Pravosnanost upravnog akta procesnopravni institut

kojim se onemoguava ponovno odluivanje o stvari o kojoj je u redovnom postupku konano odlueno. (ne bis in idem) Stranka ne moe postavljati zahtjev za ponovno odluivanje o stvari koja je konano rijeena, ali ni donosioc akta ne moe o takvoj stvari ponovno odluivati. nedopustivost odluivanja o jednoj stvari koja je ve rijeena neizmjenjivost akta kojim je o toj stvari odlueno.

Pravosnanost prema l. 13. ZUP-a:

Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravosnano rjeenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moze se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.

Pravosnanost proizlazi iz naela zakonitosti Trenutak nastajanja pravosnanosti i njegovi uinci utvreni su zakonom Pravosnanost osigurava pravnu sigurnost, osigurava visoku zatitu prava i interesa stranaka

Ova podjela polazi od razlikovanja subjekata prema kojima akt proizvodi svoje djelovanje Formalna pravosnanost djeluje prema strankama onemoguava stranke u pobijanju akta koji je stekao pravosnanost Ona dakle vee stranku tako da joj onemoguava koritenje redovnih pravnih sredstava (alba u upravnom postupku ili tuba u upravnom sporu) radi pobijanja pravosnanog akta Formalna pravosnanost nastupa kada se protiv rjeenja vie ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor Materijalna pravosnanost djeluje prema donosiocu akta na nain da mu onemoguava opozivanje odnosno mijenjanje ili stavljanje van snage upravnog akta kojim je stvar konano rijeena

Objekt pravosnanosti je sam upravni akt Ona se odnosi samo na dispozitiv upravnog akta Pravosnanim postaje samo akt kojim je konano rijeeno o stvari koja je bila predmet postupka, i to samo njegova izreka (dispozitiv)

Subjekti pravosnanosti = osobe na koje se pravosnanost protee 1. Donosilac upravnog akta 2. Stranke u postupku 3. Pravni sljednici

Svojstvo akta protiv kojeg nema redovnog pravnog sredstva Akt kojim je predmet definitivno rijeen u upravnom postupku Konanost prema l. 12. ZUP-a:

Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moze se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.

Dobrovoljna Prinudna Izvrnost je mogunost ostvarenja dispozitiva upravnog akta Zakon precizno ureuje postupak izvrenja rjeenja i zakljuaka (l. 267-290 ZUP-a)

Razlika izmeu konanosti i pravosnanosti konanost znai da je postupak donoenja UA zavren, a nastupa bilo zavretkom prvostepenog postupka, bilo zavretkom drugostepenog postupka, dok pravosnanost nastupa konzumiranjem tube (upravni spor) Vremenski, konanost nastupa prije pravosnanosti, ali se mogu i podudarati (rijetko) Konanost NIKAD ne nastupa nakon pravosnanosti Razlika izmeu pravosnanosti i izvrnosti izvrnost upravnog akta znai da je upravni akt u onoj fazi koja omoguava izvrenje njegovog dispozitiva Vremenski, izvrnost nastupa prije pravosnanosti, ali se mogu i podudarati (odgoda izvrenja). Mogua je i situacija kada konanost nastupa NAKON pravosnanosti (upravni akt sa suspenzivnim (odgodnim) uvjetom). Izvrnost i konanost se u pravilu vremenski podudaraju, ali izvrnost moe nastupiti i prije (alba nema suspenzivno djelovanje) i nakon konanosti (odgoda izvrenja).