreeno prirodoslovno znanje. Predstavljanje stimulusa (problema ili spornog pitanja) zahtijevalo je itanje teksta, uz tabelarne ili grake prikaze. Meutim, budui da je u svakoj cjelini po nekoliko pitanja bilo vezano uz isti stimulus, sveukupno vrijeme utroeno na itanje, prije odgovaranja na pitanje, nije bilo due od onog potrebnog za niz pojedinanih pitanja u konvencionalnom testu. 106

PISA 2000 procjenjivala je prirodoslovnu pismenost kombinacijom oblika pitanja. Neki zadaci procjenjivani su pitanjima viestrukog izbora, uglavnom oni vezani uz jednostavnije prirodoslovne procese. Pitanja otvorenog tipa odabrana su za procjenjivanje prirodoslovnih procesa vieg stupnja. Upute za kodiranje pitanja otvorenog tipa nisu pruale samo ope smjernice, ve i primjere odgovora za svaku kategoriju odgovora. Nadalje, budui da ti odgovori mogu pruiti dragocjene podatke o idejama i razmiljanju uenika, to se kasnije moe koristiti u izradi kurikuluma, sastavljene su upute za kodiranje pitanja koritenih u glavnom istraivanju koje sadre sistem dvoznamenkastog kodiranja radi

biljeenja uestalosti razliitih tipova tonih i netonih odgovora. Prva brojka predstavljala je stvarni rezultat. Druga brojka, prikazana u zagradi, koritena je za kategorizaciju razliitih vrsta odgovora prema strategijama koje je uenik koristio da bi odgovorio na pitanje. Dvije su glavne prednosti koritenja dvoznamenkastih kodova. Prvo, moe se prikupiti vie podataka o pogrenom shvaanju uenika, uestalim pogrekama i razliitim pristupima u rjeavanju problema. Drugo, dvoznamenkasto kodiranje omoguuje strukturiraniji nain prikazivanja kodova, jasno ukazujui na hijerarhijske razine skupina kodova. Vano je istaknuti da su koderi bili savjetovani da zanemare pravopisne i gramatike pogreke budui da se nije procjenjivalo pismeno izraavanje, osim u sluaju kad one ine smisao odgovora potpuno nerazumljivim.

nih dokaza) te za priopavanje tih aspekata prirodnih znanosti. Kriteriji koji deniraju rastuu teinu zadataka uzdu skale ukljuuju: kompleksnost koritenih koncepata, koliinu navedenih podataka, potrebno logiko zakljuivanje te preciznost potrebnu u priopavanju. Nadalje, na stupanj teine utjeu kontekst podataka te oblik i prikaz pitanja. Zadaci u PISA-i trae prirodoslovno znanje ukljuujui (poredano uzlazno po teini): dosjeanje jednostavnog prirodoslovnog znanja ili opeg prirodoslovnog znanja ili podataka, primjenu prirodoslovnih koncepata ili pitanja i osnovno znanje o istraivanjima, koritenje visoko razvijenih prirodoslovnih koncepata ili logikog zakljuivanja te znanje o jednostavnim konceptualnim modelima ili analizu dokaza s ciljem isprobavanja alternativnih pristupa. Pri vrhu skale za prirodoslovnu pismenost (s oko 690 bodova) uenici su obino sposobni stvarati ili koristiti konceptualne modele da bi predviali ili obrazlagali, analizirati znanstvena istraivanja da bi, na primjer, shvatili plan pokusa ili prepoznali pretpostavku koja se ispituje, usporeivati podatke da bi vrednovali alternativna stajalita ili razliite poglede te detaljno i precizno iznositi znanstvene argumente i/ili opise. S oko 550 bodova, uenici su obino sposobni koristiti prirodoslovne koncepte da bi predviali i obrazlagali, prepoznati pitanja na koja se moe odgovoriti znanstvenim istraivanjem i/ili detaljno navesti ono to je obuhvaeno znanstvenim istraivanjem, te odabrati vane podatke meu ometajuim podacima ili smjer zakljuivanja u izvoenju ili vrednovanju zakljuaka. Pri dnu skale (s oko 400 bodova) uenici su sposobni dosjeati se jednostavnog injeninog prirodoslovnog znanja (npr. naziva, injenica, terminologije, jednostavnih pravila) te koristiti ope prirodoslovno znanje u izvoenju ili vrednovanju zakljuaka.

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Procjena prirodoslovne pismenosti u ciklusu PISA 2000

Prirodoslovna pismenost procjenjivala se na slian nain kao i matematika pismenost, koritenjem niza cjelina, od kojih je svaka predstavljala stvarnu prirodoslovnu situaciju, iza koje su slijedila pitanja o njoj. Oko dvije treine zadataka bilo je u obliku koji se mogao jasno kodirati kao toan ili netoan. Kod sloenijih zadataka, uenici su mogli dobiti maksimalan ili djelomian broj bodova. Kao i kod postignua u matematikoj pismenosti, postignue u prirodoslovnoj pismenosti u ciklusu PISA 2000 prikazano je na samo jednoj skali s OECD-ovim prosjenim rezultatom od 500 bodova i standardnom devijacijom od 100 bodova, s oko dvije treine uenika iz zemalja lanica OECD-a s rezultatom izmeu 400 i 600 bodova. Koritena skala mjerila je sposobnost uenika za primjenu prirodoslovnog znanja (razumijevanje prirodoslovnih koncepata), za prepoznavanje znanstvenih pitanja i za prepoznavanje onoga to je obuhvaeno znanstvenim istraivanjem (razumijevanje prirode znanstvenog istraivanja), za povezivanje podataka s tvrdnjama i zakljucima (koritenje znanstve-

107

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Opis 3. Kratak opis odabranih zadataka iz prirodoslovne pismenosti i odgovarajui kodovi

TEINA ZADATKA
682 (5. pitanje) Uenicima je prikazan strip koji prikazuje 3 faze cijepanja molekula kisika pod utjecajem sunca i njihova ponovnog spajanja u molekule ozona. U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti strip i iznijeti ga osobi s ogranienim prirodoslovnim znanjem. Da bi dobili maksimalan broj bodova, uenici trebaju prilino detaljno i sa zadovoljavajuim stupnjem preciznosti opisati to se dogaa u najmanje dvije od ukupno tri faze stripa. (S253Q01, kod 3)

najtei
690

666 (1. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati podatke navedene kao dokaz da bi procijenili razliita gledita. (S195Q02, kod 2)

547 (7. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pokazati specino znanje o moguim posljedicama rupa na ozonskom omotau po ljudsko zdravlje (tonije rak koe). (S253Q05)

638 (1. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju pomou znanstvenih dokaza sustavno povezati podatke s moguim zakljucima koristei slijed zakljuivanja koji nije uenicima naveden. (S195Q02, kod 1)

srednje teki

642 (6. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju povezati dio teksta s vlastitim iskustvom o vremenskim uvjetima (oluje koje se dogaaju relativno blizu Zemlje), i izvesti zakljuak o prirodi proizvedenog ozona (dobar ili lo). Zadatak trai od uenika da izvedu zakljuak na temelju navedenih podataka. (S253Q02)

529 (8. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju prepoznati pitanja na koja se moe odgovoriti znanstvenim istraivanjem, naglaavajui meunarodno znaenje znanstvenog istraivanja u rjeavanju problema okolia. (S270Q03)

550

508 (4. pitanje) U ovom zadatku od uenika se trai da idu dalje od povijesnog primjera i primijene ope prirodoslovno znanje potrebno za obrazloenje prirodne pojave. Od uenika se trai da sastave obrazloenje uz pomo prirodoslovnih koncepata (nasuprot prirodoslovnom znanju). (S195Q06)

628 (5. pitanje) Uenicima je prikazan strip koji prikazuje tri faze procesa cijepanja molekula kisika pod utjecajem sunca i njihova ponovnog spajanja u molekule ozona. U ovom zadatku uenici trebaju protumaiti strip i iznijeti ga osobi s ogranienim prirodoslovnim znanjem. Da bi postigli maksimalan broj bodova, uenici trebaju priopiti jednostavni znanstveni opis. (S253Q01, kod 1 ili kod 2)

493 (2. pitanje) U ovom zadatku od uenika se trai da izvedu zakljuke uz pomo navedenih podataka ili informacija. (S195Q04)

lagani

467 (3. pitanje) U ovom zadatku uenici trebaju primijeniti ope prirodoslovno znanje o tome da se zagrijavanjem ubijaju bakterije da bi opisali zato je taj postupak djelotvoran. (S195Q05)

400

108

PRIRODOSLOVNA CJELINA 1

Semmelweis

Semmelweisov dnevnik tekst 1

Srpanj 1846. Sljedei tjedan poinjem raditi kao Herr Doktor na prvom odjelu klinike za porode u bekoj opoj bolnici. Uasnuo sam se kad sam saznao za postotak pacijenata koji umru u toj klinici. Ovoga mjeseca tamo je umrlo najmanje 36 od ukupno 208 majki, sve od babinje groznice. Raanje djeteta jednako je opasno kao i upala plua prvog stupnja.
Broj smrti od babinje groznice na 100 poroda:

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Ovaj ulomak iz dnevnika Ignaza Semmelweisa (18181865) opisuje razorni uinak babinje groznice, zarazne bolesti od koje su mnoge ene nakon poroda umrle. Semmelweis je prikupio podatke o broju smrti od babinje groznice na Prvom i Drugom odjelu (vidi grakon):

Lijenici, a meu njima i Semmelweis, nisu znali to uzrokuje babinju groznicu. Jo jedan ulomak iz Semmelweisovog dnevnika: Prosinac 1846. Zato toliko ena umire od te groznice nakon to rode bez ikakvih problema? Stoljeima nam je znanost govorila da majke ubija nevidljiva epidemija. Moda su uzroci promjene u zraku ili nekakav izvanzemaljski utjecaj, ili pomicanje same zemlje, potres. U dananje vrijeme rijetko tko bi smatrao da bi uzrok babinje groznice mogao biti izvanzemaljski utjecaj ili potres. Danas znamo da to ima veze s higijenskim uvjetima. No, u vrijeme kad je ivio Semmelweis, mnogi su ljudi, pa ak i znanstvenici, vjerovali u to! Meutim, Semmeilweis je znao da je malo vjerojatno da bi babinju groznicu mogao uzrokovati izvanzemaljski utjecaj ili potres. Ukazao je na prikupljene podatke (vidi grakon) i pomou toga pokuao razuvjeriti svoje kolege.

109

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

1. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q02)

Procesi: kritiko procjenjivanje znanstvenih dokaza/podataka Pojam: Znanost o ivotu i zdravlju (biologija ovjeka) Situacija: povijesna

Pretpostavi da si ti Semmelweis. Obrazloi (na temelju podataka koje je prikupio Semmelweis) zato je malo vjerojatno da babinju groznicu uzrokuju potresi:
Bodovanje 1. pitanje Kod 2(1): Odgovori koji upuuju na razliku u broju smrti (na 100 poroda) izmeu dva odjela, na primjer: injenica da je prvi odjel imao visok postotak smrti ena u usporedbi sa enama s drugog odjela jasno ukazuje na to da ona nema nikakve veze s potresima. Na odjelu 2 nije umrlo toliko ena, pa nije moglo doi do potresa koji ne bi uzrokovao jednak broj smrti u oba odjela. Budui da broj smrti na drugom odjelu nije toliko visok, moda uzrok ima veze s prvim odjelom. Malo je vjerojatno da potresi uzrokuju groznicu budui da je broj smrti toliko razliit za dva odjela. Kod 1(1): Odgovori koji upuuju na injenicu da se potresi ne dogaaju esto, na primjer: Malo je vjerojatno da je uzrokovana potresima jer se potresi ne dogaaju stalno. Kod 1(2): Odgovori koji upuuju na injenicu da potresi utjeu i na ljude izvan ta dva odjela, na primjer: Da je dolo do potresa, tada bi i ene izvan bolnice dobile babinju groznicu. Da je potres uzrok, cijeli svijet dobio bi babinju groznicu svaki puta kad je potres (a ne samo prvi i drugi odjel). Kod 1(3): Odgovori koji upuuju na misao da se mukarci ne zaraze babinjom groznicom kad se dogaaju potresi, na primjer: Da je mukarac u bolnici tijekom potresa, on ne bi dobio babinju groznicu, pa potresi ne mogu biti uzrok. Jer je ene dobivaju, a mukarci ne Kod 0(1): Odgovori koji navode (samo) da potresi ne mogu uzrokovati groznicu, na primjer: Potres ne moe utjecati na ovjeka ili ga uiniti bolesnim. Malo drmanja ne moe biti opasno. Kod 0(2): Odgovori koji navode (samo) da je neto drugo moralo uzrokovati groznicu (tono ili netono), na primjer: Potresi ne isputaju otrovne plinove. Nastaju uslijed preklapanja i rasjedanja Zemljinih ploa. Jer jedno s drugim nema nikakve veze i jer je to je samo praznovjerje Potres ne utjee na trudnou. Uzrok je bio taj to doktori nisu bili dovoljno struni.

110

Kod 0(3): Odgovori koji su kombinacija odgovora za kod 0(1) i kod 0(2), na primjer: Malo je vjerojatno da je babinja groznica bila uzrokovana potresima jer je mnogo ena umrlo nakon poroda bez ikakvih problema. Znanost nam govori da majke ubija nevidljiva epidemija. Uzrok smrti je bila bakterija, a potresi ne utjeu na njih. Kod 0(4): Ostali netoni odgovori, na primjer: Mislim da je razlog bio veliki potres koji je dobro tresao. 1843.g. broj smrti se smanjio na prvom odjelu, a jo vie i na drugom odjelu. Jer nije bilo potresa na odjelima, a ipak su je dobili. [Napomena: pretpostavka da u to vrijeme nije bilo potresa je netona]

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Semmelweisov dnevnik tekst 2

Jedan dio istraivanja u bolnici bilo je seciranje. Da bi se otkrio uzrok smrti, tijelo preminule osobe bi se razrezalo. Semmelweis je zabiljeio da su studenti koji su radili na prvom odjelu obino sudjelovali u seciranju ena koje su umrle prethodni dan, prije nego to su pregledavali ene koje su upravo rodile. Oni nisu pridavali veliku vanost pranju nakon seciranja. Neki su ak bili ponosni na injenicu da se po njihovu smradu moglo rei da su radili u mrtvanici, jer su time dokazivali koliko su marljivi! Jedan od Semmelweisovih prijatelja umro je nakon to se porezao tijekom seciranja. Seciranjem njegova tijela pokazalo se da je imao iste simptome kao i majke koje su umrle od babinje groznice. To je Semmelweisa navelo na novu pomisao.

2. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q04)

Procesi: prepoznavanje pitanja Pojam: Znanost o ivotu i zdravlju (biologija ovjeka) Situacija: povijesna

Semmelweisova nova pomisao bila je vezana uz visoki postotak ena koje umiru na poroajnim odjelima i uz ponaanje studenata. Koja je bila njegova pomisao? A B C D Kad bi se studenti nakon seciranja prali, zaraza od babinje groznice trebala bi se smanjiti. Studenti ne bi smjeli sudjelovati u seciranjima jer bi se mogli porezati. Studenti smrde jer se ne peru nakon seciranja. Studenti ele dokazati da su marljivi, zbog ega postaju nemarni kad pregledavaju ene.

111

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Bodovanje 2. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor A: Kad bi se studenti nakon seciranja prali, zaraza od babinje groznice trebala bi se smanjiti. Ostali odgovori

3. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q05)

Procesi: primjena prirodoslovnog znanja u predstavljenoj situaciji Pojam: Znanost o ivotu i zdravlju (biologija ovjeka) Situacija: povijesna

Semmelweis je uspio u svojim nastojanjima da smanji broj smrtnih sluaja uzrokovanih babinjom groznicom. No, babinja groznica ak do dananjeg dana ostaje bolest koju je teko iskorijeniti. Teko izljeive groznice jo uvijek su problem u bolnicama. Poduzimaju se mnoge rutinske mjere kako bi se nadzirao taj problem. Jedna od takvih mjera jest pranje plahti na visokim temperaturama. Objasni zato visoka temperatura (tijekom pranja plahti) pomae u smanjenju opasnosti da e se pacijenti zaraziti groznicom:
Bodovanje 3. pitanje Kod 1(1): Odgovori koji upuuju na unitavanje bakterija, na primjer: Zato to e mnoge bakterije uginuti na visokoj temperaturi. Bakterije nee podnijeti visoku temperaturu. Bakterije e izgorjeti na visokoj temperaturi. Bakterije e se skuhati. [Napomena: Iako izgorjeti i skuhati nisu ispravni termini, oba se odgovora u cjelini mogu smatrati tonima]. Kod 1(2): Odgovori koji upuuju na unitavanje mikroorganizama, bacila ili virusa, na primjer: Zato to visoka temperatura unitava male organizme koji uzrokuju bolest. Previe je vrue da bi bacili preivjeli. Kod 1(3): Odgovori koji upuuju na uklanjanje (umjesto unitavanje) bakterija, na primjer: Bakterije e nestati. Broj bakterija e se smanjiti. Bakterije se ispiru na visokim temperaturama. Kod 1(4): Odgovori koji upuuju na uklanjanje (umjesto unitavanje) mikroorganizama, bacila ili virusa, na primjer: Jer na tijelu vie nee biti bacila.

Kod 1(5): Odgovori koji upuuju na sterilizaciju plahti, na primjer: Plahte e biti sterilne. 112

Kod 0(1): Odgovori koji upuuju na unitavanje bolesti, na primjer: Zato to visoka temperatura vode unitava sve bolesti na plahtama. Visoka temperatura unitava veinu groznice na plahtama, smanjujui rizik od zaraze. Kod 0(2): Ostali netoni odgovori, na primjer: Da se ne bi prehladili. Kad se neto pere, ispiru se bacili.

4. pitanje: SEMMELWEISOV DNEVNIK (S195Q06)

Procesi: primjena prirodoslovnog znanja u predstavljenoj situaciji Pojam: Znanost o ivotu i zdravlju (Biologija ovjeka) Situacija: povijesna

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Mnoge bolesti mogu se izlijeiti pomou antibiotika. Meutim, tijekom posljednjih godina smanjila se djelotvornost nekih antibiotika protiv babinje groznice. to je uzrok tomu? A B C D Kad se proizvedu, antibiotici gube mo djelovanja. Bakterije postaju otporne na antibiotike. Ti antibiotici pomau samo protiv babinje groznice, ali ne i protiv drugih bolesti. Potreba za tim antibioticima smanjila se jer se posljednjih godina znatno poboljalo ope zdravstveno stanje.

Bodovanje 4. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: Bakterije postaju otporne na antibiotike. Ostali odgovori

113

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

PRIRODOSLOVNA CJELINA 2

Ozon

Proitaj sljedei ulomak iz anka o ozonskom omotau: Atmosfera je ocean zraka i dragocjeni prirodni izvor odrivog ivota na Zemlji. Naalost, ljudska aktivnost zasnovana na nacionalnim/osobnim interesima oteuje taj opi izvor, osobito potronjom krhkog ozonskog omotaa koji ima ulogu zatitnog tita za ivot na Zemlji. Molekule ozona sastoje se od tri atoma kisika, za razliku od molekula kisika koje se sastoje od dva atoma kisika. Molekule ozona izrazito su rijetke: manje od deset na svaki milijun molekula zraka. No, ve oko milijardu godina njihova prisutnost u atmosferi igra kljunu ulogu u zatiti ivota na Zemlji. Ovisno o tome gdje se nalazi, ozon moe ili tititi ili tetiti ivotu na Zemlji. Ozon u troposferi (do 10 kilometara iznad Zemljine povrine) je lo 10 ozon koji moe otetiti pluno tkivo i biljke. No, oko 90% ozona koji se nalazi u stratosferi (izmeu 10 i 40 kilometara iznad Zemljine povrine) je dobar ozon koji je koristan jer upija ultraljubiasto (UV-B) zraenje iz Sunca.
5

Bez tog korisnog ozonskog omotaa ljudi bi bili skloniji nekim bolestima zbog poveane prisutnosti ultraljubiastih zraka iz Sunca. Tijekom posljednjih desetljea koliina ozona 15 se smanjila. Godine 1974. pretpostavljalo se da bi uzrok tome mogli biti kloro uoro ugljici (CFC-i). Do 1987.godine, znanstvena procjena uzrono-posljedinog odnosa nije bila dovoljno uvjerljiva da bi ukazivala na CFC-e. Meutim, u rujnu 1987.godine, diplomati iz cijeloga svijeta sastali su se u Montrealu (Kanada) i dogovorili da postave otra ogranienja za koritenje CFC-a.
Izvor: Connect, UNESCO International Science, Technology & Environmental Education Newsletter, ulomak iz lanka The Chemistry of Atmospheric policy, svezak XXII, br. 2, 1997. (prilagoeno pisanje)

5. pitanje: OZON (S253Q01)

Procesi: priopavanje valjanih zakljuaka izvedenih na temelju dokaza/podataka Pojam: Znanost o Zemlji i okoliu (kemijske i zikalne promjene) Situacija: globalna

U gornjem tekstu ne spominje se kako nastaje ozon u atmosferi. Zapravo, svaki dan nastaje novi ozon, dok neki drugi ozon nestaje. Sljedei strip ilustrira kako nastaje ozon:

Izvor: Deilig er den Himme, Temahefte 1, Institut za ziku, Sveuilite u Oslu, kolovoz 1997.

114

Pretpostavi da ima ujaka koji pokuava shvatiti smisao ovog stripa. No, on nije uio kemiju u koli pa ne razumije to autor stripa opisuje. On zna da u atmosferi ne postoje ta mala bia, ali ga zanima to ona predstavljaju u stripu, to znae udne oznake O, O2 i O3 te koje procese strip prikazuje. Moli te da mu pojasni strip. Pretpostavi da tvoj ujak zna: da je O simbol za kisik i to su atomi i molekule. Pismeno pojasni strip svome ujaku. U svom objanjenju, koristi rijei atomi i molekule na nain na koji su koriteni u 5. i 6. retku lanka.
Bodovanje 5. pitanje Kod 3(1): Odgovori koji navode sljedea tri aspekta: Prvi aspekt: molekula kisika ili neke molekule kisika (od kojih se svaka sastoji od dva atoma kisika) cijepaju se u atome kisika (slika 1). Drugi aspekt: cijepanje (molekula kisika) odvija se pod utjecajem suneve svjetlosti (slika 1). Trei aspekt: atomi kisika veu se s ostalim molekulama kisika kako bi formirali molekule ozona (slike 2 i 3). Napomene za svaki od tri aspekta: Prvi aspekt: Cijepanje bi trebalo biti opisano koritenjem ispravnih rijei (vidi 5. i 6. redak) za O (atom ili atomi) i O2 (molekula ili molekule). Ako su O i/ili O2 opisani samo kao estice ili djelii, ovaj aspekt ne bi se smio priznati kao toan. Drugi aspekt: Utjecaj sunca trebao bi se odnositi na cijepanje O2 (molekule kisika ili molekula kisika). Ako se utjecaj sunca odnosi na formiranje molekule ozona iz atoma kisika i molekule kisika (slike 2 i 3), drugi aspekt ne bi se smio priznati kao toan. Napomena: aspekti 1 i 2 mogu u pravilu biti navedeni u jednoj reenici. Trei aspekt: Ovaj aspekt trebao bi se priznati kao toan (1 bod) ako odgovor sadrava bilo kakav opis vezanja O s O2. Ako je nastajanje O3 opisano kao vezanje (tri zasebna) atoma O, trei aspekt ne bi se smio priznati kao toan. Ako O3 nije opisan kao molekula ili molekule ve kao, na primjer, skupina atoma, to se moe priznati kao trei aspekt. Primjeri za Kod 3(1): Kad sunce obasjava molekule O2, ta dva atoma se razdvajaju. Ta dva atoma trae druge molekule O2 kojima bi se pridruili. Kada se O1 i O2 udrue, oni tvore O3, a to je ozon. Strip ilustrira nastajanje ozona. Pod utjecajem sunca, molekula kisika dijeli se na dva odvojena atoma. Ti odvojeni atomi, O, lebde uokolo u potrazi za molekulama s kojima bi se vezali. Veu se uz postojee O2 molekule i tvore molekulu O3 jer su se tri atoma sada udruila. O3 tvori ozon.

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

115

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Mala bia iz stripa su O ili atomi kisika. Kad se dva spoje, oni tvore O2 ili molekule kisika. Zbog sunca one se opet razdijele u kisik. Atomi O2 zatim se veu s molekulama O2 i tvore O3, a to je ozon [Napomena: ovaj odgovor moe se smatrati tonim. Potkrala se samo jedna mala greka (atomi O2 nakon to je prije bilo navedeno atomi kisika)] Kod 2(1): Odgovori koji tono navode samo prvi i drugi aspekt, na primjer: Sunce razbija molekule kisika u zasebne atome. Atomi se spajaju u grupe. Atomi formiraju grupe od tri atoma zajedno. Kod 2(2): Odgovori koji tono navode samo prvi i trei aspekt, na primjer: Svaki od malih bia predstavlja jedan atom kisika. O je jedan atom kisika, O2 je molekula kisika, a O3 je skupina udruenih atoma. Prikazani su procesi cijepanja jednog para atoma kisika (O2), od kojih se svaki zatim vee s dva ostala para tvorei dvije skupine od tri (O3). Mala bia su atomi kisika. O2 oznaava jednu molekulu kisika (kao par malih bia koji se dre za ruke), a O3 oznaava tri atoma kisika. Dva atoma kisika jednog para se razdvoje i po jedan se pridruuje svakom preostalom paru, i od tri para nastaju dvije skupine od tri molekule kisika (O3). Kisik se rastavi zbog sunevog zraenja. Dijeli se na pola. Dvije polovice se razilaze i veu s ostalim esticama kisika tvorei ozon. Veinu vremena u okolinama s istim kisikom (O2) kisik dolazi u parovima, pa tako postoje 3 para. Jednom paru postaje prevrue i oni odlete razdvojeni i ulaze u drugi par tvorei O3, umjesto O2 [Napomena: iako izraz jednom paru postaje prevrue nije dobar opis utjecaja sunca, drugi aspekt bi se trebao priznati. Trei aspekt takoer se moe smatrati tonim]. Kod 1(1): Odgovori koji tono navode samo prvi aspekt, na primjer: Molekule kisika se razdvoje. One tvore atome O, a ponekad nastaju molekule ozona. Ozonski omota ostaje isti jer nastaju nove molekule, dok druge nestaju. Kod 1(2): Odgovori koji tono navode samo drugi aspekt, na primjer: O predstavlja molekulu kisika, O2 = kisik, O3 = ozon. Ponekad sunce razdvaja obje molekule kisika koje su zajedno povezane. Pojedinane molekule pridruuju se drugom paru i tvore ozon (O3). Molekule O (kisika) prisiljene su zbog suneve vruine vezati se za O2 (2 x molekule kisika) kako bi formirale O3 (3 x molekule kisika) [Napomena: naglaeni dio odgovora ukazuje na trei aspekt. Drugi aspekt ne bi se smio priznati kao toan jer Sunce ne sudjeluje u procesu stvaranja ozona iz O+O2, ve samo u procesu cijepanja O2]. Kod 0(1): Odgovori koji netono navode sva tri aspekta, na primjer: Sunce (ultraljubiaste zrake) pale ozonski omota i istovremeno ga oteuju. Ti ovjeuljci su slojevi ozona i oni bjee od Sunca jer im je vrue [Napomena: ne moe se priznati niti jedan aspekt, ak niti spominjanje Suneva utjecaja] Na prvoj slici sunce pali ozon. Na drugoj slici oni bjee sa suzama u oima, a na treoj slici se grle sa suzama u oima. Ujae Ivica, to je stvarno jednostavno. O je estica kisika, a brojevi pored O uveavaju koliinu estica u skupini.

Kod 2(3): Odgovori koji tono navode samo drugi i trei aspekt, na primjer:

Kod 1(3): Odgovori koji tono navode samo trei aspekt, na primjer:

116

6. pitanje: OZON (S253Q02)

Procesi: kritiko procjenjivanje znanstvenih dokaza/podataka Pojam: Znanost o Zemlji i okoliu (Zemlja/svemir) Situacija: globalna

Ozon nastaje i tijekom oluja popraenih grmljavinom, nakon kojih uzrokuje karakteristian miris. U recima 9.-11. autor teksta razlikuje lo ozon i dobar ozon. Je li, prema lanku, ozon koji nastaje tijekom nevremena dobar ozon ili lo ozon? Odaberi odgovor i pojanjenje potkrijepljeno tekstom:
Lo ozon ili dobar ozon? A B C D Lo Lo Dobar Dobar Pojanjenje Nastaje tijekom nevremena. Nastaje u troposferi. Nastaje u stratosferi. Lijepo mirie.

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

Bodovanje: 6. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovor B: Lo, nastaje u troposferi Ostali odgovori

7. pitanje: OZON (S253Q05)

Procesi: Primjena prirodoslovnog znanja u predstavljenoj situaciji Pojam: Znanost o ivotu i zdravlju (zioloke promjene) Situacija: globalna

U 13. i 14. retku navodi se: Bez tog korisnog ozonskog omotaa ljudi bi bili skloniji nekim bolestima zbog poveane prisutnosti ultraljubiastih zraka iz Sunca. Navedi primjer za jednu od tih bolesti:
Bodovanje 7. pitanje Kod 1: Odgovori koji upuuju na rak koe, na primjer: Rak koe Melonom [Napomena: ovaj odgovor moe se smatrati tonim iako je pogreno napisan] Kod 0: ILI Odgovori koji upuuju na ostale vrste raka, na primjer: Rak plua Odgovori koji samo upuuju rak, na primjer: ILI Rak Ostali netoni odgovori 117

P r i r o d o s l o v n a p i s m e n o s t

8. pitanje: OZON (S270Q03)

Procesi: prepoznavanje pitanja Pojam: Znanost o Zemlji i okoliu (Zemlja/svemir) Situacija: globalna

Na kraju teksta spominje se meunarodni sastanak u Montrealu. Na tom sastanku raspravljalo se o mnogim pitanjima vezanima uz mogue oteenje ozonskog omotaa. Dva su od tih pitanja prikazana u donjoj tablici. Na koja pitanja se moe odgovoriti znanstvenim istraivanjem? Zaokrui da ili ne kod oba pitanja:

Pitanje
Bi li znanstvena nesigurnost o utjecaju CFC-a na ozonski omota mogla biti povod vladama drava za nepoduzimanje nikakvih mjera? Koliko bi 2002. g. iznosila koncentracija CFC-a u atmosferi ako bi se isputanje CFC-a u atmosferu odvijalo u istoj mjeri kao i danas?

Mogue odgovoriti znanstvenim istraivanjem?

da / ne

da / ne

Bodovanje 8. pitanje Kod 1: Kod 0: Odgovori koji navode ne i da, tim redoslijedom Ostali odgovori

118

Literatura

L i t e r a t u r a

OECD (1999): Measuring Student Knowledge and Skills A New Framework for Assessment), Paris OECD (2000): Measuring Student Knowledge and Skills The PISA Assessment of Reading, Mathematical and Scientic Literacy, Paris OECD (2001): Knowledge and Skills for Life First Results from PISA 2000), Paris

119