Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih ila?

I da je vae tijelo savreno programirani mehanizam ije e vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupaan nain u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi na organizam, od ega se sastoji i kakvi se sloeni kemijski i bioloki procesi svakog dana odvijaju u naem tijelu.

a krvnih nizam strirana van i ako radi emijski i elu.

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih ila? I da je vae tijelo savreno programirani mehanizam ije e vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupaan nain u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi na organizam, od ega se sastoji i kakvi se sloeni kemijski i bioloki procesi svakog dana odvijaju u naem tijelu.

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih ila? I da je vae tijelo savreno programirani mehanizam ije e vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupaan nain u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi na organizam, od ega se sastoji i kakvi se sloeni kemijski i bioloki procesi svakog dana odvijaju u naem tijelu.

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih ila? I da je vae tijelo savreno programirani mehanizam ije e vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupaan nain u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi na organizam, od ega se sastoji i kakvi se sloeni kemijski i bioloki procesi svakog dana odvijaju u naem tijelu.

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih ila? I da je vae tijelo savreno programirani mehanizam ije e vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupaan nain u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi na organizam, od ega se sastoji i kakvi se sloeni kemijski i bioloki procesi svakog dana odvijaju u naem tijelu.

2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: info@hellofriendbooks.com Code: KEB-11

2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: info@hellofriendbooks.com Code: KEB-11

2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: info@hellofriendbooks.com Code: KEB-11

2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: info@hellofriendbooks.com

2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: info@hellofriendbooks.com Code: KEB-11

Ljudsko tijelo
k o s t i i m i i i

frontalna kost

ona upljina prednji nosni otvor gornji zubi donji zubi donja eljust kljuna kost duga prsna kost nadlaktina kost

Ljudski kostur (skeletni sustav)

Ljudski je kostur potpora tijelu. Jednako tako titi i osjetljive unutranje organe. Ljudski se kostur sastoji od pojedinanih ili povezanih kostiju. Te su kosti uvrene ligamentima, tetivama, miiima i hrskavicama. Kostur se neprestano mijenja kako tijelo stari. Odrasli ovjek ima 206 kostiju, a novoroene oko 270.

parijetalna kost temporalna kost gornja vilica cervikalna kraljenica rebrena hrskavica pravo rebro

Dijelovi kostura
Ljudski se kostur dijeli na dva dijela: osovinski (sredinji) te vanjski kostur, koji ine kosti povezane s osovinskim. Osovinski se dio sastoji od 80 kostiju. To su kosti glave, stup kraljenice, rebra i prsna kost. One ine vertikalu, odnosno osovinu tijela. Vanjski se kostur sastoji od 126 kostiju koje ukljuuju kosti udova i potporne kosti.

dvanesto rebro kost kuka kost podlaktice lakatna kost

torakalna kraljenica

lano rebro lumbalna kraljenica kria trtina kost pubini zglob sjedna kost

karpalne kosti falange

metakarpalne kosti

pubina kost

Najdua i najkraa
Najdua kost naeg kostura je bedrena kost femur. Najkraa je takozvana stremenska kost u uhu.
tarzalne kosti

Kosti u ljudskom tijelu

bedrena kost patela tibija fibula kost glenja metatarzalne kosti falange
LJUDSKO TIJElO

LJUDSKO TIJElO

Kosti i hrskavica
Kosti su snana tkiva koja povezuju endoskeleton, odnosno unutranji kostur. Potpora su strukturi tijela i tite unutranje organe. Hrskavice su vrsta vezivna tkiva. Izgraene su od stanica koje se nazivaju hondrociti. Hrskavice su u zglobovima, rebrima, uhu, nosu, grlu i meu diskovima kraljenice.
spuvasta kost

Vrste hrskavica
ligament

Vrste kotanog tkiva

Postoje dvije vrste kotanog tkiva: kompaktno (vrsto) i porozno (upljikavo). Razlikuju se prema gustoi. Kompaktne su kosti vrste i snane te ine zatitni, vanjski dio svih kostiju. Porozne su kosti unutar kompaktnih kostiju i vrlo su upljikave.

Hijalina hrskavica u zglobovima i unutar kostiju

mii epifizealna linija

tetiva

spuvasta kost

Elastina hrskavica u uki (vanjski dio uha) i cjevastim dijelovima poput grkljana

kotana sr

upljina kotane sri

Presjek kosti

Vrste kostiju
Postoje etiri vrste kostiju: Duge kosti kosti bedra, nogu, ruku i podlaktice Kratke kosti kosti runog i skonog (nonog) zgloba Plosnate kosti na gornjem dijelu lubanje Nepravilne kosti u lubanji i kraljenici Fibrozna hrskavica u dijelovima kojima je potrebna velika potpora i snaga, poput mjesta na kojima se tetive ili ligamenti veu za kosti
LJUDSKO TIJElO

Sastav kostiju
Kosti su sastavljene od kalcija, fosfora, natrija i drugih minerala te kolagena. One omoguavaju kretanje te imaju ulogu u formiranju stanica i spremanju minerala.
4
LJUDSKO TIJElO

Zglobovi i ligamenti
Zglobovi su mjesta gdje se sastaju dvije kosti. Najvaniji su za odravanje cjeline ljudskog kostura. Ligamenti su vezivne trake graene od kolagena. Omoguavaju da zglobovi budu stabilni, fleksibilni i pokretljivi. Ligamenti su takoer u mnogim drugim organima, poput maternice, mjehura, jetre i dijafragme.

boni greben unutranjost zdjelice

ramus pubine kosti

veliki trohanter femura

Vrste zglobova prema osnovnom sastavu

Tri su vrste zglobova: vlaknasti, hrskavini i pravi (sinovijalni) zglobovi Vezivni zglobovi povezuju kosti, ali ne doputaju nikakvu kretnju. Veu kosti lubanje i zdjelice. Hrskavini zglobovi povezuju kosti koje su spojene hrskavicom. Doputaju male kretnje. Pravi (sinovijalni) zglobovi omoguavaju snane kretnje i ispunjeni su sinovijalnom tekuinom.

karpalna kost

radius

ulna (lakatna kost)

sjedna kost iliofemoralni ligament

Vrste zglobova Zglob kuka

Vrste zglobova prema kretnjama

Prema kretnjama, zglobovi se dijele na est vrsta: Kutni omoguuju kretnje samo u jednoj ravnini Ravni - omoguuju samo najjednostavnije kretnje klizanja izmeu ravnih zglobnih ploha Obrtni omoguuju samo vrtnju (rotaciju) oko sredinje osovine zgloba Jajoliki omoguuju kretnje u dva smjera Sedlasti takoer omoguuju kretnje u dva smjera Kuglasti najpokretljiviji su i omoguuju kretnje u svim smjerovima
LJUDSKO TIJElO

Ozljeda ligamenata
Ligamenti, osobito oni u skonom zglobu i koljenu, mogu se otetiti pri jakim uganuima ili naprezanjima zglobova i koljena. Male ozljede ligamenata mogu se ublaiti stavljanjem leda, zavoja ili ponekad fizikalnom terapijom. Ipak, ako se ligament rascijepi, to moe zahtijevati kirurku intervenciju ili e trebati vremena da zaraste kako treba.
6
LJUDSKO TIJElO

bedrena kost

Lubanja
Lubanja je svojevrsni okvir glave. titi mozak i osjetilne organe od ozljeda.

frontalna kost parijetalna kost

nazalna kost temporalna kost

Dijete u trenutku roenja ima oko 45 kosti u lubanji. No poslije, kad odraste, ima ih samo 29. Te su kosti podijeljene u dvije osnovne skupine: kosti gornjeg dijela lubanje i kosti lica (prednji dio)

Gornji dio lubanje (cranium)

Sastoji se od osam kostiju. Te kosti dre i tite mozak. Kosti gornjeg dijela lubanje su frontalna kost, parijetalna, temporalna, etmoidna itd. Frontalna kost formira elo, one upljine i prednji dio gornjeg djela lubanje. Parijetalne kosti, ima ih dvije, ine vrh i bone strane gornjeg dijela lubanje. Temporalne kosti, postoje dvije, formiraju donji i sredinji dio gornjeg dijela lubanje. Etmoidne kosti formiraju dio izmeu oiju.
nazalna upljina zigomatska kost

lakrimalna kost etmoidna kost gornja vilica

ramus donje eljusti gornji zubi

molar

donja eljust

Kosti lubanje

donji zubi

Podruje lica Kosti u uhu

Tri tanane kosti koje su u uhu takoer su dio lubanje. Poznate su kao koice. ine ih dijelovi koje nazivamo eki, nakovanj i stremen. Sastoji se od 14 kostiju. Te kosti oblikuju eljusti, obraze i nos. Kosti lica ukljuuju mandibulu (donju eljust), maksilu, zigomatske kosti, lakrimalne kosti, raonik (vomer) i nazalne kosti nosa. Mandibula je kost u donjem dijelu eljusti i ujedno jedina kost u lubanji koja se moe micati. Maksila ili gornji dio eljusti ine dvije kosti. Zigomatska kost sastoji se od dvije kosti koje formiraju gornji dio obraza. Lakrimalne kosti su dvije kosti koje oblikuju unutarnji kut oba oka. Raonik i nazalna kost ine nos.
LJUDSKO TIJElO

LJUDSKO TIJElO

Prsni ko
Prsni ko je poput kaveza koji se sastoji od 12 pari rebrenih kostiju. U torakalnom je podruju, na dijelu izmeu glave i trbune upljine. Prsni ko zatvara prsnu upljinu. titi srce, plua, trbuh, slezenu i bubrege od ozljeda. Takoer pomae pri disanju tako to se iri, a tako omoguuje i pluima da se ire i skupljaju.
prsni ko

prava rebra

prsna kost

rebrena hrskavica prvo rebro drugo rebro tree rebro

kostohondralni spoj

etvrto rebro

esto rebro osmo rebro peto rebro deseto rebro

Rebrene kosti
Prsni je ko sastavljen od tri tipa rebrenih kostiju: pravih, lanih i tekuih rebara. Pravim rebrima nazivamo prvih sedam pari rebara. Ta su rebra povezana sa sternumom, dugakom prsnom kosti, i proteu se otraga do kraljenice. Lana rebra ine sljedea tri para kostiju. Kraa su od pravih rebara. Nadovezuju se na najnie pravo rebro na prednjoj strani i kraljenicu na stranjoj. Tekua rebra su posljednja dva para rebara. Najmanja su od svih rebara i vezana su samo uz kraljenicu.

deveto rebro

sedmo rebro

sternokostalni zglob

Tipina i atipina rebra

Rebra od treeg do devetog poznata su kao tipina rebra jer imaju jednaku grau. Sva ta rebra imaju glavu razdvojenu na dvije plohe nalik na krijestu. Unutranja povrina ima brazde koje uvaju ivce i krvne ile. Prvo, drugo, deseto i dvanaesto rebro poznata su kao atipina jer svako od njih ima drukiju grau.
LJUDSKO TIJElO

ksifoidni nastavak lana rebra tekua rebra

kostalna margina

Struktura prsnog koa

10

LJUDSKO TIJElO

11

Lakat
Lakat je zglob izmeu nadlaktine kosti (humerusa) i prednjih ramenih kostiju (ulne i radiusa). Zglob lakta omoguava kretnje samo u jednom smjeru.

nadlaktina kost

Teniski lakat
Lakat je izvrgnut mnogim ozljedama zato to u njegovu pokretanju sudjeluje nekoliko miia, kostiju i ligamenata. Jedna od eih ozljeda lakta je takozvani teniski lakat (lateralni epikondilitis).

radijalni kolateralni ligament

kolateralni ligament lakatne kosti

tetiva tricepsa

lakatna kost

Lakat je uvren i stabiliziran s nekoliko ligamenata. Ti ligamenti ukljuuju ulnarni kolateralni, radijalni kolateralni i anularne ligamente. Zglob je zatien kapsulom i podmazuje ga jedna velika bursa vreica ispunjena tekuinom, smjetena izmeu kosti i tetive.

Zglob lakta
anularni ligament

trochlea

lakatna kost

Zglob lakta je zapravo skup triju zglobova. Trohleja humerusa spaja se s ulnom, kapitulum humerusa spaja se s glavom radiusa. Trei zglob je superiorni radioulnarni zglob.
vreica s tekuinom kapitulum

tetiva bicepsa

kvrga lakta

radius unutarnji mii

radius

Zglob lakta 12
LJUDSKO TIJElO

presjek zgloba lakta

LJUDSKO TIJElO

13

Gleanj
Gleanj (skoni zglob) je mjesto gdje se sastaju stopalo i noga. To je sinovijalni spojni zglob koji se sastoji od subtalarnog zgloba i pravog zgloba nonog lanka. Pravi zglob nonog lanka sastoji se od triju kosti: tibije, fibule i talusa. Zglob omoguava nonom lanku kretanje gore-dolje. Subtalarni zglob obuhvaa dvije kosti: talus i kalkaneus (kost pete). Taj zglob omoguava glenju kretnje lijevo-desno.
tibija

Pokret skonog zgloba

Zglob nonog lanka omoguava dvije razliite vrste pokreta: dorzifleksiju i plantarnu fleksiju. Dorzifleksija omoguava zglobu podizanje prstiju kad se stoji samo na petama. Plantarna fleksija omoguava kretnje prstima prema dolje, kad se stoji na prstima.

kost glenja

stranji talofibularni ligament

Ligamenti
Postoje dvije skupine ligamenata u glenju: lateralni kolateralni ligamenti i medijalni kolateralni (deltoidi). Lateralni kolateralni ligamenti su grupa od pet ligamenata: prednji talofibularni, kalkaneofibularni, talokalkanealni ligament, stranji talokalkanealni i stranji talofibularni ligament. Medijalni su skupina od etiri ligamenta: tibijalni vikularni ligament, kalcenotibijalni, prednji talotibijalni i stranji talotibijalni ligament.

prednji talofibularni ligament kalkaneofibularni ligament

Kosti i ligamenti u skonom zglobu

tetiva miia lista cuboid peta metatarzalna kost

petna kost

14

LJUDSKO TIJElO

LJUDSKO TIJElO

15

Koljeno
Koljeno je najvei zglob u tijelu koji spaja femur i tibiju. To je sinovijalni zglob pokriven aicom, koja je poznata kao patela. Koljeno je sastavljeno od dvaju razliitih zglobova: femoropatelarnog i femorotibijalnog zgloba. Femoropatelarni zglob spaja prednjicu femura sa sezamoidnom kosti i patelom. Femorotibijalni zglob spaja femur i tibiju.
bedrena kost

Kretnja
Presjek koljena

Zglob koljena omoguava nekoliko vrsta kretnji koje ukljuuju svijanje, rastezanje, zakljuavanje i otkljuavanje koljena te laganu rotaciju.

Kosti i ligamenti
Koljeno je zglob s trima kostima: femurom ili bedrenom kosti, tibijom i patelom odnosno aicom koljena. Dva vana ligamenta koja su u koljenu prednji su krucijalni ligament i stranji krucijalni ligament. Vani su za stabilnost koljena.
artikularna hrskavica vreica s tekuinom

artikularna upljina

patela

stranji krucijalni ligament

vreica s tekuinom

tibija

prednji krucijalni ligament

LJUDSKO TIJElO

16

LJUDSKO TIJElO

17

Miii koji rade

Miii su odgovorni za pokretanje raznih dijelova tijela. Pomau u naem svakodnevnom kretanju. Miii mogu samo gurati, ne mogu vui. Miine se kretnje dijele na dvije vrste: svjesne i nesvjesne. Svjesne kontrolira ovjek, dok su nesvjesni, poput kontrakcija sranog miia ili treptanja kapcima, automatski.

transverzalna vlakna ekstenzora

mii ekstenzor radialis longus mii ekstenzor radialis brevis

Kretnje koje proizvode miii

Miii proizvode kretnju svijanjem kostiju u pokretljivim zglobovima. Rade to zahvaljujui svojoj mogunosti da se skupljaju i vraaju u prvobitnu veliinu. Kontrakcija u miiima dogaa se zahvaljujui miinim vlaknima. Do kontrakcije dolazi kad motoriki ivac u miinim vlaknima alje elektrine impulse. Ti impulsi uzrokuju skraivanje miinih vlakana to proizvodi kretnju. Energija za tu kretnju proizlazi iz kemijske energije uskladitene u tijelu, a nju dobivamo iz hrane koju konzumiramo.

mii ekstenzor digiti minimi

mii ekstenzor digitorum

Miii koji rade 19

mii ekstenzor pollicis longus

Miii u paru
Kako bi proizveli kretnje u tijelu, miii uvijek rade u paru. Kontrakcija miia ili skupine miia obino je izbalansirana izduivanjem ili oputanjem druge skupine miia.
tetiva flexora digitoruma tetiva peroneusa brevisa

mii ekstenzor pollicis brevis

Drhtavica
Miii tijelu omoguavaju toplinu spajajui glukozu s kisikom. Kad tjelesna temperatura padne ispod normale, miii se ponu snano griti kako bi spojili jo vie glukoze i kisika. Rapidno grenje miia poznato je kao drhtavica.
LJUDSKO TIJElO

stranja tibijalna tetiva

tetiva peroneusa longusa

tetiva flexora hallucisa

ahilova tetiva kosti pete

18

LJUDSKO TIJElO

Vrste miia
Ljudsko se tijelo sastoji od vie vrsta miia. Dijelimo ih u tri razliite skupine.

Glatki miii
Glatki su miii u probavnom sustavu, u krvnim ilama, u mjehuru, u dinim putovima i u maternici. Ti su miii sloeni u slojevima. Oni takoer rade automatski.

Te su tri grupe miia: popreno prugasti (skeletni), srani i glatki. Svaka je skupina miia zaduena je za drugu funkciju.

Popreno-prugasti miii
Privreni su uz ljudski kostur. Ti su miii zajedno s kosturom odgovorni za kretanje tijela. Zovu se poprenoprugasti zato to po sebi imaju popreno postavljene svijetle i tamne pruge. Kretnje tih miia mogu se svjesno kontrolirati. Omoguavaju tijelu snagu i izdrljivost.

Srani mii
Srani mii (miokard) je mii smjeten u srcu. Pomae mu da pumpa krv. Srani mii radi automatski.

Mukarac rastee miie 20

LJUDSKO TIJElO LJUDSKO TIJElO

21

frontalis

temporalis

Miini sustav
Miini je sustav mrea miia u ljudskom tijelu. Sustav omoguava kretanje tijela.

orbicularis oculi orbicularis oris pectoralis major deltoid masseter trapezius

Najdui i najmanji mii

Stapedius, mii u uhu, najmanji je u miinom sustavu. Sartorius, mii koji se protee od pojasa do koljena, najdui je u miinom sustavu.

biceps brachii triceps Miini je sustav takoer odgovoran za funkcioniranje vanih organa u tijelu, poput srca ili plua. Jednako tako pomae brachioradialis da tijelo ostane toplo. adductor longus

tetiva bicepsa brachii

brachioradialis

Tetive
Tetive su rebrasta, vrsta vezivna tkiva. Povezuju miie i kosti. Sainjene su od kolagen to ih ini jaima ak i od miia. Fleksibilne su i mogu izdrati stalni pritisak za vrijeme pokretanja miia.

bicipital aponeurosis

rectus femoris sartorius patella

Hypothenar longus adductor longus peroneus longus tibialis prednji

gastrocnemius soleus tibia tetive extensor digitorum longus tetive extensor hallucis longus

donji extensor retinaculum tetive extensor hallucis longus

Miii u tijelu
LJUDSKO TIJElO

22

LJUDSKO TIJElO

23

Sadraj
Ljudski kostur (skeletni sustav) 2 Kosti i hrskavica 4 Zglobovi i ligamenti 6 Lubanja 8 Prsni ko 10 Lakat 12 Gleanj 14 Koljeno 16 Miii koji rade 18 Vrste miia 20 Miini sustav 22

Izdava: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sari edi Lektura: Snjeana Babi Vinji Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 2 - Kosti i miii - 978-953-323-150-1 2008 Brijbasi Art Press Limited Sva prava pridrana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektronikom mediju ili u obliku itljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomino, bez prethodne pisane suglasnosti.