Karalambos 2nd

Sociologija 1.
godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)
naslov kolegija: OSNOVNI POJMOVI SOCIOLOGIJE M. Haralambos: UVOD U SOCIOLOGIJU

1. SOCIOLOKO GLEDITE KULTURA I DRUTVO Linton- kultura jednog drutva je nain ivota njegovih pripadnika, zbir ideja, navika koje oni ue, dijele i prenose iz pokoljenja u pokoljenje ovjek nema instinkte koji bi upravljali njegovim postupcima-ponaanje se temelji na nauenome- da bi drutvo funkcioniralo to naueno mora biti zajedniko 2 svojstva kulture: 1) prvo je nauena 2) zatim je zajednika kultura definira svjetonadzor ljudi lanovima drutva kultura je sama po sebi razumljiva; dio njih kultura definira prihvaen nain ponaanja za lanove nekog drutva svatko drutvo ima zajednike probleme i unitarna rjeenja koja su drugoj kulturi moda neprihvatljiva SOCIJALIZACIJA proces kojim pojedinac ui kulturu svog drutva, tj.postaje ljudsko bie primarna socijalizacija- najvaniji aspekt, unutar obitelji, ovijek ui jezik i temeljne obrasce ponaanja, to je proces koji traje cijeli ivot NORME I VRIJEDNOSTI NORMA- definira prihvatljivo i prikladno ponaanje u odreenoj situaciji provode se pozitivne i negativne sankcije (nagrade i kazne), formalne i neformalne VRIJEDNOSTI- uvjerenje da je neto dobro, poeljno, openitije od norme, kao i norme variraju od drutva do drutva, mnoge norme su odraz vrijednosti moraju biti zajednike zbog funkcioniranja drutva, isto vrijedi i za vrijednosti STATUS I ULOGA STATUS- poloaj u drutvu koji pojedinac zauzima, definiran je kulturom, ponekad je dosta fiksan (pr. spol i plemike uloge) u rijetkim sluajevima pripisani status, fiksiran roenjem se moe promijeniti steeni status nije fiksiran nasljedstvom i biolokim osobinama, odraz je pojedinanog djelovanja ULOGA- niz normi vezanih uz ponaanje za odreeni status
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)
2. TEORIJE DRUTVA FUNKCIONALIZAM dominantan 40. I 50.-tih god. 20.st. razliiti dijelovi drutva shvaeni su kao meusobno povezani i zajedno tvore potpuni sustav za shvaanje bilo kojeg dijela drutva, taj dio moramo promatrati u odnosu na cjelinu funkcionalizam smatra da je ponaanje u drutvu STRUKTURIRANO- odnosi izmeu pripadnika drutva su organizirani pravilima vrijednosti osiguravaju ope smjernice za ponaanje i provode se u upute u smislu normi i uloga struktura drutva- zbroj drutvenih odnosa kojima upravljaju norme funkcija obitelji- uinak obitelji na druge dijelove drutva i drutvo u cjelini, bitna funkcija obitelji je socijalizacija novih lanova kod odreivanja funkcija razl. dijelova drutva postoje sljedee ideje: svako drutvo ima neke temeljne zahtjeve i potrebe kojima se nastoji udovoljiti zbog odranja na ivotu- te potrebe se zovu funkcionalni preduvjeti (pr. hrana) funkcionalizam promatra drutvo kao sustav- etnitet sastavljen od dijelova koji su povezani i u meusobnom odnosu- svaki dio e utjecati na ostale dijelove i sustav kao cjelinu ako sustav eli opstati dijelovi se moraju slagati- to se postie preko vrijednosti ako su bitne vrijednosti prisutne u raznim dijelovima drutvene strukture ti dijelovi e biti integrirani funkcionalizam eli objesniti kako je drutveni ivot mogu potrebni su RED i STABILNOST zajednike vrijednosti povezuju lanove drutva u cjelinu- taj konsenzus se odrava preko mehanizma drutvene kontrole oni koji ne potuju ope drutvene vrijednosti bit e vraeni u red MARKSIZAM -da bi preivio ovjek mora proizvoditi ime ulazi u drutveni odnos s drugim ljudima proizvodnja ukljuuje proizvodne snage (tehnologija, sirovine) proizvodne snage+ drutveni odnosi= ekonomska baza, infrastruktura drutva sve ostalo je nadgradnja sva drutva ukljuuju izrabljivanje jedne drutvene skupine- glavna proturjeja u drutvu, proizlazi izmeu proizvodnih snaga i priozvodnih odnosa 1. Zemlja, sirovine, alat, znanje, radna snaga radnitva 2. Odnosi u koje ljudi ulaze da bi neto proizveli Marx tvrdi da samo rad proizvodi bogatstvo- u kapitalistikom drutvu proizvedeno radnom snagom radnitva vlasnici kapitala prisvajaju velik dio profita i podplauju radnike- nastaje sukob Marx vjeruje da je upravo to razlog zbog kojeg e doi do propasti kapitalizma jer on ukljuuje eksploataciju i tlaenje radnika Marx dijeli povijest na niz epoha od kojih svaka podrazumijeva odreeni nain proizvodnje- promjene u povijesti rezultat su novih priizvodnih snaga
kapitalizam e zamijeniti komunizam-kolektivna proizvodnja e ostati, ali promijenit e se proizvodni odnosi vlasnitvo e biti kolektivno i jedna drutvena skupina nee vie tlaiti drugu infrastruktura bez sukoba Marx naziva vladajue ideje u svakoj epohi ideologijom vladajue klase ideologija je iskrivljavanje zbilje, zasljepljuje lanove drutva i zato ne primjeuju sukobe interesa koji su prisutni u njihovim odnosima- stvara se lana svijest o stvarnosti to zapravo odrava sustav ideologija vladajuih moe samo usporiti raspad sustava jer proturjeja moraju jednom izbiti na povrinu npr. ideologija kapitalizma da je radnik slobodan jer bira poslodavce, ali je prisiljen raditi za kapitaliste da bi preivio
INTERAKCIONIZAM
-bavi se interakcijom meu pojedincima akcija daje smisao, znaenje za one koji su u nju ukljueni da bi se neki in shvatio treba shvatiti njegovo znaenje za sudionike znaenje se produbljuje unutar same akcije pojam o sebi- utjee na nae djelovanje, rezultat su reakcije drugih prema nama Cooleyev termin ja u zrcalu ako se pojedinac definira kao devijantan, takvog e i sam sebe vidjeti i u skladu s tim djelovati uloge - esto nejasne, zato ostavljaju prolaz za djelovanje; namee ih drutveni sustav
POZITIVIZAM I FENOMENOLOGIJA POZITIVIZAM- sociologija se moe prouavati kao i prirodne znanosti (A. COMTE) ponaanje ovjeka moe se objektivno mjeriti promatranje ponaanja temeljeno na objektivnim mjerilima omoguit e objanjenje o uzroku i posljedici smatra se da ono to se ne moe izravno promatrati (emocije) nije posebno vano ljudi reagiraju na vanjske podraaje i njihovo se ponaanje moe objasniti u kategorijama te reakciji-ljudi ulaze u brak i imaju djecu kao odgovor na zahtjev drutva-drutvo iziskuje takvo ponaanje da bi preivjelo i njegovi lanovi reagiraju na taj zahtjev; znaenje i svrha koje svi pripisuju tom ponaanju su nevani FENOMENOLOGIJA- atomi i molekule nemaju svijest, a ovjek ima, njegovi postupci su smisleni i zato nee samo reagirati na vanjske podraaje ve e djelovati ovjek samo pripisuje subjektivno znaenje iz ega onda proizlazi njegovo djelovanje- sociolog mora otkriti znaenje da bi shvatio djelovanje- jedan od prvih je to izloio WEBER
SOCIOLOGIJA I IDEOLOGIJA pozitivistiki pristup- znanost o drutvu je mogua, to znai da je objektivna analiza drutvenog ivota mogua objektivno miljenje- neoptereeno vrijednostima promatraa i ona iznosi injenice velik sociologa smatra da vrijednosti sociologa utjeu na svaki aspekt njegova istraivanja neki smatraju da objektivna znanost nije mogua jer nikada nee biti liena ideologije- ukljuuje i vrijednosti to rezultira pristranim pogledom na stvarnost 2. DRUTVENA STRATIFIKACIJA mo i ugled- nejednaka raspodjela u drutvu MO-. stupanj do kojeg pojedinci/skupine mogu nametnuti svoju volju drugima, sa ili bez pristanka (WEBER) UGLED- potivanje povezano s drutvenim poloajem bogatstvo- materijalna imovina DRUTVENA NEJEDNAKOST- naprosto se odnosi na postojanje drutveno stvorenih nejednakosti DRUTVENA STRATIFIKACIJA- poseban oblik drutvene nejednakosti, znai postojanje rangiranih drutvenih skupina lanovi nekog sloja imaju zajedniki identitet, interese, nain ivota drutvena nejednakost moe postojati i bez drutvenih slojeva (pr. SAD- nema stratifikacije u smislu klasa- one su zamjenjene trajnim pozicijama i tamo gdje su prije bile klase sada postoje statusi po zanimanju hijerarhija drutvenih skupina zamjenjena hijerarhijom pojedinaca (SAD) meu lanovima svakog sloja je tendencija da razviju vlastite norme, vrijednosti, tj. subkulturu- razvija se kada lanovi drutva ive u slinim prilikama i nailazi na probleme koji nisu svima zajedniki pripadnici iste subkulture razvijaju GRUPNI IDENTITET DRUTVENA MOBILNOST- prema gore- prijelaz iz radnike u srednju klasu - prema dolje zatvoreni stratifikacijski sustavi- oni koji imaju nisku mogunost mobilnosti poloaj pojedinca je obino PRIPISAN (kaste) otvoreni sustavi- poloaj je STEEN poloaj u stratifikacijskom sustavu moe bitno utjecati na ivot pojedincapoveanje ili smanjenje ivotnioh ansi DRUTVENA NEJEDNAKOST/ PRIRODNE NEJEDNAKOSTI stratifikacijski sustavi se temelje na vjerovanju u bioloku nejednakost ROUSSEAU- bioloki temeljena nejednakost meu ljudima (zdravlje, godine) je malena i nevana, dok drutveno stvorena nejednakost tvori osnovni sustav drztvene stratifikacije sociolozi se slau da i sustavi rasne stratifikacije imaju drutvene, a ne bioloke temelje (crnci nemaju nii IQ) bioloki faktori- vani u razliitim sustavima zbog vanosti koje im pripisuje odreena kultura (npr. starost negdje donosi ugled i mo) vjerovanje u bioloke uzroke stratifikacije shvaamo kao racionalizaciju tih sustava- lanovi na taj nain objanjavaju sustav i za njih drutvena nejednakost postaje racionalna
DRUTVENA STRATIFIKACIJA- FUNKCIONALOSTIKO GLEDITE potreban je odreeni stupanj reda i stabilnosti za funkcioniranje sustavastratifikacija pomae odravanju reda u drutvu T. PARSONS- drutvo se temelji na vrijednosnom konsenzusu, tj. opem sporazumu podanika drutva o tome to je dobro i poeljno stratifikacija je rangiranje pojedinca u skladu sa zajednikim sustavom vrijednosti nekog drutva razliita drutva- razliiti sustavi vrijednosti- razliiti naini postizanja visokog poloaja prema Parsonsu, stratifikacija je neizbjean dio svih ljudskih drutava postoji ope uvjerenje da su svi stratifikacijski sustavi opravdani jer se temelje na zajednikom konsenzusu funkcionalisti promatraju odnos meu skupinama u drutvu kao odnos suradnje i zavisnosti- jedna skupina nije sama sebi dovoljna i zato razmjenjuje s drugom robu i usluge- taj odnos se protee na slojeve u stratifikacijskom sustavu u takvim organizacijama oni koji su odgovorni za koordinaciju moraju imati drugaiji status od onoga ija uloga se sastoji od toga da provodi neje odluke u djelo objanjenje razlika u ugledu mo je legitimna vlast jer se oni na vlasti slue njome za postizanje ciljeva izvedenih iz centralnih vrijednosti drutva upotreba moi slui interesima drutva kao cjelina 4 objanjenje nejednakosti u moi: prema Parsonsu stratifikacija je: 1) NEIZBJENA- jer je izvedena iz zajednikih vrijednosti koje su dio svakog sustava 2) FUNKCIONALNA- jer slui integraciji razliitih skupina u drutvu DAVIS I MOORE- najpoznatija funkcionalistika teorija stratifikacije stratifikacija postoji u svakom ljudskom drutvu u svakom drutvu postoje funkcionalni preduvjeti, koji su svima zajedniki i kojima treba udovoljiti da bi se sustav odrao jedan od funkcionalnih preduvjeta je uspjena podjela uloga u svakom drutvu su potrebni mehanizmi koji e to osigurati kad se ljudi na poloaju ne bi razlikovali stratifikacija ne bi bila potrebna jedna od bitnih funkcija stratifikacije je staviti najsposobnije ljude na najvanije poloaje- to se postie visokim nagradama za te poloaje- motivacija ljudima za natjecanje- najsposobniji e pobijediti kako dokazati koji su poloaji vani? DAVIS I MOORE dali dva mjerila vanosti: 1) stupanj u kojem je taj poloaj funkcionalno jedinstven, tj. da nema drugih poloaja koji mogu zadovoljavajue obnaati iste funkcije (npr. medicinsku sestru moe zamijeniti lijenik to je ini manje vanom od ljienika) 2) stupanj do kojeg su drugi poloaji ovisni o dotinome smatraju da je drutvena najadnakost neizbjena karakteristika svakog drutva
M. TUMIN protivnik Davisa i Moorea sumnja i tonost njihova mjerila funkcionalne vanosti poloaja- mnoga zanimanja s malim ugledom, a ekonomskom nagradom su vrlo vana za drutvo smatra da Davis i Moore ignoriraju utjecaj moi na nejednaku raspodjelu bogatstva Davis I Moore smatraju da samo ogranieni broj pojedinaca posjedoje talent da stekne vjetina za najvanije pozicije- jo nije pronaena uspjena metoda mjerenja talenta i sposobnosti, nema dokaza da je talent potreban da poloaje koji D i M smatraju vanima u drutvu su rezerve talenta mnogo vee nego to oni pretpostavljaju Tumin se takoer ne slae s time da obuku (potrebnu za vane poloaje) treba kompenzirati- istie prednost studentskog ivota (bilo koji oblik gubitka zarade se moe nadoknaditi u prvih 10 godina rada) Tumin odbacuje stajalite o motivaciji- drutvena stratifikacija esto djeluje kao zapreka motivaciji (esto vidljivo u zatvorenim sustavima- u Indiji nikakav talent ne moe pojedincu omoguiti promjenu kaste) ak i otvoreni sustavi postavljaju zapreke motivaciji Tumin naglaava da D i M nisu uzeli u obzir da e oni visokih pozicija prijeiti ulazak novih kadrova- osigurava se oskudica nekoh pozicija i time se osiguravaju visoke naknade za njihove usluge Tumin zakljuuje da stratifikacija ne moe izvravati funkcije koje joj D i M pripisuju- ljudi niih slojeva nikada nemaju iste prilike kao oni iz viih drutvena stratifikacija ne integrira drutvo diferencijalno nagraivanje e prije potaknuti neprijateljstvo meu raznim djelovima drutva- stratifikacija razdvaja
YOUNG zamislio drutvo u kojem najsposobniji imaju najvanije poloaje, a drutveni statusi se temelje na zaslugama (svi lanovi drutva imaju jednake anse za ostvarenje talenta)- takav sustav raspodjele uloga zovemo MERITOKRACIJA Young naglaava neke negativnosti takvog sustava: pripadnici niih slojeva mogli bi postati potpuno demoralizirani do sada su mnogi krivnju za svoj status prebacili na druge i tvrdili da nikad nisu imali priliku biti uspjeni ali u meritokraciji oni koji su na dnu su inferiorni- zato ih neuspjeh moe posebno frustrirati gornji slojevi zasluuju svoj poloaj- on je posljedica zasluga- zato bi njegov pripadnici mogli drutvom vladati arogantno i umiljeno , mogli bi prezirati nie slojeve, oni bi se uvrijedili- dolazi do sukoba EVA ROSENFELD istraivala kibuce kao primjer drutva u kojem svi rade koliko mogu, a svatko dobiva koliko treba (Marx) pronala je da postoje dva drutvena sloja: GORNJI se sastoji od voa rukovodilaca koje lanovi kibuca biraju i DONJI SLOJ koji se sastoji od obinih ljudi- vlast i ugled nisu jednako rasporeeni sam status voe/rukovodioca ve donosi vii ugled
isto tako, Rosenfeld je primjetila da rukovodioci nalaze vee zadovoljstvo u svom poslu od obinih radnika- postoje dokazi o sukobu interesa- rukovodioci zahtjevaju sve vee napore i portvovnost, dok radnika vie zanima podizanje ivotnog standarda DRUTVENA STRATIFIKACIJA- MARKSISTIKO GLEDITE alternativno gledite funkcionalistima stratifikacija ne integrira ve dijeli- jedni izrabljuju druge mo vladajue klase se sastoji u tome da posjeduje i kontrolira proizvodne snage drutvene institucije (zakon, politika) su instrumenti vladajuih i slue za postizanje i promicanje njihovih interesa tek kada proizvodne snage budu u zajednikom vlasnitvu klase e nestati kao i izrabljivanja stratifikacijski sustavi nastaju iz odnosa drutvenih skupina prema proizvodnim snagama klasa- drutvena skupina iji su lanovi ujedinjeni odnosom prema proizvodnim snagama- KAPITALISTIKA i RADNIKA KLASA prema Marxu, svako povijesno razdoblje je predstavljalo klasno drutvo u kojem je vladajua klasa uvijek iskoritavala radnu snagu podreene klase nagomilavanje vika bogatstva tvore osnovicu za razvoj klasnih drutava Marx- odnos izmeu glavnih drutvenih snaga je odnos meusobne ovisnosti i sukoba u kapitalizmu radnik prodaje svoj rad da bi preivio, a kapitalist (kao neproizvodni element) ovisi o toj radnoj snazi jer bez nje ne bi bilo proizvodnje ali to nije ravnopravan odnos kapitalist ulae svoj kapital (novac) u priozvodnju robe- kapital se nagomilava prodajom tih dobara po vrijednosti - plae radnika su znatno ispod vrijedosti dobara koje proizvode- taj viak prisvajaju kapitalisti kao profit iz ekonomske moi izvire politika mo politika i zakon odraavat e interese vladajue klase KLASA I DRUTVENE PROMJENE pokreta drutvenih promjena po Marxu je KLASNA BORBA nova povijesna epoha nastaje tako da nova drutvena skupina razvije proizvodne snage velike promjene ukljuuju zamjenu jednog oblika privatnog vlasnitva drugim i jedan tip proizvodnje drugim tipom Marx je vjerovao da e proturjeja kapitalizma dovesti do njegove propasti proletarijat e zbaciti buroaziju i osvojiti proizvodne snage svi lanovi drutva e imati jednak odnos prema proizvodnim snagamaBESKLASNO DRUTVO budui da je povijest zapravo povijest klasne borbe, povijest e zavriti komunistiko drutvo nee imati proturjeja i zato e biti nepromijenjivo klasa po sebi- imaju klasnu svijest i solidarnost (lanovi) znai da je lana svijest zamijenjena svijeu o pravom stanju stvari- svijest o izrabljivanju
3 procesa e rezultirati polarizacijom dvije najvee klase: 1) UKIDANJE RAZLIKE U RADU 2) PAUPERIZACIJA RADNIKE KLASE 3) POTISKIVANJE MEUSLOJA U PROLETARIJAT DRUTVENA STRATIFIKACIJA- WEBEROVO GLEDITE Weber, kao i Marx, promatra klasu u kategoriji prirode klase se razvijaju u trinim privredema u kojima se pojedinci natjeu za ekonomsku dobit klasa- skupina pojedinaca koji imaju slian poloaj u trinoj privredi i zato dobivaju sline ekonomske nagrade osobe sline klasne situacije imaju sline ivotne anse kao i kod Marxa, Weber dokazuje da je glavna klasna podjela meu onima koji posjeduju proizvodne snage i onima koji ne posjeduju klasne skupine kapitalizma: POSJEDNIKA GORNJA KLASA BIJELI OVRATNICI SITNA BUROAZIJA KLASA MANUALNIH RADNIKA razilaenje s Marxom: u stvaranju klase postoji jo faktora osim posjedovanja/neposjedovanja imutka ne podrava ideju polarizacije klasa- mali posjednici ulaze u inovnika zvanja (srednja klasa) tvrdi da kapitalistika poduzea zahtijevaju jaku birokraciju- potranja- porast srednje klase (inovnici) protiv miljenja o neizbjenosti proleterske reakcije- zato bi ljudi iste klase razvili zajedniki identitet ekonomska mo ne podrazumijeva politiku skupine se mogu formirati jer lanovi imaju slian status klasa se odnosi na ekonomske nagrade, a status na raspodjelu za razliku od klasa, pripadnici istog statusa su gotovo uvijek svjesni svoje zajednike statusne situacije u mnogim drutvima klase i statusi su usko povezani ali oni iste klasne situacije ne pripadaju uvijek istom statusu- novi bogatai nemaju ugled i potovanje ne mora klasa uvijek initi osnovu za formiranje drutvenih skupina, ve osnova tog procesa mogu biti statusi Weber takoer provodi analizu stranaka STRANKE- skupine koje su specifino zaokupljene utjecajem na politiku i donoenjem odluka u interesu svojeg lanstva esto zastupaju interese klasa/statusnih skupina
1) 2) 3) 4)
KLASA U KAPITALISTIKOM DRUTVU A.GIDDEUS- identificira tri klase kapitalizma 1) GORNJA KLASA- ima vlasnitvo nad sredstvima proizvodnje 2) SREDNJA KLASA- posjeduje obrazovne kvalifikacije 3) NIA RADNIKA KLASA- posjeduju manuelnu radnu snagu RADNIKA KLASA U KAPITALISTIKOM DRUTVU Marx je prorokovao da e radnika klasa postajati sve homogenija i da e tehnologija ukloniti potrebu za manualnim vjetinama, poveat e se klasna solidarnost R. DAHRENDORF- dokazao da radnika klasa postaje sve vie heterogenijaposljedica promjena u tehnologiji- kompleksniji strojevi trae kvalificirane radnike- radnika klasa dijeli se u kvalificirane, srednjekvalificirane i nekvalificirane radnike- vee plae/manje plae- razliiti interesi ipak neki sociolozi tvrde da su sukobi unutar klase nevani u usporedbi sa sukobima te klase s ostalima postoje razlike izmeu trine situacije manuelnih i nemanuelnih radnika- radnici plavih ovratnika imaju nie plae , a vei broj radnih sati da bijelih ovratnika plae plavih ovratnika padaju prije plavi ovratnici- male anse za napredovanje i vei rizik otputanja sve to moe posluiti kao dokaz da manuelni radnici tvore zasebnu drutvenu klasu razlikuju se i u ivotnim ansama (manuelni radnici ee oboljevaju, vea je smrtnost djece i krae ive) BURUIRANJE- proces u kojem sve vei broj manuelnih radnika postaje srednja klasa za taj proces se pretpostavljalo da traje, ali nije dobro provjeren u toku 1950-tih sve je vei broj manualnih radnika, a njihova primanja ulaze u raspon bijelih ovratnika dovodi do zakljuka da se stratifikacijski sustav mijenja - sve vei broj ljudi prelazi u srednji sloj, pa stratifikacijski sustav nema vie piramidalni oblik ve romboidni zagovornici buruiranja dokazivali su kako prihodi na razini srednjeg sloja vode u nain ivota srednje klase- to pretpostavlja usvajanje normi, stavova i vrijednosti srednje klase GOLDTHORNE i LOCKNOOD- poeli istraivanje i otkrili: 1. Da su bijeli ovratnici puno zadovoljniji svojim poslom i na poslu sklapaju prijateljtva / imuni manuelni radnici ne nalaze zadovoljstvo u poslu i gledaju ga iskljuivo kao instrument za zaradu novca i postizanje boljeg ivota, standarda; ne osjeaju pravu odanost sindikatu ve je i on samo instrument koji im pomae ostvariti veu plau i povlastice 1. bijeli ovratnici imaju puno vie beneficija, mogunost napredovanja, stalan posao- dakle, slinost u primanjima ne znai i slinost u trinoj situaciji njihov zakljuak: imuni radnici ne postaju srednja klasa 3. Imuni manuelni radnici slobodno vrijeme provode u kui (gledanje TV-a, obitelj, popravci), dok se bijeli ovratnici drue meusobno
RADNIKA KLASA- KLASA ZA SEBE? prema Marxu radnika klasa e postati klasa za sebe kada stekne svijest: o svojoj eksploatiranosti, o grupi koja ih eksploatira, o svojim zajednikim interesima, o sukobu interesa (njihovih i vladajue klase), o tome da protivnika mogu svrgnuti zajednikom akcijom prema istraivanjima, radnika klasa postaje sve manje (ne vie) svjesna nisu registrirali nikakvu suprotnost izmeu sebe i svog poslodavca- ravnoduni prema eksploataciji na poslu jer im je jedini cilj obitelj, dom zakljuak: radnika klasa je daleko od klase za sebe, nisu skloni promatrati drutvo u kategorijama sukoba i suprotnosti K. ROBERTS kae da stoga radnika klasa ostaje trajan izazov, ali ne i revolucionarna prijetnja SREDNJA KLASA U KAPITALISTIKOM DRUTVU nia srednja klasa- radnici bijelih ovratnika inovniki i radniki dohodak su sve sliniji- podigla se opa razina obrazovanja pa ima vie sposobnih za uredske poslove- poveao se broj ena na tritu rada, a uredski poslovi su za njih prikladni smanjena je i mogunost napredovanja jer se sada za to trae akademske kvalifikacije, a ne samo sta i iskustvo sve vie ovratnika se okree sindikatima (slinost s radnicima) ali postoji distanca izmeu inovnikog i radnikog sindikata- trudi se biti ispred radnikog pokreta mijenjaju se i uvjeti rada- inovnici nemaju vie toliko kontakata s rukovodstvom (vie ne rade zajedno u malim uredima)- pokoravanje autoritetu- slinost s manuelnim radnicima ipak, inovnici tjenje surauju s rukovodstvom to ih razdvaja od radnika zakljuak: inovnici i nie uredsko osoblje postaju radnika klasa, njihov se rad svodi na najamni rad, a plae im nisu puno bolje od manualnih radnika PROFESIJE U KLASNOJ STRUKTURI profesionalci (suci, odvjetnici, arhitekti, ljienici, zubari, ekonomisti, znanstvenici, soc. Radnici, knjiniari) slue javnosti, a ne vlastitim interesima- osnovna karakteristika oni pridonose funkcionalnom blagostanju drutva i imaju visok ugled rade za dobrobit drutva i za sve pripadnike drutva ipak postoje kritike ovih tvrdnji: 1. Visokoobrazovani strunjaci pruaju vrijedne usluge drutvu - primjeeno je da bolesti tipa tifus, TBC, i sl. polako nestaju poboljanjem uvjeta ivota, a ne zbog medicinske intervencije 2. Profesionalci slue cijelom drutvu, a ne pojedincima - ali zapravo slue bogatima i monima- arhitekti grade za bogatae, ekonomisti i pravnici su u slubi kapitala - profesionalci su u slubi javnosti, a ne osobnog probitka - ogranien pristup u zanimanje
10
FRAGMENTIRANA SREDNJA KLASA 2 skupine srednje klase: radnici bijelih ovratnika, profesionalci s obzirom na raznolike skupine zanimanja unutar srednje klase, postoji sumnja da bijeli ovratnici stvarno tvore jednu klasu po zaradama i beneficijama najadnakosti su puno vee nego unutar manualne radnike klase bijeli ovratnici + nii profesionalci se vie oslanjaju na sindikate dok direktori o plai pregovaraju izravno s poslodavcem zakljuak: srednja klasa se fragmentira na niz slojeva, od kojih svaki ima vlastito miljenje o svom poloaju u drutvenoj strukturi- zato je dvojbena postavka da skupine bijelih ovratnika ine jednu klasu KLASA I KAPITALIZAM- MARKSISTIKO GLEDITE Marx prognozirao polarizaciju klasa- njegovi kritiari kau da se dogaa upravo suprotno- izmeu proletarijata i buroazije javlja se srednja klasa - J. WESTERGAARD i HENRIETTA RESLER: smatraju da je vlasnitvo nad kapitalom klju za objanjenje klasne podjele (marksistika teorija) prema njima i dalje postoji glavna podjela na kapital i radnu snagu smatraju da je privatno vlasnitvo kapitala bitan odreditelj nejednakosti u dohodku kritike njihovom modelu: - inzistiraju na privatnom vlasnitvu kao odreenju klasne nejednakosti ali to ne objanjava povlaten poloaj vrhunskih strunjaka od kojih mnogi nemaju nikakve imovine zbog toga je njihova poetna tvrdnja dvojbena H. BRAVERMAN tvrdi da su klase stalni procesi bogati promjenama- zato nema smisla smjetati stanovnitvo u uredno definirane slojeve u nekom odreenom trenutku treba analizirati proces formiranja klase istie da buroazija stalno poveava kontrolu nad radnicima- jaz izmeu njih se iri radna snaga je pojeftinila zbog eliminacije vjetina koje su ugraene u strojevezato radnici dobivaju manje plae Braverman analizira klasni sustav SAD-a - tvrdi da ga oblikuje akumulacija kapitala proces rada transformiran je akcijom za veom proizvodnou, boljom kontrolom, jeftinijom radnom snagom i veim profitom ali utvreno je da slini procesi se odvijaju i u socijalistikim drutvima- to je zato to oponaanje kapitalistikog modela dom+nisi poveanje proizvodnje DRUTVENA POKRETLJIVOST U KAPITALISTIKOM DRUTVU industrijska drutva su otvorena- dobra pokretljivost status u predindustrijskim drutvima je uglavnom pripisan 1. Stopa drutvene pokretljivosti moe znatno utjecati na drutveni status pojedinca i na formiranje klasa - niska mobilnost- visoka klasna solidarnost- razvit e se klasne subkulture i jaka klasna identifikacija 2. Prouavanjem drutvene mobilnosti stjeemo uvid u ivotne anse pojedinca
11
3. Vano je znati kako ljudi reagiraju na iskustvo mobilnosti- jesu li oni koji se kreu ogoreni i nezadovoljni 2 tipa pokretljivosti: UNUTARGENERACIJSKA MOBILNOST- drutvena mobilnost unutar jedne generacije MEUGENERACIJSKA MOBILNOST- drutvena mobilnost unutar generacija problem- klasifikacije po zanimanju se razlikuju jer neki sociolozi naglaavaju ugled nekog zanimanja, a drugi njegovu ekonomsku sferu ipak pokretljivost je uglavnom malog dometa znaajna je SAMOREGRUTACIJA- lanovi nekog sloja se regrutiraju meu sinovima onih koji su pripadali tom sloju STRATIFIKACIJA U SOCIJALISTIKIM DRUTVIMA MILOVAN ILAS- oni na poloajima vlasti u komunistikim drutvima slue se moi za promicanje vlastitih interesa novu klasu od ostatka drutva dijele velika primanja i brojne povlastice mo nove klase je jo vea jer je ne obuzdavaju politike stranke u jednostranakoj dravi politiki birokrati monopoliraju vlast nova klasa svoju mo duguje tome to kontrolira proizvodne snage (ilas se slui marksistikim naelom) niz amerikih sociologa podrava TEORIJU KONVERGENCIJE- moderne industrije moraju proizvesti sline sisteme stratifikacije, suvremena industrija zahtijeva odreene tipove radnika- jednaka tehnologija trai jednaku strukturu zanimanja u cijelom svijetu kvalifikacije e biti nagraene u skladu s njihovom vrijednou za industrijustratifikacijski sustavi kapitalistikih i komunistikih drutava e se sve vie pribliavati (konvergirati) ipak ova teorija naila je na kritike: na istoku je sustav nagraivanja izloeniji manipulaciji centralne vlasti nego na zapadu razlike u prihodima su puno manje na istoku manje je naglaena razlika izmeu manualnih/nemanualnih radnika / kvalificirani manuelni radnici su visoko na drutvenoj ljestvici
SOCIOLOGIJA, IDEOLOGIJA I DRUTVENA STRATIFIKACIJA 1. FUNKCIONALIZAM smatra da je pokuaj iskorjenjivanja stratifikacije tetan za drutvo- prema tome moe se zakljuiti kako funkcionalizam opravdava drutvenu nejednakost funkcionalizam se bavi tumaenjem osnovice drutvenog poredka- stratificirana drutva pruaju sliku reda i stabilnosti to je za drutvo dobro, pa se pokuaji razaranja sustava stratifikacije doivljavaju tetnim za drutvo 2. MARKSIZAM nasuprot funkcionalizmu, marksizam se zalae za promjene- komunizam je jedino pravedno drutveno ureenje osuuju drutvenu nejednakost i klasni sustav u kapitalizmu marksistiki pogledi o oblicima klasnog sustava se temelji na ideologiji zakljuak: teorije stratifikacije se zapravo temelje na odreenom tipu ideologije
12
MO I POLITKA pojedinac/skupina ne dre mo u izolaciji- dre je u odnosu na druge prema WEBEROVOJ definiciji to je stupanj do kojeg pojedinac/skupina mogu provesti svoju ideju u drutvenom odnosu politika sociologija- studija moi u njenom najirem smislu politika se dogaa kada postoje razlike u moi dakle, svaki drutveni odnos koji ukljuuje razlike u moi je politiki u sreditu politike sociologije su drava i njen aparat, ali se ne prouavaju izdvojeno ve u odnosu na drutvo kao cjelinu 2 oblika moi: VLAST- legitiman oblik, ispravan i pravedan, na toj bazi joj se pokorava SILA- podloni je ne smatraju legitimnom granica nije jako otra- oba oblika mogu pribjei fizikoj sili MO- FUNKCIONALISTIKO GLEDITE WEBEROVA definicija podrazumijeva da svi oni koji dre mo ine to na tetu drugih- postoji fiksna koliina moi u drutvu (ako je neki imaju, drugi je nemaju)POJAM MOI KONSTANTNOG ZBIRA po Weberu oni koji imaju mo upotrebljavaju je za vlastite interese - mo je u slubi eksploatacije i tlaenja jednih po drugima PARSONS odbacuje koncept konstantnog zbira i miljenje o upotrebi moi za vlastite interese mo drutvo posjeduje kao cjelina- opi resurs u drutvu- KONCEPT MOI PROMJENJIVOG ZBIRA prema Parsonsu mo je mogunost da se mobiliziraju resursi drutva za postizanje ciljeva jevnosti dakle koliina moi u drutvu mjeri se koliinom ostvarenih ciljeva mo u drutvu nije fiksna- ona moe rasti/smanjivati se Parsonsova teorija moi razvila se na temelju njegove ope teorije o PRIRODI DRUTVA - bitan je vrijednosni konsenzus iz zajednikih vrijednosti- zajedniki ciljevi- mo za postizanje kolektivnih ciljeva ako lanovi drutva udrue rssurse i napore, Parsons smatra da e biti vjerojatnije da e ostvariti zajednike ciljeve nego da djeluju kao pojedinci suradnja velikih razmjera zahtijeva organizaciju- nekima je dana mo da upravljaju drugima- mo postaje vlast kritike Parsonsu- nije uoio da se mo esto koristi za vlastite interese - proveo racionalizaciju kojom oni koji dre mo opravdavaju svoju upotrebu moi
MO - MARKSISTIKO GLEDITE mo dri odreena skupina u drutvu na tetu ostalih (koncept moi KONSTANTNOG ZBIRA) izvor moi je u ekonomskoj infrastrukturi proizvodne snage kontrolira vladajua klasa- jedini nain da se ljudima vrati mo je zajedniko vlasnitvo nad sredstvima za priozvodnju
13
s marksistikog stajalita upotreba moi da bi se izrabljivalo druge definira se kao prisila i nelegitimna upotreba moi iako podlona klasa prihvaa mo vladajue kao legitimnu- lana klasna svijest odnos dominacije i podlonosti su sa ekonomije projicirani u nadgradnju (npr. neravnopravan odnos poslodavca i zaposlenog bit e ozakonjen u pravosuu) WESTERGAARD i RESLER- mo se moe mjetiti samo razultatima; ako su rijetki i vrijedni resursi u rukama manjine ta grupa monopolizira mo koncentracija bogatstva i povlastica u rukama kapitalistike klase je vidljiv dokaz moi kapitalizam i nejednakost se uglavnom prihvaaju kao normalni kapitalistika klasa uiva povlastice jer stvari tako idu i jer se tome nije mogue ozbiljno suprotstaviti R.MILIBAUD- smatra kako bilo koja reklama zapravo politika reklame propagiraju da put srei vodi kroz materijalne stvari- pojedinca se potie da uiva sreu kojom ga obasipa dobronamjerno kapitalistiko drutvo za Milibauda su reklame primjer kako kapitalizam postie legitimitet KAPITALISTIKA DRAVA- MARKSISTIKO GLEDITE moderni marksisti se slau da drava u kapitalizmu predstavlja intrerese vladajue klase ali nema konsenzusa o toma kakav je odnos drave i buroazije neki tvrde da u raznim granama drave kao osoblje rade pripadnici vladajue klaserezultat- prevladavaju interesi kapitalista neki smatraju da ulogu drave odreuje infrastruktura-posljedica je da e drava automatski zastupati interese kapitalista ali drava mora imati odreenu dozu autonomije ako eli uspjeno zastupati kapital- npr. autonomija dravi omoguuje da podreenoj klasi napravi neke ustupke kojima e se buroazija protiviti, ali su potrebni da se prosvjedi radnike klase uine bezopasni prema marksistima- mo monopolizira buroazija- rjeenje za ukidanje monopolaje zajedniko vlasnitvo (mo prelazi na narod) za to je, prema Marxu, potreban prijelazni period- drava e poprimiti oblik revolucionarne dikteture proletarijata prije nego proletarijat moe vladati sobom, jedan dio proletarijata e morati vladati u njegovo ime
TEORIJA ELITA prvi su je razvili V.PARETO i G. MOSCA dok marksistika teorija tvrdi da proizvodne snage dijele drutvo na dominantnu i podlonu skupinu, teorija elita kae - osobna svojstva pojedinca razdvajaju vladare od onih kojima se vlada osnova za vodstvo je talent preduvjeti moi su lukavstvo i inteligencija ova teorija je djelomice bila odgovor na marksizam dokazuje da je egalitarno drutvo iluzija, a komunizam utopija marksizam je shvaala kao ideologiju, a ne analizu drutva
14
tvrdi da su sva drutva podjeljena na vladajue i one kojima se vlada- ako i doe do revolucije, rezultat e biti samo zamjena jedne vladajue elite drugom elita ima mo zahvaljujui svojoj unutarnjoj organizaciji ak i u demokratskim drutvima odluke glede drutva odraavaju interes elite, a ne elje naroda KLASINA TEORIJA ELITA- PARETO i MOSCA PARETO- istie psiholoke karakteristike kao osnovicu vladavine elite postoje 2 tipa vladajue elite: 1. LAVOVI- stjeu mo sposobnou za izravnu akciju i skloni su vladati pomou sile (pr. vojne diktature) 2. LISICE- vladaju pomou lukavtine i diplomatske manipulacije velike promjene u drutvu- kada jedna elita zamjeni drugu-proces koji Pareto naziva CIRKULACIJA ELITE svakoj eliti fali neto od osobina koje posjeduje druga elita-zato se one stalno mijenjaju Pareto zapravo pretpostavlja da su osobine elita superiorne osobinama masa-ali za takvo neto nije pronaao metodu mjerenja ne nudi ni mogunost mjerenja procesa dekadencije elita- kako se svuda elitni sloj u kastama odrava ve stotinama godina i nije zamjenjen? MOSCA- kao i Pareto vjeruje da je vladavina manjine neizbjena- potkrepljuje to povijeu-tvrdi da se u svim drutvima javljaju 2 klase: vladajua i oni kojima se vlada vladajui- monopoliziraju mo. obnaaju sve politike funkcije kao i Pareto, vjeruje da su vladajui superiorni masi stanovnotva po svojim kvalitetama za razliku od Pareta, Mosca smatra da se osobine potrebne za vladavinu elite razlikuju od drutva do drutva vladavine elita je neizbjena, a demokracija je tek predstavnika vlast s elitom koja predstavlja interese naroda mase nemaju sposobnost samoupravljanja smatrao da pravo glasa treba ograniiti na srednju klasu upravo zbog sposobnosti samoupravljanja TEORIJA ELITA I SAD- C.W.MILLS i F.HUNTER MILLS- ograniava svoju analizu na ameriko drutvo 1950.-tih - vladavina elite nije neizbjena tumai njenu vladavinu institucionalnim kategorijama pripadnici elite nemaju superiorne osobine koje ih odvajaju od masa struktura institucija ja takva da oni koji su na vrhu institucije monopoliziraju mo 3 kljune institucije: VELIKE KORPORACIJE VOJSKA SAMA DRAVA ELITA MOI- njihovi interesi su dovoljno slini po nastaje jedna vladajua manjina
15
jedinstvo elitne moi podrava slinost drutvenog podrijetla njezinih pripadnika; lanovi se ragrutiraju iz viih slojeva, sline su razine obrazovanja-dijele sline vrijednosti i sklonosti ovjeku iz mase masovni mediji koje vodi elita govore to da misli i osjeaovjek je usredotoen na svoj svijet rada, obitelji i susjedstva, a elita time neometano kontrolira javnost, poveava nesmetano ugled i mo kritike Millsu- da je naprosto pokazao kako elita moi ima potencijal za kontrolu, to nije ekvivalent stvarnoj kontroli
TEORIJA ELITA I KOMUNISTIKA DRUTVA neki sociolozi smatraju da se politiki sustavi komunistikih zemalja pribliavaju istom tipu elite moi-manjina dolazi na vlast uz pomo veine i vlast odrava zahvaljujui tome to je organizirana manjina suprotstavljena neorganiziranoj veini vladajua manjina donosi sve dravne odluke-apsolutna mo elite ali neki naglaavaju da je glavni cilj sovjetske elite industrijalizacija- sredstvo za ostvarenje tog cilja je upravo dravna kontrola, a ne promicanje interesa politike elite isto tako ne postoji vladajua elita s apsolutnom moi- npr. vojska, vodei znanstvenici i industrijalci su utjecali na politike odluke u razdoblju Hruova u SSSR-u PLURALIZAM- MO I POLITIKA U ZAPADNIM DEMOKRACIJAMA PLURALIZAM- teorija koja nastoji objasniti prirodu i raspodjelu moi u zapadnim demokratskim drutvima po pluralizmu mo je rasprena na niz skupina u drutvu po marksizmu i teoriji elita mo je u rukama vladajue manjine pluralizam smatra da se industrijsko drutvo diferencira na razliite skupine i segmentirane interese interesne grupe- organizacije koje u drutvu zastupaju odreene interese pluralizam politiku shvaa kao nadmetanje meu nizom interesnih grupa- niti jedna nije dominantna-pregovaranje i kompromisi interese baroda zastupa mali broj voa (esto ih se spominje kao elite) mo je rasprena na pluralitet elita koje se nadmeu u promicanju vlastitih interesa nema sukoba izmeu demokracije i elita jer se demokracija shvaa kao vladavina koje omoguuje raznim skupinama sudjelovanje u formiranju politike prema tome, drava uravnoteuje proturjene interese mnotva skupina i tako drutvu osigurava stabilnost PLURALIZAM POLITIKE STRANKE I INTERESNE SKUPINE pluralisti smatraju da utrka za poloaj izmeu politikih stranaka daje biraima priliku da izaberu svoje voe LIPSET smatra da za djelotvornu vladu mora doi do borbe konkurenata ime se efektivna vlast daje jednoj skupini, a nastaje i efektivna opozicija pluralisti smatraju da su politike stranke u demokratskim drutvima predstavnice zato to: javnost utjee na politiku stranku (da bi bila izabrana, stranka mora odraavati elje biraa)
16
ako postojee stranke ne zadovoljavaju drutvo, javit e se nova stranka stranke su odgovorne biraima (nee biti ponovo izabrane ako zanemare interese javnosti) INTERESNE SKUPINE- za razliku od politikih stranaka ne ele vlast, nastoje utjecati na stranke i vladu za razliku od stranaka, ne zastupaju spektar interesa ve neki odreeni interes u drutvu; protektivne skupine- tite interese odreenih segmenata u drutvu (pr.sindikati) promotivne skupine- promiu neki cilj interesne skupine pritisak mogu vriti: financijskim prilozima nekim strankama mitom apelima na javno miljenje oblicima graanske neposlunosti osiguranjem ekspertize s pluralistikog stajalita , politike stranke i interesne skupine kamen su temeljc demokracije mo je rasprena u vie skupina i zato svi vei interesi u drutvu mogu imati utjecaj na voenje poslova kritika pluralizmu: pluralisti zanemaruju mogunost da neki posjeduju mo kojom e sprijeiti da neka pitanja uope dou u fazu odluivanja u interesu je monih da interesnim skupinama dopuste utjecaj na bezopasne odluke-stvara iluziju istinskog utjecaja pluralisti su usredotoeni na proces odluivanja vie nego na rezultate i posljedice tih odluka (Westergaard i Resler: mo je vidljiva samo u svojim posljedicama) zapadne demokracije nisu puno uinile za promjenu strukture nejednakostidoneeni su brojni zakoni koji bi trebali poboljati poloaj siromanih, ali stvarnih pomaka nema s marksistikog stajalita javno miljenje je lana klasna svijest vjeruju da su svi veliki interesi u drutvu zastupljeni (nastanak neke organizacije koja zastupa odreeni interes ne znai da je taj interes i prije bio adekvatno zastupljen, to se moe zakljuiti iz pluralistikih tvrdnji) priznaju da mo interesnih skupina varira, ali to zanemaruje postojanje neke interesne skupine ne govori nita o njenoj uspjenosti DIREKTORI I KORPORACIJE BURNHAM- mo u drutvu se zasniva na kontroli proizvodnih snaga - vladavina elite je neizbjena - promjene u drutvu- zamjena jedne alite drugom takva promjena se dogaa nadomjetanjem vlasnika (direktora) plaenim rukovodiocem (menaderom) poema B. menagerska elita e postajati sve monija smatra da su zaokupljeni vlastitim interesima kasniji autori naglaavaju da je rukovodstvo ipak vie zainteresirano za poduzee u cjelini, a ne toliko za profit
17
neki pluralisti tvrde da mo velikih korporacija obuzdava kompenzacijska mo/mo protutee- kada jedan interes prijeti da e ugroziti drugi, razvijaju se sile protutee (npr. razvoj organizacije potroaa protiv moi industrijalaca) drugi pak smatraju da zapreke moi korporacije ne postoje .-HACKERodluke o tome da li automatizirati proizvodnju ili ne utjeu na obrazovanje radne snage odluke o zatvaranju tvornica utjeu na kretanje stanovnitva pomou reklama kompanije formiraju ukus stvarajui potrebu prema artiklima prema Hackeru, odluke u ime tih kompanija utjeu na ivote svih nas visoki rukovodioci i lanovi uprava velikih korporacija uglavnom se regrutiraju iz malog dijela stanovnitva (to se odnosi na sve elitne skupine) uoljiva je SAMOREGRUTACIJA ELITA lanovi su iz vieg sloja, ali ne moemo sa sigurnou tvrditi da e oni automatski zastupati interese tog sloja ne moemo pretpostaviti niti da bi elite, kada bi njihovo drutveno podrijetlo prezentiralo cijelo stanovnitvo, predstavljale interese svih skupina C.WRIGHT- zajedniko podrijetlo i obrazovanje je uzrok jedinstva elite, osnova za zajednike ciljeve i sklonosti- razvija se odreena svijest ojaana rodbinskim i branim vezama-to osigurava jedinstvo elite moi POLITIKO SUDJELOVANJE 4 kategorije: 1) POLITIKI APATINI 2) ONI OBUHVAENI PROMATRAKIM AKTIVNOSTIMA- glasanje i diskusije o politici 3) ONI UKLJUENI U PRIJELAZNE AKTIVNOSTI- financiranje stranaka i prisistvovanje politikim skupovima 4) ONI KOJI ULAZE U POLITIKU ARENU razna sudjelovanja nisu ravnomjerno rasporeena po cijelom stanovnitvu vii poloaj pojedinca u klasnoj strukturi-vii stupanj sudjelovanja isto tako, vie e sudjelovati mukarci nego ene, bijelci nego crnci, oenjeni nego neoenjeni itd. razlike se tumae na sljedei nain: ljudima s niskom razinom sudjelovanja esto nedostaje fakultetska osnova i zanimanja vieg statusa isto tako, moe im manjkati i motivacije- iskustvo ih je ve pouilo da napor ne raa vrijednim rezultatima (to se primjenjuje na one koji su na dnu klasnog sustava, pr.crnci) isto tako, manje je vjerojatno da e se pojedinac ukljuiti u politiku svoje zajednice ako se ne osjea dijelom te zajednice neki smatraju da je niska razina sudjelovanja zapravo indikator zadovoljstva postojeim stanjem, ali uzrok tome moe biti i odbacivanje politikog procesa (a ne zadovoljstvo) odbacivanje politike i politiara je odbacivanje same demokracije (prema DYE i ZIEGLER)
18
PONAANJE NA IZBORIMA proirenjem prava glasa lanovi radnike klase participiraju u politici njihove interese zastupaju politike stranke i interesne skupine kao to su sindikatizato nema eih sukoba KLASA, STRANKA I DRUTVO drutvena klasa bitno utjee na birake glasake obrasce mnogi promatrai tvrde da nema bitnih razlika izmeu najveih stranaka u zapadnim demokracijama-koja je onda svrha izbora? prema DYE i ZIEGLER izbori su sredstvo za razonodu i umirenje masa to skree pozornost s prave naravi vladavine elite izbori stvaraju iluziju da je vlast u rukama veine-tako se vladavina elite legitimira i ozakonjuje
SIROMATVO DEFINICIJA SIROMATVA APSOLUTNO SIROMATVO ukljuuje procjenu temeljnih ljudskih potreba i mjeri se u okviru sredstava potrebnih da se odri zdravlje i fizika sposobnost apsolutno siromatvo se temelji na imanju minimalnih sredstava za opstanak mjerenje- odreuje se cijena temeljnih potrebtina za ivot, te se kao siromane definira one kojima prihodi ne doseu tu brojku neka shvaanja apsolutnog siromatva ukljuuju i ideju temeljnih kulturnih potreba- obrazovanje, sigurnost, dokolica, razonoda kritika pojma apsolutnog siromatva-temelji se na pretpostavci da postoje minimalne potrebe za sve ljude u svim drutvima-variraju meu razliitim drutvima, ali i unutar istog drutva ako jo u razmatranje ukljuimo i temeljne kulturne potrebe-razlikuju se od mjesta do mjesta i variraju u vremenu briga za razonodu i dokolicu u SAD-u se mjeri brojem TV-a, kina, parkova itd. po glavi stanovnika Indijanci iz JZ SAD-a nemaju nita od navedenog, ali imaju bogat obredni ivot dakle, potrebe za razonodom su odreene kulturom nekog drutva RELATIVNA BIJEDA mnogi sociolozi su zbog navedenih potreba odbacili pojam apsolutnog standarda (temeljenog na fizikim i kulturnim potrebama) umjesto toga -pojam RELATIVNOG STANDARDA-odnosi se na odreeno vrijeme i mjesto pojam apsolutnog siromatva zamijenio je pojam relativne bijede mjerenje- prosudbama pripadnika nekog drutva o tome to je prihvatljivi standard ivljenja prema trenutnim konvencijama P. TOWNSEND- siromani su oni koji nemaju sredstava za onu vrstu hrane, aktivnosti i uvjeta za ivot koji su ope prihvaeni (kao norma u drutvu u kojem ive) problemi s pojmom relativne bijede:
19
ne moemo pretpostaviti da postoje ope norme o prihvatljivom nainu ivota za cijelo drutvo- unutar drutva na miljenje o tome utjeu narodnost, klasa, dob, vjera, itd. postoje problemi usporedbe izmeu siromanih u istom drutvu u toku razliitih razdoblja i izmeu razliitih drutava P.TOWNSEND nudi rjeenje predlaganjem 2 norme siromatva: 1.. siromatvo u odnosu na naciju 2. Siromatvo u odnosu na svijet
SUBJEKTIVNA BIJEDA odnosi se na osjeaj o vlastitom siromatvu nekog pojedinca/skupine subjektivna bijeda je usko povezana s relativnom (oni koji su prema normi definirani kao siromani, sigurno e se tako i osjeati)-ali to ne mora biti pravilo (npr. neki pojedinci koji prema normama drutva ive siromano ne moraju se tako osjeati)
TEORIJE O SIROMATVU 1) SIROMATVO KAO SUSTAV POZITIVNE POVRATNE SPREGE ova teorija istie kako se razliite okolnosti udruuju da siromahe zadre u siromatvu (zaarani krug) ova teorija ima pozitivnih stvari ali samo djelomice objanjava siromatvo objanjava kako se ono odrava, a ne zato postoji veina amerikih siromaha ivi u pretrpanim prostorima, opasnim za zdravljeizgradnja stanova bi to poboljala, ali ona je ograniena stanjem gradskih financijabogati se sele van grada to smanjuje vrijednost nekretnina, a time i financijska sredstva kojima respolae grad paradoks siromatva je da je ono skupo cijena roba i usluga u siromanim podrujima je via nego u bogatijima-to je posljedica eksploatacije siromanih, ali i toga to siromani ne kupuju na veliko jer nemaju sredstava to podie cijenu hrani jer je skuplje pakirati i poslovati s manjim koliinama hrane-trgovci plaaju veu nabavnu cijenu isto vrijedi i za prijevoz- ako si siromani i mogu priutiti auto, plaat e viu cijenu osiguranja zbog vee stope kraa u samom gradu
KULTURA SIROMATVA- MILLER okolnosti siromatva su sline u razliitim drutvima-sline okolnosti e izazvati sline reakcije koje se mogu razviti u kulturu-siromasi razvijaju vlastite norme i vrijednosti znaajke siromanih, tj.njihove kulture: na razini pojedinca.-slobodne veze, divlji brakovi, naputanje majke i djece na razini zajednice- neukljuivanje u institucije (sindikati i sl.) kultura siromatva je zapravo reakcija siromanih na njihovu marginalnu poziciju u drutvu
20
ipak ta kultura nije samo reakcija- ona poprima i snagu kulture jer vodi pojedinca u djelovanje koje se prenosi iz narataja u narataj-kultura siromatva obnavlja siromatvo Miller smatra da je subkultura niih klasa funkcionalna jer stvara uvjete za prilagoavanje nisko kvalificirane radne snage pojmovima kulture siromatva i subkulture nieg sloja radnike klase zajednike su 2 stvari: 1. Obje promatraju siromane kao razliite od ostalih dijelova drutva (kao skupinu sa subkulturom) 2. Vjeruju da ta subkultura odrava siromahe u mjesnim prilikama kritike ovoj teoriji: 1. postoji li uope nekakva kultura siromatva? istraivanja u siromanim podrujima Latinske Amerike su pokazala visok stupanj organizacije i udruivanja meu siromanima (kole, ambulante..) situacijske prisile- alternativa kulturi siromatva 2. odnosi se na pojam kulture: upotreba tog termina implicira da je ponaanje siromanih usvojeno putem odgoja u drutvu i da je otporno na promjene isto tako prema Milleru oblici ponaanja siromanih se razvijaju iz vrijednosti Miller zapravo smatra da pripadnici nie klase preferiraju svoju kulturu kultura siromatva i subkultura niih slojeva su uglavnom samostalne i izdvojene od normi i vrijednosti matine kulture drutva- prema tome siromasi zapravo ive u vlastitom svijetu ali veina znanstvenika naglaava da su siromasi prisiljeni ponaati se u skladu sa svojom situacijom- niski prihodi, nezaposlenost ako djeluje situacijska prisila znai da bi siromasi u boljim okolnostima svoje ponaanje spremno izmijenili teza o situacijskoj prisili takoer negira stajalite po kojem su siromasi odvojeni od normi i vrijednosti ostalog drutva-vrijednosti siromaha su jednake vrijednostima drutva, samo to ih siromasi nisu u mogunosti provesti LIEBOW tumai situacijsku prisilu analizom ovjeka s ugla (siromaha)- od pojedinca iz srednje klase razlikuje se u budunosti- siromah je svjestan da nema budunosti, tj.da se ova za njega sastoji od pukog preivljavanja, dok ovjek iz srednje klase raznim ulaganjima novca i vremena u radu moe sebi priskrbiti bolju budunost u obliku napredovanja na poslu, imovine i sl. prema tome, ponaanje ovjeka s ugla je uzrokovano njegovom nemoi da provede vrijednosti matine kulture do kojih i sam dri Liebow analizira i odnos mukarca s ugla prema eni i obitelji- oni esto naputaju obitelj jer je ne mogu uzdravati-takav neuspjeh prikrivaju naglaavanjem mukosti koja zahtjeva estu seksualnu promjenu, pustolovine id.-tima samo prikrivaju stvaran razlog raspada braka (nedovoljno materijalnih sredstava za njegovo odranje) HANNER- postavio kompromis izmeu Liebowe i Millerove teorije shvaa teoriju mukih mana kao reakciju na prisilu (kao i Liebow), ali tvrdi da kada bi granice prisile bile uklonjene taj uzor mukosti bi bio zapreka promjeni zakljuuje da su situacijske prisile puno snanije u usmjeravanju ponaanja siromanih nego obrasci kulture za razliku od Millera, smatra da obrasci kulture siromanih postoje paralelno s povezanou s matinim vrijednostima i dopunjavaju je
21
SIROMATVO I DRUTVENA STRATIFIKACIJA SIROMATVO- MARKSISTIKO GLEDITE siromatvo proizlazi is sistema nejednakosti, a on pak proizlazi iz kapitalizma bogatstvo dre kapitalisti, a kapitalizam se temelji na visoko motiviranoj radnoj snazi motivacija za rad se temelji na prihodu, a oni ije usluge privreda na zahtjeva (stari, nezaposleni) moraju imati manje primanja od onih koji rade za plau motivacija radne snage odrava se i nejednakom nagradom za rad WESTREGAARD I RESTER (RESLER)?- siromatvo postoji zbog djelovanja kapitalistikog privrednog sustava koji siromanima prijei da steknu financijska sredstva pomou kojih bi se rijeili siromatva (niske plae pridonose smanjenju zahtjeva u pogledu plaa itave radne snage jer radnici ocjenjuju svoj dohodak na temelju dohodka najnie plaenih-da se plae poveaju dolo bi do toga da bi plae unutar radnike klase postale slinije-moglo bi doi do ujedinjenja radnike klaseprijetnja kapitalistikoj klasi) neki sociolozi slian odnos vide i izmeu kapitalistike privrede i socijelne pomoi-u praksi, pomo djeluje tako da zadrava siromane tamo gdje jesu-na dnu klasne ljestvice dakle, sustav socijalne skrbi ne rezultira gotovo nikakvom preraspodjelom dobara od bogatih siromanima zakljuak: siromatvo je, kao i bogatstvo, posljedica kapitalistikog sistema
SIROMATVO-WEBEROVSKO STAJALITE klasna situavija pojhedinca ovisi i njegovoj trinoj situaciji- o koliini moi kojom utjee na trite u svoju korist i o nagradi koju njegova strunost postie na konkurentnom tritu starci, bolesni i obitelji s jednim roditeljem-mala mo na tritu- mala nagrada ipak nisu svi pripadnici tih skupina siromani-razloge treba traiti u njihovoj prethodnoj trinoj situaciji siromatvo navedenih uglavnom je siromatvo radnike klase-pripadnici drugih klasa imaju dovoljno velika primanja za ulaganje u imovinske fondove, police osiguranja itd. u tom smislu za siromatvo je odgovorna drutvena klasa, a ne nesposobnost, nemo, nesrea objanjenja za trinu situaciju slabo plaenih: sve vea automatizacija-manje potrebe za nekvalificiranom radnom snagom- male plae siromatvo slabo plaenih nije posljedica veliine obitelji, ve niske plae isto tako, posljedica toga to su neki slabo plaeni moe biti to imaju slabe pregovarake moi (nisu lanovi sindikata itd.) nadalje, nema organizacije koja bi zastupala siromahe-ne mogu pridobiti podrku nesiromanih pripadnika radnike klase jer ih oni esto smatraju besposliarimadakle, svi napori siromanih da istaknu svoje interese i osiguraju podrku javnosti propadaju zbog stigme sramote siromatva
22
MILIBAUD- siromane ne treba izdvajati ve ih treba promatrati u odnosu na klasni sustav kao cjelinu-siromani su najzapostavljeniji dio radnike klase, a ne zasebna skupina FUNKCIJE SIROMATVA (GANS) siromatvo se odrava jer je korisno mnogim drutvenim skupinama funkcije siromanih u korist nesiromanih: 1. Siromani-jeftina radna snaga-industrija ovisi o slabo plaenom radu-vee plaevei trokovi-posljedice za imunije 2. Siromatvo stvara zaminanja- koja slue siromasima ili tite ostale od njihpolicija, socijalni radnici, psihijatri, lijenici 3. Siromatvo potvruje status nesiromanih- nudi pouzdano mjerilo za statusnu usporedbu; nesiromani su uvjereniji u vlastitu vrijednost SIROMATVO-RJEENJA I IDEOLOGIJA rjeenje lei u preraspodjeli sredstava izvan bogatih klasa , tj. u korjenitoj promjeni drutva siromatvo se nee rijeiti pomaganjem pojedincima da rijee ono to ih je navodno uvuklo u siromatvo (pr.davanje novca onima s premalim plaama, pruanje psihijatrijske pomoi onima s problemima u obitelji) ve promjenama u itavom drutvu RAD I DOKOLICA- MARKSISTIKO GLEDITE RAD- najvanija primarna ljudska djelatnost koja osigurava sredstva za ivot otuenje znai da je ovjek odsjeen od svog rada-kao takav, ovjek ne nalazi zadovoljstvo u svom poslu, ne moe izraziti svoju pravu narav u svom radu i tim se otuuje od svog ja rad je drutvena aktivnost-otuenje od rada-otuenje i od drugih prema Marxu, radnik u stvaranju nekog proizvoda moe doivjeti duboko zadovoljstvo-kada vidi kako drugi cijene njegov proizvod on zadovoljava njihove potrebe te time izraava svoju humanost i brigu za druge izvor otuenja-privredni sustav koji ukljuuje razmjenu dobara-u tom sustavu proizvodi rada postaju roba proizvodi rada postaju predmeti na tritu, a ne vie sredstva za zadovoljenje pojedinca i zajednice-predmeti vie nisu dio pojedinca koji ih proizvodi (radnik je otuen od proizvoda svog rada) rad prestaje biti zadovoljstvo i postaje sredstvo za odranje na ivotu Marx, dakle, smatra da kapitalistika infrastruktura proizvodi otuenje-radnik ne posjeduje dobra koja proizvodi niti ima kontrolu nad njima najamni rad-sistem ropstva koji ukljuuje eksploataciju radnika radnici kroz plau dobivaju samo mali dio bogatstva koji stvaraju, a ostatak prisvajaju kapitalisti u obliku profita 2 bitne karakteristike industrijskog drutva- MEHANIZACIJA PROIZVODNJE i SPECIJALIZACIJA PODJELE RADA-pridonosi otuenju radne snage strojevi radniku olakavaju napor pri radu, ali u nekoj mjeri i oduzimaju radu zanimljivost Marxovo rjeenje otuenog rada je komunistiko drutvo u kojem je specijalizirana podjela rada ukinuta
23
ipak, analizirajui komunizam u Europi M.ILAS zakljuuje da su priozvodne snage (iako u zajednikom vlasnitvu) pod kontrolom vladajue elite ipak, moemo rei da su komunistika drutva prela dio puta prema istinskom socijalizmu-putovanje e zavriti kad drava odumre (Marx)
BOWLES I GINTIS- kontrola na radnom mjestu kao i Marx, kapitalizam vide kao izrabljivaki sustav glavni doprinos- tvrde da se otueni rad ne moe pripisati modernoj tehnologiji ve je on proizvod klasnih odnosa i odnosa moi tvrde da se rascjepkanost rada i specijalizacija javljaju kao sredstvo kontrole prema naelu divide et impera smatraju da kada bi radnici poznavali sve poslove, to njihovo poznavanje proizvodnog procesa bi dopustilo da se udrue i sami krenu u proizvodnju rad se dijeli pod izlikom vee uinkovitosti i bre proizvodnje, ali zapravo je istraivanjima dokazano suprotno-to je samim radnicima omoguena vea kontrola, to vie priozvode Bowles i Gintis tvrde da hijerarhijska podjela rada smanjuje djelotvornost jer je radnicima onemoguena vlastita kreativnost 2 pojma: 1) podjela rada- fragmentacija poslova 2) hijerarhijska podjela rada- odnosi se na postojanje hijerarhijskih pozicijaod efa preko inovnika i posrednika to su instrumenti kontrole za odravanje moi vladajue klase kao i Marx, B. i G. smatraju rad temeljnim za razvoj ovjekovog potencijalanjegova najvanija funkcija trebala bi biti razvoj radnika kao drutvenog bi- ipak, mnogi radnici za to nemaju mogunosti zbog zarobljenosti u hijerarhiji rada zakljuuju: otueni rad je neizbjean dok vladajue klase postoje na zapadu, a vladajue elite odravaju prednost na istoku
C.W. MILLS- OTUENJE BIJELIH OVRATNIKA tvrdi kako je u kapitalistikim drutvima dolo do pomaka od vjetine s predmetima do vjetine s ljudima manuelni radnici- prodaju svoj rad, tj.vjetinu s predmetima nemanuelni radnici- prodaju svoju vjetinu s ljudima TRITE LINOSTI- rukovodioci nisu zaposleni samo zbog svog obrazovanja i zbog svoje sposobnosti da izlaze na kraj s ljudima s obzirom da se dijelovi linosti prodaju i kupuju kao roba, pojedinac se otuuje od svoga ja i na poslu donekle glumi kako bi zadovoljio kriterije (pr. nasmijeeni prodavai spremni su udovoljiti hirovima kupaca) vidimo jak utjecaj marksistikih shvaanja u Millsovoj teoriji
24
A. GORZ, H. MARCUSE- OTUENJE OD RADA I DOKOLICE Gorz smatra da alijenacija na radu upuuje radnika da trai ispunjenje u dokolici ali kako kapitalizam oblikuje radniku radni dan tako i oblikuje njegovu dokolicustvara pasivnog potroaa koji se zadovoljava potronjom proizvoda industrije robe i zabave time dokolica osigurava sredstva za bijeg od problema i zaborav slinu sliku daje Marcuse-potencijal za osobni razvoj uguen je u industrijskom drutvu, a dokolica naprosto ublauje takvu zaglupljenost dokolica se temelji na lanim potrebama koje nameu masovna sredstva komuniciranja ako se pojedinac osjea zadovoljnim udovoljavajui lanim potrebama, rezultat je samo euforija u nesrei, osjeaj zanosa na temeljima nevolje ljudi prepoznaju sebe u svojim predmetima za potronju (auti, vile) i time se otuuju od svake sfere svog ivota lane potrebe stvaraju jako motovirane radnike u utrci za novcem koji e troiti kritike marksistikog shvaanja rada i dokolice temelje se na neodreenoj slici o tome to bi ovjek mogao i morao biti ako ljudi izraavaju zadovoljstvo kroz to da neto posjeduju to se automatski definira kao lana klasna svijest marksistika miljenja su preopenita-trpaju u isti ko razna zanimanja i aktivnosti u dokolici E. DURKHEIM-PODJELA RADA U DRUTVU-FUNKCIONALISTIKO STAJALITE razlikuje: PREDINDUSTRIJSKO DRUTVO: malena drutvena diferencijacija nespecijalizirana podjela rada drutvena solidarnost se temelji na slinosti meu lanovima MEHANIKA SOLIDARNOST INDUSTRIJSKO DRUTVO: ORGANSKA SOLIDARNOST uloge po zanimanju specijalizirane- zajedno tvore cjelinu Marx podjelu rada shvaa kao faktor koji razdvaja; Durkheim smatra da podjela moe poveati drutvenu solidarnost jer ini ljude meusobno ovisnima Durkheim smatra da je nuna pretpostavka razmjene ugovor-regulira fair play u razmjeni dobara ipak, smatra da ugovor sam po sebi nije dovoljan jer nagla ekspanzija industrijskog drutva moe uroditi ANOMIJOM- odsutnou normi (pokazatelj- visoka stopa samoubojstva, raspadi brakova) industrijsko drutvo je sklono anomiji jer je sklono i estim naglim promjenamadolazi do poremeaja normi, a nove se ne mogu odma uspostaviti rjeenje za problem anomije- sebine interese treba nadomjestiti ETIKIM KODEKSOM koji e naglaavati potrebe drutva kao cjeline
25
razliitim granama industrije trebala bi upravljati tijela koja bi se sastojala od svih zanimanja u toj industriji ta tijela bi regulirala sve to se tie posla- radne uvjete, odnose poslodavca i zaposlenih itd. takva udruenja na 2 naina rjeavaju problem anomije: 1) naruavanjem individualizma- vea suradnja-solidarnost 2) individualnim eljama se nameu normativne granice Durkheim smatra da e nasljedstvo kao mehanizam raspodjele vlasnitva nestati jer je nepravedan ekonomska nagrada bi se temeljila na tome koliko pojedino zanimanje doprinosi dobrobiti zajednice Durkheim je shvaao profesionalnu etiku kao klju budueg moralnog poretka u industrijskom drutvu PROFESIJE- prototip budueg moralnog poretka funkcionalistiko shvaanje profesije odraava Durkheimov optimizam profesionalno udruenje integrira pojedine lanove u skupine po zanimanju postoji kontrola profesionalnog ponaanja-oduzimanje dozvole za rad ako doe do krenja etike profesionalna etika istie altruizam, a ne sebine interese visoke nagrade koje primaju pripadnici visokih intelektualnih zanimanja odraavaju njihov vaan doprinos drutvu dakle, funkcionalistiko gledanje na profesije nudi model za Durkheimov budui moralni poredak kasnije Halmos primjeuje da se neke od Durkheimovih nada ostvaruju- profit je i dalje na prvom mjestu, ali se i vie dri do dobrobiti radne snage, sve je vie naglaena etika antiprofesionalistika stajalita- profesionalizam je sebina strategija kojoj je cilj unaprijediti trinu poziciju jedne skupine po zanimanju visokokvalificirani strunjaci su sluge vladajue klase i vladajuih elita kontrolirajui pristup profesiji ograniavaju broj ljudi koji se njome bave i tako postiu visoku cijenu za svoje usluge profesionalna elita samo je paravan za postizanje sebinih interesa visoki strunjaci su zaposleni u velikim korporacijama i svoje znanje koriste da bi branili njihove interese-postaju sluge kapitala, slue vladajuima, a e drutvu kao cjelini TEHNOLOGIJA R.BLAUNER- otuenje i tehnologija smatra da otuenje nastaje iz odnosa radnika i socio-tehnike radnike sredine dokazuje da tehnologija odreuje izmeu ostalog stupanj kontrole koju radnici imaju nad svojim radom Blauner smatra da se otuenje radnika mjeri njihovim zadovoljstvom poslom (ako su zadovoljni poslom nisu otueni) time odbacuje marksistiko shvaanje po kojem su radnici u kapitalizmu automatski otueni zbog svog poloaja u proizvodnim odnosima (marksizam: ako je radnik zadovoljan svojim poslom- lana klasna svijest) Blauner razlae pojam otuenja na 4 dimenzije:
26
1) stupanj kontrole radnika nad radom 2) stupanj smisla koji radnik nalazi u svom radu 3) stupanj u kojem su radnici drutveno integrirani u svoj rad 4) stupanj do kojeg su radnici zaokupljeni svojim radom u te 4 dimenzije radnik ima osjeaj bespomonosti, besmisla i otuenosti smatra da je tiskarstvo rad sa svrhom i smislom i radnici ne doivljavaju otuenje (nisu strogo vezani za stroj) s druge strane, tekstilni radnici su vezani za strojeve bez ikakve slobode, rade rutinizirane pokrete tehnologija tekue vrpce-radnici su drutveno izolirani, ne osjeaju se dijelom tvrtke niti su integrirani u neku zajednicu po zanimanju Blauner smatra da za razliku od zanatskog rada, u tehnologiji kontinuiranog procesa dominantna potrebna osobina nije manuelna vjetina ve odgovornost-daje radu smisao Blauner dokazuje da tehnologija automatizirane proizvodnje integrira radnu snagu u cjelini-ima bitan utjecaj na odnose u industriji-radnici e biti odani poslodavcu, manje aktivni u sindikatu isto tako radnik u kontinuiranom procesu nije otuen kontinuirani proces ukljuuje kontrolu, smisao i drutvenu integraciju Blauner smatra da tehnologija utjee na ponaanje i stajalite radnika jedno od rjeenja problema moe biti ROTACIJA POSLOVA-proirilo bse radnikovo poznavanje tehnolokog procesa i radnik ostaje zainteresiran za posao kritike Blauneru: marksisti kau da je zanemario temeljan uzrok alijenacije, a to je objektivan poloaj radnika u kapitalizmu svi radnici su u istoj mjeri otueni i eksploatirani mjerei stupanj otuenosti kod radnika oslanja se iskljuivo na anketni upitnik ali ako radnik izjavi da voli svoj posao to moe znaiti da je zadovoljan plaom, statusom zanimanja, drutvenim odnosima na poslu itd.- nedovoljna preciznost upitnika i injenica da kod radnika uvjek postoji tendencija izjavljivanja kako su zadovoljni svojim poslom GOLDTHORPE I LOCKWOOD- ORIJENTACIJA PREMA RADU preko svojih istraivanja zakljuili da tehnologija ne utjee na stavove i ponaanje imunog radnika-oni su rezultat oekivanja koje on unosi u rad smatraju da su dogaaji izvan tvornice puno vaniji za oblikovanje ponaanja i stavova radnika-pogotovo su vane promjene u obitelji-ako je radnik zadovoljan obiteljskim odnosima, manje je vjerojatno da e to zadovoljenje traiti na poslu rad postaje sredstvo za postizanje ivotnog standarda smatraju da naglasak na potronji i instrumentalnosti nije plod otuenosti na radu ve drutvenih uvjeta koji generiraju potronju takoer odbacuju marksistiko miljenje o tome da je naglasak na potronji indikator lane klasne svijesti (ako netko eli udobnu kuu i auto zato bi to bio odraz lanih potreba?) TEHNOLOGIJA I ORIJENTACIJA PREMA RADU neke potvrde Blaunerovih, Goldthorpeovih i Lockwoodovih miljenja provedeno iatraivanje-rezultati- radnici u kontinuiranom procesu proizvodnje smatrali su svoj posao zanimljivim i da daje dovoljno slobode
27
radnicima na strojnom pogonu s druge strane rad je bio dosadan stavovi nastali kao rezultat tehnologije uglavnom su se prenosili na sustav nadgledavanja (radnici kojima je posao zanimljiv vide svoje nadglednike u povoljnom svjetlu) zakljuak: opa orjentacija radnika ne moe se protumaiti samo tehnologijom, ali ona ipak utjee na bitne aspekte stavova AUTOMATIZACIJA, KLASA I DRUTVO R. BLAUNER otuenje doivljava vrhunac s industrijom masovne proizvodnje koja se temelji na mehanizaciji tekue vrpce otuenje- dovodi do neprijateljstva izmeu radnika i uprave proizvodnju poinje organizirati i usmjeravati uprava, a kontrola nad radnom snagom postaje sve vie represivna slabost radne snage dovodi do formiranja sindikata koji vre pritisak za poveanjem plaa radnicima-sukob poslodavca i radnika Blauner smatra da je AUTOMATIZACIJA stvorila neotuenog radnika i zamjenila sukob radnika i uprave konsenzusom-naglasak je na suradnji, a ne na kontroli S. MALET Blauner smatra da automatizacija smanjuje mogunost klasnog sukoba, ali Mallet tvrdi upravo suprotno smatra da e automatizacija istaknuti proturjeja kapitalizma (kolektivna proizvodnja vs. Privatno vlasnitvo nad proizvodnim snagama) radnici u automatiziranoj industriji imaju veu kontrolu nad proizvodnjom -doi e do meusobne suradnje to e potaknuti spoznavanje zajednikog interesa sukob izmeu interesa radnika i direktora te konano vlasnika tvrtke izbija u prvi plan-radnici e sve glasnije zahtjevati radniko upravljanje poduzeem D. GOLLIE (GOLIC) elio provjeriti teorije Blaunera i Malleta, proveo istraivanje na rafinerijama nije naao dokaze u prilog Blaunerovoj slici neotuenog radnika koji je zaokupljen svojim poslom najei odnos prema radu bila je ravnodunost tamo gdje B. vidi sve vei konsenzus izmeu radnika i uprave, Mallet je otkrio sve vei sukob nije naao dokaze u prilog Malletovoj teoriji da radnici zahtjevaju radniko upravljanje zakljuuje: automatizirana proizvodnja ne vodi k veoj integraciji radne snage u kapitalistiko drutvo (Blauner), niti ne najavljuje nuno pojavu klasne svijesti i klasnog sukoba (Mallet) mnogo su vaniji stil upravljanja, organizacija sindikata i subkultura radnike klase ako i doe do promjena koje navode B. ili M. to e biti zbog izmjenjenih kulturnih oekivanja unutar radnike klase promjenjeni stavovi uprave-promjenjeni stavovi sindikata
28
RAD I DOKOLICA aktivnosti u slobodno vrijeme su povezane s nainom na koji ovjek radi-odnos rada i slobodnog vremena dijeli na 3 obrasca: obrazac proirenja rad se proiruje na dokolicu, nema jasne granice ivotni indeks je usmjeren na posao, a ne na obitelj/dokolicu vrijeme slobodnih aktivnosti je kratko i slui uglavnom razvijanju linosti (itanje, kazalite) ovaj obrazac se povezuje sa zanimanjima koja daju visok stupanj autonomije i zadovoljstva OBRAZAC NEUTRALNOSTI razlika izmeu rada i dokolice je jasna- aktivnosti u te 2 sfere se razlikuju, sredinji interes u ivotu nije rad ve obitelj- povezuje se za zanimanjima srednjeg do niskog stupnja autonomije gdje je zadovoljstvo u plai i uvjetima, a ne u radu OBRAZAC SUPROTNOSTI rad se izrazito razlikuje od dokolice- sredinji interes u ivotu kod zanimanja niskog stupnja autonomije pristutno je neprijateljstvo prema poslu satovi dokolice su dugi-slue za oporavak od posla ipak, ne postoji ba tako jednostavan odnos rada i dokolice to je vidljivo iz prouavanja dokolice amerikih i britanskih direktora ameriki direktori podreuju dokolicu radu i slobodno vrijeme shvaaju kao oporavak koji im omoguuje da kasnije bolje rade britanski direktori rade 20 sati tjedno manje od amerikih i provode puno vie vremena bavei se hobijima navedene razlike mogu se protumaiti razliitim kulturama, prema tome rad i dokolicu mogue je shvatiti samo u okvirima kulturne sredine rad je uglavnom sredstvo za osiguravanje dohodka za razne aktivnosti u dokolici u modernom industrijskom drutvu rad e postajati sve vie rutinski, a autonomija e se smanjivati- posljedica-rad nudi malo prilike za samoispunjenje dokolica zamjenjuje rad kao sredinji interes u ivotu WILENSKY- tipian radnik odvaja svoj rad od ivota i povlai se u okrilje rodbine i prijatelja-opasnost- radnik se povlai u apatiju, ne marei za posao ili iru zajednicu i povlai se meu obitelj i prijatelje ime se izlae manipulaciji vladajuih klasa i elita 2 teorije: C.WRIGHT MILLS- postoji jasna granica izmeu rada i dokolice, veliki rascjep svakog dana ljudi prodaju djelie sebe da bi ih svake veeri i vikenda ponovo otkupljivali valutom zabave ali dokolica prua ono ispunjenje koje rad uskrauje tehnika masovne industrije se prenosi na industriju zabave-postoji masovno proizvedena dokolica koja prua bijeg, a ne ispunjenje ova teorija slii marksistikoj teoriji o opasnostima drutva usmjerenog na dokolicu T. BUMS- dokolica omoguava pojedincu slobodu da bira i planira te da nae smisao u ivotu stilsko oblikovanje postoji u cijelom drutvu- primjer su razliiti stilovi: punkeri, hipiji, aneli pakla, darkeri
29
pojedinac nije samo pasivni konzument proizvoda i ponuda, on njima manipuliraneke prihvaa, neke odbacuje, a neke prilagoava vlastitom ukusu- aktivno stvara vlastiti identitet isto tako, neki sociolozi su primjetili tendenciju da umjesto da rad utjee na dokolicu, ona sve vie utjee na rad npr. ljudi biraju posao s obzirom na ivotni standard koji im prua MO I SUKOB U INDUSTRIJI pluralizam, sindikati, institucionalizacija industrijskog sukoba pluralizam- mo je rasprena na niz interesnih skupina DAHRENDORF- glas radnike klase je jai zahvaljujui njihovim organizacijama, smatra da demokracija u industriji poinje stvaranjem radnikih interesnih skupina da bi bile legitimne mora ih priznati poslodavac i drava zatim, uspostavljena su pregovaraka tijela za pregovore poslodavci-radnici ako doe do zastoja u pregovorima postoji institucionalizirani aparat arbitrae (vanjska tijela posreduju meu zavaenim strankama) unutar svakog poduzea radnici su formalno zastupljeni postoji i tendencija sudjelovanja radnika u upravi (radnici lanovi upravnik odbora)- svi navedeni imbenici pospjeuju integraciju radnike klase u kapitalistiko drutvo zakljuak: sindikati, kao potpuno izgraene interesne skupine, zastupaju interese radnika- ind. sukob je institucionaliziran i radnika klasa je integrirana u kapitalistiko poduzee i drutvo kao cjekinu- rezultat je stabilnije drutvo INDUSTRIJSKA SABOTAA krenje pravila koje poprima oblik svjesne akcije ili reakcije s ciljem oteenja ili razaranja radne cjeline 3 motiva: pokuaj da se olaka radni proces pokuaj da se izbori vlast pokuaj da se reducira napetost i frustracija- obiljeje nemonog pojedinca ili skupine javljaju se tamo gdje nema sindikata ili su neuspjeni u ovom sluaju sabotaa nudi oduak frustraciji radnici u ovom sluaju ele stei veu vlast ovaj tip sabotae je tipian za industrije u kojima je plaa radnika ovisna o uinku, pa radnika nastoji izbjei propise i ubrzati posao motivi za sabotau mogu se esto preklapati HYMAN izdvaja 5 karakteristika trajka: 1) obustava rada 2) privremena obustava rada 3) kolektivan in- zahtjeva solidarnost radnika i organizaciju 4) in zaposlenih- razlika u odnosu na studentske trajkove i sl. 5) proraunati in- smiljen da izrazi nezadovoljstvo trajkovi: slubeni (priznaje ih i podupire sindikat) i naslubeni trajk moe biti djelotvorna pregovaraka strategija i zahvalna je tema za medije
30
esto se tvrdi da su neslubeni trajkovi tetni za odnose u industriji, ali mnogi sociolozi ih shvaaju bitnima za izraavanje radnikog nezadovoljstva Hyman ih smatra izrazom demokracije jer predstavljaju slobodan izraz onoga to radnici osjeaju KERR i SIEGEL su ustanovili da je najvie trajkova meu radnicima, lukim radnicima i mornarima- ive u tom dobu u zajednicama izoliranim od ostalog drutva- razvijaju zajedniku svijest i solidarnost 2. objanjenje istiu ulogu tehnologije- npr. rad na tekuoj vrpci raa visokim otuenjem to dovodi do neprijateljstva radnika i uprave 3. objanjenje odnosi se na djelotvornost pregovarake mainerije kojom radnici raspolau u pozadini svih trajkova je nezadovoljstvo autoritetom i nainom kontrole uglavnom postoje 2 miljenja o trajkovima: 1) temeljeno na funkcionalizmu ako poslodavci i radnici imaju zajednike interese sukob nije neizbjeannesporazumi se mogu rijeiti konsenzusom uklanjanje sukoba iskljuuje potrebu institucionalizacije sukoba i integraciju radnika u kapitalistiko drutvo 2) izvedeno iz marksizma sukob u industriji je neizbjean zbog razliitih interesa- radnici ele veu plau, a poslodavci vei profit ORGANIZACIJA I BIROKRACIJA irenje organizacija povezano je sa specijalizacijom podjele rada u drutvu WEBER- BIROKRACIJA I ORGANIZACIJA Weber je smatrao da su birokratske organizacije dominantne u industrijskom drutvu birokracija- organizacija s hijerarhijom plaenih slubenika, s punim radnim vremenom koji tvore lanac zapovijedi Weberovo poimanje birokracije promatra se u kontekstu njegove ope teorije drutvenog djelovanja tvrdio je da svakim ljudskim djelovanjem upravlja znaenje da bi se razumjelo djelovanje treba poznavati motive iza njega tipovi djelovanja-WEBER: 1) AFEKTIVNO- potjee iz emocionalnog stanja pojedinca u nekom trenutku 2) TRADICIONALNO- temelji se na uhodanim obiajima, pojedinac ini neto iz navike, nije svjestan to ini 3) RACIONALNO- ukljuuje jasnu svijest o cilju i odabiru sredstva koji je najprikladniji za postizanje tog cilja Weber je smautao da je racionalno djelovanje postalo dominantno djelovanje u modernom industrijskom drutvu sva veu dominaciju racionalnog djelovanja nazvao je PROCESOM RACIONALIZACIJE prvi primjer za taj proces je birokratizacija (racionalno djelovanje u institucionaliziranom obliku) birokracija je takoer sustav kontrole-oni na viem poloaju kontroliraju one na niem da bi ta kontrola bila djelotvorna mora se smatrati legitimnom Weber definira 3 tipa legitimnosti:
31
1) KARIZMATSKI AUTORITET kvalitete voe shvaaju se kao natprirodne karizmatski voe se pozivaju na emocije to pobuuje veliku odanost organizacijske strukture bazirane na karizmatskom autoritetu su neodreene nema fiksirane hijerarhije slubenika niti zakonskih pravila za vou poslije smrti voe ako eli opstati pokret se mora rutinizirati 2) TRADICIONALNI AUTORITET oni na vlasti zahtijevaju poslunost na temelju svog tradicionalnog statusa (koji je obino nasljeen) primjer je feudalni sustav Europe u srednjem vijeku 3) RACIONALNO-ZAKONSKI AUTORITET oni koji imaju autoritet mogu izdati zapovijedi kojima e se ostali pokoriti jer prihvaaju zakonske okvire koji podravaju taj autoritet ovaj tip autoriteta proizvodi birokraciju prema Weberu birokracija idealnog tipa sadri sljedee elemente: postoje slubene dunosti- svaki slubenik ima jasno definirano podruje odgovornosti i specijaliziran je za neko podruje postoji hijerarhija- nii je podreen viemu postoje jasna pravila-odravaju strogu disciplinu i kontrolu birokrati djeluju racionalno, a ne afektivno- ne smije biti emocija slubenici se biraju na temelju kvalifikacija u stvarnosti, birokraciji idealnog tipa mogue je samo pribliiti se ali ne i ostvariti je Weber je bio svjestan i loih strana birokracije birokrati postaju kotaii u stroju i gube iz vida vii cilj ipak, smatra da je birokracija nuna jer velika poduzea ne bi mogla funkcionirati bez njezine kontrole Weber smatra birokraciju koncentracijom moi, ali vidi 2 opasnosti ako vlast ostane u rukama samih birokrata: u doba kriza birokratsko vodstvo e biti bezuspjeno- birokrati su naueni pokoravati se zapovijedima, a ne donositi odluke i poduzimati inicijativu birokrati na visokim pozicijama mogli bi (pritisnuti kapitalistikim interesima) prilagoditi administraciju zahtjevima kapitala ove opasnosti mogu se izbjei samo parlamentarnom kontrolom birokracije, ali ak i s politiarima na elu problemi ostaju- nemaju znanje o birokraciji i oslanjaju se na informacije birokrata o iznudivosti mjera koje ele poduzeti- birokrati mogu njima upravljati BIROKRACIJA- MARKSISTIKO GLEDITE dravna birokracija zastupa interese vladajue klase jer ona posjeduje proizvodne snage birokracija je represivno sredstvo kontrole i treba je nadomjestiti demokratskim institucijama tako je Lenjin smatrao da e uvoenjem sljedeih promjena birokracija potpuno nestati: administratori e biti podloni opozivu u svako doba
32
njihove plae e biti vee od radnikih njihove zadae a biti toliko pojednostavljene da e svatko moi obavljati njihov posao-svi mogu postati birokrati u neko vrijeme Lenjin je zamiljao masovnu participaciju u administraciji koja bi ukljuivala kontrolu i nadzor svih time bi represivna birokracija bila zamijenjena demokratskom ipak SSSR je najbolji dokaz kako zajedniko vlasnitvo nad sredstvima za proizvodnju nije rezultiralo razaranjem birokracije R. MICHELS- BIROKRACIJA I DEMOKRACIJA odbacuje marksistike nade u istinske demokratske organizacije kao nemogue demokracija je nezamisliva bez organizacije- a organizacija najavljuje smrt demokraciji izravno sudjelovanje velikog broja ljudi u upravljanju jednom organizacijom u praksi je nemogue (dakle izravna demokracija je nemogua, zamjenjuje ju predstavnika demokracija- predstavnici zastupaju masu i odraavaju njezinu volju) ipak, ak niti taj oblik demokracije nee opstati jer razne administrativne zadae zahtijevaju stvaranje birokracije-radi uinkovitosti dolazi do podjele rada, naredbe se primaju odozgo i obian ovjek vie ne moe shvatiti poslove koje birokrati obavljaju pa se odluke sve ee preputaju voama organizacija koji esto masama uskrauju sudjelovanje i odluivanje- opet vladavina elite Michels takoer naglaava da kada se rukovodstvo uvrsti na vrhu glavna briga im je ouvanje vlastitih interesa, a ne interesa organizacije zakljuak: organizacija je bitna za demokraciju, ali iz tehnikih potreba organizacije prisvajaju birokratsku strukturu to dovodi do oligarhijske vlasti koja oznaava kraj demokracije DEBATA S WEBEROVIM TEZAMA postoje razne kritike Weberovim stajalitu da je birokracija najdjelotvorniji nain da se ostvare organizacijski ciljevi neki smatraju da je Weber dokazivao da je racionalnost jednaka djalotvornosti (dakle, to je neka organizacija blia idealnom tipu to e biti djelotvornija) drugi smatraju da je Weber shvaao birokratsku proceduru kao najuspjenije sredstvo za mjerenje, ali ne i nuno postizanje djelotvornosti ova 2 stajalita ovise o tome kako se Weberov rad interpretira R.K. MERTON- DISFUNKCIJA BIROKRACIJE 1) birokrati se strogo pokoravaju pravilima-ako iskrsne situacija koju pravila ne predviaju dolazi do bojaljivosti i neefikasnosti 2) odanost pravilima- potie se ali moe rezultirati time da birokrati izgube iz vida cilj organizacije (pravila postaju sama sebi svrhom, a ne u svrhu nekog cilja) 3) isticanje vanosti impersonalnosti- moe dovesti do jaza izmeu slubenika i javnosti (javnost moe, zbog nepokazanih emocija, birokrate definirati kao hladne i nepristupane) Merton smatra da upravo ovi elementi koji pridonose djelotvornosti u specifinim sluajevima pridonose nedjelotvornosti
33
BLAU- FORMALNA I NEFORMALNA STRUKTURA prema jednoj interpretaciji Weberova uzora birokracije najdjelotvorniji je onaj oblik administracije koji sadri detaljnu proceduru za obavljanje svakog zadatka ali Blau dokazuje da niti jedan sistem pravila ne moe predvidjeti sve mogue probleme i situacije slubena pravila ne mogu sama po sebi osigurati djelotvornost npr. slubena pravila mogu zabranjivati (zbog stroge tajnosti) komunikaciju
- zaposlenih o sluajevima koje prouavaju-meutim umjesto da prekapaju po raznim knjigama mogu utediti vrijeme (i dobiti na djelotvornosti) ako za savjet upitaju suradnike iako to znai izravno krenje propisa iz toga proizlazi kako je vano prouavati neslubeno ustrojstvo birokracije A.W. GOULDNER- STUPNJEVI BIROKRATIZACIJE njegov cilj je bio razjasniti neke drutvene procese koji dovode do razliitih stupnjeva birokratizacije (Weber se na to nije osvrnuo) birokratska uprava vie odgovara jednoj vrsti posla nego drugoj (npr. radnici u rudnicima mogu biti izloeni raznim situacijama u kojima bi ih neka pravila ogrtaniavala) napredak birokracije nije neizbjean kao to je implicirao Weber (mogue mu se oduprijeti- ako se radnici udrue mogu sprijeiti uvoenje pravila za koja smatraju da nisu dobra)
T.BURNIS i G.M. STALKER- mehaniki organizacijski sistemi rezultati njihovih istraivanja potvruju Gouldnerove zakljuke birokatske organizacije su najprikladnije za rjeavanje predvidivih i rutinskih situacija zamiljaju 2 idealna tipa organizacija: 1) MEHANKI TIP nalik Weberovom modelu birokracije ukljuuje specijaliziranu podjelu rada hijerarhija donosi odluke i upravlja cjelokupnim radom svatko je odgovoran samo za svoj dio posla i ni za to drugo 2) ORGANSKI TIP podruje odgovornosti nije strogo definirano gubi se kruta hijerarhija pojedinac djeluje u cilju organizacije problem rjeavaju svi koji imaju potrebno znanje za to, a ne samo pojedinci komunikacija se sastoji u dogovaranju, a ne zapovijedanju BUMS i STALKER smatraju kako je mehaniki tip organizacije najbolji za stabilne uvjete, a organski tip za promjenjive (mogu se bre prilagoditi promjenjivim uvjetima) mehaniki tip ima i neke prednosti- organski tip zahtjeva vei angaman svih lanova (pojedinac se mora pozabaviti mnogim podrujima i nauiti nove vjetine), a neki se ne ele vie angairati u poslu na raun svog ostalog ivota neki visoki rukovodioci su se protivili organskom tipu jer bi za njih zahtijevao dodatni angaman
34
organizacije- institucije u kojima se lanovi natjeu za status i mo posljedica moe biti to da odluke o politici organizacije mogu sluiti osobnim interesima, a ne interesima tvrtke- organizacija slui individualnim interesima, a ne vlastitim ciljevima STRUNJACI I ORGANIZACIJE Weberov model je implicirao da postoji veza izmeu poloaja nekog pojedinca u hijerarhiji i razini njegove strunosti zato su mu predbacivali da ne razlikuje birokratski od strunog autoriteta kod birokratskog autoriteta pokoravanje se zasniva zbog pozicije koju autoritet zauzima kod strunog autoriteta on se temelji na znanju i strunosti postoje razni sukobi izmeu ove 2 vrste autoriteta rukovodioci u tvrtkama nisu spremni dio svoje moi odluivanja ponekad prebaciti na strune zaposlenike-dolo bi do nesigurnosti u lancu nareivanja; ali ovako dolazi do manje djelotvornosti radnika struno i administrativno djelovanje su potpuno suprotni-autonomija i samostalno odluivanje je neto to je strunjaku neophodno, ali je u suprotnosti s birokratskim strogim pravilima i hijerarhijom- strunjak se, kao zaposlenik, mora pokoravati pretpostavljenima, a kao strunjak se mora pokoravati svom srtunom sudu, to moe dovesti do toga da zanemari slubena pravila BLAU pokazuje svojim istraivanjem da sukob ipak nije neizbjean za organizacije koje zapoljavaju strunjake nije prikladna hijerarhija u kojoj mali broj ljudi centralizira vlast to je razina kvalifikacija osoblja via, to je vlast decentraliziranija i time je potreba strunjaka za autonomijom donekle zadovoljena BLAU i SCHOENHERR- 2 posljedice sve veeg zapoljavanja strunjaka u organizacijama: vea kontrola organizacije nad lanovima i vea mo organizacije u drutvu (jer posjeduje strunjake) ORGANIZACIJE KAO SISTEMI- FUNKCIONALISTIKO GLEDITE organizacije se promatraju kao sistemi sastavljeni od nezavisnih djelova postoji specijalizirana podjela rada, hijerarhija slubenika koji pridonose djelotvornosti organizacije mnoga shvaanja o organizacijama dijelom se temelje na funkcionalistikoj teoriji kritike funkc.gleditu: djelovanje ovjeka nije samo reakcija na organizacijske potrebe (to bi znailo da su ljudi prisiljeni djelovati iu nekom pravcu a da nemaju udjela u usmjeravanju svojih aktivnosti) MENADERSKA TRADICIJA cilj menadera je poveati uinkovitost organizacije i poboljati proizvodnost radnika ZNANSTVENO UPRAVLJANJE TAYLOR je smatrao da bi ovaj tip upravljanja bio najbolji za osiguravanje maksimalne proizvodnosti Taylor smatra da postoji jedan najbolji nain za obavljanje svake zadae, a posao rukovodstva je taj jeda nain otkriti
35
eksperimantiranje s razliitim planovima radne zadae rezultirat e pronalaenjem najdjelotvornijeg naina nakon toga radnike treba obuiti novim metodama rada i oni se moraju striktno drati instrukcija suradnja radne snage dobiva se novanim poticajem (npr. plaanje ovisno o koliini obavljenog posla) Taylor smatra da bi znanstveno upravljanje rjeilo neke probleme industrijepoveala bi se kvaliteta i kvantiteta proizvoda okonao bi se sukob poslodavca i radnika kritike: marksisti potpuno odbacuju ovo stajalite- Taylorovu koncepciju pravedne plae smatraju racionalizacijom eksploatacije drugi su protiv znanstvenog upravljanja smatrajui ga jaanjem dominacije kapitala nad radnom snagom planiranje i smiljanje radnih zadaa od strane uprave drastino reducira kontrolu radnika nad radnim procesom MEULJUDSKI ODNOSI kritian i prema funkcionalistikom i liberalnom stavu o obrazovanju neformalne radne skupine stvaraju vlastite norme i vrijednosti koje grupa namee pojedincima (postoje i sankcije za nepotivanje)- mo takvih sankcija je posljedica ovisnosti pojedinca o skupini pojedinci imaju iskonsku potrebu pripadanja i odobravanja, a da bi to postigli moraju se pokoriti normama grupe zagovornici sistema meuljudskih odnosa ne vide sukob izmeu uprave i radnikaako sukob nastane on je rezultat nezadovoljene potrebe radnika kritike: ponaanje radnika (prema Goldthropeu i Lockwoodu) se ne moe shvatiti pomou analize drutvenih odnosa unutar tvornice-ono je rezultat znaenja koje radnik pridaje radu, a koja su proizvod initelja van radne sredine ne postoje zajednike potrebe radnika-one su uvjetovane radnikovom subkulturom i njegovim mjestom u drutvenoj strukturi
ORGANIZACIJE- INTERAKCIONISTIKO GLEDITE akciju ne odreuju vanjske sile, njome dirigiraju znaenja koja akciji pridaju predmetima i djelovanju GOFFMAN- prouavao totalne institucije (zatvori, umobolnice, samostani) pojedinci su odsjeeni od vanjskog svijeta oduzima im se identitet (zatvorsko ianje, uniformiranje u vojsci i samostanima, oduzimanje osobnih predmeta itd.) cilj totalnih institucija: preodgoj osobe, promjena linosti Goffman navodi 5 naina adaptacije koje pojedinac moe usvojiti: SITUACIJSKO POVLAENJE (REGRESIJA)- osoba reagira samo na dogaaje koji ga neposredno okruuju, interakcija s drugima je minimalna NEPOMIRLJIV STAV- pojedinac odbija suradnju s autoritetom KOLONIZACIJA- pojedinac se institucionalizira i prilagoava
36
OBRAANJE (KONVERZIJA)- pojedinac potpuno prelazi na pravila institucije i smatra se novim lanom pravila institucije MRTAV-HLADAN STRATEGIJA- cilj je izbjei neprilike, dolazi do kombiniranja svih oblika ponaanja, ovisno o situaciji Goffman tvrdi da nakon boravka u totalnoj instituciji gotovo nikada ne dolazi do korjenite i trajne promjene linosti kritike: Goffman uzima u obzir ranija iskustva pojedinca u vanjskom svijetu-ta iskustva mogu znatno utjecati na ponaanje u instituciji PROBLEM ORGANIZACIJA organizacijama se pripisuje potkopavanje demokracije i individualnosti, ali paradoksalno s time, bitan su dio demokracije BLAU smatra da organizacije sve vie slue sebi i svojim ciljevima, a sve manje interesima zajednice isto tako, veini ljudi je onemogueno sudjelovanje u odlukama organizacije PETERS, s druge strane, smatra da najveu opasnost predstavlja apatija javnostiipak naglaava da s napredkom obrazovanja i medija javnost pokazuje sve vee zanimanje za poslove organizacija to im omoguava veu kontrolu, borbu za svoje zahtjeve
7. DEVIJANTNOST DEVIJANTNOST- svi postupci koji ne slijede norme i oekivanja neke drutvene skupine pozitivne sankcije (nagrade) negativne sankcije (kazne) prihvaanje (bez nagrade i kazne) istraivanja devijantnosti u podruju sociologije najee obuhvaaju ponaanje koje je usmjereno u negativnom smislu prema CLINDARDOVOJ definiciji najoitiji oblici devijantnosti su ZLOIN i DELINKVENCIJA (zloinaka aktivnost mladih) sociolozi se prouavajui devijantnost koncentriraju na: zloin i delinkvanciju ilegalnu upotrebu droge prostituciju homoseksualizam duevne bolesti samoubojstvo alkoholizam devijantnost je relativna, tj. moe se definirati samo uz postojanje neke odreene norme- devijantnost varira u vremenu i mjestu FIZIOLOKA I PSIHOLOKA TEORIJA DEVIJANTNOSTI fizioloka- devijantnost je uroena (genetski nasljeena devijantnost) psiholoka- abnormalnost se stjee psiholoke teorije- odreeno iskustvo (dogaaj) moe prouzroiti promjenu linosti esto tvrde kako je neto polo krivo u procesu socijalizacije (obino u odnosu majka-dijete)
37
socioloke teorije- smatraju da bioloke i psiholoke teorije zanemaruju drutvene i kulturne faktore ne pridaju vanost dogaajima u djetinjstvu
DEVIJANTNOST- FUNKCIONALISTIKO GLEDITE funkcije devijantnosti: ne polazi od pojedinca ve od drutva kao cjeline DURKHEIM: zloin je neizbjean i normalan dio drutvenog ivota- zato to svaki lan drutva ne moe biti jednako odan vrijednostima i moralu drutva D. tvrdi da je zloin disfunkcionalan samo onda kada mu je stopa neobino visoka svaka promjena u drutvu poinje nekim oblikom devijantnosti-da bi drutvo napredovalo, devijantnost je potrebna teroristi ili borci za slobodu moda predstavljaju budui poredak, heretici moda predstavljaju uvstva budunosti funkcija kazne nije otkloniti zloin iz drutva- bez nje stopa zloina bi dosegla disfunkcionalnu razinu A. COHEN analizira mogue funkcije devijantnosti devijantnost moe osigurati razmjerno bezezleno izraavanje nezadovoljstva devijantnost moe posluiti kao upozorenje da neki dio drutva zakazuje (npr. dezerter iz vojske) za razliku od Durkheima, R.K.MERTON je ponudio objanjenje zato su neki pojedinci/skupine naizgled skloniji devijantnosti od drugih
R.K. MERTON- DRUTVENO USTROJSTVO I ANOMIJA devijantnost je odraz kulture i drutva, a ne psiholoke linosti svi lanovi drutva imaju zajednike vrijednosti, ali njihove razliite pozicije na drutvenoj ljestvici mogu uzrokovati veu sklonost devijantnosti Merton analizira ameriko drutvo-ideal je ameriki san- cilj je bitno ostvariti, ali sredstva nisu bitna norme vie ne upravljaju ponaanjem i potie se devijantnost- ANOMIJA ali svaki pojedinac e na anomiju reagirati drugaije, ovisno o svom poloaju u drutvu 5 naina reagiranja na ciljeve uspjeha: 1) KONFORMIZAM- najea reakcija, borba za uspjeh se odvija prihvaenim kanalima 2) INOVACIJA- okretanje devijantnim sredstvima za postizanje uspjeha, karakteristino za pripadnike niih slojeva, ali ne uvijek 3) RITUALIZAM- odbacuju se ciljevi uspjeha, pripadnici nie srednje klase 4) POVLAENJE- usvojili ciljeve i institucionalizirana sredstva drutva, ali nisu u stanju postii uspjeh- zati naputaju i ciljeve i sredstva, otpadaju od drutva (skitnice, pijanci, narkomani) 5) POBUNA- odbacivanje ciljeva uspjeha i institucionaliziranih sredstva, javljaju se novi ciljevi i sredstva- pojedinci ele stvoriti novo drutvo (pr. teroristi)
38
STRUKTURALNE TEORIJE I TEORIJE SUBKULTURNE DEVIJANTNOSTI strukturalne teorije devijantnosti slie Mertonovoj teoriji-devijantnost objanjavaju poloajem pojedinca u drutvu subkulturalne teorije tumae devijantnost subkulturom neke drutvene skupine A.K. COHEN: kritike MERTONU: delinkvencija je kolektivna, ne individualna reakcija nije naao objanjenje neutilitarnih zloina kao to su vandalizam i sl. koji ne daju novanu korist polazi sa slinih pozicija kao i Merton: mnogi djeaci iz nie radnike klase su blokirani na putu prema uspjehu i postaju frustrirani svojim statusom, ali ne okreu se kriminalu (kao to sugerira Merton) ve odbacuju ciljeve uspjeha matine kulture i zamjenjuju ih novim vrijednostima unutar kojih mogu stei uspjeh- rezultat: DELINKVENTNA SUBKULTURA kao kolektivno rjeenje zajednikih problema obavljanje neutilitarnih zloina (npr. vandalizam donosi presti u oima lanova takve subkulture) MILLER- odbacuje Mertonovo stajalite da je delinkvencija alternativno sredstvo za poistizanje matinih ciljeva delinkvencija nie klase je rezultat njihove subkulture kultura nie klase ukljuuje arine interese i vrstinu, lukavost, uzbuenje vrstina ukljuuje zaokupljenost mukou- este tunjave lukavost- sposobnost da se nadmudri drugoga uzbuenje- traganje za napetou (kockanje, alkohol) Miller zakljuuje da je delinkvencija izraavanje interesa subkulture niih klasa
R.A. CLOWARD i L.E. OHLIN kombiniraju ideje Mertona i Cohena smatraju da je Merton propustio objasniti zato devijantnost poprima razliite oblike tumaei delinkvenciju radnike klase, polaze od istih pozicija kao i Mertonpritisak prema devijantnosti jai je za lanove radnike klase jer oni imaju manje prilike za uspjeh legitimnim sredstvima nakon toga C. i O. razlikuju 3 reakcije na takvu situaciju: ZLOINAKA SUBKULTURA KONFLIKTNA SUBKULTURA SUBKULTURA POVLAENJA
EKOLOGIJA DEVIJANTNOSTI - IKAKA KOLA smatraju da se ponaanje moe protumaiti na temelju urbane sredine podijelili Chicago na 5 zona i analizirali stopu zloina u svakoj-otkrili da se stopa zloina smanjuje od zone 1 (centar grada) prema zoni 5 (predgraa) objanjenje: zona 1 je prijelazna zona- doseljenici ovdje zapoinju svoj gradski ivot zbog najjeftinijeg stanovanja (bogatiji su u predgraima), a im in se prihodi povise sele se i oslobaaju mjesto drugima- stalna fluktuacija stanovnitva ne dolazi do formiranja stabilne zajednice- slaba drutvena kontrola- razvoj devijantnosti
39
raspadanje drutvene kohezije oslobaa pojedinca od pritiska javnog miljenja i zato se on prestaje pokoravati normama ponaanja dohodak raste od zone 1 prema zoni 5- stopa delinkvencije pada kritike ikakoj koli: maglaavaju drutvenu dezorganizaciju to bi znailo da delinkventne subkulture nisu organizirane promatraju ovjeka kao bie koje samo reagira na vanjske poloaje rast gradova oblikuje ljudsko ponaanje
D. MATZA- upozoravanje na delinkvenciju strukturalna, subkulturalna i ekoloka teorija shvaaju delinkvenciju kao neto na to su pojedinci natjerani svojim poloajem u drutvu Matza smatra da te teorije previe deterministiki gledaju na devijantnost (pojedinac je kontroliran vanjskim silama i kao takav je natjeran na devijantnost) smatra da te teorije ignoriraju mogunost ovjekovog izbora koji ipak postoji prema njemu, devijantno ponaanje ne znai direktno odbacivanje matinih normi i vrijednosti, ve usvajanje isprika i opravdanje za devijantnost TEHNIKA NEUTRALIZACIJE- upotreba te tehnike ukazuje na postojanje osjeaja krivnje to dovodi u pitanje postojanje devijantne subkulture kad bi ona postojala, neutralizacija ne bi bila potrebna Matza takoer istie postojanje srodnih vrijednosti u matinoj drutvenoj kulturi s time da je u matinoj izraena samo u odreenim situacijama PRIKRIVENE VRIJEDNOSTI- kod devijantnih osoba su jae naglaene, tj. imaju veu vanost iz ega onda proizlazi devijantnost Matza sumnja u teorije koje devijantnosti pripisuju posebne norme i vrijednosti-on ne vidi gotovo nikakve razlike izmeu delinkvenata i mladih openito-prikrivene vrijednosti nalaze se u cijelom drutvu (razlika je u naglasku)
DEVIJANTNOST- INTERAKCIONISTIKO GLEDITE razmatra zato su neki pojedinci i skupine definirani kao devijantni i uinak takvih definicija na njihove daljnje postupke H.S. BECKER- TEORIJA ETIKETIRANJA drutvene skupine stvaraju devijantnost donosei pravila ije krenje znai devijantnost devijantno ponaanje- ono koje drutvo takvim etiketira in postaje devijantan tek kada ga ostali takvim stvore, a to opet ovisi o tome kada je in poinjen, gdje i tko ga promatra nepoeljna etiketa zasjenit e status pojedinca kao oca, radnika itd. drugi ga promatraju u skupini etikete pojam pojedinca o sebi samom proizlazi iz toga kako se drugi odnose prema njemu, tako da se i on poinje promatrati u kontekstu etikete koja mu je danadolazi do samoispunjavajueg proroanstva devijantna karijera je potpuna kada se pojedinac prikljui nekoj devijantnoj skupini-okruen slinima dobiva potporu
40
Becker naglaava kako postupci prema devijantnima liavaju te ljude mogunosti da ponu sa potenim ivotom (npr. bivi kanjenik zbog dosjea ne pronalazi posao- da bi preivio vraa se kriminalu)-ipak taj proces nije neizbjean
E.M. LEMERT- reakcija drutva- uzrok devijantnosti 1) PRIMARNA DEVIJACIJA- sastoji se od devijantnih djela prije nego to su javno etikatirana, prilino nevana 2) SEKUNDARNA DEVIJACIJA- reakcija pojedinca/skupine na drutvenu reakciju, ima bitne posljedice za ovjeka tvrdi da se drutvena reakcija moe smatrati kao uzrok devijantnosti A.V. CICAUREL razmatra proces definiranja devijantnosti delinkventi su proizvod sredstva drutvene kontrole neki pojedinci su odabrani i etiketirani kao devijantni proizvodnja delinkvenata ovisi i o nainu organiziranja policije, o njihovoj politici i pritisku lokalnih medija i politiara
GOFFMAN- DEVIJANTNOST i INSTITUCIJE pri samom ulasku u instituciju za lijeenje devijantnosti dolazi do niza ponienja i degradacija linosti-oduzimanje odjee, pokretne imovine, ianje-pojedincu se oduzima identitet svaki dan u instituciji je strogo podjeljen na razne aktivnosti i pojedinci nemaju nikakvo pravo odluivanja nakon otputanja nisu spremni za vanjski svijet ipak, Goffman primjeuje da se nakon nekog vremena pojedinac prilagoava ivotu izvan institucije, ali najgora posljedica jest etiketa biveg zatvorenika, biveg duevnog bolesnika DEVIJANTNOST I INTERAKCIONISTIKO GLEDITE- KRITIKE: kritiari interakcionizma smatraju kako on nije uspio objasniti podrijetlo devijantnih inova interakc. prikazuje devijanta kao osobu koja nije svjesna da bi njezina akcija mogla biti shvaena kao devijantna, sve dok ju ne zaustavi etiketa ali mnogi devijanti su svjesni da njihovo ponaanje nije prihvatljivo i jo se njime ponose kritiari ovog pravca dalje napominju kako interakcionizam nije uspio do kraja objasniti drutvenu reakciju na devijantnost (zato bi neki postupci bili devijantni, a drugi ne- pr. puenje marihuane i cigareta) doprinosi interakcionizma: 1) dokazao da nije lako definirati devijantnost- npr. organi zakona hapse i kanjavaju devijante, ali ne sve i na svim mjestima 2) skrenuta je pozornost na poisljedice etiketiranja ukazali na to da reakcije na devijantnost pojedinca ovise o koliini moi koju posjeduje (djeca bogatih esto se lako izvlae iz problema sa zakonom)
41
DEVIJANTNO PONAANJE I MO pretpostavlja postojanje VRIJEDNOSNOG KONSENZUSA u drutvu, opeprihvaene vrijednosti mnogi funkcionalisti usvajaju pluralistiko shvaanje raspodjele moi- interesne skupine i politike stranke predstavljaju interese drutvenih skupina, a drava ne radi u korist pojedinih skupina, ve u8 korist drutva openito DEVIJANTNO PONAANJE I MO- INTERAKCIONALISTIKO STAJALITE ne postoji opeprihvaeno miljenje o tome u emu se sastoji devijantno ponaanje LEMERT kritizira Mertona odbacujui pojam vrijednosnog konsenzusa-opisuje sluajeve u kojima odstupanje od norme ne odraava konsenzus drutva kao cjeline ve stajalite monih (pr. kolonijalne situacije- vladajua elita primjenjuje vlastite zakone na pobijeenu veinu) isto tako BECKER tvrdi da ljudi uvijek nameu svoja pravila drugima (stari mladima, bjelci crncima) umjesto konsenzusa o vrijednostima, pravila odraavaju mo
DEVIJANTNO PONAANJE I MO- MARKSISTIKA PERSPEKTIVA drava i zakon (kao nadgradnja proizvodnim snagama) odraavaju interese vladajue elite i obuzdavaju podlonu klasu svrha zakona- upotrebu moi vladajue klase uiniti legitimnom-dakle, ope pokoravanje zakonima je odraz lane klasne svijesti drava stvara zakone i odraava elje najmonijih u svim kapitalistikim drutvima postoje zakoni, naizgled oblikovani u openarodnom interesu, koji dravi daju mo da kontrolira industriju i trgovinu te zakone esto oblikuje ona skupina iju bi mo trebali obuzdavati ipak nisu svi zakoni rezervirani za mone zakoni koji jame postojanje sindikata i njihova prava na trajk predstavljaju prednosti za podreenu klasu marksisti- zakon podrava vladajuu klasu, ali vlada najbolje moe zastupati njihove interese ako oni ne vladaju direktno isto tako, vani su zakoni koji nisu doneeni (vladajua klasa ima mo da se pobrine za dovoenje samo sigurnih odluka u novanim kategorijama, zloin je problem i vladajue klase (razne pronevjere i prisvajanja kapitala) PEARCE dokazuje kako je organizirani zloin oduvijek potican ili ignoriran ovisno o njegovoj korisnosti za vladajuu klasu CHAMBISS je svojim istraivanjem dokazao da se zloin pojavljuje u svim drutvenim slojevima- razlike meu slojevima su tip poinjenih zloina i priroda zakonske intervencije mo u obliku novca odluuje tko e biti uhapen, a tko ne (zatvori su puni siromanih) mnogi marksisti smatraju da privredni sistem raa zloin iz ovih razloga kapitalizam forsira poveanje profita i akumulaciju bogatstva kapitalizam se tamalji na privatnom vlasnitvu-potie se osobna dobit vie nego kolektivna kapitalizam je konkurentski sustav-konkurencija raa agresijom
42
CHAMBLISS- pohlepa i sebini interesi koje generira kapitalizam motiv su mnogih zloina u svim slojevima drutva zakon se pak na sam zloin primjenjuje selektivno primjena zakona zapravo proizvodi jo vie zloina zbog suradnje sa zloinakim skupinama drutvo bez zloina? socijalistiko drutvo u kojem su proizvodne snage u drutvenom vlasnitvu moralo bi rezultirati smanjenjem zloina kritika marksistikoj teoriji devijantnosti: nisu uspjeli objasniti devijantno ponaanje u drutvima u kojima su proizvodne snage u kolektivnom vlasnitvu
8. RELIGIJA PODRIJETLO I RAZVOJ RELIGIJE 2 glavne teorije: 1) ANIMIZAM vjerovanje u duhove kao najraniji oblik religije javlja se pojam due kad je dua izmiljena kod ovjeka poeli su primjenjivati (tj. njeno postojanje) i na ivotinje i na predmete koje je ovjek izradio 2) NATURIZAM prirodne sile imaju nadnaravnu mo izrastao iz ovjekovog doivljaja prirode (strahopotovanje) teorije o podrijetlu religije temelje se na pretpostavkama(ne moe se sa sigurnou tvrditi niti da su nastale na isti nain)
RELIGIJA- FUNKCIONALISTIKO GLEDITE E. DURKHEIM tvrdi da sva drutva dijele svijet na SAKRALNO (sveto) i PROFANO (svjetovno)isto vrijedi i za religiju prouavao religiju australskih domorodaca, naziva ju TOTEMIZAM- shvaa ju kao najjednostavniji i temeljni oblik religije domorodako drutvo je podjeljeno u klanove, svaki klan ima neki totemposveeni simbol tog klana Durkheim smatra da (s obzirom da je totem simbol i Boga i drutva_) tujui Boga ljudi tuju drutvo smatra da je lake ovjeku izmisliti simbol koji e oboavati, nego da to oboavanje usmjeri prema cijelom klanu religija jaa kolektivnu svijest- kroz zajednike obrede jaa drutvenu solidarnost kritika: veina sociologa smatra da religija ipak nije pbpavanje drutva, ali se slau da jaa solidarnost
43
B. MALINOWSKI kao i Durkheim, shvaa religiju kao sredstvo jaanja drutvene solidarnosti kroz zajednike norme i vrijednosti za razliku od Durkheima, ne smatra da religija odraava srutvo kao cjelinu, niti su religiozni obredi oboavanje samog drutva smatra da religija promie drutvenu solidarnost hvatajui se u kotac sa shvaanjima emocionalnog stresa koji ugroavaju stabilnost drutva(npr. smrtpostoji obred pogrebakoji daje nadu u zagrobni ivot-utjeha) T. PARSONS religija je dio sistema kulture i kao takva, religiozna uvjerenja osiguravaju smjernice za ljudsko djelovanje i standarde po kojima se moe ocijeniti ovjekovo vladanje (npr. zapovijed Ne ubij! Integrira razliite norme ponaanja) uspostavljajui opa naela i moralna vjerovanja religija pomae uspostaviti konsenzus koji je potreban za stabilno drutvo kao i Malinowski, smatra da je religija usmjerena na krizne situacije- religija je sredstvo prilagoavanja takvim situacijama i sredstvo za ponovo uspostavljanje normalnog ivota religija daje smisao ivotu odgovarajui na ovjekova pitanja o sebi samome i svijetu Parsons naglaava kako je zadaa religije nai smisao svim iskustvima bez obzira kako se besmislenima inili funkcionalizam istie pozitivni doprinos religije, ali zanemaruje njenu disfunkcionalnost- neprijateljstvo meu vjerskim skupinama RELIGIJA- MARKSISTIKO GLEDITE u komunistikoj ideologiji religija ne postoji jer su uklonjeni drutveni uvjeti (nejednakost)koji ju proizvode MARX- religija je iluzija koja olakava patnje izrabljivanja i opijum naroda religija ne ini nita da bi rijeila problem potlaenosti, ve samo nudi utjehu na sljedee naine: obeaje raj, ivot nakon smrti (izbavljenje iz ropstva) patnja e biti nagraena nudi nadu u boansku intervenciju koja e rijeiti njihove probleme na zemlji (spasitelj) religija esto opravdava drutveni poredak (Bog stvara i ureuje) s marksistikog stajalita, religija je dio instrumenta tlaenja jer zadrava ljude tamo gdje im je mjesto, tjera ih da se pomire sa svojim poloajem (pridonosi stvaranju lane klasne svijesti) vladajue klase pak prihvaaju religiju da bi opravdale svoj poloaj
RELIGIJA I SOCIOLOGIJA ZNANJA BERGER i LUCKMANN sociologiju religije shvaaju kao dio sociologije znanja religija unosi smisao u drutvo i daje konane odgovore ono to je smisleno u jednom drutvu u drugom je besmisleno- priroda svijeta je priozvoljna, a time i krhka i nesigurna-zato je potrebno neprestano legitimiranjeuloga religije
44
RELIGIJA I DRUTVENE PROMJENE- WEBER odbacuje marksistiko shvaanje da religiju uvjek oblikuju ekonomski initelji religija je esto vana komponenta shvaanja svijeta religiozna znaenja i ciljevi mogu usmjeravati djelovanje Weber analizira odnos religije i kapitalizma-duh kapitalizma nije samo nain sticanja novca ve nain ivota koji posjeduje svoju etiku i obveze u asketskom protestantizmu Bog zapovijeda pojedincu da radi u njegovu slavudakle, svatko mora imati definiran poziv i prihode (veza izmeu religije i kapitalizma-isti ciljevi) RELIGIJA, STRATIFIKACIJA I PROMJENA CRKVA I DENOMINACIJE crkva- formalna organizacija sa hijerarhijom identificira se s dravom i integrirana je u drutvenu i ekonomsku strukturu drutva denominacija- manjina u drutvu ne identificira se s dravom i odobrava odvajanje crkve od drave prihvaa norme i vrijednosti drutva postoji hijerarhija plaenih slubenika SEKTE sekta- razmjerno mala religijska skupina esto odbacuju norme i vrijednosti ireg drutva zatvorene skupine (potrebna je inicijacija) postoje stroga pravila ponaanja za lanove, zahtjevaju duboku odanost ne postoji hijerarhija plaenih slubenika i birokrata Weber smatra da je nastanak sekti vjerojatniji unutar marginalnih drutvenih skupina (takve sekte nalaze objanjenje za poloaj svojih lanova) ipak, sekte nisu ograniene samo na nie slojeve drutva sekte se mogu shvatiti kao mogui odgovor na relativnu depriviranost esto se javljaju u razdobljima naglih drutvenih promjena SEKTE I DENOMINACIJE NIEBUHR- sekte su kratkog vijeka i trajanja zbog: 1) angairanost i ar lanova moe vrlo lako nestati 2) drutvena marginalnost koja je bila bitan faktor u stvaranju sekte moe nestati 3) sekte esto nagomilaju bogatstvo koje im omoguava ulazak u drutvo tada sekta ili prestaje postojati ili se razvija u denominaciju ipak, neke sekte nastavljaju postojati, ali gube neto od svojih karakteristikai usvajaju birokratsku strukturu
MILENARHISTIKI POKRETI obeavaju naglu i brzu promjenu svijeta najvie se javljaju u depriviranim skupinama esto su reakcija na katastrofe, razne krize, u situacijama naglih drutvenih promjena
45
ENGELS ih smatra buenjem proleterske samosvijesti i pokuaju potlaenih skupina da promjene svijet SEKULARIZACIJA proces smanjivanja utjecaja religije u svim podrujima drutvenog ivota problem: razliiti pogledi na religiju rezultiraju razliitim pogledima na sekularizaciju INSTITUCIONALNA RELIGIJA- sudjelovanje neko sociolozi smatraju institucije i institucione aktivnosti kljunim elementom u religijskom ponaanju to stajalite mjeri vanost religije u drutvu na temelju prisustvovanja vjerskim obredima i sl. na temelju takvog mjerenja zakljuuju kako do sekularizacije dolazi u veini zapadnih drutava ali, oni koji u slabljenju institucionalne religije vide znak slebljenja religije u drutvu djeluju pod utjecajem tradicionalnog shvaanja po kojem religiozna osoba ide u crkvu postoje razni razlozi za manje posjete crkvi- to vie nije pokazatelj ugleda religija se izraava na drugi nain (od kolektivnog bogotovlja se prelazi na privatno) INSTITUCIONALNA RELIGIJA- ODVAJANJE i DIFERENCIJACIJA neki shvaaju religiozno drutvo kao ono u kojem je crkva kao institucija ukljuena u svako podruje drutvenog ivota u usporedbi s ulogom crkve u srednjem vijeku crkva u suvremenom drutvu prolazi proces odvajanja od drave (crkva nije zastupljena u vladi) D. MARK/MARH smatra da davanje bavljenja crkvi samo vjerskim pitanjima znai ii oblik religije INDIVIDUALNA RELIGIJA I VJERSKI PLURALIZAM neki smatraju da uistinu religiozno drutvo ima jednu vjeru i jednu crkvu dananji vjerski pluralizam =sekularizacija dokazuju kako natjecanje vjerskih institucija ak smanjuje mo vjere u drutvu vie vjera znai vie istina- religiozne vrijednosti prestaju biti vrijednosti zajednice jer nema konsenzusa ekumenski pokret- ide za ujedinjenjem svih kranskih crkava i denominacija WILSON ga tumai dokazom sekularizacije-organizacije se spajaju kada su slabe, a ne kada su jake (dakle kranstvo propada i time se hvata za slamku) neki sociolozi dokaz sekularizacije vide i u stalnom nicanju novih sekti (oita je slaba kontrola religije nad drutvom)i poveanjem broja lanova u postojeim sektama Wilson ocjenjuje vjerske pokrete ovisno o njihovom potencijalnom doprinosu drutvu shvaa ih kao najvjerskije institucije jer lanovi nisu radili ustupke svojim uvjerenjima da bi se prilagodili irem drutvu 4 glavna miljenja o promjenjivoj ulozi religije:
46
GENERALIZACIJA, INDIVIDUACIJA, TRANSFORMACIJA, DESAKRALIZACIJA VJERA I DRUTVO- GENERALIZACIJA PARSONS smatra da su religijske vrijednosti uklopljene u vrijednosni sustav drutva, nude ope smjernice ponaanja (npr. lijeenje bolesti vie nije okrueno vjerskim ritualom- ipak, i danas se medicinska praksa temelji na kranskoj vrijednosti ivota) RELIGIJA I DRUTVO- INDIVIDUACIJA (BELLAH) religija sve vie postaje individualno traenje smisla, a ne kolektivni in bogotovlja- individuacija vanost religije nije manja, samo se promjenio njen oblik izraavanja ipak, neki sociolozi smatraju da Bellah previe rastee pojam religije jer pod time smatra svako traenje smisla ivota RELIGIJA I DRUTVO- TRANSFORMACIJA drutvene vrijednosti imaju religijsko podrijetlo, ali njihova veza s religijom je prekinuta tu se vraamo na Weberovu analizu asketskog protestantizma koji je poticao zaokupljenost uspjehom i nagomilavanje bogatstva to je openito poelo zaokupljati ivot ljudi duh vjerskog asketizma vie nije potreban jer kapitalizam vie ne treba njegovu podrku RELIGIJA I DRUTVO- DESAKRALIZACIJA neki sociolozi smatraju da sveto ne zauzima nikakvo mjesto u suvremenom zapadnom drutvu-desakralizacija postupcima vie ne upravljaju religiozna uvjerenja Weber smatra da je za industrijsko drutvo karakteristina racionalizacija i demistifikacija svijeta- objanjenje za akciju temelji se na dokazanim rezultatimau takvom racionalnom postupku nema mjesta emocijama, tradiciji ili religiji WILSON isto tako tvrdi da je racionalnost neprijatelj religije (religija se temelji na vjeri i kao takva je iracionalna) BERGER i KELLNER iznose potpuno novu teoriju sekularizacije predindustrijska drutva su tjenje povezana i integrirana-ljudi imaju jednu realnost i jedan svijet znaenja iz kojih proizlaze njihova uvjerenja industrijska drutva-diferencirana i segmentirana-lanovi drutva posjeduju vie realnosti i svjetova od kojih svaki ima razliita znaenja i vrijednosti (ponekad i proturjena)
47
9. METODOLOGIJA POZITIVIZAM I SOCIOLOGIJA znanstvene metode (tj. metode prirodnih znanosti) su primjenjive na prouavanje ovjeka- COMTE ponaanjem ljudi upravljaju zakoni koji upravljaju i ponaanjem u prirodi nepotrebno je ispitivati svijest pojedinca jer je njegovo ponaanje uzrokovano vanjskim silama, a ne osjeajnim stanjima DURKHEIM i POZITIVIZAM pripadnicima drutva upravljaju kolektivna uvjerenja, drutvene injenice s vlastitim postojanjem drutvene injenice prisiljavaju pojedinca da se ponaa na odreeni nain tumaenje ljudskog ponaanja znai ukljuuje i ispitivanje u kojoj mjeri i kako drutvene injenice oblikuju ponaanje Durkheim je prouavao pojavljivanje samoubojstva smatra da to nije naprosto samo individualni in ve priozvod drutvenih sila izvan pojedinca dakle, objanjenja za razliite stope samoubojstva krije se u ispitivanju drutva, a ne u istraivanju svijesti pojedinca Durkheim tvrdi-integracija pojedinca unutar drutvene skupine- vea vjerojatnost za manje samoubojstava stupanj drutvene integracije mjeri se brojem i jainom drutvenog odnosa neke osobe s drugima stopa samoubojstava je via kod protestanata nego katolika, meu starijim nego mladima, meu samcima nego oenjenima Durkheimovo objanjenje- u visoko integriranoj skupini kontrola ponaanja pojedinca je jaka- velik moralni pritisak protiv samoubojstva ovjek je drutveno bie i to je vie izoliran, to manje djeluje kao takvo bienjegov ivot gubi smisao i svrhu
FENEMENOLOGIJA I SOCIOLOGIJA prirodne znanosti se bave materijom- materija nema svijesti ovjek posjeduje svijest na temelju koje izgrauje svoju drutvenu zbilju ATKINSON- odbacuje pozitivistiku metodologiju drutveni svijet nema zbilju, osim znaenja koje mu pridaju drutveni akti tako je in samoubojstva ono to drutveni initelji definiraju kao takonpr.lijenici-definiraju samoubojstvo ovisno o vlastitoj interpretaciji dogaaja Atkinson tvrdi da samoubojstvo nije objektivna injenica koja se moe odvojiti od spoznaje aktera i zato nema smisla objanjavati njegove uzroke smatraju da je pravo pitanje kako neki sluaj biva kategoriziran kao samoubojstvo
METODE ISTRAIVANJA promatranje uz sudjelovanje promatra sudionik se ukljuuje u svakodnevicu onih koje prouava i nastoji promatrati akciju u normalnom kontekstu ipak javlja se problem valjanosti- dogaaji ovise o interpretaciji istraivaa
48
zagovarai ove metode smatraju da ona najbolje sociologa pribliava stvarnosti koju eli prouiti-npr. u strukturoiranom intervjuu ili anketi istraiva je ve pitanjima odluio to je vano i time namee svoje okvire i prioritete uspjeh promatranja ovisi o tome dali e promatraa skupina prihvatiti, zatim dali e njegova prisutnost modificirati ponaanje skupine promatra mora stei povjerenje promatranih kritika metode nema eksplicitno objanjenih procedura pa se studija ne moe dosljedno ponoviti i provjeriti INTERVJU: 1) STRUKTURIRANI- nain na koji su pitanja oblikovana i red kojim se postavljaju ostaju isti u svakom pojedinom sluaju 2) NESTRUKTURIRANI- nalik neformalnom razgovoru, istraiva moe traiti pojanjenje nekih odgovora i sl. podaci dobiveni iz strukturiranih intervjua se smatraju pouzdanijima nestrukturirani intervju je tee ponovljiv, ali je pogodniji za ispitivanje stavova i miljenja ipak postoji velik problem pouzdanosti i valjanosti intervuja-ovisi kako ispitanici definiraju situaciju u kojoj se nalaze, kako vide svog sugovornika, ele li se predstaviti u boljem svijetlu i sl. isto tako, to su vee statusne razlike izmeu ispitanika i istraivaa, to su rezultati nepouzdaniji (manje je povjerenje) treba paziti da istraiva ne pokae nikakvo odobravanje ili neodobravanje odgovora jer time vodi ispitanika UPITNICI djelotvorna metoda za prikupljanje informacija od velikog broja ljudi pitanja: OTVORENA- ispitanik ne bira ponuen odgovor ve ga mora sam sastaviti teko je odgovore klasificirati i kvalificirati ZATVORENA- bira se ponueni odgovor ipak, ispitanik nema mogunost proiriti odgovor pa je pitanje to tono mjerimo naini popunjavanja upitnika su razni-npr.potanski upitnik-ispitaniku se alje potom s omotnicom za povrat upitnika-ali stopa dobivenih odgovora je esto mala, a moe postojati i velika razlika meu ispitanicima koji su odgovorili pa se postavlja pitanje koliko se dobiveni rezultati mogu uopiti u upitniku pojmovi su operacionalizirani, uneseni u mjerljivom obliku
ISPITIVANJE JAVNOG MNIJENJA ukljuuje prikupljanje standardiziranih informacija od reprezentativnog uzorka postoje 2 kategorije ovakvog ispitivanja: 1) DESKRIPTIVNA- bavi se opisima, ne objanjenjem 2) ANALITIKA- objanjava uzroke neke pojave reprezentativni uzoraksluajni uzorak, i to stratificirani- populacija je podjeljena u slojeve i iz svakog sloja se uzima udio ispitanika koji je jednak udjelu tog sloja u ukupnoj populaciji
49
10. SOCIOLOKA TEORIJA niz ideja pomou kojih objanjavamo ljudsko drutvo 4 najvanije: FUNKCIONALIZAM predstavnici A. COMTE i H. SPENCER- utemeljitelji funkcionalizam promatra drutvo kao jedan sustav od meusobno povezanih dijelova dijelovi drutva se promatraju u odnosu na njihov doprinos drutvu esto su isticali analogiju drutvo=organizam smatraju da drutvo ima osnovne potrebe koje se trebaju zadovoljiti da bi ono dalje postojalo- funkcionalni preduvjet drutva institucije tipa stratifikacije i obitelji ali ne moemo pretpostaviti da stratifikacija obavlja istu funkciju u svim drutvima sistem reprodukcija novih lanova drutva problem: nije mogue identificirati osnovne potrebe drutva jer njihovim nezadovoljenjem ono nee umrijeti, samo e se promijeniti mnogi funkcionalisti smatraju integraciju meu dijelovima drutva vrlo bitnom, pomae ju religija E. DURKHEIM drutvo ima vlastitu stvarnost koja je iznad pojedinca-ponaanjem ne upravlja ovjekova svijest ve zajednika vjerovanja koja oblikuju njegovu svijest 2 naina za objanjavanje drutvenih injenica: odreivanje uzroka drutvene injenice analiza funkcije drutvene injenice u drutvu Durkheim smatra da postoji potreba za drutvenim poretkom- pojedinci se integriraju u drutvo na temelju kolektivne svijesti koja se sastoji od zajednikih vjerovanja- drutvo u pojedincu Durkheim analizira i funkciju religije-ona podrava i uvruje vrijednosti drutvadrutvene obaveze su predstavljene kao neto sveto i time su pretvorene u vjerske dunosti priznajui svoju ovisnost o nadnaravnoj sili, pojedinac priznaje ovisnost o drutvuintegracija T. PARSONS slae se s Durkheimom- ovjek se pokorava drutvenim pravilima jer vjeruje da su ona moralna i ispravna temelj za drutveni poredak su zajednike vrijednosti-stvara se zajedniki identitet i zajedniki ciljevi- daju smjernice u specifinim situacijama i potiu na suradnju uloge- sredstva pomou kojih se vrijednosti i ciljevi pretvaraju u djelovanje drutvena institucija- sastoji se od kombinacije uloga koje se udruuju za promicanje zajednikog cilja kada su vrijednosti institucionalizirane govorimo o stabilnom sistemu postignuta je drutvena ravnotea - 2 naina odranja 1) SOCIJALIZACIJOM- drutvene vrijednosti se prenose naratajima 2) MEHANIZMIMA DRUTVENE KONTROLE- smanjuju devijantno ponaanje Parsons drutvo promatra kao sustav sa 4 funkcionalna preduvjeta
50
1) PRILAGOAVANJE- drutveni sistemi moraju imati kontrolu nad okolinom (privreda) 2) POSTIZANJE CILJA- potreba svih drutava- postaviti ciljeve kojima je usmjerena drutvena djelatnost (politiki sistemi) 3) INTEGRACIJA- meusobna prilagodba dijelova drutvenog sistema (zakoni) 4) ODRAVANJE OBRASCA- odravanje vrijednosti u drutvu (obitelj, religija, obrazovni sustav) prema Parsonsu, institucije se sve vie specijaliziraju za svoju funkciju-javlja se problem integracije (teko je tako izolirane institucije integrirati na temelju zajednikih vrijednosti)- rjeenje je generalizacija vrijednosti drutvene promjene-pomina ravnotea-promjena u jedan od preduvjeta izazvat e promjene u nekom drugom preduvjetu
R.K. MERTON ne slae se s funkcionalistikom tvrdnjom da je svaki dio drutvenog sistema funkcionalan za cjelokupan sistem npr. vjerski pluralizam (sukobi razdvajaju, ne ujedinjuju) isto tako, smatra da promjene u jednom dijelu sistema ne trebaju nuno uzrokovati daljnje promjene ne slae se niti sa tvrdnjom da svaki drutveni sistem ima pozitivnu funkciju (siromatvo- disfunkcionalno za siromahe, ali funkcionalno za bogate) protivi se i tome da su neke institucije nezaobilazne za drutvo (npr. komunizam moe biti funkcionalna alternativa religiji) FUNKCIONALIZAM-KRITIKA: uinak promatraju kao uzrok (funkcionalisti) isto tako, tvrde da se trajno postojanje neke institucije moe objasniti njezinim uinkom (dakle-institucija poto je nastala i dalje postoji ako pozitivno djeluje na sistem) problem- trebalo bi znati sve posljedice da bi se odredile funkcije i disfunkcije postoji problem oko poimanja vrijednosnog konsenzusa konsenzus je pretpostavka i kritiari funkcionalizma smatraju da nije dokazano njegovo postojanje mogue je da stabilnost u drutvu postoji upravo zato to vrijednosni konsenzus ne postoji (kada bi se pojedinci opredjelili za npr. vrijednost, postignua, neuspjeh onih na dnu stratifikacijskog sistema moglo bi dovesti do nereda) funkcionalizmu se prigovara i da deterministiki promatra ljudsko djelovanje (ono je odreeno sistemom- udovoljava potrebama sistema) kritiari smatraju da funkcionalizam ignorira prisilu i sukob (naglaavaju ciljeve kojima ljudi tee, ali ne pitaju iji su to ciljevi i dali su nametnuti) MARKSIZAM ovjek djeluje-stvara sebe i drutvo drutveni odnosi oblikuju proizvod drutva ekonomski initelji imaju primaran utjecaj i oblikuju ostale aspekte drutva izvor promjene je sukob prema Marxu, povijest zapoinje kada ljudi proizvode sredstva za ivot proizvodnja-drutveni in jer zahtjeva suradnju
51
iz drutvenih odnosa povezanih s proizvodnjom razvija se nain ivota proturjeja koja potiu promjenu nalaze se u ekonomskoj sferi-kada je ovjek ivio u doba primitivnog komunizma nije postojao sukob interesa-pojedinac je doprinosio i sebi i drutvu problemi poinju s pojavom privatnog vlasnitva-kao vlasnik proizvodnih snaga, manjina upravlja veinom-sukob-pokree drutvene promjene lana klasna svijest-javlja se jer ovjek oblikuje svoju stvarnost na temelju drutvenih odnosa (a prisutan je monopol bogatih) u kapitalistikom drutvu- otuenje (ovjeku se njegovi proizvodi ine tuima)potpomae ga religija rjeenje problema je komunizam (nestanak privatnog vlasnitva) Marx: klasna podjela-rezultat je odnosa lanova drutva prema proizvodnim snagama 2 osnovna klase: vladajua i podlona rad podlonih je prisilni (ne posjeduju proizvodna sredstva, da bi preivjeli moraju raditi za druge) dominacija vladajuih legitimirana je zakonom i religijom promjena- kada klasa po sebi prijee u klasu za sebe Marx je smatrao da su proturjeja kapitalizma dovoljno jaka da uzrokuju propast buroazije i preobraze proletarijat u klasu za sebe u komunistikom drutvu e na poetku postojati diktatura proletarijata, ali kada se sistem vrsto uspostavi, ona e nestati kritiari: smatraju da u kapitalistikom drutvu ne dolazi do polarizacije klasa, ve do sve vee diferencijacije i stratifikacije slojeva nejednakosti su prisutne i u komunizmu (diktatura) ipak, Marx ne smatra ekonomiju jedinim ve najvanijim utjecajem na oblikovanje odnosa u drutvu
SIMBOLIKI INTERAKCIONIZAM G.H. MEAD ljudska misao i iskustvo bitno su drutveni ljudi djeluju putem simbola-najvaniji je jezik simbol ne predstavlja samo predmet/dogaaj, on upuuje na reakciju na njih (npr.stolica-asocira na predmet, ali i na sjedenje) simboli ovjeku omoguavaju smislenu interakciju s okolinom i nuni su za preivljavanje jer konstruiraju svijet znaenja simboli moraju svim pripadnicima drutva biti zajedniki Mead govori o procesu preuzimanja uloga-pojedinac se u mati postavlja u poloaj osobe s kojom je u interakciji (ako vidimo da netko plae, postavit emo se na njegovo mjesto da bismo interpretirali dogaaj) nakon toga, osoba s kojom smo se mi poistovjetili se postavlja u na poloaj i tako se komunikacija odvija dalje ovim procesom stvaramo pojam u svome ja- 2 faze njegovog razvoja: FAZA IGRE- dijete sa igra ljienika, mame, tate dijete shvaa polako da postoji razlika izmeu uloge koju igra i njega samog
52
FAZA SPORTSKIH IGARA- dijete se u igri poinje promatrati sa stajalita drugih svijest o sebi- osnova drutva jer bez nje ne bismo mogli vlastito djelovanje usmjeravati na druge M. BLUMER razvija Meadove ideje ovjek djeluje na temelju znaenja koje pripisuje predmetima i dogaajimadjelovanje nije samo reakcija na izvanjske poticaje i unutarnje potrebe znaenja nisu prisutna na poetku ve nastaju interakcijom Blumer promatra drutvo kao tekui proces interakcije u kojem se akteri neprestano prilagoavaju jedni drugome suprotno tome , sociologija (funkcionalizam posebno) prikazuje akciju kao mehaniku akciju na prisile drutva priznaje postojanje drutvenih institucija i njihovo donekle ograniavajue djelovanje na ljudsko ponaanje
F. DAVIS bavio se prouavanjem interakcije sa hendikepiranim osobama-prijetnje drutvenosti okolina moe biti previe usredotoena na tjelesni nedostatakfizika mana moe uzrokovati iskaziva nje neprikladnih osjeaja (gaenje, uas, preplaenost) hendikepirani esto ne mogu sudjelovati u nekim sktivnostima Davis smatra da hendikepirani nastoje sebe pokazati kao ljude sa sluajno steenom manom- 3 faze: PRIVIDNO PRIHVAANJE- s hendikepiranom osobom se na poetku interakcije postupa paljivije i s veim obzirom, a osoba je primorana takvu prividnu uljudnost prihvatiti DEFINIRANJE U OIMA DRUGIH- hendikepirani nastoje da ih okolina prihvati kao normalne INSTITUCIONALIZACIJA NORMALIZIRANOG ODNOSA- ostali ili zaboravljaju manu hendikepiranog ili normalna osoba postaje poasni lan skupine invalida kritika: usredotouje se samo na malene interakcije (licem u lice) ne obazirui se na njezin povijesni/drutveni okvir naglaavaju slobodu ljudskog djelovanja i zanemaruju vanost svega to sputava akciju ne govore nita o izvoru znaenja kojima pridaju toliku vanost
ETNOMETODOLOGIJA prouava metode kojima se slue lanovi drutva da bi protumaili svoj drutveni svijet i dali mu smisao polazi od pretpostavke da drutvo postoji samo ako lanovi drutva percipiraju njegovo postojanje
53
ETNOMETODOLOGIJA I PROBLEM PORETKA pretpostavljaju da se ivot lanovima drutva ini ureen svakodnevne aktivnosti nam se samo ine sistematinima, ali taj red moda zapravo ne postoji tj. postoji zbog naina na koji lanovi tumae ivotnu stvarnost taj privid omoguava objanjavanje i opisivanje svijeta ime postaje spoznatljiv zakljuak: sociolozi ne bi smjeli promatrati drutveni poredak kao injenicu, ve kao privid kojeg su konstruirali lanovi-treba otkriti metode kojima lanovi taj privid konstruiraju M. /H. GARFINKEL smisao svijetu dajemo dokumentarnom metodom - odabiramo neke aspekte bilo koje situacije i shvaamo ih kao dokaz da postoji obrazac na kojem se to sve temelji (npr. smrt definirana kao samoubojstvo shvaena je kao takva pozivanjem na obrazac, a taj obrazac je zdravorazumska teorija o samoubojstvu) istodobno, smrti definirane kao samoubojstvo shvaene su kao dokaz da postoji temeljni obrazac- primjeri obrasca i sam obrazac uzajamno se podupiru Garfinkel smatra da se dojam o svakoj akciji temelji na njenom kontekstuindeksiranost
D.H. ZIMMERMAN - praksa upotrebe pravila smatra da ponaanje nije odreeno pravilima- lanovi ne slue pravilima da bi objasnili svoju aktivnost shvaajui svoje djelovanje kao pokoravanje pravilu stvaramo privid reda Zimmerman smatra da krenje pravila moe biti opravdano u odnosu na to pravilo ETNOMETODOLOGIJA I MATINA SOCIOLOGIJA Garfinkel za matinu sociologiju kae da promatra ovjeka kao pojedinca koji naprosto slijedi ustaljena pravila drutva- etnometodologija smatra da lanovi drutva sami konstruiraju i izvode svoj svijet etnometodolozi smatraju i da su metode kojima se sociolozi slue u istraivanjima sline onima koje lanovi drutva koriste svaki dan (djeluju reflektivno, kao bilo koji lan drutva) kritike: ne komentiraju interese i ciljeve ljudi (ne govore o tome zato se ljudi ponaaju na odreeni nain ne razmatraju djelovanje razlika u moi na ponaanje ljudi odbacuju sve to lanovi drutva ne priznaju i o emu ne sude (ali lanovi ne moraju prepoznati neke prisile da bi one na njih djelovale)
54
SADRAJ: 1. SOCIOLOKO GLEDITE Kultura i drutvo Socijalizacija Norme i vrijednosti Status i uloga Teorije drutva Funkcionalizam Marksizam Interakcionalizam Pozitivizam i fenomenologija 2. DRUTVENA STRATIDIKACIJA Drutvene i prirodne nejednakosti Drutvena stratifikacija- funkcionalizam Talcot Parsons K. Davis i W.E. Moore M.M. Tumin M.Young E. Rosenfeld Drutvena stratifikacija- marksizam Klasa i drutvene promjene Drutvena stratifikacija- Weber Klasa u kapitalizmu Buruiranje Radnika klasa- klasa za sebe Srednja klasa u kapitalizmu Nia srednja klasa- bijeli ovratnici Profesije u klasnoj strukturi Fragmentirana srednja klasa Klasa i kapitalizam- marksisti J. Westergaard i H. Resler H. Braverman Drutvena pokretljivost u kapitalizmu Stratifikacija u socijalizmu Sociologija, ideologija, stratifikacija 3. MO I POLITIKA Mo- funkcionalizam Mo- marksizam Kapitalistika drava-marksizam Teorija elita Klasina teorija elita- Pareto, Mosca Teorija elita i SAD- Mills, Hunter Teorija elita i komunizam Pluralizam
55
Pluralizam-politike stranke i interesne skupine Pluralizam-kritika Direktori i korporacije Politiko regrutiranje Politiko sudjelovanje Ponaanje na izborima Klasa, stranke, drutvo 4. SIROMATVO Definicija i mjerenje siromatva Apsolutno siromatvo Relativna bijeda Subjektivna bijeda Teorije o siromatvu Siromatvo kao sistem pozitivne povratne sprege Kultura siromatva Situacijske prisile Siromatvo i drutvena stratifikacija Siromatvo-marksizam Siromatvo-Weber Funkcije siromatva Siromatvo- rjeenja i ideologija 5. RAD I DOKOLICA Rad i dokolica- marksizam K.Marx- otueni rad Bowles, Gintis- kontrola na radnom mjestu C.W.Mills- otuenje bijelih ovratnika A.Gorz, H. Marause- otuenje od rada i dokolice Durkheim- podjela rada u drutvu-funkcionalizam Profesije Tehnologija i doivljaj rada Blauner-otuenje i tehnologija Goldthorpe, Lockwood-orjentacija prema radu Wedderbam, Crompton- tehnologija i orjentacija prema radu Automatizacija, klasa i drutvo R. Blauner S. Mallet D. Gallic Rad i dokolica S. Parker- utjecaj rada na dokolicu Povlaenje od posla u dokolicu Mo i sukob u industriji Pluralizam, sindikati i institucionalizacija industrijskog sukoba Industrijska sabotaa trajkovi
56
6. ORGANIZACIJE I BIROKRACIJA Weber-birokracija i racionalizacija Birokracija.marksizam R. Michels-birokracija i demokracija R.K. Merton- disfunkcija birokracije P. Blau- formalna i neformalna struktura A.W. Gouldner- stupnjevi birokratizacije T. Burns, G.M. Stalker-mehaniki i organski sistemi Strunjaci i organizacije Organizacije kao sistem-funkcionalizam Menaderska tradicija Znanstveno upravljanje Meuljudski odnosi Organizacije- interakcionizam Problem organizacija
7. DEVIJANTNOST Fizioloka i psiholoka teorija Devijantnost-funkcionalizam Funkcije devijantnosti R.K. Merton- anomija Strukturalne teorije i teorije subkulturne devijantnosti W.B. Miller R.A. Cloward i L.E. Ohlin Ekologija devijantnosti-ikaka kola D. Matza- upozoravanje na delinkvenciju H.S. Becker-teorija etiketiranja E.M. Lemert- reakcija drutva-uzrok devijantnosti A.V. Cicourel E. Goffman-devijantnost i institucija Devijantnost i interakcionistiko gledite-kritike Devijantno ponaanje i mo Devijantno ponaanje i mo-funkcionalizam Devijantno ponaanje i mo-interakcionizam Devijantno ponaanje i mo- marksizam Tko stvara zakone, tko biva uhien Zato kriti zakone, zato nametati zakon Drutvo bez zakona 8. RELIGIJA Podrijetlo i razvoj religije Religija- funkcionalizam E. Durkheim B. Malinowski T. Parsons Religija-marksizam Religija i sociologija znanja Religija i drutvene promjene- Weber
57
Religija, stratifikacija i promjena Crkva i denominacija Sekte Sekte i dominacije Sekularizacija Institucionalna religija-sudjelovanje Institucionalna religija-odvajanje i diferencijacija Institucionalna religija-religijski pluralizam Religija i drutvo-individuacija Religija i drutvo- transformacija Religija i drutvo-desakralizacija 9. METODOLOGIJA Funkcionalizam E. Durkheim T. Parsons R.K. Merton Funkcionalizam-kritika Marksizam Simboliki interakcionizam G.H. Mead H. Blumer F. Davis Simboliki interakcionizam-kritika Etnometodologija Etnometodologija i problem poredka Garfinkel D.H. Zimmerman-praksa upotrebe pravila Etnometodologija i matina sociologija Etnometodologija-kritike
58

Karalambos 2nd

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karalambos 2nd

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sociologija 1.

godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

naslov kolegija: OSNOVNI POJMOVI SOCIOLOGIJE M. Haralambos: UVOD U SOCIOLOGIJU

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sociologija 1. godina Osnovni pojmovi sociologije (Davorka Mati)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com