www.sajt.com.

hr

Bruno Bettelheim: Prikaz djela Smisao i znaenje bajki

www.sajt.com.hr

Bajka je osobita knjievna vrsta kod koje se udesno i nadnaravno ispreplie sa zbiljskim na takav nain da izmeu prirodnog i natprirodnog stvarnog i izmi!ljenog nema pravih suprotnosti" Prisutno je odsustvo psiholo!ke karakteriza#ije gdje su likovi ustaljeni prisutan je polaritet dobra i zla te nesputana mo ma!te i elje nad stvarno!u" $ svijetu su najslavnije bajke brae %rimm &ansa 'hristiana (ndersena i )s#ara *ildea a u &rvatskoj su su one +vane Brli,-aurani" Prema de.ini#iji bajka je pria uglavnom namijenjena dje#i koja se esto bavi nepostojeim i izmi!ljenim radnjama i likovima kao !to su vile i vilenja#i arobnja#i patulj#i vje!ti#e i sl" $ zadnje vrijeme pojavljuje se i nova /genera#ija/ .antastinih stvorenja poput goblina trolova orka i drugih stvorenja koja su plod ma!te novog nara!taja knjievnih ali i .ilmskih umjetnika" 0ajpoznatiji likovi te novije genera#ije su hobiti koji su svoju svjetsku slavu stekli zahvaljujui 1"2"2" 3olkienu i njegovim /%ospodarima prstenova/" Bajke su esto rezultat narodne predaje i posljedi#a narodnih obiaja i kazivanja a neki su se autori potrudili to i zapisati uz eventualne dorade u .abuli i likovima 4primjer su braa %rimm5" Bajke su jedinstvene ne samo kao knjievni oblik ve i kao umjetnika djela djetetu potpuno pojmljiva kako to nijedan drugi vid umjetnosti" Prava bajka obraa se djetetovom nesvjesnom koristei arhetipske slike i simbole" 0a tragu djeje egziste#ijalne situa#ije na putu odrastanja bajka oslikava posljedi#e ovog ili onog oblika pona!anja ohrabruje odlazak iz obiteljskog doma i kretanje na put u nepoznato podstie na borbu protiv zla i na izvr!avanje te!kih zadaa navodi na put vrline a da se nikada ne poslui rijeju 6 mora!" 7a bi dijete shvatilo problem da bi se moglo identi.i#irati s junakom 6 mora imati jasnu i jednostavnu sliku o onome !to se zbiva" 3ehnika bajke je #rno,bijela" 1unak ili junakinja su dobri vje!ti#e i maehe zli" Sivoga nema" 7a bi pria zadrala djetetovu panju mora ga zabavljati i pobuivati radoznalost" 0o da bi mu obogatila ivot mora poti#ati ma!tu8 pomoi mu razviti um i razbistriti osjeaje8 mora biti prilagoena njegovim brigama i tenjama8 mora u potpunosti priznati njegove te!koe a istodobno ukazivati na rje!enja problema koji ga zbunjuju" $ isti as pria mora biti povezana sa svim vidovima djetetove osobnosti 6 i to bez ikakva omalovaavanja priznavajui svu ozbiljnsot njegovih neprilika i istovremeno podravajui njegovo pouzdanje u budunost i samog sebe" Bajkama je svojstveno saeto i nagla!eno postavljanje izvjesne ivotne dvoumi#e" 3o djetetu omoguuje da se dohvati s problemom u njegovom najbitnije obliku a sloenija bi mu radnja sve zamrsila" Bajka pojednostavljuje sve situa#ije"

www.sajt.com.hr

9ikovi u bajkama nisu ambivalentni 6 nisu istodobno i dobri i zli kao !to smo svi mi u prirodi" 9inost je ili dobra ili zla sredine nema" 1edan je brat glup a drugi pametan" 1edna je sestra kreposna i marljiva a druga podla i lijena" 1edna je lijepa a druge su rune" 1edan roditelj u svemu je dobar drugi zao" $sporedba suprotnih karaktera nema svrhu naglasiti ispravno pona!anje" Prikazivanje karakternih oprenosti djetetu omoguuje lako shvatiti razlike !to ne bi moglo kada bi likovi bili o#rtani ivotnije sa svim sloenostima koje krase stvarne ljude" :im se dijete pone kretati i istraivati poinje razmi!ljati o problemu svog identiteta" 7ijete koje je iz bajki nauilo vjerovati kako se ono !to je isprva izgledalo kao odbojna prijetea spodoba moe udom pretvoriti u najkorisnijeg prijatelja" 1unak bajke ima tijelo koje moe izvoditi nadnaravna djela" Poistovjeujui se s njime svako dijete moe u ma!ti i preko identi.ika#ije kompenzirati sve manjkavosti stvarne ili umi!ljene svoga tijela" -oe zami!ljati kako je i ono poput junaka kadro popeti se na nebo pobijediti divove mijenjati izglde postati najmonija ili najljep!a osoba 6 ukratko kako njegovo tijelo jest i ini sve !to bi dijete moglo poeljeti" Bajka poinje ondje gdje se dijete nalazi u to doba ivota i gdje bi bez pomoi prie ostalo zaglibljeno i osjealo se zanemareno odbaeno ponieno" 0ormalno dijete zapoinje svoje ma!tanje nekim vi!e ili manje ispravno uoenim isjekom stvarnosti koji u njemu moe izazvati tako snane potrebe ili strepnje da ga ponesu" 7ijete dobro upoznato s bajkama shvaa da mu se one obraaju jezikom simbola a ne jezikom svagdanje stvarnosti" Bajka od poetka svojim zapletom i krajem priopuju kako ono o emu nam pria nisu opipljive injeni#e ili stvarne osobe i mjesta" ;to se tie samog djeteta stvarni dogaaji postaju vani preko simbolinog znaenja koje im ono pridaje ili ga u njima nalazi" <ad bi djeji snovi bili zamr!eni kao snovi normalnih inteligentnih punoljetnika gdje je skriveni sadraj vrlo razraen tada djetetova potreba za bajkama ne bi bila tako velika" S druge strane ako odrasla osoba nije kao dijete bila izloena bajkama njezini snovi mogu biti manje bogati sadrajem znaenja i stoga e joj lo!ije sluiti u uspostavljanju sposobnosti da ovlada svijetom" 0egdje nakon pete godine kada bajke postaju doista smislene 6 nema normalna djeteta koje bi ih prihvaalo kao vjerne izvanjskoj stvarnosti" Predodba o zloj maehi odrava sliku dobre majke bajka isto tako pomae djetetu da ga ne satre spoznaja majke kao zle" -noge bajke poinju majinom ili oevom smru u tim priama roditeljeva smrt stvara najmunije probleme !to smrt 4ili strah od nje5 i ini u stvarnom ivotu"

www.sajt.com.hr

Bajka poinje junakom koji je prepu!ten na milost i nemilost onih koji malo #ijene njega i njegove sposobnosti koji ga zlostavljaju i ak mu ugroavaju ivot" <ako se pria odvija junak je esto prisiljen zavisiti od prijateljskih pomagaa" 0a kraju prie junak je svladao sva isku!enja i usprkos njima ostao vjeran sebi i ostvario svoju samosvojnost" Postao je svoj vladar" %arantirajui sretan zavr!etak bajka ohrabruje dijete da se upozna i nosi sa svojim emo#ijama pokazujui u emu je smisao borbe za postizanje samoostvarenja na putu odrastanja" $ usporedbi s mitom bajka umirujue djeluje na pro#ese .ormiranja osobe i nastajanja ega dok mit pak nudi izvrsne uzore za .ormiranje superega" Bajka je puno prije spoznaje o psihoanalizi uspje!no rje!avala probleme oko suparni!tva i posesivnosti u odnosu dje#e i roditelja zle maehe i =dipovog kompleksa .iksa#ije na oralnu .azu in#estih pomisli suparni!tva meu braom i sestrama" $ tom smislu bajke pouavaju i odrasle kako da pomau svom djetetu" Psihoanaliza je stvorena zato da bi ovjeku omoguila prihvaanje problematine prirode ivota a da ga to ne porazi ili da se ne prepusti bijegu" Bajke nisu samo za dje#u" 3ako =dipov kompleks podsjeaju nas bajke ne mora obvezno muiti samo dje#u" )n mui i odrasle njihove roditelje ukoliko nisu sami pro!li kroz pro#es odrastanja" )d etvrte godine do puberteta djetetu je najpotrebnije dati simboline predodbe koje ga uvjeravaju kako postoji sretno rje!enje za njegove edipovske probleme 6 iako mu moe biti te!ko u to povjerovati , pod uvjetom da ih se samo pomalo osloboa" -eutim umirenje glede sretnog ishoda mora doi kao prvo jer dijete e jedino tada imati hrabrosti i samouvjereno se potruditi da se izvue iz edipovskog !krip#a" 7jeja opredjeljenja ne zasnivaju se na odnosu ispravnoga i neispravnoga koliko na tome tko pobuuje djetetovu simpatiju a tko antipatiju" ;to je lik jednostavniji i otvoreniji to e se dijete bre poistovjetiti s njim a lo! lik odba#iti" 7ijete se s dobrim junakom ne poistovjeuje zbog njegove dobrote v zato !to ga junakov poloaj duboko pozitivno privlai" 1edino odlaskom u svijet junak moe pronai sebe a kad to uini nai e i nekoga s kim e dovijeka sretno ivjeti" Bajka je okrenuta budunosti i upuuje dijete 6 nainom koji moe shvatiti i svjesnim i podsvjesnim umom 6 da se ostavi in.atilnih elja za ovisno!u te ostvari nezavisan ivot koji e mu bolje odgovarati" Bajka dijete zabavlja govori mu o njemu samom i potpomae mu razvoj osobnosti" Bajka nudi znaenje na toliko razliitih razina i obogauje djetinje postojanje na nekoliko naina da nikakva knjiga ne moe dolino obraditi mnoinu i raznolikost doprinosa takvuih pria djetetovu ivotu"

www.sajt.com.hr

7anas kao i neko um se u kreativne i prosjene dje#e pomou bajki moe otvoriti za razumijevanje svega vi!ega u ivotu i otud mogu lako prijei na uivanje u najveim djelima knjievnosti i umjetnosti" 0o glavni znaaj bajki za pojedin#a koji raste lei izvan pouka o ispravnim nainima pona!anja u ovom svijetu" Bajka se iznosi na jednostavan priprost nain8 slu!atelju se ne postavljaju nikakvi zahtjevi" 3o onemoguuje da se ak i najmanje dijete osjeti prinueno postupati na odreene naine i nikad se ne osjea da se dijete osjea manje vrijedno" Bajka i mit Platon koji je moda bolje shvaao !to oblikuje ovjekov um nego neki na!i suvremeni#i koji svoju dje#u eli izloiti samo stvarnim ljudima i svakodnevnim zbivanjima 6 znao je koja to intelektualna iskustva doprinose istinskoj ljudskosti" Suvremeni mislio#i ukazuju da su mitovi i bajke izvedeni iz obreda posveivanja ili drugih rites de passage 4obreda prijelaza5 6 kao !to je meta.orina smrt staroga nepodobnoga jastva zato da bi se ponovno rodilo na vi!oj razini postojanja" Postoji opa suglasnost da nam mitovi i bajke govore jezikom simbola koji predstavljaju podsvjesni sadraj" )ni se obraaju istodobno i na!em svjesnom i na!em nesvjesnom umu svima trima njegovim vidovima 6 idu egu i superegu" 0e postoje samo bitne slinosti izmeu mitova i bajki postoje i bitne razlike" Premda se u mitovima i bajkama nalaze isti tipini likovi i situa#ije i premda se u oboma zbivaju podjednako udesni dogaaji postoji presudna razlika u nainu na koji se priopavaju" Prevladavajui osjeaj koji mit prenosi jest: ovo je apsolutno jedinstveno to se nije moglo dogoditi nijednoj drugoj osobi ni u kojoj drugoj sredini8 takva su zbivanja velianstvena pobuuju strahopo!tovanje i vjerojatno se ne bi moglo dogoditi obinim smrtni#ima poput vas i mene" -it je pesimistian a bajka optimistina bez obzira na to koliko neke pojedinosti prie bile zastra!ujui ozbiljne" Pesimizam mitova divno je olien onim paradigmatskim mitom psihoanalize =dipovom tragedijom" Bajka jasno pokazuje kako govori o svakome o ljudima jako slinima nama dok mit ima svog odreenog povijesnog junaka 6 3ezeja &erkula ili Brunhilde" -itski juna#i su nadljudskih dimenzija !to je izgled koji pomae da te prie budu djetetu prihvatljive" 7ijete bi inae bilo preoptereeno zahtjevom koji se podrazumijeva da junaka opona!a u vlastitom ivotu" -itovi su korisni za oblikovanje superega a ne #jelokupne linosti" 7ijete zna da ne moe dosegnuti vrlinu junaka niti ponoviti njegova junaka djela8 sve !to se od djeteta moe

www.sajt.com.hr

oekivati jest da u nekoj mjeri opona!a junaka tako da se ne osjeti poraeno neskladom izmeu toga ideala i svoje maju!nosti" -itovi proji#iraju idealnu osobnost koja postupa po zahtjevima superega dok bajke prikazuju integra#iju ega koja omoguuje primjereno zadovoljavanje elja itd" )va razlika obja!njava suprotnost izmeu prodornog pesimizma mitova i blagog optimizma bajki" >a razliku u mitovima u bajkama pobjeda nije pobjeda nad drugima ve jedino nad samim sobom i nad pokvareno!u"