Jasmin Milić

POVIJESNI PREGLED LITURGIJE
s posebnim osvrtom na razvoj bogoslužja u protestantskim crkvama i crkvama reformacijske baštine

Dr. sc. Jasmin Milić Povijesni pregled liturgije s posebnim osvrtom na razvoj bogoslužja u protestantskim crkvama i crkvama reformacijske baštine Copyright 2007. by Jasmin Milić Lektura: Nenad Adžić Izdavač: Kršćanski centar «Dobroga Pastira», Osijek Recenzenti: Prof. dr. sc. Davorin Peterlin pročelnik odsjeka za poslijediplomski studij i znanstveno-istraživački rad, School of Postgraduate Studies and Research, Milltown Institute, Dublin, Irska. Prof. dr. sc. Dimitrije Popadić, dekan Teološkog fakulteta – Novi Sad ISBN: 953-6865-17-3 Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika, Osijek

CIP - Katalogizacija u publikaciji GRADSKA I SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA OSIJEK UDK

.Jasmin Milić POVIJESNI PREGLED LITURGIJE S POSEBNIM OSVRTOM NA RAZVOJ BOGOSLUŽJA U PROTESTANTSKIM CRKVAMA I CRKVAMA REFORMACIJSKE BAŠTINE Kršćanski centar “Dobroga Pastira” Osijek 2007.

.

........1......... 20 2.......... 21 2. Bogoštovlje .......... Sinagoga ............................................................................3.................................6....................... 18 1...........................SADRŽAJ PREDGOVOR .................................. 19 2....... Bogoslužje ...............1............................................................................................... 28 2....... 13 1......... 17 1...2............................................................................................. Liturgija.................. 19 2....................................................................... 19 2...... Kovčeg saveza .............. 16 1................................................................................................ 22 2...............3............2....5.......................................4....................................................3.............................4... Sveti šator ....... Bogoslužje prije pada u grijeh .............. BOGOSLUŽJE U STAROM ZAVJETU .........5.............................2.............................................................. Bogoslužje nakon pada u grijeh ................. OSNOVNO ODREĐENJE POJMA LITURGIJA .............................. 19 2................... 26 2...........5....... 30 3..... Svećenstvo .....................1...................................................................................................................................................................................... ISUS I BOGOSLUŽJE ................................ Jeruzalemski hram .. Služba ..... 24 2.. 9 UVOD.. Bogoštovne djelatnosti...Starozavjetni liturgijski kalendar .......5.............. 33 ....... 15 1................

... 45 5.......3................. 58 6.............2.. 64 6.... 55 6... 51 6............1............................ 56 6. Apostolsko vjerovanje ............................. Justina . 38 4.............1...... 42 4...1..................4............ 62 6.................. 50 5.................................1................ 56 6........ 47 5...................... 44 4...3...............1...............1....... LITURGIJA U POAPOSTOLSKO DOBA...1.............. Ignacijevi spisi ...........................2... 55 6.......................1...... Rani liturgijski teološki obrasci ................................................ Teološki utjecaj na liturgiju.........1.............. Liturgijske stranputice ......1....... Oblikovanje liturgijskog kalendara................................... Nicejsko – carigradsko vjeroispovijedanje ......................5................. Molitva – liturgijski obrasci .. 49 5.2........................ Liturgija u Djelima apostolskim i poslanicama.....................1........1.... 37 4..............................2..................1.. 37 4. 65 6..... Lomljenje kruha – euharistija ..... Sloboda kršćanstva .................. 39 4........2..... RAZVOJ LITURGIJE U KONSTANTINOVO I POKONSTANTINOVO VRIJEME.....................3............4................... Bogoštovna mjesta................................. 68 ................................ Liturgija katekumena i liturgija vjernih .................... Apologija sv.......................... Nedjelja – Dan Gospodnji ..1................................... 61 6.............................................. Atanazijevo vjeroispovjedanje.................1..... Klementova poslanica Korinćanima .............. Liturgijska vjeroispovijedanja................3............... Propovijedanje i naučavanje ... Didache ............................3........... 47 5...4.... 57 6......................1.........1......................................... 43 4..........2....1..5.................1..................... Oblikovanje različitih liturgija na Istoku i na Zapadu .4...................... Predvodnici bogoslužja – sudjelovanje vjernika .............. 49 5....................POČECI KRŠĆANSKE LITURGIJE ................. 59 6...... Apostolike paradosis – Traditio Apostolica (Apostolska predaja) Hipolita Rimskog ................

....................................... 117 8..................... 115 8.......... Anabaptisti i baptisti ..6..................................................................... Odbacivanje posredničke svećeničke službe......................5.... RAZVOJ RIMOKATOLIČKE LITURGIJE OD TRIDENTSKOGA DO II................................................................ VATIKANSKOG SABORA ... 115 8........... 74 7....... i 20....................................................3....8............................9............................... Karolinška obnova ..............1.................................................... Razvoj liturgijskog ruha i liturgijskih boja ....... Westminstersko vjeroispovijedanje i Westminsterski direktorij ...........................2... 117 9.... 82 8.4. Martin Luther ... 116 8..... 95 8....... Martin Bucer................... RAZVOJ LITURGIJE OD KAROLINŠKE OBNOVE DO REFORMACIJE ..................................... 110 8.2.................................. Sudjelovanje vjernika u bogoslužju ....................... PROTESTANTSKA REFORMACIJA I LITURGIJA...11... 119 9............. Razvoj euharistijske teologije i prakse ........5....... Urlich Zwingli ...11.......1. Struktura liturgije – himne i molitve ..... 76 7............ Predreformacijsko stanje ................. Uvođenje narodnog jezika u bogoslužje ............... 115 8..... William Farel.....2......1.................. 106 8........................................................4.................................. Jean Calvin ..........4............................................. 85 8............. 93 8.....11...... 104 8........... 80 7............... Liturgijske reforme Tridentskoga sabora ....... 92 8.............. 101 8................Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 7 7..........1.......10....................................3......................7.... Propovijed .......................3........................................................ 73 7....................... 85 8...................................................................... stoljeća.......... 73 7........... Zajedničke liturgijske promjene u protestantskim crkvama ..................... John Knox ... Liturgijski pokret 19.... 123 ............ 90 8........... Anglikanska crkva............................... 107 8............................11...............11... Puritanci .....2................11.............5............ Odbacivanje žrtvenog karaktera euharistije .... 119 9.....................................

9.2.1. Liturgijski pokret među rimokatolicima ........................ 123 9.2.2. Liturgijski pokret među protestantima .......................... 125 9.3. II. vatikanski sabor ..................................................................... 127 9.3.1. Latinski jezik ............................................................................ 127 9.3.2. Sudjelovanje vjernika u bogoslužju ..................................... 131 9.3.3. Sveto pismo i propovijed u liturgiji ..................................... 133 9.3.4. Molitva vjernika ...................................................................... 136 9.4. Utjecaj rimokatoličke liturgijske reforme na protestantske liturgije .................................................................... 137 9.4.1. Lekcionar .................................................................................. 139 10 . BOGOSLUŽJE U PROTESTANTSKIM CRKVAMA I CRKVAMA REFORMACIJSKE BAŠTINE U HRVATSKOJ ............................................................................... 145 10.1. Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj............................ 145 10.2. Reformirane crkve u Hrvatskoj............................................. 154 10.2.1. Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj ........................................................................ 154 10.2.2. Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj ........................................................................ 156 10.2.3. Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj .......................................................... 158 10.3. Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj............... 164 10.4. Evanđeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj ................................................................ 167 10.5. Kršćanska adventistička crkva u Hrvatskoj ........................ 171 10.6. Evangelička metodistička crkva ............................................ 174 ZAKLJUČAK .......................................................................................... 177 BIBLIOGRAFIJA.................................................................................... 181

PREDGOVOR

G

odine 1997. na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku obranio sam magistarski rad pod nazivom Povijesno-teološka analiza liturgije s kritičkim osvrtom na bogoštovnu praksu slobodnih evanđeoskih crkava u Republici Hrvatskoj, pod vodstvom mentora dr. sc. Davorina Peterlina. Od tada sam se s liturgijom upoznavao kroz svoju pastoralnu praksu, ali i kroz izučavanje povijesnog razvoja liturgije, posebice u protestantskim crkvama. Na žalost, na hrvatskom jeziku još uvijek nemamo literaturu koja bi se sustavno bavila bogoslužjem u protestantskim crkvama. Protestantske crkve u Hrvatskoj još uvijek nemaju niti dovoljno uređenih obrednika na hrvatskom jeziku. Stoga sam smatrao da bi ovakva jedna knjiga bila koristan doprinos u daljnjem izučavanju ove neiscrpne teme. Svjestan sam nesavršenosti ovoga djela. Tematika koja se ovdje ukratko obrađuje, zahtijeva mnogo više pojašnjenja. Upravo sam zato i nazvao ovu knjigu Povijesni pregled liturgije. Bavim se, dakle, pregledom povijesnog razvoja liturgije na Zapadu (stoga je izostavljen sustavniji osvrt na liturgije istočnih, odnosno pravoslavnih crkava) budući se u zapadnoj liturgijskoj tradiciji nalaze izvori za razvoj bogoslužja u protestantskim crkvama. Namjera mi je bila dati osnovne informacije o kršćanskoj liturgijskoj praksi u određenim povijesnim razdo-

10

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

bljima. Dakako da u ovome kratkom prikazu nisu mogla biti obuhvaćena sva razdoblja povijesnog razvoja kršćanske liturgije. Odabrao sam, po mome sudu, ona najznačajnija. Pod liturgijom prvenstveno mislim na uobičajeno glavno bogoslužje Riječi (propovijedanja) i Večere Gospodnje (euharistijska služba) koje se u većini crkava održava nedjeljom prije podne, odnosno na blagdane. Postoje i drugi oblici bogoslužja (jutarnja bogoslužja, večernja bogoslužja, obredi, biblijski sati, bogoslužja za djecu mladež i sl.) koja se u ovoj knjizi ne obrađuju. Želim zahvaliti svima koji su mi svojim savjetima i vrijednim primjedbama pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana: prof. dr. sc. Davorinu Peterlinu, prof. dr. sc. Dimitriju Popadiću, dr. sc. Stanku Jambreku, biskupu Janosu Kopacsi Kettosu, vlč. Dušanu Sajaku, Rubenu Kneževiću i drugima. Posebice zahvaljujem mojoj obitelji – Tamari, Mihaelu i Ivani, na njihovom strpljenju sa mnom tijekom pisanja ove knjige. Radovat će me ukoliko ovo skromno djelo posluži nekome kao poticaj u istraživanju liturgijske znanosti u njenim različitim aspektima. Dr. sc. Jasmin Milić O Uskrsu, 2007. godine

.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 11 «Čovjekov glavni i najviši cilj jest proslavljati Boga te u Njemu potpuno uživati za uvijek» Westminsterski katekizam. 1 pitanje.

.

Od samoga početka čovječanstva nailazimo na znakove štovanja različitih oblika božanstva. 2 . U prvoj zapovijedi Dekaloga Bog se objavljuje kao jedini Bog: «Ja sam Jahve. Bog od svoga naroda traži isključivo štovanje.UVOD Č ovjeku je urođena svijest za potrebom štovanja Boga. Nemoj imati drugih bogova osim mene. Nitko drugi i ništa drugo ne smije biti objekt obožavanja koje pripada jedino Bogu. poput religijske dogme nalazimo u pojedinim komunističkim sustavima. Čovjek je pronalazio objekt štovanja jer je osjećao iskonsku potrebu da nekoga štuje. stvorio je svoje vlastite kultove ličnosti kojima se iskazivala (odnosno iskazuje) štovanje. poput štovanja različitih medijskih zvijezda kao idola. koji sam te izveo iz zemlje egipatske. koje je neuk čovjek nerijetko prepoznavao u životinjama.» (Izl 20. i Zapad ima svoje oblike štovanja osoba koje se uzdiže do božanskoga štovanja. 2-3).1 Bog se u povijesti objavio svome narodu. proslavlja. Bog tvoj. otkrivši mu svoju volju i po pitanju štovanja.2 Jedan od najtežih grijeha u 1 I danas su primjetni alternativni oblici štovanja različitih idola koji naizgled nemaju religijska obilježja. kraljevima…) i sl. obožava. iz kuće ropstva. odnosno da se stavi pod zaštitu nekoga moćnijega od sebe. koji je želio suzbiti svaku religioznost. prirodnim pojavama (koje su čovjeku djelovale kao natprirodne pojave). Takve oblike štovanja osoba kao i ideologije. drugome čovjeku (faraonima. Komunizam. Međutim.

U knjizi proroka Izaije. Jer ja.. štovanje drugih «bogova». a kasnije i u kršćana (kao i u drugim religijama) organiziraju se zajednička bogoslužja Božjega naroda. «Ne pravi sebi urezana lika niti kakve slike onoga što je gore na nebu. (Iv 4. 4 . 9-11. Ne klanjaj im se niti im služi. a iskazujem ljubav tisućama koji me ljube i vrše moje zapovijedi.. 23). 44. jer Otac takve klanjaoce želi». svi će štovatelji likova biti osramoćeni. Tko pravi boga i lijeva kip da od toga korist ne očekuje? Gle. odnosno osoba i predmeta kao božanstvo. u Židova.14 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Starome zavjetu jest idolopoklonstvo. ništavan je.. 4-6). više u obrednom a donekle i u teološkom smislu te vidjeti kako se kršćansko bogoslužje razvijalo unutar različitih kršćanskih crkava odnosno denominacija. Bog tvoj. 19-20).» (Heb 10. odnosno koji kažnjava idolopoklonstvo. koji kažnjavam grijeh otaca – onih koji me mrze – na djeci do trećeg i četvrtog koljena. budući da mi snagom krvi Isusove otvoreno možemo ući u svetinju nad svetinjama – taj novi i životonosni put on nam je otvorio kroz zastor..3 Novi zavjet objavljuje Krista koji dolazi kao ispunjenje starozavjetnog bogoštovnog sustava te uspostavlja novi način pristupa Bogu. U tekstu koji je pred nama razmotrit ćemo povijesni razvoj kršćanska bogoslužja. otkrivajući sebe kao ljubomornog Boga koji ne trpi štovanje bilo čega drugog. braćo. i dragocjenosti njegove ne koriste ničemu. Svjedoci njihovi ništa ne vide i ništa ne znaju. izrađivači njihovi više od bilo koga.. to jest kroz svoje tijelo. Pored privatnoga štovanja (osobne molitve) pojedinaca. Bog sam ljubomoran. 3 U drugoj zapovijedi Dekaloga Bog traži isključivo štovanje. Bog osuđuje izradu kipova u svrhu štovanja: «Tko god pravi kipove. da im budu na sramotu. On ga omogućuje time što po Njegovoj žrtvi na križu svatko može doći izravno pred nebeskog Oca. već nastupa vrijeme «kad će se pravi klanjaoci klanjati Ocu u Duhu i istini. ili dolje na zemlji. ili u vodama pod zemljom. Jahve.» (Izl 20.» «Prema tome.4 Krist uspostavlja novi bogoštovni sustav koji više neće ovisiti o određenom mjestu. O ovoj temi na poseban način govori poslanica Hebrejima.

A. 10. Od 2. . ADAM. Zadar: Hrvatski institut za liturgijski pastoral. Uvod u katoličku liturgiju. Znanstvenik koji se bavi proučavanjem liturgije naziva se liturgičar. 12). odnosno za javno dobro. str. stoljeća prije Krista termin leiturgia se koristi i da označi bogoštovnu. oko 250-150 godine prije Krista. kultnu službu. 21. LITURGIJA 1. 11. Heb 9. prijevod Sedamdesetorice (Septuaginta)6 za njihovu službu upotrebljava izraz leiturgia.1.5 Kako bi smo mogli proučavati liturgijsku znanost potrebno je razumjeti značenje riječi liturgija. 23.OSNOVNO ODREĐENJE POJMA 1. Isto možemo vidjeti i u Novome zavjetu. Liturgija dolazi od grčke riječi leiturgia (od glagola leiturgein) koja je u Grka označavala svako dobro djelo učinjeno u korist naroda. Liturgija Znanost koja se bavi proučavanjem kršćanskog bogoslužja naziva se liturgika. no isti se termin upotrebljava i za svećeničku Kristovu službu (Heb 8. humanitarno djelovanje oko pomoći vjernicima u Palestini (2 Kor 9. države. Budući da su javna zvanja u Grka bila usporediva sa službama svećenika i levita u Starome zavjetu. poput Lk 1. kao i za pomoć Usp. 3 6 5 Grčki prijevod Staroga zavjeta. a osoba koja predvodi bogoslužje odnosno vrši liturgijski čin jest liturg. 1993. 6).

već se odlikuju slobodom i kreativnošću voditelja bogoslužja. 8 .8 No. Pravoslavna. liturgijskim prostorom i sl. 2). Sam izraz bogoštovlje ukazuje na njegovo značenje. kako ćemo vidjeti kasnije. slobodna bogoslužja koja ne podliježu određenim pisanim formama. 30). Reformirana. najčešće u određenim oblicima. odjećom svećenika. On označava one aktivnosti pojedinca ili zajednice po kojima se štuje Bog. su: Rimokatolička (i Grkokatolička). Termin leiturgia označava i bogoslužje rane Crkve (Dj 13. Metodistička i sl. «Bogoštovlje je u svakoj religiji susretanje zajednice s božanstvom i ispovijedanje vjere. te uspostavljanje veze između čovjeka i Boga… Čovjekovo klanjanje Bogu poprima zajedničarski oblik. dakle propisana bogoslužja. koje se odlikuje određenim liturgijskim radnjama. Danas.7 Pod time se misli na propisano i definirano bogoslužje. Tzv.16 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE apostolu Pavlu dok je bio u tamnici (Fil 2. 1. redoslijedom bogoslužja. Za razliku od liturgijskih bogoslužja imamo tzv. izraz liturgija se primjenjuje u onim crkvama i za one crkve koje imaju tzv. Crkvama reformacijske baštine poput Baptističke crkve. Bogoštovlje Jedan od termina koji koristimo za liturgiju jest bogoštovlje. liturgijska bogoslužja. Anglikanska. sadržaj i jednih i drugih tipova bogoslužja je u biti veoma blizak.2. Starokatolička Evangelička. Slobodna bogoslužja nalazimo u tzv. stare Istočne crkve. Bo7 Crkve koje primjenjuju liturgijska. Pentekostne crkve i sl. propisanim molitvama. izraz liturgija označava bogoslužje kršćanskih crkava. No budući da se određene kršćanske crkve razilaze i po pitanju kršćanskoga bogoslužja u praktičnom i dogmatskom smislu.

odnosno štovanja. Iako svaka religija poznaje privatnu molitvu. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Neki oblik bogoštovlja prisutan je u svakoj religiji. 3. proslavljamo ga i štujemo. Bogoštovatelj ne štuje Boga samo radi onoga tko Bog jest. kako u povijesti. RICE. 10 11 . odnosno vjerovanje u Boga od strane bogoštovatelja.»9 Jedan kršćanski teolog određuje bogoštovlje kao «odaziv stvorenja Vječnomu».10 Ova definicija obuhvaća subjekt (ljudska bića) i objekt doživljenog iskustva (Boga). Maruševec: ATF. Bogoslužje Pored termina bogoštovlje. no u isto vri9 A. nalazimo i termin bogoslužje. 143. već i zbog onoga što Bog čini. str. Bogoslužje je najprikladniji hrvatski izraz kojim možemo definirati kršćansku liturgiju. Worship. 1996. Naime. UNDRHILL. kršćanska liturgija je dvostruki čin. REBIĆ.11 Sama riječ bogoštovlje kao i definicije koje iz nje proizlaze podrazumijevaju Božje postojanje. Središnje teme Staroga zavjeta. str. 3. u Islamu. tako i u osobnom životu štovatelja. odnosno neke zajedničke crte bogoštovlja susrećemo gotovo u svim religijama. Bogoštovatelj shvaća da je Bog beskrajno velik te ga svjestan Njegova veličanstva želi štovati. E... 287. koja je u određenim tradicijama. R. kao npr. str..Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 17 goštovlje nije samo izraz čovjekove potrebe za svojim stvoriteljem nego i izraz čovjekove dužnosti klanjati se Bogu. 1. strogo propisana obveza. Uvod u kršćansku teologiju. New York: Harper and Brothers. 1963. bit bogoštovlja jest zajednički čin u kojem zajednica vjernika štuje Boga. Mi služimo Bogu. koji govori o Bogu kao objektu služenja. 1987.

str. Uvod u katoličku liturgiju. Termin služba je jednostavan prijevod hebrejske riječi abadah koja se upotrebljava u Starome zavjetu da označi službu Bogu. 1. koje dolazi kao odgovor vjernika na konkretno Božje djelovanje. 45). poput riječi bogoslužje . najhitnije i najdivnije. . I termin služba može imati dvostruko značenje. Gotteserkenntnis und Gottesdienst nach reformatorischer Lehre. Mk 10. ADAM.4. koji je sam rekao da nije došao ‘da bude služen. 28. nailazimo i na jednostavan termin služba za liturgiju odnosno bogoštovlje ili bogoslužje. ZollikonZürich. 15. 10.»12 Mogli bi smo reći da je bogoslužje u prvome redu Božje služenje nama a tek onda naše služenje Bogu. Za sada neka nam u tom cilju posluži citat velikoga reformiranog teologa Karla Bartha koji s pravom ustvrđuje: «Kršćansko je bogoslužje ono najvažnije.13 12 13 A. str. No koji god termin upotrebljavali.Bog kao onaj koga se služi i Bog kao služitelj onima koji mu služe. valja nam shvatiti samu bit kršćanskog služenja Bogu. Služba Osim gore navedenih izraza. što se na zemlji može dogoditi».18 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE jeme i Bog služi nama jer nam «daruje uslugu svoga spasenja u Kristu. nego da služi…’ (Mt 20. 1938.

čovjek je uvrijedio Boga te time pokazao svoju neposlušnost odnosno nepoštivanje Božje zapovijedi i samoga Boga. Na ovaj način je čovjek trebao potvrditi svoju poslušnost Bogu. U tome smislu ustanovljava se institucija žrtvovanja životinja. Time je zajedništvo. Žrtvovanje postaje konkretno bogoslužje koje govori o čovjekovom grijehu. Potrebno je za učinjeni grijeh dati određenu zadovoljštinu Bogu. ZAVJETU 2. odnosno prijateljstvo Boga i čovjeka bilo narušeno te čovjek od tada mora na drugačiji način pristupati Bogu. Bogoslužje nakon pada Padom u grijeh.BOGOSLUŽJE U STAROME 2.1.2. Bogoslužje se sastojalo u poslušnosti i u izravnom. 16-17). Odnos Boga i čovjeka nije bio složen. Krv je otkupna cijena za narušeni sklad između Boga i čovjeka. Čovjek je kao neku vrstu bogoslužnog čina trebao biti poslušan Božjoj zapovijedi o neuzimanju ploda sa «stabla dobra i zla» (Post 2. neposrednom zajedništvu i druženju s Bogom. 2. Sistem žrtvovanja ujedno ukazuje i na Krista koji će dati potpunu žrtvu kao . Bogoslužje prije pada u grijeh Prije pada u grijeh čovjek je imao savršeno. prijateljsko zajedništvo s Bogom. Nije bilo grijeha koji bi narušavao ovaj sklad.

govori o uputama koje je Mojsije dobio od Jahve o gradnji Svetišta. Betel i Mamre su vezani uz ime Abrahama i Jakova dok je Beer Šeba vezana uz Izakovo ime). Svako od ovih svetišta vezano je uz ime nekog od patrijaraha (npr. ohel Jahve ili mikdaš Jahve ili ha-bajith. poglavlje. Sveti šator Knjiga Izlaska 25. Betelu. no znamo da su se u njegovom dvorištu prinosile žrtve. a po tom uzorku trebalo je izgraditi zemaljsko svetište. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. sustavni ustroj bogoslužja događa se u Mojsijevo vrijeme. U vrijeme Izraelskih patrijaraha i na početku Mojsijeve službe Izraelci su podizali žrtvenike (hebr: mizbeah) na mjestima koja su bila vezana uz starokanaanska kultna mjesta. Tako čitamo u Biblijskim zapisima da su žrtvenici podizani u Šekemu. Stoga su starozavjetni vjernici po žrtvovanju izražavali nadu i vjeru u obećanoga Otkupitelja. Šekem. Budući da je narod Izraela bio u pokretu. 8-38). 26 te kasnije kad ga je Mojsije dao izraditi (Izl 36. Uzorak je pokazan Mojsiju «na gori». No. bilo je potrebno i da mjesto u kojem će se obavljati glavni bogoštovni čini bude pokretljivo. da je 14 Usp.. Mamri i Beer Šebi. najvjerojatnije u formi vizije. Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta.3. 78-79. 2.14 Sveti šator je služio kao mjesto bogoslužja u vrijeme boravka u pustinji. str. Nemamo detaljan opis redoslijeda bogoslužja koje se obavljalo u Šatoru u vrijeme hoda kroz pustinju. Opise Šatora nalazimo u Jahvinim uputama (Izl 25. kada se javljaju dvije vrlo važne institucije Izraelaca: Sveti šator i Kovčeg saveza. 1993.20 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE pravu zadovoljštinu za grijehe paloga čovjeka. to jest Sveti šator (hebr. .

1-9). 22 i drugdje) budući su u njemu pohranjene ploče saveza. Napokon ga je David dao prenijeti u Jeruzalem gdje je bio čuvan u šatoru dok nije Salomon sagradio hram te ga postavio u Svetinju nad svetinjama (2 Sam 6. 2. 1-9. Nakon ulaza u obećanu zemlju bio je držan u Gilgalu (Jš 7. Bio je simbol saveza između Boga i Izraela. Nakon što je među Filistejcima prouzrokovao zastor te bio slan od grada do grada. Bio je donesen u bitku kod Afeka (1 Sam 4. 5-7. . 8). Kovčeg je djelovao i na neizraelce što je vidljivo iz reakcije Filistejaca prilikom donošenja Kovčega na 15 Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta. 7).»15 Izraelci su u svome lutanju kroz pustinju nosili i Kovčeg jer je simbolizirao mjesto Božje prisutnosti. 1-17). Kovčeg saveza Podaci o Kovčegu saveza zapisani su u Izl 25. osim iz apokrifne tradicije koja se spominje u 2 Mak 2. 8. 18 i drugdje) na kojima su bile ispisane Božjim prstom Deset zapovijedi koje je Mojsije primio od Gospodina na planini Sinaj (Izl 20. odnosno svjedočanstva (Izl 31. str. da se u njemu Mojsije susretao s Jahvom (Izl 33. 10-22. konačno je vraćen Izraelcima i bio čuvan u Kirjat-jearimu (5. 3 sl.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 21 u njemu prebivala slava Jahvina odnosno znak Jahvine prisutnosti među svojim narodom (Izl 25.) te zarobljen od strane Filistejaca (4. Naziva se Kovčeg saveza (Izl 25. 81. 4 i sl. 11) a bio je također i mjesto gdje su se svi Izraelci mogli obratiti Jahvi (Izl 33. 19. 27) te u Šilu (1 Sam 3. 11). 37.1). 3). «Kovčeg je bio središte izraelskog bogoštovlja u vrijeme lutanja kroz pustinju i dalje do razorenja hrama 587. zatim u Betelu (Suci 20. 6). 1 Kralj 6.4. To je posljednje što o njemu znamo.

1992. 175. nije vezan uz ovaj opipljivi znak svoje prisutnosti: ni nebesa ga ne mogu obuhvatiti.22 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE bojno polje: «Bog je došao u tabor!» (1 Sam 4. Izrael više nije putujući narod. Dan). Mispa. Ofra. Salomon počinje graditi hram u kojem će se obavljati središnje bogoštovlje Božjega naroda. 27)! Ali da svom narodu omogući da ga sigurno susreće. dakako. Time on vidljivo naznačuje da mu se taj Hram svidio kao ‘prebivalište u kojem prebiva njegovo Ime’. str. REBIĆ. koje služi Izraelskom narodu. . «… I tako jeruzalemsko svetište preuzima ulogu nekadašnjega bogoštovnog mjesta za plemena. Biblijske starine. Jeruzalemski hram Iako su bila poznata i ranija svetišta koja su Izraelci imali od osvajanja obećane zemlje do podizanja hrama (Gilgal. a kamoli će neka zemaljska kuća (1 Kralj 8.. Šilo.5. no ovu će zamisao ostvariti tek njegov sin Samuel koji gradi hram po uzoru na Sveti šator i u kojem će središnje mjesto zauzimati Kovčeg saveza. 2. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Kovčeg je bio poput nacionalnog barjaka Izraela. Hram će doći na mjesto Svetog šatora kojega je Mojsije izgradio po zapovijedi Jahvinoj. a kovčeg. Šator je bio pokretno svetište. također u pokretu i u kojemu se obavljalo bogoslužje.16 Sveti šator i Kovčeg saveza činili su cjelinu. 7). Nove političke okolnosti omogućuju Božjem narodu da se smjesti na određenom teritoriju. S druge strane Bog u njemu pokazuje svoju slavu usred oblaka. koji je znak Božje prisutnosti. Već je David namjeravao podići hram u čast Jahvi. oda16 A. središte je obrednih radnji bogoslužja. On sam.

U usporedbi sa Salomonovim hramom bio je neugledan i siromašan. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 2). str. godine prije Krista.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 23 brao je to prebivalište za koje je rekao: ‘ Tu će biti moje Ime’ (1 Kralj 8. Ovaj je hram bio uništen u vrijeme hasmonejske vladavine (164. Postojao je Kristovo vrijeme i za njega je Isus izrekao proroštvo 17 X. Drugi je hram bio posvećen 515. Iako se o hramu može govoriti i iz arhitektonske pa i političke perspektive. godine prije Krista). Sprijeda se nalazio ulaz širok 4. a izgradio ga je Zerubabel. Podijeljen je bio u dva djela: unutarnji dio i na Svetinju nad svetinjama (u kojoj se nalazio Kovčeg saveza) koja je od unutarnjeg dijela bila odvojena zidom a kasnije zavjesom. 1980. Bio je dvostruko viši od Salomonovog i obložen s mnogo zlata. Salomonov hram bio je do temelja srušen 587. LEON-DUFOUR. Treći. 9 metara širok i 13 metara visok (1 Kr 6.»17 Hram u najužem smislu riječi nije bio jako velik jer je prvenstveno izgrađen za službu Bogu a ne da primi veliki broj ljudi. slavili blagdani i sl. Nakon toga. 18 . Zagreb: Duhovna stvarnost. a uz njega su se nalazile skladišne prostorije. 307.-37. Židovi i danas slave uspomenu na posvećenje ovoga hrama na blagdan hanukah.18 Tako su Izraelci dobili svoj hram koji je postao središnje mjesto obavljanja bogoslužja. ograničit ćemo se ovdje na bogoštovno značenje koje je imao u Izraelskom narodu. Dovršen je 64. godine poslije Krista.. K njemu se hodočastilo. Rječnik biblijske teologije.5 metara. no nije ga uspio nikada izgraditi. 1989. hram je želio ponovno izgraditi Ezekiel (Ez 40-42). Bio je oko 27 metara dug.. u njemu su se prinosile žrtve. 29). 256. godine prije Krista od strane babilonskog kralja Nabukodonozora. Biblijski priručnik. str. i najveličanstveniji hram je izgradio Herod.

znao je da je Bog prihvatio njegov čin pokajanja.24 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE o razorenju (Mt 24.19 2. na neki način. 127. Životinjskom krvi poškropile su se sve strane žrtvenika kao daljnji znak da je žrtvovana životinja posvećena Bogu. Biblijske starine. «Bogu se prinosila cijela životinja. Zagreb: Duhovna stvarnost. 2000. godine po Kristu.» Enciklopedija Biblije.» Enciklopedija Biblije. Kad je prinositelj vidio da je svećenik jede meso bez opasnosti. Hebrejska riječ korba. dolazi od riječi karab što znači biti blizu. Taj je grijeh oskvrnuo ili uprljao svetost Pokretnog svetišta ili Hrama. Levitski za- 21 22 23 . osim kože koja je pripala svećenicima. Životinja je morala biti savršena i bez mane (samo najbolje. U Bibliji se spominju različite vrste žrtava: žrtve paljenice. str. a meso je prinositelj podijelio sa svojom obitelji. čovjek je 19 20 A. No kako je i Bog imao udjela u toj žrtvi. str. To je bilo i najbolje što je prinositelj mogao dati. Levitski zakonik 1. Bogoštovne djelatnosti Spomenuli smo žrtvovanje kao prvi oblik bogoštovlja što ga nalazimo u Bibliji. 128. Već 70.20 žrtve prinosnice. To je bio dragovoljan prinos Bogu. str.. 1-2).5. pod vojskovođom Tirom srušila ga je do temelja.22 i žrtve pokajnice. str. «Obred je bio sličan obredu prinosa žrtve paljenice. rimska vojska. REBIĆ. Dio žrtve uzet je za hranu svećenika. da se Bog spomene prinositelja po dobru.23 Kako smo već ranije istaknuli.1. Po žrtvi se čovjek mogao približiti Bogu. Kršćanska sadašnjost. koju prevodimo kao žrtva. «To je bio prinos najboljeg brašna. Krvlju žrtve poškropile su se sve strane žrtvenika u znak da je oskvrnuće uklonjeno smrću koja je nastupila. Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo.21 žrtve pričesnice. 128. Levitski zakon 3. dostatno je dobro za Boga).» Enciklopedija Biblije. Levitski zakonik 2. Dio tog prinosa – ‘spomen žrtva’ – palio se na žrtveniku. pečena tijesta ili klasa zajedno s uljem i tamjanom. Tražilo se. 179-185. ona se smatrala prijateljskim jelom s Bogom. «Te su se žrtve prinosile kad je neka osoba zgriješila protiv Boga ili neke druge osobe. Bio je to također prinos za uzdržavanje svećenika. pa ga je trebalo očistiti. Prinositelj je stavio svoju ruku na glavu životinje da pokaže kako je to žrtva za njegove prijestupe. osim što se u ovom primjeru loj – koji su Izraelci smatrali najboljim dijelom – palio na žrtveniku.

25 Ona je temeljni izraz religijskog osjećanja. Obred žrtvovanja na Dan pomirenja (Levitski zakonik 16) bio je nešto posebno. REBIĆ. Pnz 27. Br 5. Jedan je ubijen kao pri uobičajenoj žrtvi okajnice. liturgijski obrasci. Izraelci su obavljali i zajedničku molitvu koja je bila dio bogoslužja.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 25 žrtvom želio umilostiviti Boga (kajanje za grijeh). važno mjesto u bogoslužju zauzimalo je i pjevanje koje je također imalo molitveni karakter. A. str.. Pored osobne molitve. Hramski zbor levita pjevao je hvalospjeve. U hramu je svaki dan počinjao glasnim čitanjem biblijskih ulomaka i molitvama. 22-27 – formula blagoslova. 1-10 – formula za molitvu pri prinošenju prvih plodova. 5. str. kao i pri drugim žrtvama. 25 . Biblijske starine. osobito konik 4. str. 211-222. Pritom su se. A. Središnje teme staroga zavjeta. str. Molitva se uvijek vezivala uz žrtvu. 7. prinosila dva jarca. Pridruživao im se narod. 14-26 – formula proklinjanja. 154. 1984. kao na primjer: Br 6. Pnz 26. Usp. 21-22 – formula koja se upotrebljava uz obred ‘vode gorčine’. a sama je molitva žrtva na djelu. 148. Biblija donosi određene formule koje su se koristile kao molitveni. klanjati mu se i zahvaljivati za dobra djela.» Enciklopedija Biblije. Pnz 6. REBIĆ.. Uz molitvu. 24 Usp. Bez molitve nije bilo žrtve.24 Molitva također ima značajnu ulogu u osobnoj i zajedničkoj pobožnosti Izraelaca i drugih naroda. Biblijski leksikon. 128. no drugi je pušten u pustinju kao znak da su grijesi uklonjeni. 4-9 – Šem’a – uvodna molitva u kasnijem sinagogalnom bogoslužju. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

Oni koji nisu mogli prisustvovati molitvi u samome hramu. a po tome i tvorac povijesti. 8-10 zapovijeda se narodu Božjem da održava šabat.26 Pjesme koje su se pjevale u hramu. 11). Bog djeluje u povijesti te u vremenu djelotvorno ostvaruje svoj naum spasenja. U Izl 20. Bog je počinuo nakon šest dana stvaranja. U hramu se molila svakodnevna jutarnja i večernja molitva a najvjerojatnije i druge molitve.2. Struktura psalama je takva da izražava molitveno raspoloženje. prema Jeruzalemu. u podne koju Danijel moli (Dn 6. Prvi spomen Šabata (heb. ma gdje se nalazili. 23. psaltiru. U Izl 16. te blagoslovio sedmi dan – Šabat. kao npr. 134. Zato Biblija u ritmu vremena gleda ritam objave Boga: ne dokidajući kozmičke stvarnosti vremena niti stvarnosti vremena kao elementa 26 27 Usp. nalazimo u knjizi psalama. Psalmist također spominje tri dnevne molitve (Ps 55. Izraelci imaju i godišnje blagdane koji ih podsjećaju na određena razdoblja njihove povijesti. 2. počinak)nalazimo u Post 2. 1-3.26 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE za Blagdan sjenica. «Bog je dakle u Bibliji početnik vremena. okretali su se pri osobnoj molitvi. str.27 Taj dan podsjeća Izraelce na Boga Stvoritelja. Enciklopedija Biblije. 18) . večernju molitvu i sl.Starozavjetni liturgijski kalendar Središnji dan starozavjetnog bogoštovlja jest Šabat. Bog zato i stvara vrijeme da bi u njemu objavio i ostvario taj svoj vječni naum. prije objave Deset zapovjedi vidimo da su Izraelci na Šabat potpuno odmarali. u kojoj se ostvaruje unaprijed određeni naum čovjekova spasenja. .5. Osim ovoga tjednoga blagdana. Psalmi su prilagođeni za određene prilike pa tako imamo psalme za jutarnju molitvu.

Blagdan je poslije postao poznat kao Pedesetnica prema grčkoj riječi ‘pentekostes’ koja znači ‘pedeset’. na krovovima kuća. Pasha je bio najvažniji godišnji blagdan. Enciklopedija Biblije. prinošenu uoči Božjeg izbavljenja Izraelaca iz Egipta.. Prva se pasha zbila u večer uoči 14. Te je noći svaka obitelj prinijela na žrtvu jedno janje. anđeo smrti ubijao je Egipćane. Bilo je to vrijeme velike radosti i zahvaljivanja za Božje darove kroz žetvu. ali u novozavjetno je vrijeme bila glavna ‘hodočasnička’ svetkovina u Jeruzalemu. Svetkovao se u jesen kad su skupljeni svi plodovi. kao tjedni blagdan. Pri pashalnom objedu i tijekom cijelog tjedna. Ti su šatori (ili ‘prebivališta’) bili 31 . nisana. 1996. To je također bio podsjetnik za brze pripreme za odlazak kada je faraon konačno dopustio da Izraelci napuste Egipat. Ponovljeni zakon 16:19-12. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Levitski zakonik 23: 15-21. «To je bio najdraži i najradosniji blagdan. jeo se kruh koji se brzo mijesio. Tako je Pasha postala podsjetnikom na prvu žrtvu takve vrste. kad se završila žetva. Podsjećao ih je na prvi kruh napravljen od žita koji su jeli četiri dana nakon što su ušli u Kanaan.31 28 V.»28 Blagdani se počinu slaviti u Mojsijevom razdoblju i to već spomenuti Šabat. 10-12.29 Blagdan sedmica. i to bez kvasca (‘beskvasni kruh’). te tri godišnja velika blagdana: Blagdan pashe i beskvasnih kruhova. Dio svetkovine bio je i boravak na otvorenom u vrtu. Enciklopedija Biblije. str. dan mjesečeva mlađaka koji je označavao početak svakoga novoga mjeseca i bio praćen zvucima trube. Jošua 5. Biblija gleda vrijeme pod vidom objave i ostvarenja Božjeg nauma spasenja u njemu. u šatorima ili kolibama načinjenima od zelenih grančica. str. posvetitelj vremena. 120. Tada je Bog ‘prolazio mimo’ kuća Izraelaca jer je krv janjeta bila poškropljena na nadvratak i oba dovratka. berba grožđa i maslina. str.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 27 ljudske povijesti. 30 29 «Na kraju žetve žita svećenik je prinio dva hljeba kruha umiješena od novoga brašna uz žrtvovanje životinja. ZAGORAC. Izlazak 23:16. U početku se Pasha svetkovala po kućama. 120. I do danas se taj blagdan održao kao najvažnija židovska svetkovina. Izlazak 12. Marko 14: 1-2. zatim mjesečni blagdan Svetkovina mladog mjeseca. Krist. a poštedio prvorođence Egipta.30 i Blagdan sjenica. To se zbivalo pedeset dana (ili sedam sedmica i jedan dan) nakon Pashe i početka žetve. 10.

REBIĆ. i nakon što je stavio ruku na njegovu glavu. a nakon sužanjstva uzimao se kao blagdan nove godine iako su se i dalje dani brojili od nisana (ožujak/travanj). str. Svećenstvo Dok su poganske kultove vodili svećenici. Epifan. 32 Prvi dan sedmog mjeseca trube su pozivale na posebnu svečanost. Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta.28 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Svi ovi blagdani imali su povijesno-spasenjsko značenje. «Na taj je dan (Jom Kippur) sav izraelski narod priznavao svoj grijeh i tražio Božje oproštenje i očišćenje. A REBIĆ. 121. Pr. poznatoga kao žrtveni jarac.33 Posvećenja hrama (hannukah)34. On se još naziva Svjetla jer su ljudi palili svjetiljke po kućama i sinagogama. najprije prinio žrtvu za svoj grijeh i grijeh svećenstva. 199-210. Kr. «Uzbudljiva i bučna svetkovina koja vuče podrijetlo iz vremena kada su Estera i njezin rođak Mordokaj spasili židovski narod od masakra za vladavine perzijskog kralja Kserksa ‘Ahasvera’). Veliki bi svećenik.32 Dan pomirenja (Jom kippur).Usp. a zatim drugu žrtvu za grijeh naroda. str. Nova godina (Roš Hašana). najsvetiji dio Prebivališta (Svetog šatora ili Hrama. 120-139. To je nutarnji.» Enciklopedija Biblije. Osim ovih velikih blagdana. Usp. kraljev prvi dostojanstvenik da odluči kojeg će dana poubijati Židove. 120. Enciklopedija Biblije. god. obučen u odjeću od bijelog platna. str. očistio i ponovno posvetio drugi Hram koji je obeščastio sirijski tiranin Antioh IV. štovalo i prinosilo žrtve. Prije se nazivao Srebrne trube. Središnje teme Staroga zavjeta. Izraelska bogoslužja u doba patrijarha vode očevi kao posrednici između podsjetnici Izraelcima na vrijeme kada su boravili u šatorima u pustinji.» Enciklopedija Biblije. str. Purim35 i sl. Biblijske starine. str.5.. Bio je to jedini dan u godini na koji je ulazio u Svetinju nad svetinjama. Ondje je škropio krvlju žrtve. 121. 152.» Enciklopedija Biblije. Toga se dana odmaralo. str. Purim znači ‘ždrijeb’ a odnosi se na ždrijeb koji je bacio Haman.. 33 34 35 36 . pustio ga je u pustinju kao znak da je grijeh cijele zajednice uklonjen. Stari nam zavjet govori i o drugim svetkovinama kao npr. A.3. str. 121. «Taj je blagdan bio spomen na dan kada je Juda Makabejac 165.36 2.» Enciklopedija Biblije. Zatim bi uzeo jarca. 121.

čistiti svjetiljke na svijećnjaku.40 Svećenik. neizostavnu ulogu u starozavjetnom bogoštovlju. U svećenički stalež ulazilo se posebnim obredom posvećenja: bio je pomazan uljem na čelu u obliku slova kaf. str. Tako su muškarci iz triju Levijevih rodova činili hramski pjevački zbor te su najvjerojatnije sastavili određene psalme poput Ps 85 i 87. koje je Veliki svećenik čuvao u vrećici na prsima. godini života nasljeđuje obiteljski svoju službu (za razliku od novozavjetnog shvaćanja poziva u službu). u 30. Njihove su dužnosti vezane za svetište i hramske žrtve no imali su i druge dužnosti. bogoštovnog mjesta pa tako i ustanova svećenstva spadaju u Mojsijevo doba. Usp. REBIĆ. «U svećeničkom kodeksu (Levitiski zakonik) bilo je glede svećenika sve točno određeno: tko može biti svećenik. Poradi svoje svete zadaće bili su podređeni strogim pravilima obredne čistoće. prinositi žrtve…»39 Svećenik je službeni čuvar. str. Biblijski priručnik. Pravila za velikog svećenika bila su još stroža. REBIĆ.37 Organiziraniji oblici bogoslužja. može li se ići u bitku i sl. jedan od Jakovljevih sinova. dobio svećeničko odijelo i svečano blagoslovio narod. Levije. kakav treba on biti. . te ima važnu. Levijevi38 sinovi (leviti) određeni su za levitsku a Mojsijev brat Aron i njegovi potomci za svećeničku službu od kojih se izabirao Veliki svećenik. paliti dva puta na dan tamjan na kadionom žrtveniku. Središnje teme Staroga zavjeta.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 29 Boga i ljudi svoga roda i plemena. Također su u Božje ime odgovarali na pitanja kao na primjer. 179. Svećenici su imali dužnost: svake subote postaviti na zlatni stol u Hramu posvećeni kruh. str. 158. Središnje teme Staroga zavjeta. A. U tu su se svrhu služili kamenjem Urim i Tumim. A. naučavatelj i tumač Zakona. 156. što treba činiti i tako dalje. Ukoliko je izvukao 37 38 39 40 Usp.

Aron haqqodeš) to jest škrinja u kojoj su pohranjeni svitci tore.. E. U sinagogi nije bilo svećenika već je sinagogom predsjedavao nadglednik odnosno predstojnik sinagoge. hebr.41 2.. Beograd: Pravoslavlje.. 104. 1986. nalazi se povišeno mjesto na kojem stoji ‘sveti kovčeg’ (hebr. koji je raspoređivao čitače i molitelje te birao govornike. Usp. Na jednoj strani te osi. 532. str. Također su poučavali Božji narod Zakonu.» Leksikon ikonografije.. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Pravokutnog je tlocrta. Bogoslužja su se održavala na Šabat (subotu) 41 42 Enciklopedija Biblije. str. čitanje i tumačenje Božje riječi. Nemamo pouzdane podatke o početku nastanka sinagoge. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.6. str. torah). to bi značilo «ne» a ukoliko bi izvukao Tumim to bi značilo «da». 43 . na molitvu. Svet Novoga zaveta. a uzdužna joj je os okrenuta prema Jeruzalemu. Na Šabat su se vjernici okupljali u sinagogi na slušanje.30 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Urim. pjevanje te završni blagoslov. a sa svake strane tog kovčega po jedan sedmerokraki svijećnjak.43 Kasnije kršćansko novozavjetno bogoslužje najbliže je sinagogalnom bogoslužju. 126-127. zborište) jest zgrada i prostorija42 u kojoj su se Židovi sabirali na bogoslužja izvan Jeruzalema. 1990. U sredini prostorije nalazi se almenor. LOZE. stol s kojeg se čita Tora (Zakon. Sinagoga «Ima svoj poseban arhitektonski oblik. a glavni su mu elementi stupovi na bočnim stranama i u dnu koji nose trostranu galeriju (emporu) namijenjenu ženama. Ispred njega gori vječno svjetlo. do ulaza. godine prije Krista bili preseljeni u Babilon tamo organizirali i svoj vjerski život i ustrojili sinagogu. Sinagoga Sinagoga (od grče riječi synagoge =skupljanje. U sinagogalnom bogoslužju mogli su biti uključeni i punopravni vjernici koji su čitali pa i tumačili pročitani biblijski odjeljak. Pretpostavlja se da su Židovi koji su nakon razorenja Jeruzalema 587.

tumačenje/propovijed (tada je bila izrečena živom riječju a danas se samo čitaju stari midraši). milostiv ti bude! Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti donese!» Br 6.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 31 ali i radnim danima. 4-945 2. (skripta za internu upotrebu slušača). «Čuj Izraele! Jahve je Bog naš. Navest ćemo ovdje redoslijed sinagogalnog bogoslužja u apostolsko vrijeme koje je zasigurno postalo uzor ranog kršćanskog bogoslužja: 44 1. Zato ljubi Jahvu. 3. str. Knjiga Sudaca. svrha sinagoge bila je da održi bogoštovni život židovske zajednice u dijaspori. 1 i 2 Samuelova te 1 i 2 Kraljeva. Đakovo: Visoka bogoslovna škola. Šem’a: uvodna molitva iz Pnz 6. Boga svoga. svim srcem svojim. Jahve je jedan. Povijest liturgije. 22-26. Ispiši ih na dovratnicima kuće svoje i na vratima svojim» Pnz 6. Napominji ih svojim sinovima. svom dušom svojom i svom snagom svojom! Riječi ove što ti ih danas naređujem. Z PAŽIN. Govori im o njima kad sjediš u svojoj kući i kad ideš putem. Priveži ih na svoju ruku za znak. i neka ti budu kao zapis među očima.46 Budući je sinagogalno bogoslužje nastalo u izgnanstvu. 4-9. Psalmi 5. Midraš. 44 Usp. neka ti se urežu u srce. 24-26 45 46 . Da bi se bogoslužje u sinagogi moglo održati. Čitanja a) Tora – Petoknjižje (bilo je podijeljeno u 164 čitanja) b) Proroci – osim proročkih knjiga ovdje su ubrajane i knjige Jošuina. Završni blagoslov iz Br 6. 3. kad lijegaš i kad ustaješ. «Neka te blagoslovi Jahve i neka te čuva! Neka te Jahve licem svojim obasja. 1989. posebice ponedjeljkom i četvrtkom te na velike blagdane. Liturgija sinagoge upotpunjuje liturgiju hrama. 4. potrebna je bila nazočnost najmanje sedam muškaraca.

135. X. LOZE. 47 48 49 Usp. . 105. Svet Novoga zaveta. Budući se kršćanstvo prirodno nadovezuje na starozavjetnu objavu.48 Sinagoga je također služila i kao mjesna škola te kao sjedište mjesne uprave. str. Kršćani štuju istoga Boga koji se objavio narodu Izraelu u Starome zavjetu. str. E.47 Sinagoga je nazvana «Svetinja u malom» i u njoj se preklinjalo Boga da obnovi hram. no spomenute činjenice su značajne kao uvod u bolje shvaćanje i razumijevanje novozavjetnog bogoslužja. LEON DUFOUR. 95. Enciklopedija Biblije. Rječnik biblijske teologije. Usp. Usp. str.49 Svakako da bi smo mogli još govoriti o različitim aspektima starozavjetnog bogoslužja. tako i novozavjetno bogoslužje ima svoje korijene upravo u starozavjetnom štovanju Boga.32 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE no ne preuzima povlastice hrama.

20). tijekom blagdana Isus odlazi u hram (Lk 2.. V. Kristova svećenička služba. U svome djelovanju «Isus Krist nije zauzeo stav protiv tadašnjega kulta svoga naroda u hramu i sinagogi. str. 49. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.ISUS I 3. 73. Sjeme je riječ Božja. DUDA. Nakon njegovog rođenja roditelji su ga prikazali u hramu (Lk 2. no u isto vrijeme najavljuje novo središte bogoslužja. Krist je svoju službu započeo i obavljao u ozračju židovskog bogoštovnog sustava. 10. propovijedao je u sinagogama (Mk 14. 14 i dalje) Isus iskazuje poštovanje hramu (hram je «dom njegova Oca»). koje se svode na potrebu obraćenja – očišćenja židovskog kulta. 205. 22 i dalje). Iv 18. 1993. 13. Od sada pa nadalje Krist će biti središte bogoštovlja.»50 Svojim čišćenjem hrama (Iv 2. 1997. Tu su Židovi najprisnije doživljavali Boga u susretu s njim. . BOGOSLUŽJE K ršćansko bogoslužje započinje s Isusom. 20-24). 22). Za Židove je materijalni hram bio mjesto Božje prisutnosti i blizine. Ipak ima ozbiljnih primjedbi na konkretno vršenje toga kulta.51 U svome razgovoru sa ženom Samarjankom Isus najavljuje novi oblik bogoslužja koji će biti u «duhu i istini» (Iv 4. str. 41. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.. 51 50 B. ZAGORAC. Iv 2.

2-4. CARSON. Lk 11.. Usp. Iv 17. Molio je javno (Mt 11.52 Isus je navjestitelj. 63. Lk 10.. tumačenje evanđelja po Ivanu.54 52 Usp. 25-27. 138. Daruvar: Logos. R. Grand Rapids. Lk 22. već izraz njihova duha. 41-42). odnosno izmirenje s bližnjima. 39-45). 53 54 . 206. ZAGORAC. 12. MORIS. 35. Mk 14. Lk 6. 1997. Ono se sastoji u proslavljanju Boga i povjerenju u Njega. str. Usp. Ivan. 1993. 34. Kristova svećenička služba. Mt 26.) Isus uči svoje učenike moliti dajući im kao primjer molitvu Očenaš (Mt 6. 36. str. str.. pretpostavka je prinošenju žrtvenog dara (Mt 5. propovjednik riječi Božje u sinagogi (Mk 14. Ova molitva će zauzeti značajno mjesto u privatnoj kršćanskoj molitvi kao i u bogoslužju kršćanske crkve. str. ali i u ispravnom odnosu prema bližnjima. 49. Lk 9. 39-42. A. Lk 5. Mk 15. ali i na otvorenome (Mt 5 do 7 poglavlja i sl. T. Mt 27. FRANCE. V. 20). Michigan: Baker Book House. Isus je molitvu obavljao u uobičajeno vrijeme židovske molitve. Opraštanje. Worship: Adoration and Action.53 Isus podučava molitvi i svojim vlastitim primjerom. ali nedvojbeno je da je ona postala i u formalnom smislu dio kršćanske liturgijske prakse do danas. Iv 11. 24). 23.. D. 212. L. Ona podučava Kristove učenike što uistinu znači istinsko bogoslužje. Mt 1. 9-13. 21-22. 9-13). pred svojim učenicima (Mat 6. 1-26) i privatno (Mt 14. 28. Evanđelje po Mateju. Njima valja opraštati jer će jedino na taj način i nama biti oprošteno. 46. 1997. Iv 18. Daruvar: Logos.34 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Dolazi dakle vrijeme kada će ljudi znati zašto se klanjaju (istiniti Bog se objavljuje u Kristu). 16. te će njihovo klanjanje biti izraz ne samo njihova položaja tijela. Zasigurno da je ova molitva dana kao uzor kršćanima kako moliti vlastitu molitvu.

ustanovio je sakrament euharistije odnosno Večere Gospod- 55 56 U liturgijskoj tradiciji ove se riječi nazivaju Riječi ustanovljenja. Tako Isusovo novo krštenje ispunja naviještaj i smisao svih obrednih pranja iz Staroga zavjeta. kojim se ispunja proroštvo staroga prijelaza. dolazi do uspostave bitnog elementa za kršćansko bogoslužje.. Kristova svećenička služba. ZAGORAC. 57 . koja je u samom središtu židovske bogoštovne tradicije. On je dakle naviještao riječ Božju. uz ranije izrečenu molitvu Očenaš liturgijski obrazac koji će kršćanska crkva koristiti pri svakom euharistijskom bogoslužju do danas. «U tom smislu je Krist pranje vodom (krštenje) uzeo kao znak prijelaza svojih vjernika s njime iz Egipta ovoga svijeta u kraljevstvo Božje. V. dao novi značaj i ukazao na novi pristup molitvi.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 35 U Kristovoj proslavi pashalne večere sa svojim učenicima (Lk 22. no u Kristu ona poprima istinsko ispunjenje. rekli bi smo danas sakrament euharistije. WEBBER. U Isusovim riječima: «Ovo je tijelo moje… ovo je krv moja».»57 Možemo ustvrditi da Isus postavlja temelje kršćanskom bogoslužju. Nasville: A Division of Star Song Publishing Group. prepoznaje se. on ispunjava zahtjeve obrednih pranja i čišćenja koja su simbolizirala prijelaz preko Crvenoga mora i rijeke Jordana. str. R.55 Uspostavljajući dakle euharistiju.E. 1992. Krist se kod blagoslova kruha i vina koristi uobičajenom židovskom pashalnom molitvom. O euharistiji odnosno Večeri Gospodnjoj bit će više govora u ovoj knjizi. 13-17). str. 51. odnosno kršćanskoj liturgiji. a to je euharistija ili Večera Gospodnja. Worship is a Verb. Isus je začetnik i kršćanskog krštenja. 208. Primajući Ivanovo krštenje (Mt 3.56 Pasha je simbolizirala oslobođenje. 14-20).

206-207.»58 58 V. nego ispuniti’ (Mt 5. 14-29) i sa šabatom. kao navještaj i pripravu koja nalazi svoje ispunjenje.36 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE nje. blagdanom i osobito poistovjećuje svoju smrt i uskrsnuće s Pashom. str. osobno nam je ostavio i u svome učenju i svojim vlastitim primjerom glavne naglaske kršćanskoga bogoslužja. 17). slika koja svoje ispunjenje nalazi u Kristu. «Isus je sve stvarnosti Starog zavjeta gledao kao nešto provizorno. Nisam došao ukinuti. Sve je dakle u Starom zavjetu. pa i stvarnost kulta. privremeno. . Dakle. Zato on sebe poistovjećuje s hramom (Iv 2. ZAGORAC. ostvarenje u njegovoj osobi. Kristova svećenička služba. Jer ‘ne mislite da sam došao ukinuti Zakon i Proroke.

dok je Pavao i dalje govorio. Nadalje. pade s trećeg kata dolje. djelovanju. Opet se pope. kad se sastadosmo da lomimo kruh. svladan snom. Evo nekih opisa bogoslužja koje nalazimo u Novome zavjetu: «Oni su bili postojani u apostolskoj nauci.POČECI KRŠĆANSKE 4. lomljenju kruha i u molitvama. 42) «U prvi dan sedmice. zajedničkom životu. Kako je kanio sutradan otići. razlomi i blagova kruh te proslijedi s . Digoše ga već mrtva. produži govor do ponoći. U gornjoj sobi gdje smo se skupili bile su mnoge svjetiljke. LITURGIJE U prethodnom smo poglavlju ustvrdili kako je upravo Krist začetnik novozavjetnog bogoslužja.» (Dj 2. Pavao je govorio prisutnima. obujmi ga i reče: ‘Nemojte se uznemiravati: Njegova je duša u njemu’. Liturgija u Djelima apostolskim i poslanicama Knjiga Djela apostolskih i poslanice značajni su izvori za prikupljanje podataka o životu. A nekog mladića imenom Eutiha.1. Pavao siđe. koji je sjedio na prozoru uhvati dubok san te on. razvoj liturgije možemo pratiti kroz novozavjetne spise. 4. vjerovanju i praksi prve crkve. nadnese se nada nj.

180-183. Luka u svome evanđelju navodi da je Krist zahvalio (eukharistesas) za kruh i čašu. Novi zavjet također koristi i izraz zajedništvo da opiše Večeru Gospodnju. 16). euharistija i zajedništvo. 20. . Grčka riječ za zajedništvo u smislu Večere Gospodnje je koinonia. Novi Sad: Dobra Vest. STAGG. 16 i Dj 2. U Djelima apostolskim nalazimo dva čina rane crkve u vezi s blagovanjem a to su lomljenje kruha i zajedničko blagovanje. 7-12). Iako imamo i druge tekstove u Novome zavjetu koji oslikavaju ranu kršćansku liturgiju. Večera Gospodnja pojavljuje se samo u 1 Kor 11. 1987. Lomljenje kruha – euharistija59 U tekstovima koje smo naveli a iz kojih se vidi praksa ranog kršćanskog bogoslužja. Teologija Novoga zavjeta. Usp.38 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE propovijedanjem dugo – sve do zore. Lk 22.. F. Zajednička su blagovanja bila zapravo večere odnosno zajed- 59 Novi zavjet koristi nekoliko izraza za Večeru Gospodnju: Večera Gospodnja. zahvalno mišljenje. U spomenutim tekstovima to su: lomljenje kruha. ona je evidentno bila neizostavan dio kršćanskoga zajedništva rane Crkve.» (Dj 20. Dakle. 4. ovi nam dostatno pokazuju glavne elemente bogoštovlja.1. Izraz Euharistija dolazi od grčke riječi eukharistia što znači zahvala. «Zar nije posvećeni kalež koji posvećujemo zajedništvo s krvlju Kristovom? Zar nije kruh koji lomimo zajedništvo s tijelom Kristovim?» (1 Kor 10. prva je crkva nastavila činiti Kristovo djelo i u bogoštovnom smislu. str.1. 19. Izraz lomljenje kruha nalazimo u 1 Kor 10. lomljenje kruha. I onda otputova. 42. evidentno je da se redovito spominje lomljenje kruha. 16. Ovaj izraz nalazimo i 1 Kor 10. Upravo u ovoj praksi rane Crkve određene su kršćanske denominacije ustvrdile da je euharistija u ranoj Crkvi bila središte kršćanskoga bogoslužja. molitva i propovijedanje. Kako bilo. Nema sumnje da su prvi kršćani redovito na svojim sastancima lomili i kruh odnosno blagovali Večeru Gospodnju.

11-12. poslije večere. Usp. Ove su riječi najbliže riječima ustanovljenja iz Lk 22. 17 i dalje). Iz Pavlovih se riječi. 96-97. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. No iz određenih se novozavjetnih tekstova mogu naslutiti određeni liturgijski obrasci. VORGRIMLER. dade naslutiti kako je upravo ovaj obrazac služio u ranom bogoslužju kod molitve nad euharistijskim kruhom i vinom. nazvani Agape. Razlog zašto se Agape nisu održale moguće je naći i u zloupotrebama koje su se događale u ranoj Crkvi (1 Kor 1.1. dakle. GNILKA. te reče: Ovo činite (svaki put kad ga pijete) na moju uspomenu!» (1 Kor 11. str. J.. Teološki rječnik. Teologija Novoga zavjeta. str. koje je Krist ustanovio a koje je rana Crkva prihvatila kao liturgijski obrazac kod blagovanja. 4. Đakovo: Karitativni fond: Ne živi čovjek samo o kruhu. 19. evidentno je da apostol Pavao. 61 Usp.. Ovo činite na moju uspomenu! Isto tako uze kalež.60 Agape se kasnije nisu održale unutar kršćanskoga bogoslužja. RAHNER i H.2. 23b-25). Već smo spomenuli Kristovu molitvu Očenaš kao i riječi ustanov60 U grčkom jeziku Agape označava ljubav. Pavao ovaj liturgijski obrazac predaje dalje crkvama:61 «Gospodin Isus one noći u koju bijaše izdan uze kruh te zahvali. vezano uz njeno blagovanje preuzima i vjeroispovjedne formule. za razliku od samoga čina lomljenja kruha i blagovanja kruha i vina kao uspomene na Kristovu smrt. ponajprije ljubav Božju prema ljudima te ljubavi ljudi međusobno i prema Bogu.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 39 nički objedi ljubavi. Molitva – liturgijski obrasci U Novome zavjetu ne nalazimo točan redoslijed odnosno formu kršćanskoga bogoslužja. razlomi ga i reče: ‘Ovo je tijelo moje koje je za vas. 1999. 2004. Kada govorimo o Večeri Gospodnjoj. . K.

40 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE ljenja Večere Gospodnje. te nam je tako sačuvao oblike pojedinih aklamacija koje je najvjerojatnije prva Crkva koristila na bogoslužjima. 3. 95. Primjerice. 5b spominje se molitva hvale (hvalebnica) i prošnje (molbenica). Tim je aklamacijama zajednica potvrđivala pročitani ili izgovoreni tekst. 14. 12. da mognemo provoditi tih i miran život u punoj pobožnosti i dostojanstvu. a koje je prva Crkva rabila kao aklamacije sačuvani su do danas u kršćanskim bogoslužjima kao npr. 6 i dalje. . za kraljeve i za sve koji su na višem položaju. zahvaljivanja za sve ljude. 23-26. molitve. 10. 1. V. Usp. No molitvom za vlasti može se osigurati «tih i miran život». str. 24. budući su prvi kršćani dolazili iz židovstva. 4. što je bilo i prirodno. odnosno molitvu. Kristova otajstva. 19.62 Neki elementi starozavjetnog bogoslužja. ZAGORAC. i to možda zato što su kršćani skloni tome da vladare izostavljaju iz svojih molitava. 1-2: «Tako. «Molitve od sveopćeg značenja ograničene su na molitve za ljude koji vladaju. 12. Da su se Kristove riječi ustanovljenja koristile u bogoslužju rane Crkve potvrđuje nam apostol Pavao u 1 Kor 11. 47. molim da se upravljaju prošnje.63 O javnoj molitvi apostol Pavao govori u 1 Tim 2. Moguće je da se hvalebnica izricala po židovskom načinu berakah. sazivi. prije svega. amen i hosana. u Djelima apostolskim 2.» Ovdje nalazimo princip molitve za vlasti. Ivan Apostol opisuje nebesko bogoslužje u Otk 7. 24-31. Zasigurno su židovski bogoštovni elementi imali utjecaja na rano kršćansko bogoslužje. izrazi: aleluja. Možemo pretpostaviti kako je prva Crkva koristila sinagogalne odnosno starozavjetne obrasce. 42. Kršćani su pozvani moliti i za one od kojih im je nerijetko prijetila i opasnost. osobito 62 63 Berakah od hebrejske riječi barak=blagoslivljati.

65 64 65 D. Određene su egzegete također mišljenja kako su pojedini dijelovi poslanica (himne) uzeti iz ranokršćanske liturgije. jer građani – kršćani na taj način mogu utjecati na razvoj državne politike. 3. Pavao daje prednost molitvi «umom» (1 Kor 14 poglavlje). 2 Tim 2. J. Pastoralne poslanice. 20.»64 No osim konkretne molitve za vlasti. «Ako se govori tuđim jezikom. Fil 2. Daruvar: Logos. nastavljajući zapravo vršiti Kristovo djelo. moraju imati svoj red. 105- . 1 Pt 1. 16-22. što je činjenica koja se često zaboravlja. str. GUTHRIE..Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 41 kada su oni otvoreno neprijateljski nastrojeni… Bez obzira na to jesu li državne vlasti zloupotrebljavale svoj položaj ili ne. 5. STOTT. osim u teškim. 11-13. dakle. Obzirom na praksu crkve u Korintu da se za vrijeme bogoslužja moli «u jezicima». 1997. Molitva «u jezicima» može biti korisna. Crkva. str. PAŽIN. 28-29. Crkva treba moliti za «sve ljude».. str. str. Povijest liturgije. 18-22. 1997. Pastoralne. religijsku ili inu pripadnost. Kol 1. Crkva obavlja posredničku službu. one trebaju biti predmet molitve. Daruvar: Logos. D. Upravo na ovome primjeru vidimo naznake Pavlove težnje da se bogoslužje organizira te da ima svoj određeni red i sklad. 3-5. R. 1 Sol 5. 1. 1. Osim o sadržaju molitve. Prva je Crkva u molitvi koristila i himne ili hvalospjeve. 15-20. Z. dakle. Ef 1. bez obzira na njihovu narodnost. 16. Njih nalazimo u Rim 8. Javna molitva odnosno javna bogoslužja. 4. 5-9 i sl. 63-64 Usp. GUTHRIE. Efežanima.. Pavao govori i o načinu molitve. ne moli samo za svoje članove. 1 Tim 3. 15-16. Tim 6. 6-11. što je bila molitva «duhom». 2. W. već za sve ljude. a jedan neka tumači!» (27 stih). 3 – 14. neka govore dvojica – ili najviše trojica – i to po redu. 30 i 32. no mora ju pratiti i dar «tumačenja jezika». 22-25. sudbonosnim razdobljima.

poput mnogih drugih.3. propovijedanja i naučavanja. «The Ministry of the New Testament». P. 36 i dalje. str. Kralj kraljeva i Gospodar gospodara.. Teologija Novoga zavjeta. MOODY. Rani su kršćani svakodnevno propovijedali i naučavali (Dj 5. str. 66 67 Usp. koji je jedini besmrtan i koji boravi u nepristupačnoj svjetlosti. str. str. F. 15b-16: «Blaženi i jedini Vrhovnik. 1988. neke razlike ipak postoje. 206. str. Njemu čast i vječna vlast! Amen. Pavao i Barnaba su. naučavali i navješćivali riječ u Antiohiji (Dj 15. Grand Rapids. Propovijedanje i naučavanje Euharistiju i molitvu upotpunjavale su službe propovijedanja (kerigma) i naučavanja (didache). kojega nitko od ljudi nije vidio i ne može vidjeti. Michigan: Eerdmans. 39-52. 11).. 1/1959. WILLIAMS. STAGG.42 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Spomenuti hvalospjev iz 1 Tim 6. Njih je vrijedno zapaziti. U ovakvom propovijedanju mora postojati prostor za učenje. u: Rewiew and Expositor. a mora biti prisutno i pažljivo i neprestano propovijedanje onima koji su uzvjerovali evanđelje. GUTHRIE. 42). Teologija Novoga zavjeta. F. 35). R NEIBUHR i D. str. «Iako se ne pravi oštra razlika između kerigme i didache. R. . The Ministry in Historical Perspectives. D.» po mišljenjima određenih egzegeta također spada u dio starozavjetne liturgije budući odiše židovskim duhom. Pastoralne.. Propovijedanje i naučavanje su u ranoj Crkvi bile dvije različite djelatnosti. MARTIN. Već sam izraz ‘učenik’ nosi u sebi novozavjetni naglasak na podučavanju onih koji su bili evangelizirani. Worship in the Early Church. Usp. 1: D. 106.1. 192-195.66 4.» 67 106. STAGG. U poslanici Efežanima se služba učenja blisko združuje sa službom pastira (Ef 4.

U katoličkoj i 69 70 . Pravoslavne. 19: «Govorite jedni drugima u psalmima. 28-30.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 43 4. U tome je smislu uistinu bila živa. Naime. Crkva je u kasnijem periodu ustrojila tri stupnja svećenstva: đakonsku. razlikovanje duhova. Apostol Pavao govori u Ef 5. vjera. po ovome shvaćanju održao do danas i jedino valjano zaređeni biskupi mogu zaređivati svećenike koji opet mogu valjano obavljati sakramente. dar tumačenja jezika. u svim religijama zadužena da u ime zajednice prinosi žrtve božanstvu te da posreduje između božanstva i ljudi. I ovi su elementi. apostolskoj sukcesiji (naslijeđu). starješinska služba i sl. Taj slijed se. posebice psalmi. sukladno ovome učenju. U tekstovima poput 1 Kor 12. preuzeti iz židovske liturgije. jezici. uvodeći učenje o tzv. 8-10. proroštvo. uočavamo i druge elemente ranokršćanske liturgije: pjesmu i psalme. znanje.69 Svoje službenike također nazivaju svećenicima70 68 To su mudrost. Novi zavjet također spominje i druge prepoznate službenike koji su vjerojatno imali odgovornost u organizaciji ne samo crkve kao organizirane zajednice već i bogoslužja. Krist je zaredio apostole. Rim 12. biskupi svećenike (prezbitere) i đakone. apostoli biskupe. karizmatska zajednica. Predvodnici bogoslužja – sudjelovanje vjernika Glede samoga vođenja bogoslužja može se pretpostaviti da je Crkva isticala i ohrabrivala aktivno sudjelovanje svih nadarenih vjernika. Hrvatska riječ svećenik prijevod je latinske riječi sacerdos a koja označava osobu koja je općenito.1. 68 spominje se popis darova (charismata)68 koje određeni vjernici posjeduju i kojima mogu aktivno sudjelovati u bogoslužju.4. prezbitersku i biskupsku. Ovakvo je shvaćanje danas prisutno u episkopalno ustrojenim crkvama poput Rimokatoličke. hvalospjevima i nadahnutim pjesmama! Pjevajte Gospodinu u svom srcu i slavite ga!» Ovdje. Anglikanske i sl. moć čudesa. dar ozdravljanja. posebice euharistiju. uz sliku spontanog bogoslužja. To su starješine (grčki: presbuteroi) i nadglednici (episkopoi).

Leksikon ikonografije. prinosi «žrtvu Novoga zavjeta» te dijeli ostale sakramente crkve. svećenik je osoba koja je zaređena u red prezbitera i koja posreduje između Boga i ljudi. 7.44 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE zbog žrtvenog karaktera bogoslužja u ovim crkvama (a što je dakako povezano sa shvaćanjem euharistije. No protestanti uglavnom odbacuju ovakvo mehaničko shvaćanje apostolskog naslijeđa i svoje službenike u pravilu ne nazivaju svećenicima.. 2. odnosno euharistije. tako se u kršćanstvu od samih početaka ističe prvi dan u tjednu – nedjelja. 4. Iako povijest svjedoči da je prijelaz sa subote na nedjelju bio postupan. Bogoštovna mjesta U samim počecima kršćanstva ne postoje izgrađena bogoštovna mjesta. Otk 1. Usp. Zagreb: kršćanska sadašnjost. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. 1990. već se vjernici u Jeruzalemu okupljaju zajedno u hramu i u sinagogama na slušanje Božje riječi i molitvu. o čemu ćemo kasnije govoriti). Nedjelja – Dan Gospodnji Poput Židova koji su imali svoj tjedni blagdan. ali ovisno o papi i biskupima. pastor=pastir). . 4. obzirom na progonstvo koje je uslijedilo protiv kršćana. Posjećivanje hrama najvjerojatnije nije dugo trajalo. 553. 2. službenici se u pravilu ne nazivaju svećenicima već pastorima (lat. 10). Obzirom na drugačije shvaćanje euharistije i posredništva u protestantskim crkvama. u pravoslavnoj crkvi (kao i u drugim crkvama koje naglašavaju žrtveni karakter euharistije i posredništvo svećenika). kao središnji tjedni dan okupljanja kršćana (Dj 20. 3. 1 Kor 16. središnji dan tjednog okupljanja Šabat. a po kućama se sastaju radi blagovanja Gospodnje večere (Dj 2. str. crkve. budući da odbacuju žrtveni karakter bogoslužja. 46). u kojima se obavlja bogoslužje .

tako nedjelja podsjeća na novo stvaranje koje Krist ostvaruje po svojoj žrtvi i uskrsnuću. str..Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 45 navedenim stihovima već nalazimo prve naznake kršćanskoga okupljanja nedjeljom. On svojim uskrsnućem prvoga dana u tjednu pobjeđuje smrt i tako čini sve novo. 2). str. 21. I. 67)». WILLIMON. Water. 72 . W. 1984. Zato je veoma rano nedjelja nazvana i Danom Gospodnjim. 1989. Usp. Sc. Ad Caecillium 16.71 Kršćani su radije svetkovali nedjelju. Justin je stoljeće prije saopćio rimskom caru da se kršćani u nedjelju sastaju zbog toga što je toga dana Bog stvorio svijet i što je Isus Krist istog dana uskrsnuo od mrtvih i ‘ukazao se svojim apostolima i učenicima te ih naučio ono što i vama predajemo da ogledate’ (Apol. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. O slavljenju nedjelje kao središnjega okupljanja kršćana imamo i povijesna svjedočanstva: «Prvi dan u tjednu izabran je za euharistijski sastanak zbog toga što se na taj dan zbilo Kristovo uskrsnuće: kršćani su se u zoru (ante lucem) sastajali i na sastanku naizmjenično pjevali pjesmu Kristu kao Bogu. jer je upravo prvoga dana stvorena svjetlost. a sv. toga je dana Duh Sveti sišao na apostole a što se smatra rođendanom Crkve. 22. stoljeća reći da ‘slavimo uskrsnuće Gospodinovo’ (Epist.. Valley Forge: Judson Press. Word. Ciprijan će sredinom 3. Wine and Bread. J. Kao što je Šabat u starozavjetnom bogoštovnom sustavu podsjećao Izrael na stvaranje. ŠAGI – BUNIĆ. H. kako je pod torturom uspio utvrditi rimski prokonzul u Bitiniji Plinije Mlađi oko 111/112..72 71 T. Euharistija u životu crkve kroz povijest. nego li subotu. toga je dana Krist uskrsnuo od mrtvih.

.46 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Tjedno slavljenje nedjelje kao dana Uskrsnuća jest temelj kasnijem uspostavljanju slavljenja Uskrsa te formiranju kršćanskog liturgijskog kalendara.

DOBA U poapostolskom razdoblju Crkve započinje i kreiranje prvih liturgijskih obrazaca. za sveti trs Davida sluge tvojega. O tome svjedoče pojedini spisi iz toga razdoblja. Najprije o čaši: Hvalu ti dajemo. zatim u 8. poglavlju opisuje nam se postupak i molitva prilikom euharistijske službe: «IX. koji si nam dao spoznati po Isusu. stoljeća. Didache nam u 7 poglavlju daje određene upute glede krštenja. godine nakon Krista. A što se tiče euharistije. U 9.1. i 130. . Kraj Očenaša donosi na kraju liturgijsku doksologiju koja se inače ne nalazi ni u Matejevu ni u Lukinu evanđelju uz Očenaš. no vjerojatno je da je ovakav način moljenja Očenaša već bio uvriježen u to vrijeme. Oče naš. poglavlju o postu i molitvi gdje se donosi molitva Očenaš s uputom da se ista moli tri puta dnevno. i 10. tek 1873. No spis je otkriven mnogo kasnije. Didache Didache je jedan od najranijih spisa postapostolskog razdoblja. Kao vrijeme nastanka navodi se prva polovica 2. Ovaj nam spis daje značajne podatke o bogoslužju između 80. godine. ovako iskazujte hvalu (eucharistesate): 2.LITURGIJA U POAPOSTOLSKO 5. 5.

‘Amen’. Hvalu ti dajemo. ‘Amen’.. Prije svega te hvalimo (eucharistomen). gospodaru svemogući (despota pantokrator). 5. ovako iskazujte hvalu: 2. ‘Amen’. Kao što bijaše ovaj razlomljeni kruh (klasma) raspršen po bregovima. str. Ti si. sve stvorio poradi imena svoga. A prorocima (prophetais) dopustite. jer si moćan: tebi slava u vijeke. dao si sinovima ljudskim hranu i piće da uživaju i da ti iskazuju hvalu (eucharistesosin). Saberi je od četiri vjetra. 6. Neka dođe milost (charis). Tebi slava u vijeke. koje si stavio da stanuje u našim srcima. Crkve svoje (tes ekklesias sou). a nama si po svome sluzi Isusu milosno podario (echariso) duhovnu hranu i piće (pneumatiken trophen kai poton) za vječni život. za život i spoznaju (gnoseos). svome sluzi (tou paidos sou): tebi slava u vijeke. poradi svetoga Imena tvoga. Hosana domu Davidovu! Tko je svet neka dođe! Ako tko nije. ‘Amen’. koju si nam dao spoznati po Isusu. Jer u vezi s time rekao je Gospodin: Ne dajte sveto psima. ‘Amen’. 49. 7. nego samo oni koji su kršteni u ime Gospodnje. A o razlomljenom kruhu (tou klasmatos): Hvalu ti dajemo. A pošto se nasitite. Povijest kršćanske literature I. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. i poradi spoznaje u vjere i besmrtnosti (gnoseos kai pisteos kai athanasias) koje si nam dao spoznati po Isusu svome sluzi: tebi slava u vijeke. . Jer: tvoja je slava i moć u vijeke. 3. u svoje kraljevstvo koje si joj pripravio. da je izbaviš od svega zla i da je usavršiš u svojoj ljubavi. ‘Amen’. da iskazuju hvalu kako hoće.»73 73 T. ŠAGI – BUNIĆ. Spomeni se Gospode. 4. 3. i neka prođe ovaj svijet! ‘Amen’. Jer: tvoja je moć i slava u vijeke. X. Oče naš. 1998. posvećenu. A nitko neka ne jede ni ne pije od vaše euharistije. neka se obrati! Maranatha! Amen. 5. Oče sveti. i sabran postade jedan.48 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE svome sluzi (tou paidos sou). 4. tako neka se sabere tvoja Crkva s krajeva zemlje u tvoje kraljevstvo.

74 5. Ignacije opominje zajednicu u Efezu da se što češće sastaju na euharistiji i molitvi. ŠAGI – BUNIĆ. mogu obaviti uz suglasnost biskupa.3. poglavlju vidljivo je da je dan za bogoslužje i euharistiju Dan Gospodnji (kath’ hemeran de Kyriou). ženidba i sl. 3). U 15. hesychos kai anabausos. str. Klementova poslanica Korinćanima Ovaj spis potječe iz 96. Uvod u katoličku liturgiju. godine u svojih sedam poslanica ukazuje na potrebu da se kršćansko bogoslužje zaštiti od krivovjerja lažnih učitelja. godine poslije Krista a autor mu je biskup Klement za kojeg se drži da je bio blizak s apostolima Petrom i Pavlom. Usp. Povijest kršćanske literature I. . Ignacijevi spisi Antiohijski biskup Ignaice oko 110. koja je ključni izraz za služenje stadu Kristovom ( Leitourgesantas amemptos toi poimnioi tou Christou meta tapeinophrosynes. 82. Poglavlja 59 i 60 donose molitve koje svjedoče o proširenom običaju da kršćanska crkva preuzima židovske molitvene tekstove. 44. 25 pa se može pretpostaviti da je ravnodušnost prema bogoslužju već bila uobičajena u određenim sredinama. 2 i Heb 10. euharistija. poglavlju govori se o crkvenim službama: biskupima i đakonima koji vrše službu proroka i učitelja. Klement također upotrebljava riječ leiturgia. Ova je opomena slična onoj u Didache 15.2. A. 5. Stoga se krštenje. str. 23.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 49 U 14.75 74 75 T. ADAM. Večeri Gospodnjoj treba prethoditi ispovijed grijeha i međusobno pomirenje.

Svetopisamska čitanja . Zatim se dižemo svi zajedno i molimo molitve. 6.»76 Ovdje se jasno uočava struktura bogoslužja koja se tada primjenjivala: . str. PAŽIN. Justina Ovaj dokument iz 150.50 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 5. predstojnik nas opomene i potakne živom riječju da se ugledamo u one primjere. Povijest liturgije. A od euharistijske se hrane svakome dijeli i svatko prima. Povijest liturgije. a nenazočnima se šalje po đakonima. vino i voda. .Propovijed . a predstojnik upravi Bogu molitve iz dna duše. A poslije molitava. Koliko već ima vremena. kad čitač prestane. čitaju se spomen – zapisi apostola i knjige proročke. bilo da borave u gradu ili na selu. Nato. kako već rekosmo.Euharistijska služba77 5. donese se kruh.4.5. Hipolitova apostolska predaja je od izuzetne važnosti. «A u dan zvan sunca (nedjelja) drži se zajednički sastanak svih. Ovaj je spis nastao 76 77 Z. godine nakon Krista donosi strukturu euharistijskog bogoslužja onog vremena. PAŽIN. 5-6. Z. Apostolike paradosis – Traditio Apostolica (Apostolska predaja) Hipolita Rimskog Za proučavanje liturgije u poapostolskom dobu. Prva apologija sv. str. A narod odobravajući klikne: Amen.Prinošenje darova .Molitva vjernika . Usp.

prezbiteri. govori o liturgijskim pravilima glede krštenja i sl. 1972. str. 311. str. Biskup s prezbiterima ispruža ruke nad darovima dok izgovara veliku molitvu hvale. no većina bogoslužja je ipak bila u domeni improvizacije sposobnih vođa.79 Najznačajniji je Hipolitov obrazac euharistijske liturgije budući je isti postao značajan za razvoj svih daljnjih euharistijskih liturgija: «Predvodnik: Gospodin s Vama! Narod: I s duhom tvojim! Predvodnik: Gore srca! Narod: Imamo kod Gospodina! Predvodnik: Hvalu dajmo Gospodinu! Narod: Dostojno je i pravedno! 78 Dela apostolska. đakoni i vjernici) obavljaju tijekom bogoslužja. Vrnjačka Banja.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 51 oko 215. Velika povijest crkve I. 79 Usp. 108-109. Kako smo do sada vidjeli. svećenika i đakona. a koju naizmjenično s biskupom izgovara i okupljena općina. Trebinje. . JEDIN. kao i na postavljanje ostalih službenika u Crkvi. No izgleda kao da s Hipolitom vrijeme improvizacije polako prestaje. Spis nadalje donosi tekst euharistijske liturgije. On donosi doslovan tekst određenih obreda i samoga liturgijskog euharistijskog bogoslužja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Pisac ovoga djela je Hipolit za koga je poznato da je bio rimski svećenik. Njegovi se tekstovi u 43 odjeljka odnose na zaređenje biskupa.78 Hipolit također opisuje i određene liturgijske kretnje (radnje) koje služitelji (biskupi. određeni su liturgijski obrasci i do sada postojali.. Tako Hipolit opisuje početak liturgije na način da se prinose darovi (kruh i vino). što čine đakoni. H. 1999. godine po Kristu.

da od trpljenja oslobodi nas koji smo u te povjerovali. prikazujemo ti kruh i kalež i zahvaljujemo ti. On ostaje kao osnovni kanon (predslovlje. nedvojbeno je da Hipolitov kanon postaje osnovni obrazac za daljnje liturgijske forme. koga si nam u posljednjim vremenima za Spasitelja i Otkupitelja i Navjestitelja poslao. I dok se dragovoljno predavao muci. Ocu i Sinu sa Svetim Duhom u svetoj Crkvi tvojoj sada i u vijeke vjekova. Isusu Kristu. tebi zahvali i reče: Uzmite. I molimo te da nam pošalješ svoga Svetoga Duha na prinos svoje Crkve.52 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Predvodnik: Hvalu tebi uzdajemo. poslao si ga s neba u krilo Djevice koja ga je u utrobi nosila. PAŽIN. Sjećamo se stoga smrti i uskrsnuća njegova. . ovo je tijelo moje koje će se za vas lomiti. On je vršeći tvoju volju i stječući tebi Sveti narod. i prostora za slobodnu molitvu i improvizaciju još je uvijek bilo. On je Riječ tvoja nerazdvojiva po kojoj si sve načinio i.) bogoslužja i prisutan je u euharistijskim liturgijama različitih tradicija do danas 80 Z. Bože po tvome ljubljenom Sinu. 10-11. da ih učvrsti u vjeri i istini. da te hvalimo i slavimo po Sinu tvome Isusu Kristu. meni na spomen činite. No. da smrt riješi i okove vražje prekine i podzemlje zgazi i prosvijetli pravedne i k cilju upravi i uskrsnuće objavi. po kojemu slava i čast tebi. Povijest liturgije. Sve saberi u jedno i podaj svima koji uzimaju udjela u ovim otajstvima da se ispune tvojim Svetim Duhom. On se utjelovio i očitovao kao tvoj sin rođen od Djevice po Duhu Svetome. velika zahvala i sl. jer si nas držao vrijednima da pred tobom stojimo i tebi služimo.»80 Ovo još uvijek nije bila službena liturgija toga vremena. raširio ruke trpeći. uze kruh. Amen. str. Slično i kalež govoreći: Ovo je krv moja koja se za vas prolijeva. Kad ovo činite. budući da ti se tako svidjelo. jedite.

Puna su nebesa i zemlja tvoje slave.82 Liturgijski pozdravi poput Mir s vama ili Gospodin s vama (narod odgovara: i s duhom tvojim) također su preuzeti iz starozavjetnog bogoslužja.83 81 Svet. Usp. svet. Hosana u visini. 24-26. najvjerojatnije je također preuzet iz starozavjetnog bogoslužja. 21. «Neka te blagoslovi Jahve i neka te čuva! Neka te Jahve licem svojim obasja. A. Hosana u visini. str. Trostruki hvalospjev Sanctus81 koji je postao sastavni dio euharistijskog kanona a o kojem će kasnije biti riječi. milostiv ti bude! Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti donese!» Br 6. ADAM. Uvod u katoličku liturgiju. 82 83 . U kršćanskim liturgijama toga vremena kao i u kasnijem periodu koristi se Aronov blagoslov. Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. svet Gospodin Bog Sabaot.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 53 I u ovome obrascu se mogu prepoznati elementi židovske liturgije.

.

25. ali i kompliciranija. Kasnije će. kršćanstvo biti proglašeno jedinom zakonitom i državnom religijom tako da od progonjene Crkve nastaje povlaštena Crkva carstva. «Milanskim reskriptom tolerancije». Poput carskoga ceremonijala na dvoru. Biskupima se iskazuje čast klanjanjem kao i caru. kršćanstvo je steklo slobodu i jednakost s drugim religijama. VRIJEME 6.84 Ova. Sloboda kršćanstva Kršćanstvo će do 4. Službena odjeća biskupa ima određene 84 Usp. godine. godine objavio i stavio na snagu. kadi ih se tamjanom i dovodi do trona. o čemu će kasnije biti riječi. Liturgija postaje svečanija. za vrijeme cara Gracijana na Zapadu i Teodozija na Istoku. novonastala situacija za Crkvu utjecat će u velikoj mjeri i na daljnji razvoj bogoslužja. Mnogi dvorski ceremonijali nalaze mjesta u liturgijskom slavlju. biskupe pri svečanim ulascima u baziliku prate lučonoše. valja ju prilagoditi novim okolnostima.1. raskošnija. . U vrijeme progonstva Crkva će dati svoje mučenike koji će bitno utjecati i na razvoj liturgije. Budući da se više ne obavlja na skrivenim mjestima i u katakombama. str. ADAM. 380. Uvod u katoličku liturgiju. Biskupi se izjednačuju s najvišim državnim dužnosnicima. stoljeća biti progonjeno. kojeg je car Konstantin 313. A.RAZVOJ LITURGIJE U KONSTANTINOVO I POKONSTANTINOVO 6.

16 nalazimo kršćansko vjeroispovijedanje u obliku hvalospjeva «Onaj koji je tijelom očitovan. u svijetu vjerovan. 5). 6-11 imamo još opširnije vjeroispovijedanje o Kristovoj osobi: «Da svaki jezik prizna: Gospodar je Isus Krist». odnosno liturgijskih tekstova i obrazaca. Duhom opravdan. A. Liturgijska vjeroispovijedanja Prva vjeroispovijedanja kršćanske crkve bila su jednostavna i kratka i izražavala su vjeru u Krista kao Gospodina i Sina Božjega. čovjek Krist Isus» (1 Tim 2. Kristove ljudske i božanske naravi te učenja o Svetome Trojstvu. Uvod u katoličku liturgiju. ona je postala 85 Usp. Spasitelj). 25-26. ADAM.2. Treba istaknuti da nisu svi biskupi bili spremni prihvatiti ove promjene. poganima propovijedan. str. Ovaj se hvalospjev najvjerojatnije pjevao u obredu krštenja.56 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE insignije kao što su štola. Osnovno je bili potvrditi da je «Isus Gospodin». jedna vjera. palij. Te je riječi najvjerojatnije izgovarao svaki novi obraćenik. no ipak ih je većina smatrala da će na ovaj način Crkva ipak dobiti određeni položaj u društvu.2. U 1 Tim 3. osobito glede Kristova božanstva.85 6. 6. Budući da su prva slova činila grčku riječ Ihtus što znači riba. manipul iz čega se kasnije razvija liturgijsko odijelo. . Ovi su sporovi dakako utjecali i na razvoj liturgije.1. U Fil 2. Neka su vjerovanja dva ili tri izričaja vjere poput «Jedan je Bog jedan je i posrednik između Boga i ljudi. anđelima pokazan. Sin Božji. i jedno krštenje» (Ef 4. Teološki utjecaj na liturgiju Četvrto je stoljeće obilježeno teološkim sporovima. 5) ili «Jedan Gospodin. Jedan od prvih simbola vjere bio je i Iesous Hristos Theou Yios Soter (Isus Krist. u slavu uznesen».

Gospodina našega.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 57 jedan od najranijih znakova kršćanstva. odonud će doći suditi žive i mrtve. Sina njegova jedinoga. No razvijaju se i šira vjeroispovijedanja koja izražavaju vjeru Crkve o Bogu. koji je začet po Duhu Svetom. Raspet. T. sašao nad pakao. 38-39. umro i pokopan. Oca svemogućega. Prvi zabilježeni tekst Apostolskog vjeroispovijedanja na grčkom jeziku nalazimo u pismu Marcela Ancirskog kojega je uputio papi Juliju I oko 340.. Vjerujem u Duha Svetoga.1.» 86 Usp. Apostolsko vjeroispovijedanje Apostolski simbol vjere spominje se još u 2. Mučen pod Poncijem Pilatom. I u Isusa Krista. sjedi o desnu Boga. str. Uskrsnuće tijela i život vječni. stoljeća kod biskupa Cezarija Arloskog u Galiji te u liturgijskim knjigama Rima i Galije. Oca svemogućega. 6. Rođen od Marije Djevice. Svetu sveopću Crkvu.2.86 Apostolsko vjerovanje glasi: «Vjerujem u Boga. ŠAGI-BUNIĆ. . općinstvo svetih. No. treći dan uskrsnuo od mrtvih. doslovan današnji tekst Apostolskog simbola odnosno Apostolskog vjerovanja nalazimo prvi put na početku 6.1. Povijest kršćanske literature I. stvoritelja neba i zemlje. uzašao na nebo. Otpuštenje grijeha. Amen. godine. Koristio se kao obrazac vjere novokrštenika i ustalilo se uglavnom u liturgijskoj praksi Zapada. no tada još nemamo točan tekst tog simbola. stoljeću.

I uskrsnuo treći dan.1. Raspet također za nas: pod Poncijem Pilatom mučen i pokopan. Rođena. Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa. I u jednoga Gospodina Isusa Krista. istobitna s Ocem. Nicejsko – carigradsko vjeroispovijedanje glasi: «Vjerujem u jednoga Boga. 20-24 . Crkveni sabori. odnosno o istobitnosti Sina s Ocem. JEDIN.58 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 6.. 15-20 88 87 Usp. I utjelovio se po Duhu Svetom od Marije Djevice: i postao čovjekom. svjetlo od svjetla. Oca svemogućega. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.87 Na drugom općem saboru. Nicejsko-carigradsko vjeroispovijedanje Radi arijanskog krivovjerja koje je nijekalo Božanstvo Isusa Krista. godine po Kristu. Usp. H. jedinorođenoga Sina Božjega. Rođenog od Oca prije svih vjekova. ne stvorena. Stvoritelja neba i zemlje. H. str. po Svetom pismu. po kome je sve stvoreno. sazvan je prvi opći Koncil u Niceji 325. odnosno Prvom carigradskom saboru održanom u Carigradu 381.88 Tako nastaje Nicejskocarigradsko vjeroispovijedanje koje postaje sastavni dio liturgijske prakse. godine usvaja se vjerovanje o božanstvu Duha Svetoga a protiv Macedonijeve hereze. str. JEDIN. Boga od Boga. svega vidljivoga i nevidljivoga.2. Crkveni sabori. Na ovome se saboru usvaja Nicejsko vjerovanje protiv Arija. 1980. pravoga Boga od pravoga Boga.2.

Amen. no nije zaživjelo u liturgijskoj praksi. nego je samo jedan Bog.1. Ispovijedam jedno krštenje za oproštenje grijeha. Autor mu je nepoznat. stoljeću.3. i njegovu kraljevstvu neće biti kraja. vječnosti i svemoćnosti. I opet će doći u slavi suditi žive i mrtve. a tko je ne sačuva u cijelom njenom sa- . I u jednu svetu sveopću i apostolsku Crkvu. već svakoj dosuđuje i božanske osobine nestvorenosti. I iščekujem uskrsnuće mrtvih. Atanazijevo vjeroispovijedanje Atanazijevo vjerovanje poznato i kao Quicunque. iako se pripisuje Atanaziju. I u Duha Svetoga.» 6. Koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi. Pisano je protiv arijevskog učenja. I život budućega vijeka. Ono izričito izražava istodobni pluralitet i jedincatost Boga: “ Tako je Otac Bog i Sin je Bog i Duh Sveti je Bog. a ipak nisu tri Boga. Ovo je vjeroispovijedanje usvojeno u 5. koji izlazi od Oca i Sina. smatra se definitivnim izrazom pravovjernog vjerovanja u Trojstvo. «Tko želi biti spašen.” Ono proglašava božansku narav osoba ne samo izričito nazivajući svaku od njih Bogom i Gospodinom.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 59 I uzašao na nebo: sjedi s desne Ocu. koji je govorio po prorocima. “Katolička vjera” ovdje označava opću vjeru. taj mora prije svega čvrsto ispovijedati katoličku vjeru. Gospodina i životvorca. beskrajnosti.2.

druga osoba je sinovljeva. a ipak nisu tri gospodina. Duh Sveti gospodin. tako da u svemu. nego iz njih proizlazi (procedens). Oca nitko nije učinio. Tako je jedan Otac. Ovo je katolička vjera: Slavimo jednoga Boga u Trojstvu i Trojstvo u jedinstvu bez umnožavanja osoba i bez razdiobe biti (bića). ni Sin. svemoguć Sin. jedan neizmjerni. ne tri Sina. ni tri neizmjerna. Istu slavu i jednako vječno veličanstvo. U tom Trojstvu ništa nije prije ili poslije. jednako velike. Neizmjeran (immensus) je Otac. Nestvoren (increatus) je Otac. tako Sin. vječan je Sin. nego je jedan nestvoreni. poštujemo kako jedinstvo u Trojstvu. jedan Duh Sveti a ne tri Duha Sveta. mora vjerovati to o Svetom trojstvu. tako Trojstvo u jedinstvu. neizmjeran je Duh Sveti. Tako je Otac gospodin. svemoguć Duh Sveti. vječan je Duh Sveti. Tako je svemoguć Otac. Tako je Otac Bog i Sin je Bog i Duh Sveti je Bog. a ipak nisu tri Boga. niti stvorio nego rodio. A ipak nisu tri vječna nego je jedan vječni. Tako nisu ni tri nestvorena. taj će biti zauvijek izgubljen. Ali i Otac i Sin i Duh Sveti imaju samo jedno božanstvo. a ipak nisu tri svemoguća nego je jedan svemogući. tako nam katolička vjera zabranjuje priznati tri boga i tri gospodina nego jednog gospodina. niti rodio. tako Duh Sveti. Jer kako po kršćanskoj vjeri ispovijedamo svaku osobu kao Boga. A ovo je prava vjera: moramo vjerovati i ispovijedati da je Gospodin naš Isus Krist Sin . Tko. niti stvorio. Ni Sina Otac nije učinio. a treća je osoba Duha Svetoga. kako je prije rečeno. želi biti spašen. neizmjeran je Sin. dakle. nestvoren je Sin. Vječan (aeternus) je Otac. Duha Svetog nisu učinili (factus) ni Otac. ništa više ili manje nego su sve tri osobe u sebi jednako vječne. Jedna je osoba Oca. niti stvorili. nego jedan Gospodin. jedan Sin. a ne tri Oca. Ali za vječno spasenje potrebno je vjerovati u utjelovljenje našega Gospodina Isusa Krista. nego je samo jedan Bog. niti rodili. Sin gospodin.60 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE držaju. Kako Otac. nestvoren je Duh Sveti.

»89 6. . odnosno o Svetom Trojstvu. Jedan pak. potpuni čovjek. On je Bog jer je iz Očeve biti (stvarnosti) od vječnosti rođen. kako bi se potvrdila jednakost svih osoba Trojstva. Jer kako razumska duša i tijelo tvore jednog čovjeka. A jer je istovremeno Bog i čovjek. Tako nastaju trojstvene molitvene formule kao što je «Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu» i sl.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 61 Božji.2. imamo i druge obrasce koji se pojavljuju u razdoblju od 4. u vječni oganj. ne kao da bi se božanstvo pretvorilo u tjelesnost. sišao u podzemlje (nad pakao) i treći je dan opet uskrsnuo. koji su činili zlo. ne može se spasiti.2. kako je to bilo u ranijoj liturgijskoj praksi. Kod njegovog ponovnog dolaska svi će ljudi uskrsnuti u svojim tijelima i dati račun o svojim djelima. Bog i čovjek.org/nauk. On je zbog našeg spasenja trpio. u Duhu Svetomu). ne po povećanju bića nego po jedinstvu osobe. koje imaju za cilj istaknuti pravovjerno učenje o Bogu. Rani liturgijski teološki obrasci Osim navedenih vjeroispovijedanja koja su ušla i u liturgijske tekstove. ući će u vječni život. manji od Oca po ljudskoj naravi.php?action=c_vidi&id=2996. veljače 2007. Jedan potpuno i čitav. tako je Bog i čovjek samo jedan Krist. pristupljeno 8. čovjek jer je od biti (stvarnosti) majke rođen u vremenu. Tko je vjerno i čvrsto ne čuva i vjeruje. do 6. To je katolička vjera. uzašao na nebo. nego jer je Bog uzeo ljudskost. stoljeća. koji se sastoji od razumske duše i čovječjeg tijela.katolici. Određene se molitve počinju upućivati i Isusu i Duhu Svetomu. a ne samo Bogu Ocu (po Sinu. Potpuni Bog. odatle će doći suditi žive i mrtve. svemogućeg Oca. tako ipak nisu dva Krista nego jedan Krist. Ocu jednak u božanstvu. sjedi s desne strane Boga. 89 http://www. Oni koji su činili dobro.

te se stvara sve veća podjela klera i laika. dakle s pitanjem koliko može neke oblike poganskih kultnih svečanosti i pobožnosti kristijanizirati i ugraditi u svoje litur- . Dolazi i do sve rjeđeg sudjelovanja naroda u euharistiji. Podižu se naime oltarske pregrade na kojima se postavljaju zavjese kako narod ne bi imao pogled na oltar tijekom euharistijske liturgije. Krista i Duha Svetoga. dijelovi odjeće i sl. iz katakombi i skrivenih mjesta seli u velike bazilike gdje se gubi zajedništvo predvodnika bogoslužja i naroda. moći». Vrijeme progonstva i mučeništva iznjedrilo je mnoge kršćanske mučenike. «Crkva se. Euharistija se sve više počinje shvaćati kao žrtva (otuda i naziv oltar. ili da se barem u oltar ugradi dio njegovih «svetih moći». susretala s pitanjem prilagodbe. nadalje.62 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Tako liturgija sve više postaje i izraz pravovjernog štovanja Boga. 6.). Svakako da je ovakva praksa vodila mnogim zlouporabama. počinju se štovati kao relikvije odnosno kao «sv. Sve je manje sudjelovanja naroda u samome bogoslužju. trgovinama i sl. Liturgijske stranputice Pokonstantinovo vrijeme donosi Crkvi mnoge pogodnosti.3. Njihova tijela. Liturgija se. U crkvene svetkovine pa i određena učenja. koji se počinju štovati i nazivati svetima. Postaje pravilo graditi crkve na grobovima svetaca mučenika. Crkva se djeli na oltarski dio i lađu. Posebno je ovakva praksa bila razvijena na Istoku gdje je kasnije nastao ikonostas koji i danas razdvaja oltar od okupljenog naroda. svećenik i sl. ali i opasnosti. ulaze poganski elementi koji su bili neprihvatljivi ranom kršćanstvu. kosti. kako smo već ustvrdili. Mnoge himne i liturgijske molitve sve su više prožete teološkim definicijama Trojstva. pri čemu se oltar i fizički odvaja od mjesta gdje se nalazi narod. kao uvijek u razdobljima povećane misijske djelatnosti.

No. osobito na području liturgijske reprezentacije i proširenja kalendara kršćanskih svetkovina. prosinca dan Nepobjedivog sunca. 6. Crkva je iskoristila određene već postojeće blagdane. JEDIN. 91 . krsne slave kod pravoslavnih Srba. sudjelo90 H. Novi odnos Crkve prema državi i javnosti omogućio je i proizveo također nove oblike. pogani su štovali 25. Kult mrtvih zauzima sve više mjesta u kršćanskom nauku.4. a posebice u kršćanskom bogoslužju. iako je dano novo značenje određenim datumima i običajima. dajući im kršćansko značenje. 227. Pripravnici za krštenje. katekumeni. Kršćanski sveci su zamijenili poganske bogove. S te strane se javlja niz novih elemenata u njenoj sakramentalnoj liturgiji. stoljeću sve se više naglašava euharistijski dio bogoslužja. Liturgija katekumena i liturgija vjernih U 4. kojem katekumeni ne samo da ne mogu pristupiti u smislu blagovanja. Velika povijest Crkve II. Crkva je preuzela ovaj datum da bi naglasila Krista kao Nepobjedivo sunce pravde. 1995. u izgradnji kultnih građevina i u liturgijskoj godini. str. Trebalo je za kršćanske vrijednosti zadobiti pogane koji su se veoma teško odvajali od svojih poganskih običaja. poganski elementi vezani uz te datume i proslave su ostali prisutni do danas.91 Počinje im se iskazivati molitveno poštovanje./5.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 63 gijsko područje. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Zamjena poganskih bogova za kršćanske svece na poseban je način vidljiva u proslavljanju tzv. Na primjer.»90 Prilagodba Crkve na različitim područjima njezinog djelovanja može se promatrati u svjetlu kulturološke prilagodbe. već ne mogu ni fizički sudjelovati u ovome djelu bogoslužja.

»93 Pojedini crkveni povjesničari smatraju da je ovakva crkvena praksa bila rigorozna te da je donosila mnoge negativne posljedice pokornicima. dakle. Velika povijest crkve II . 286. teška krađa. To su: idolatrija. Augustin nam daje listu grijeha zbog kojih se morala činiti javna pokora. prisustvovati samo službi riječi. 285. Budući da nije više bio potpuni član crkvene zajednice. krivovjerje. u euharistiji nisu mogli sudjelovati niti javni pokornici. Velika povijest crkve II. Pozitivna je razmišljanja o ovome donio Augustin koji je zbog svojeg pretkršćanskog puta pokazao pomirljiviji stav po ovome pitanju. kleveta. str. JEDIN. Ova je praksa ostala i danas u istočnoj (pravoslavnoj) liturgiji i naziva se liturgija oglašenih. pobačaj. H. On je disciplinu Crkve stavljao na važno mjesto. H. preljub. pijanstvo. Zajedno s katekumenima. JEDIN. . ubojstvo. nepomirljiva mržnja. 285.64 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE vali su u prvome djelu bogoslužja u kojem su se čitali te tumačili tekstovi iz Biblije. H. kao i neki katekumen.92 «Grešnik koji se vlastitom odlukom otvorio svojemu biskupu ili je njegov prijestup bio javan uvrstio bi se. shizma. smio je. JEDIN.str. Usp. Liturgija se svela na bogoslužje «svetaca» gdje je «zajedništvo svetih» shvaćano u doslovnom smislu. posjećivanje nemoralnih kazališnih predstava. Nakon toga ih se pozivalo da izađu iz crkve. Velika povijest crkve II. te nije smio prinijeti svoj žrtveni dar niti imati udjela u pričesti.94 92 93 94 Usp. kao i do sada u javnom bogoslužju formalnom presudom biskupa u stalež pokornika. str. no bio je svjestan da će u Crkvi uvijek biti «pšenice i kukolja».

Bogojavljenje ili Epifanija (od grčke riječi epiphania koja znači očitovanje ili objavljenje) važan je blagdan božićnog vremena. U ranom razdoblju Crkve. a zatim kao zasebni godišnji blagdan. JEDIN. od kojih su neki već bili prisutni u Crkvi. Velika povijest crkve II. ljubavi prema bližnjima i sl./5. Sada se ovaj broj dana određuje kao korizmeno vrijeme. stoljeća u Aleksandriji. Atanazije prilikom svog boravka u Rimu. pripravnike za krštenje se običavalo krštavati u uskrsnoj noći. stoljeću se uz Uskrs vezuje i dulje razdoblje priprave. vrijeme priprave koje se ne odlikuje samo postom (jedan obrok dnevno. također je u ovome razdoblju uvršten u liturgijski kalen95 96 97 Usp. stoljeća nailazimo na sporove oko termina slavljenja Uskrsa. Uskrs kao sjećanje na Kristovu slavnu pobjedu nad smrću slavio se od samih početaka kršćanstva. prvo kao tjedni blagdan koji se proslavljao svake nedjelje.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 65 6. Epifanija ili Bogojavljenje97 blagdan koji se proslavlja 6. 240. Prve tragove slavljenja ovoga blagdana nalazimo početkom 3. suzdržavanje od mesa i vina) već se veća važnost daje samodisciplini. Usp.95 U 4. vježbanja pred Uskrs (Euzebije). Naime. razmišljanju o samome sebi i nutarnjoj sabranosti. siječnja. kako bi se objedinila praksa Crkve. Već krajem 2. ili 40 dana posta pred Uskrs. Već se ranije javlja ideja o 40 dana priprave. Velika povijest crkve I. Uspostavljaju se određeni blagdani. str.5. 288. Sada se različiti blagdani i običaji formiraju u liturgijski kalendar.str. korizma. JEDIN. H.96 Vrijeme korizme postaje i vrijeme priprave katekumena za krštenje. Oblikovanje liturgijskog kalendara U 4. H. što nam govori da je u to vrijeme godišnje slavljenje ovoga blagdana zaživjelo u Crkvi. Na Istoku je . godine po Kristu nalazi kršćanski običaj da se pred Uskrs posti 40 dana. 300. stoljeću dolazi do formiranja liturgijskog kalendara.

prosinca. prosinac izabrao za slavljenje Kristovog rođendana: “Prva se zasniva na pastoralnom načinu djelovanja Rimske Crkve. dakle od 6. Mitre. Već smo naglasili kako je ovaj blagdan zamijenio poganski blagdan «Nepobjedivog sunca». Od tada. stoljeća pouzdano se zna da je Božić i na Istoku i na Zapadu slavljen 25. Crkva se spominje poklonjenja mudraca s Istoka novorođenom Kristu. prosinca. a zatim je preuzet i od Zapada. Božić. također dobiva svoj datum i svoje mjesto u liturgijskom kalendaru. Crkvu svoju. čiji je simbol bio Sunce a slavio se 25. Izvorno je ovaj blagdan označavao različite objave Boga. Kristova stvara novi narod od različitih plemena i jezika. Na Bogojavljenje. Poklonjenje mudraca Kristu. ne samo Židove već i pogane. prosinca. Većina protestantskih i reformiranih crkava zadržala ga je u svome liturgijskom kalendaru i ima posebnu službu za ovaj blagdan u liturgijskim knjigama. kao što je Isusovo krštenje. Svadba u Kani Galilejskoj). godine nalazimo da se u to vrijeme Božić u Rimu slavio 25. pa je stoga ovaj blagdan značajan u razumijevanju Kristove Spasiteljske uloge. Krist je došao spasiti sve ljude. U rimskom spisu Depositio Martyrium iz 354. prosinca počinje rast Sunca. . 3. prosinca. koja je na dane poganskih svečanosti uvodila svoje blagdane. Blagdan Kristovog rođenja. pa je to bio to bio prvobitni blagdan Isusova rođenja i krštenja. (U ranoj se tradiciji ovim blagdanom obilježavalo tri događaja iz Kristovog života: 1. Krštenje Gospodnje te.66 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE dar. kako bi narod odvratila od poganstva. Postoje dvije pretpostavke zašto se baš 25. Ovaj se blagdan prvotno razvio na Istoku. Kristovo rođenje odnosno poklon mudraca rođenome Kristu. čudo u Kani Galilejskoj. stoljeća Božić se i na Istoku i na Zapadu slavi 25. Od 21. Mudraci s Istoka prvi su pogani koji su se poklonili Kristu. Od 4. 2. Reformacija nije odbacila ovaj blagdan. Protestantska tradicija je zadržala prvotni naziv Bogojavljenje ili Epifanija. U ovom slučaju radilo se o rimskom poganskom blagdanu Natalis Solis Invicti. Stoga se u tradiciji Rimokatoličke crkve ovaj blagdan naziva i Sveta tri Kralja.

odnosno došašće. str. Računajući od toga dana 9 mjeseci dolazimo na 25. tj. Već kod ranijih kršćanskih pisaca nailazimo na spominjanje predbožićnog razdoblja u kojem se treba postiti i 98 99 Vladimir Zagorac. tj. Mjesto Mitre-pobjednika tame. kako je svijet stvoren 25. “To shvaćanje nije podnosilo da bude u računanju Kristova života nekih ostataka. Obje ove pretpostavke svjedoče nam više o simbolici nego o stvarnom datumu Kristova rođenja. prosinca. prosinca. Crkva je bila svjesna da će ljudi teško odbaciti stečene poganske tradicije. 174. morao je toga dana započeti i njegov zemaljski život. Treba znati da je simbolika u rano kršćansko doba imala zapaženu ulogu. str. te je poganskim običajima dala kršćansku simboliku. kome je kršćanska tradicija primijenila Malahijinu proročku sliku ‘Sunca pravednosti’ (Mal 4. dakle. . stoljeću. 174-175. Druga pretpostavka temelji se na vjerovanju koje je bilo rašireno u 3.”99 Općenito se smatra da je prva pretpostavka pravi razlog proslavljanja Božića 25. Kao i uz vrijeme Uskrsa. toga je dana uslijedilo Utjelovljenje. jer bi to značilo nesavršenost. ožujka. 2) i ‘svjetla svijeta’ (Iv 8. Crkva je nakon izlaska iz progonstva počela slaviti rođenje Krista. od tada priznate tradicije da je Krist umro 25. Vladimir Zagorac. Polazeći. ožujka. Krist posvetitelj vremena. na proljetni ekvinocij te da je upravo toga dana umro Krist.”98 Ova pretpostavka svjedoči o mudrosti rane crkve prilikom evangeliziranja pogana. tako se i uz vrijeme Božića vezuje razdoblje priprave kojeg danas poznajemo kao advent. ne dovodeći time u pitanje vjernost kršćanskom učenju. Krist posvetitelj vremena.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 67 svečani blagdan početka novog života u prirodi. 12).

O ovoj liturgiji svjedoče spisi iz 4. KOLARIĆ. pa spadaju u blagdane povijesti spasenja. 29. H.str. stoljeća vidljiva je sve veća razlika u liturgiji Istoka i Zapada. Apostolske konstitucije s kraja 4. 102 .102 U tekstovima iz 4. A. O Istočnim nepravoslavnim crkvama vidi više u: J. Usp. str. 289-291. stoljeću poslije Krista uvođenjem pet tjedana priprave. JEDIN. Na Istoku su u ovome razdoblju poznati sljedeći obredi: Liturgija apostola Istočnih Siraca. Navedene crkve spadaju u grupu Istočnih crkava koje su se odvojile od tada jedinstvene crkve još u 5. koji su se oblikovali u navedenom razdoblju. i 5 stoljeća kao npr. 6. stoljeća. Zagreb: Veritas. Od 4. stoljeću. Kaldejaca. Istočni kršćani. Velika povijest crkve II.101 Na istoku se također razvija i Zapadnosirska ili Jakovljeva liturgija. stoljeću jer nisu prihvatili odluke crkvenih sabora u Efezu (431. ADAM. i Malabarskih kršćana.100 Blagdani. koja je u svom razrađenom obliku nastala u 5. 1982. no advent kakvog danas poznajemo razvio se u 6. godine). po uzoru na liturgijski kalendar Staroga zavjeta. godine) i Kalcedonu (451. Uvod u katoličku liturgiju. Usp. već su bile vidljive stanovite razlike u organizacijskom kao i u liturgijskom smislu. Didaskalija. što je kasnije smanjeno na četiri tjedna. a simboliziraju četiri tisućljeća starozavjetnog razdoblja i iščekivanja Mesije. 100 101 Usp. i 5.6. Ona se i danas slavi kod Nestorijanaca. godine).68 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE pripravljati za Božić. propovijedi Ivana Zlatoustog i biskupa Teodora Mopsuestijskog i sl. Oblikovanje različitih liturgija na Istoku i na Zapadu I prije velikoga raskola Crkve na Istočnu i Zapadnu (1054. vezani su uz događanja Kristova spasonosnog života i djelovanja za naše spasenje.

N.. Na srpskoj jeziku imamo sve liturgije u liturgijskoj knjizi: Služebnik. Sremski Karlovci: Eparhija Sremska. Uvod u pravoslavnu liturgiku. 2004.primorska i Skendeijska. GRGUREVIĆ..Liturgija Svetog Bazilija Kapadocijskog iz 4 stoljeća. Beograd: Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve. 2003. Beograd: Sveti arhijerejski sinod. 1992.. Vršac: Eparhijski upravni odbor eparhije Banatske. Kraljevo. D. str. Usp. 1997. A. WARE. O liturgiji. Uvod u sveto bogosluženje. Liturgika 1. STANILOJE. 1961. J. 205-239.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 69 stoljeća spominje se i Markova liturgija. 106 Na hrvatskom jeziku. 107 . Liturgika (skripta). 1998. u danima pred Božić i Bogojavljenje.. na Veliki četvrtak i Veliku subotu.I. Duhovnost i zajednica u pravoslavnoj liturgiji. J. Libertvil: Bogoslovski fakultet Svetog Save.. 1999. 104 105 O istočnim liturgijama vidi više: Pravoslavna liturgika.107 103 Vidi prijevod ove liturgije na srpski jezik: Božanska liturgija Svetog apostola Marka. Beograd: Misionarski i duhovni centar Manastira Hilandara. Srbinje Duhovna akademija Svetog Vasilija Ostroškog. H. FUNDULIS. Velika povijest crkve II. T. travnja na blagdan Svetog Marka. K. za potrebe grkokatoličke crkve. 278. 1963. Kraljevo: Eparhijski upravni odbor Eparhije žičke.105 To su tri liturgije: 106 . str. Križevci: Biskupski Ordinarijat. 1965. Liturgika. Markova se liturgija danas kao Ćirilova liturgija služi u Koptskoj crkvi.. PAVIĆ.. Pravoslavna crkva.. Liturgija i život. Liturgija Svetog Bazilija Velikog slavi se svega 10 puta u godini i to prvih pet tjedana korizme. 2005. Cetinje: Mitropolija Crnogorsko . te na blagdan obrezanja Gospodnjeg (Svetoga Bazilija). 1992. Nastala je u Antiohiji a i danas se služi u Aleksandriji 26.103 Iz ove se liturgije kasnije razvio koptski (egipatski) i etiopski (abesinski) obred. objavljene su sve tri liturgije u: Bizantsko-hrvatski Liturgikon. ŠMEMAN. 1986. PAVKOVIĆ. Zagreb: Glas Koncila.104 No najraširenije istočne liturgije jesu liturgije bizantskog obreda koje se i danas slave u istočnim pravoslavnim crkvama. JEDIN. Zagreb: Grkokatoličko sjemenište. Zagreb: Prosvjeta.

treba najprije istaknuti njihovo shvaćanje liturgije kao sudjelovanje pri nebeskom bogoslužju anđela. na Blagovijesti. liturgijski čini postaju ‘slike i simboli koji posreduju zbilju povijesnog dijela spasenja. 109 110 . 279. JEDIN. Ova je liturgija specifična jer zapravo nema euharistijski kanon već se vjernici pričešćuju darovima koji su ranije posvećeni (od tuda naziv pretposvećenih darova). Pri tom se kristološke rasprave toga doba zrcale u naglašavanju spasiteljskih djela Otkupitelja i svemoći božanskog Logosa. Liturgija pretposvećenih darova služi se u tijeku uskršnjeg posta i to svaku srijedu i petak uskršnjeg posta (korizme). utorak i srijedu. Nikada se ne služi subotom i nedjeljom. pogotovo uskrsnuća’. liturgija postaje svečanim prikazivanjem Kristova svećeničkog djelovanja. no oblikovanje liturgijskih tekstova potječe iz kasnijeg razdo108 Liturgija Svetog Ivana Zlatoustog služi se tijekom godine kada se ne služe druge dvije liturgije. str. Augustin spominje u svojim spisima sjevernoafričku liturgiju. u ponedjeljak.. stoljeću.108 .Liturgija pretposvećenih darova. koje se dalje razvija do dramatičnih oblikovanja slavlja otajstva. Veliki četvrtak i Veliki petak. H.»110 Na Zapadu se mogu pratiti dva osnovna liturgijska tipa: Sjeverno – afričko – rimski u galski. na Veliki ponedjeljak./5..Liturgija Svetog Ivana Zlatoustog koja je svoj sadašnji oblik dobila u 8. Velika povijest crkve II. stoljeću. Ona nije sadržavala jedinstvene tekstove već je svaki biskup mogao upotrebljavati vlastite ili tuđe tekstove koji su prije toga prolazili stručnu kontrolu subraće. Rimska liturgija se spominje već od 4. stoljeća. kako ih imamo u 4.70 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE . To je razumijevanje liturgije kako ga zastupaju pogotovo Ivan Krizostom (Zlatousti) i Teodor iz Mopsuestije.109 «Od karakterističnih crta istočnjačkih liturgija. utorak i četvrtak prvoga tjedna posta. u četvrtak petoga tjedna.

Mozarapski ili zapadnogotski obred . sjevernoafrički i mozarabijski. U drugim su dijecezama Zapadnog kršćanstva služeni drugi obredi od kojih su najpoznatiji bili milanski (abrozijanski). Istočno – sirski obred a) Nestorijanski obred b) Kaldejski obred c) Malabarski obred II. a latinski će tek 370. valja naglasiti da je on prvenstveno bio u uporabi Crkve u Rimu. Obred koji se smatra pretečom Rimskog obreda do 4. se stoljeća služio u Rimu na grčkom jeziku. Etiopski obred ZAPADNE LITURGIJE 1. Koptski obred 2.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 71 blja. Aleksandrijska skupina 1. sve do 8. galski. stoljeća. Od spomenutih liturgija nastat će različiti obredi Istoka i Zapada: ISTOČNE LITURGIJE I. Abrozijanski obred 3. Nije bio obvezan za druge mjesne crkve. Kada se govori o rimskom obredu. Antiohijska skupina 1. godine potisnuti grčki jezik. Zapadno – sirski tip: a) Sirsko – antiohijski obred b) Maronitski obred c) Bizantski obred d) Armenski obred 2. Rimski obred 2.

MAJEDNORF.. Sada je rana kršćanska zajednica transformirana u gomilu nominalnih kršćana. Pravoslavni teolog Meyendorf će ustvrditi: «Zaista je bilo teško sačuvati zajedničarski karakter kršćanskog bogoslužja ili učenja. Vizantijsko bogoslovlje. Keltski obred Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE *** Konstantinovo i pokonstantinovo vrijeme donosi velike i bitne promjene za Crkvu u različitim njenim segmentima pa tako i na području razvoja liturgije. Kragujevac: Kalenić. kada su počeli da liturgiju služe u ogromnim bazilikama. Stoga će upravo 16.72 4. koje su primale po nekoliko tisuća učesnika. 111 Dž.»111 Ovakav razvoj liturgije u većoj ili manjoj mjeri nastavit će se i u slijedećem razvoju. No s druge strane se događa negativno stremljenje . Galski obred 5. 1985.sve snažnije udaljavanje puka od bogoslužja. str. stoljeće biti zrelo za reformu Crkve na različitim područjima a napose u liturgijskom smislu. . 144.. te kulminirati u srednjem vijeku.. Liturgija se obogaćuje teološkim i obrednim sadržajima.

RAZVOJ LITURGIJE OD KAROLINŠKE OBNOVE DO 7. . No budući da isti nije zadovoljavao Karla i njegove liturgijske potrebe.1. Ova će Pipinova nastojanja dovesti do težnje da se rimski obred proširi po cijeloj tadašnjoj zapadnoj Europi. Pipinovog sina i nasljednika. godine od pape Pavla I. prigodom posjete papi Adrijanu I. – 814. kako bi se temeljem njega izvršila liturgijska reforma na teritoriju njegovog kraljevstva. pristupilo se njegovoj temeljitoj reformi. Tako će rimska liturgija. naći svoje mjesto u tadašnjim zapadnoeuropskim državama. Karlo Veliki je u Rimu. Ova je reforma završena u vrijeme Karla Velikog (768.. godine zatražio i dobio kopiju gregorijanskog Pontifikalnog sakramentarija. odnosno do liturgijskog pokreta poznatog kao karolinška reforma. obvezna liturgija cjelokupne Zapadne crkve. Iako prihvaćena od većine tadašnjih zapadnih biskupa. stoljeća. U razdoblju koje slijedi nastavit će se razvoj liturgije u teološkom i praktičnom smislu. Franački kralj Pipin Mali zatražio je oko 760.). ona još uvijek neće biti propisana. uz određene izmjene. 781. Karolinška reforma Spomenuli smo kako je liturgija rimskog obreda izvorno bila liturgija Rimske dijeceze sve do 8. REFORMACIJE 7. da mu dostavi kopiju Rimskog sakramentarija. koji je pokazivao veliki interes za liturgijska pitanja.

Primarni čin mise postaje uzdizanje hostije. Misa se shvaća kao «beskrvna žrtva» po kojoj se iznova Krist na oltaru žrtvuje. To se teološki opravdava time da se naglašava kako je Krist u potpunosti nazočan i u jednoj i u drugoj prilici. godine. Jedan od razloga tomu je što se sve više naglašavala nedostojnost i grješnost vjernika. dok se kalež vjernicima uskraćuje. stoljeću u mnogim župama dijeli samo pod jednom prilikom – hostijom.112 Pričest vjernika je bila sve rjeđa. stoljeća. Oltar se i fizički pregrađuje 112 Usp. što je bilo uzrokovano i vjerovanjem da gledanje hostije ima poseban. To dovodi do novoga blagdana. ŠAGI – BUNIĆ. U crkvi se određuje posebno mjesto na kojem se izlaže sakrament. Prvenstveno se to činilo iz praktičnih razloga.2. pred mjestom gdje su se držali posvećeni euharistijski darovi pali se takozvano vječno svjetlo. Svećenici su za vrijeme slavljenja mise okrenuti leđima narodu. spasonosni efekt. Pričest se u 12. Razvoj euharistijske teologije i prakse Centrala teološka misao euharistije jest naglasak na stvarnoj Kristovoj nazočnosti u euharistijskom kruhu i vinu te žrtveni karakter mise. stoljeća svećenik počinje dizati posvećenu hostiju. Euharistija u životu crkve kroz povijest. tako nazvan jer ga se pokrivalo svilom te je ličio na šator. Oltar se sve više udaljava od vjernika i smješta u dno apside. 81-83. Hostija se polagala u pokaznicu te se nosila u procesiji i pokazivala narodu. koji se u Rimokatoličkoj crkvi slavi od 1264. str.74 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 7. J. Tijekom kasnog srednjeg vijeka nastaje i posebno mjesto za čuvanje sakramenta: tabernakul (šator). T. Gledanje u hostiju se izjednačavalo i sa samim pričešćivanjem. Corpus Christi (Tijelovo). Od 13. Od 12. Stoga je svaka misa istinsko žrtvovanje samoga Krista koju svećenik prinosi na oltaru. . To dovodi do prakticiranja «klanjanja presvetom sakramentu».

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 75 od lađe crkve. Obzirom da je razumijevanje mise kao prenošenja posebnih blagoslova za žive i mrtve bilo u ovome vremenu razvijeno. str. Usp. str. Velika povijest crkve III/II. 36. Usp. koji su i danas vidljivi u mnogim starijim crkvama. Pojedini su gradovi imali i do 20% svećenika od ukupnog broja stanovnika. Tihe mise su sve više udaljavale laike iz liturgijskog života. Njih je služio samo svećenik kome je pomagao poslužitelj. 640. H. . Mnogi od tih svećenika su bili tzv. Budući je u nekim mjestima bio veliki broj altarista. 76-77..113 Tiha odnosno privatna misa nastaje u 8.114 No u ovom je razdoblju dobila na svojoj popularnosti. 114 115 113 Usp. T. već su bili samo osposobljeni za služenje mise. Euharistija u životu crkve kroz povijest. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Smatralo se također da su tihe mise duhovnije bogoslužje u odnosu na pjevanu misu. «altaristi» koji nisu imali visoku teološku naobrazbu. Potreba za služenjem misa bila je sve veća a time i za svećenicima. Uvod u katoličku liturgiju. ŠAGI – BUNIĆ. str. Neke su crkve pri kraju Srednjeg vijeka imale i 60 oltara. A.115 Također se. J. Njihova je jedina zadaća bila služenje jedne mise na dan. podižu se unutar crkava pomoćni oltari. a misa se služi nerazumljivim latinskim jezikom Sve je to dakako utjecalo na udaljavanje vjernika od slavljenja zajedničke liturgije. to se javila potreba za njenim češćim slavljenjem. Ova se praksa opravdavala time što svećenik ulazi u unutrašnjost same svetinje te da svete riječi treba zaštititi od nepoštivanja. ADAM. 1993. JEDIN. a da ih narod treba podupirati svojim prilozima. stoljeću. Klerici su živjeli lagodnim životom zahvaljujući shvaćanju da odabrani trebaju svoje vrijeme provoditi u svetoj dužnosti i moliti. od strane imućnijih ljudi grade i privatne kapele s oltarima.

u misal su uvedene rubrike116 pisane crvenom bojom a koje su bile uputa o načinu obavljanja liturgije.» A. nastaju sada malo – pomalo i upute. . str. Uvod u katoličku liturgiju. koje bismo danas mogli označiti kao knjižice rubrika ili ceremonija. 37. Misala.76 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Tihe ili privatne mise uzrokovale su pojavu nove liturgijske knjige. 116 «Dok su stare rimske liturgijske knjige sadržavale samo tekstove. kako rimokatoličkim tako i u protestantskim liturgijama. liturgija se razvijala u dva glavna djela: Uvodni dio odnosno služba riječi te euharistijska služba. Kako bi se olakšalo snalaženje u načinu obavljanja bogoslužja. Ovdje ćemo spomenuti neke od molitvi i himni koje su se ustalile u srednjovjekovnoj rimskoj liturgiji a koje će u većoj ili manjoj mjeri naći svoje mjesto i u kasnijem razvoju liturgije u protestantskim crkvama. bez ikakva opisa bogoslužnog toka. Naime. a u ono su se doba zvale ‘Ordines’ (pravila. stoljeća Misal se rasprostranio gotovo u svim rimokatoličkim župama i postaje liturgijska knjiga i za javnu misu. Pojava Misala svakako je imala i svoje praktične razlike. Lekcionar i Evangelistar. iako će sve do Tridentskog sabora vladati sloboda u liturgijskom razvoju. ADAM. Od 13. propisi). 7. Misal je objedinio dotadašnje liturgijske knjige: Sakramentarij. u tihoj je misi bilo otežavajuće za svećenika da koristi sve navedene liturgijske knjige pa je bilo praktično da se svi najvažniji dijelovi mise nađu u jednoj knjizi. 3. Od ranoga njezinoga nastanka. Antifonal. te koji se i danas nalaze u različitim. Struktura liturgije – himne i molitve Liturgija donekle dobiva svoje uobičajene oblike.

smiluj se! Gospodine smiluj se!» Ovi su zazivi bili poznati još u poganskoj starini i izgovarali su se u počast božanstvu ili vladaru koga se štovalo kao božanstvo. . str. Kralju nebeski. Sine Očev. pred svima. Uvod u katoličku liturgiju. Gospodine): «Gospodine smiluj se! Kriste. Na Zapadu se ovaj saziv najvjerojatnije javlja u doba pape Gelazija (492. U prvome. Koji sje117 118 Usp. odnosno pjevanje psalma.117 Na Istoku se sazivi Kyrie javljaju u tzv.118 Nakon Kyrie slijedi hvalospjev: Gloria in excelsis Deo (Lat. smiluj nam se. str. Blagoslivljamo Te. Hvalimo Te. Isuse Kriste. jektenijama (molitvenim sazivima tijekom liturgije) kao odgovor naroda na svaki molitveni saziv (Gospodi pomiluj = Gospode smiluj se). 84. ADAM. 154. Bože Oče Svemogući. stoljeća ulazak klerika u crkvu pratio je Introit (lat. primi našu molitvu. Koji oduzimaš grijehe svijeta. A. Kristova otajstva. Usp. Slava Bogu na visini) «Slava Bogu na visini! I na zemlji mir ljudima dobre volje. V. Zahvaljujemo Ti radi velike slave Tvoje.) i to na kraju službe riječi da bi se vremenom pomicao na početak. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. klanjamo Ti se. uvodnome djelu ustalio se običaj pristupanja oltaru i pokajničkog čina (Confietor . Uz ispovjednu molitvu izgovarao se i saziv Kyrie (Grčki. poglavito od onih koji su učinili teže grijehe. Gospodine Bože. Koji oduzimaš grijehe svijeta. Gospodine Bože. ulaz). Jaganjče Božji. Prva Crkva ove sazive usmjerava na Krista kao svoga božanskoga vladara. 1998.. – 496.ispovijedanja grijeha) koje ima svoje korijene u ranoj Crkvi. Gospodine Sine jedinorođeni. kada su se grijesi ispovijedali javno. ZAGORAC.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 77 Od 5. slavimo Te.

čitanje evanđelja što se u ovome razdoblju sve činilo na latinskom jeziku. Amen. 2001. vjerujem) odnosno Nicejsko-carigradsko vjeroispovijedanje. str. dok su je svećenici mogli pjevati na Uskrs. str. Euharistijski dio bogoslužja započinjao je s euharistijskim kanonom kojemu je temelj Hipolitov obrazac o kojem je također ranije bilo govora: «Svećenik: Gospodin s vama! Zbor: I s duhom tvojim! Svećenik: Gore srca! Zbor: Imamo kod Gospodina! Svećenik: Hvalu dajmo Gospodinu Bogu našemu! Zbor: Dostojno je i pravedno. Beograd: Srpska patrijaršija. str. 241. Usp..120 Himna odražava vjeru prve Crkve u Krista kao Kralja. 10-12. No od 1048. koristi se redovito na svakoj misi i mogu je pjevati svećenici. ADAM. biblijska čitanja. Sa Svetim Duhom. 154. stoljeću je papa Simah prvi puta upotrebljava u božićnoj liturgiji. Leksikon ikonografije.121 Nadalje slijede molitve dana. U početku se pjevala u jutarnjoj molitvi119 U 6. Od 500. Uvod u katoličku liturgiju. Ti si jedini Gospodin. izričući na taj način frontalni stav glede tadašnjeg kulta caru. Na kraju prvog djela bogoslužja pjevao se Credo (lat. Ti si jedini Svevišnji. smiluj nam se. A.78 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE diš s desne Ocu.. Jer Ti si jedini svet.» 119 Ova se himna i danas pjeva u jutarnjem bogoslužju Istočne crkve. 61-62. u slavi Boga Oca. 120 121 . Isuse Kriste. Časosolov. Usp. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva.» Ova je ranokršćanska himna nadahnuta Lk 2. godine se koristi samo u biskupskim misama na nedjelje i blagdane. Usp. jedinoga kralja.

2-6).. koji oduzimaš grijehe svijeta. Vjerojatno potječe iz židovskog bogoslužja. Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. te anamnezu.122 riječi ustanovljenja. prilikom Kristovog krštenja na rijeci Jordanu. Svet). Prije pričesti dolazi molitva Očenaš koja je prisutna u najranijim liturgijama. te na hvalbenom uskliku pri Isusovu ulasku u Jeruzalem (Mt 21. hosana u visini. Jaganjče Božji.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 79 Slijedi predslovlje odnosno zahvalna molitva koja prethodi himni Sanctus (lat. daruj nam mir» Ova je litanijska aklamacija nastala na temelju Ivanova pozdrava Kristu. svećenik je tiho molio euharistijsku molitvu koja sadrži epiklezu odnosno molitvu sazivanja Duha Svetoga radi pretvorbe kruha i vina u pravo tijelu i pravu krv Kristovu. Hosana u visini. Jaganjče Božji. Jaganjče Božji) «Jaganjče Božji koji oduzimaš grijehe svijeta. Puna su nebesa i zemlja tvoje slave. 59. U li- 122 U Pravoslavnoj se crkvi vjeruje kako se upravo prilikom ove molitve događa pretvorba. smiluj nam se. 1978. odnosno spomen na spasenjsko djelo Kristovo. Beograd: Manastir Ćelije kod Valjeva. odnosno izgovaranja Kristovih riječi: «Ovo je tijelo moje… ovo je krv moja…». svet Gospodin Bog sabaot. svet. smiluj nam se. «Svet. Božanstvena liturgija Svetog Jovana Zlatoustog.» Ova se himna temelji na Izaijinom viđenju serafina kako pjevaju u čast Bogu (Iz 6. Nakon pjevanja sanctusa. Pjevala se vrijeme lomljenja hostije od strane svećenika. 9). koji oduzimaš grijehe svijeta. Usp. Nakon pričesti pjevala se i litanijska aklamacija Agnus Dei (Lat. str. Stoga je ona najznačajnija u euharistijskoj službi. .

80 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE turgiju ju je uveo papa Sergije I. Imala je najprije oblik zvona. ZAGORAC. Bile su to molitve pokorničkog značaja koje je svećenik molio u svim u momentima kada je bio slobodan od drugih tekstova: na početku mise (Confietor). V. palij i prsten.. godine. Razvij liturgijskog ruha i liturgijskih boja Liturgijsko ruho poprima svoje standardne oblike. manipul. godine počinje se pjevati tri puta.124 7. Biskup i svećenik je nose na način da visi s obje strane ramena. Osnovna odjeća jest alba (albus=bijel).123 U kontekstu srednjovjekovne rimske liturgije treba spomenuti i Apologije. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. Uz albu se se koristi i cingulum odnosno pojas u obliku špage koji se vezuje oko struka. bila je prvotno svjetovni znak službe. 105. Od 13. Usp. te će u srednjem vijeku ono već imati prepoznatljive oblike. dok su je đakoni nosili prekriženu preko prsa (danas je nose ukoso od lijevog ramena prema desnom boku). prezbiteri i biskupi. Kristova otajstva. a oko 1000. odnosno bijela duga haljina koju nose svi redovi svećenstva. 687.4. Kod istočnih kršćana epitrahilj = oko vrata). stoljeća nastaje «gotska misnica» koja je bočno 123 124 Leksikon ikonografije. Creda. Ranije smo spomenuli kako su se u Konstantinovom vremenu viši klerici izjednačili s visokim carskim činovnicima i dobivali posebne insignije: štolu. . preko glave je bila preklopljena i zaogrtala je cijelo tijelo. U kasnijem razvoju će se i liturgijsko ruho razvijati. Kasnije je nose đakoni. za vrijeme pjevanja Gloria. Kazula (casula=kućica) ili misnica (latinski paenula ili planeta) gornji je dio liturgijske odjeće koji se izvodi od starorimske toge. 84-85. Uz vrat se stavlja naglavnik (amikt) kako bi se pokrio vrat. str. Sanctusa i sl. Štola (naramenica.

Usp. stoljeća. 1912. purpurna (između ljubičaste i crvene) koristi se u trećoj nedjelji adventa i četvrte nedjelje korizme. 449-498. smeđa. POPOVIĆ. 501-502. Liturgijski simbolički govor. crnu. purpurnu i zlatnu. koja dobiva ime najvjerojatnije po gornjoj odjeći muškaraca i žena u Dalmaciji krajem 2. a kojega nose biskup i svećenik kod određenih obreda izvan liturgijskog slavlja. Bijela i zlatna označavaju radost i koriste se na Gospodnje i Bogorodičine blagdane te na blagdane svetaca koji nisu mučenici. crvena i grimizna jer su se ove boje smatrale ‘otajstvima i pralikovima’. I. Pluvijal (kišna kabanica. O liturgijskoj odjeći u Istočnim crkvama vidi više u: J. korizmi i na vigilije (noćne službe bdijenja). Sremski Karlovci: Srpska manastirska štamparija. str. Dalmatika. i to: bijelu. ŠAŠKO. U vremenu baroka se sve više skraćuje i ukrašava zlatnom i srebrnom svilom te postaje i umjetnički premdet u obliku kontrabasa. A. I. crna. zelena ozna125 Usp..125 Liturgijske boje liturgijskog ruha počinju se upotrebljavati u 9. U karolinško se doba koristilo najvjerojatnije osam boja: zlatna (žuta). ljubičastu. Uvod u katoličku liturgiju. stoljeća. str.126 No kanon boja ustalio je Papa Inocent III. str. str. Liturgijski simbolički govor. a formom je bila slična dalmatici. postaje gornjom liturgijskom odjećom đakona. 126 . početkom 13. crna označava žalost i koristi se na misama za mrtve i na Veliki Petak. ogrtač) jest svečani plašt koji doseže do zemlje. ŠAŠKO. kao na primjer u procesijama i sl. No nije bilo jedinstvene prakse niti na Istoku niti na Zapadu po ovom pitanju.. knjiga I. vatikansko sabora). Tunika je bila gornja odjeća subđakona (red koji se primao prije đakonata a koji je u rimokatoličkoj crkvi dokinut nakon II.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 81 skraćena.. zelenu. 83-84. Opšta crkvena istorija. Zagreb: Glas Koncila 2005. crvenu. ADAM.. crvena označava vatru i krv te se koristi na Duhove i na blagdane mučenika. ljubičasta označava pokoru i koristi se u adventu. modra. zelena. bijela. stoljeću. 676685.

40. u tadašnjim procesijama vjernici su dolazili do oltara i ostavljali novac. često poprima pretjerane forme. Nerazumljivi latinski jezik sprječavao je puk da sudjeluje u bogoslužju i da ga razumije. A. Liturgija je postala stvar klera. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. 128 . Svećenik je mogao obaviti misu i bez sudjelovanja naroda.5. Mučenici i sveci u praktičnoj su pobožnosti uzdizani više i od samoga Boga. Pričest je toliko opala da je IV. U liturgiju je ulazilo praznovjerje koje su svećenici tolerirali. u Obrednik prodire poplava novih blagoslovina. lateranski sabor (1215. Na primjer.127 7. 379.128 U srednjem vijeku dolazi i do sve češćeg čašćenja svetaca koji obogaćuju liturgijski kalendar. Leksikon ikonografije. pravih i nepravih. str. Predreformacijsko stanje Liturgija u predreformacijsko vrijeme postaje sve više individualni ritual svećenika umjesto njene osnovne svrhe.82 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE čava nadu i koristi se u obične nedjelje i dane i tijekom tjedna kad se ne slavi ni jedan svetački blagdan. ADAM. «Štovanje svetaca i njihovih moći (relikvija). Traži se njihova zaštita i blagoslov u uvijek novim oblicima. godine) propisao da se pričestiti mora najmanje jednom godišnje. str. Religiozni život postaje sve kom- 127 Usp. zajedničkog slavljenja Gospodnjeg naroda. Osnivaju se bratovštine i niču nove forme pobožnosti. Uvod u katoličku liturgiju. vjerujući da je to najvažniji dio liturgije. Vjerovali su da će time kupiti ispunjenje molitava upućenih Bogu ili svecima. Dolazi do sve većeg štovanja relikvija i svetačkih moći.

str. Usp. – 1179. 76-79. Hildegarda iz Bingena (1098. V. kao vještina uranjanja u najdublji «temelj duše». Vjerovali su da onaj koji ugleda hostiju. duhovnost i požrtvovnost širih krugova. ADAM. Osobito su redovi franjevaca i domini129 130 A. 1969. Velika povijest crkve III/II. – 1164. Kult svetaca.). U svemu se tome očituje rastuća nesigurnost i mnogostruko nezadovoljstvo. str. 41 Ivan Gerson (umro 1429.131 Praznovjerju su doprinosili i oni svećenici koji su bili neuki te ni sami nisu shvaćali neke pojmove liturgijskog života. valja spomenuti i neka pozitivna kretanja: «Pored takvih žaljenja vrijednih razvoja ukrivo.130 To su bile posljedice sada već razvijene teologije o pretvorbi hostije i vina u tijelo i krv Kristovu. niti mu se može dogoditi bilo kakvo zlo. kako se toga dana ne može oslijepiti i umrijeti. Tomu je potvrdom također onaj smjer pobožnosti koji se naziva mistika. ne stari.) kritizira propovjednike koji narodu govore da se na dan posjeta misi ne stari. Od 13 st. Kao predstavnici spominju se iz 12. Zagreb: Nadbiskupsko duhovno sjemenište. Pored svih ovih negativnih primjera.). ZAGORAC. Mnogi su svoje poglede usmjeravali na hostiju tijekom njenog podizanja u misi nakon «pretvorbe». JEDIN. toga dana ne može umrijeti. H. Liturgika. str. ne smije se s druge strane previdjeti duboka vjera. u «vrh duše». Uvod u katoličku liturgiju. Usp.) i Elizabeta iz Schoena (1129. st. 131 . Bernard iz Clairvauxa (1090. – 1153.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 83 pliciraniji.»129 Pojedinci su lizali prah sa svetačkih grobova i nosili hostije oko vrata kao amajlije. da bi se božansko najdublje iskusilo. 640. Iz toga dakle razaznajemo da su i sami klerici podupirali ovakva praznovjerja. a posebice Marije toliko je bio razvijen da pojedinci nisu znali razlikovati Krista od pojedinoga sveca ili pak Marije.. da ne može oslijepiti.

Mnogi svećenici nisu niti imali temeljnoga znanja da bi mogli održati propovijed koja bi pomogla u duhovnoj izgradnji puka. mistik i propovjednik pokore + 1384. Velika povijest crkve III/II. H. 642-643. str. i 14. No ona je u mnogim sredinama. koji je s krajem 14. Uvod u katoličku liturgiju. nerazumljiva običnom puku. Grote. posebice u bogoslužju. Stoga su prosjački redovi. 41. nije mogla dati vjernicima potrebnu duhovnu pouku. Sličnom je težnjom za duhovnošću bio ispunjen pokret obnove zvan devotio moderna. 132 133 A. a što će svakako utjecati na razvoj propovijedanja i u samoj Rimokatoličkoj crkvi.) te se proširio po cijeloj zapadnoj Europi. ADAM. str. stoljeća došao iz Nizozemske (G.133 No bitan naglasak na propovijedanju. stoljeću radili na teološkoj izobrazbi svojih članova kako bi isti preuzeli zadaću propovijedanja..) Imitatio Christi (Nasljeduj Krista)». Težili su za produbljenjem pobožnosti i nasljedovanjem Krista. Obrazuju se i propovjednici svjetovnog svećenstva. posebice seoskim potpuno zanemarivana. .132 Latinska misa. zasigurno će dati protestantska reformacija.. JEDIN. u 13. Propovijed je bila jedini dio liturgije kojega je puk mogao razumjeti. Usp. – 1471. dominikanci i franjevci.84 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE kanaca unapređivali mistični pogled toga vremena. kako su taj klasični izraz našli u poznatom djelu Tome Kempenca (1379.

njemački augustinski redovnik. liturgijske promjene u reformatora su negdje bile minimalne. molitve. Godine 1517. Za njega su način bogoslužja.1. kako na cjelokupni život Crkve. Indulgencija). Martin – (1483. ni zabranjeno ni naređe- 134 Luther. tako i na liturgiju. negdje radikalnije. Na razvoj liturgije utjecalo je teološko definiranje Večere Gospodnje i sl. predmeti «isprazna vanjska stvar». suprotstavio se prodaji oproštajnica (tzv. Taj se događaj smatra početkom protestantske reformacije. samo po sebi ni dobro ni zlo. zakucavši 95 teza na vrata Wittenberške crkve. P 8. crkveno ruho.). Držao je da se može zadržati svaki običaj. doktor kanonskoga prava. – 1546. I LITURGIJA rotestantska reformacija je utjecala. Martin Luther134 Luther je bio konzervativan glede izmjena u načinu bogoslužja. No budući da reformacija nije bila jedan uniformirani i jedinstveni pokret. kojega Biblija izričito ne zabranjuje. . pa tako i liturgijski.PROTESTANTSKA REFORMACIJA 8.

godine u Wittenbergu se. str. No od 1523. ŠAGI-BUNIĆ. T. 69-70. otpust je. godine Luther piše: «Recite nam vi. str. str. 137 Prema latinskom mittere = slati. Na teološkom planu Luther odbacuje učenje o misi kao žrtvi. Kako ste vi onda tako smioni da od spomena pravite žrtvu. otpuštati. 274. 2004. U staro su vrijeme obredi završavali ite missa est = idite. Dapače. H. po čemu je kasnije i sam obred mise dobio naziv. Usp. U spisu Vom Missbrauch der Messe iz 1521. 74. Luther se.. JEDIN. bi o njemu ovisilo. Velika povijest crkve IV. odnosno služenja misa za mrtve.. Luther je kao humanist i pedagog htio zadržati latinski jezik kao element naobrazbe. 139 138 Usp. Euharistija u životu crkve kroz povijest. shvaćanje mise kao sredstva zadobivanja milosti i sl. on ne želi da ga itko ubuduće žrtvuje..139 Usp. pod vodstvom Luthera služi misa na njemačkom jeziku. zadržalo svoju valjanost. grčku i hebrejsku misu. J. str. Osobito bi se mladež trebala kroz bogoslužje vježbati u tom jeziku. On kaže da se spominjemo njegove žrtve. gdje stoji napisano da je misa žrtva. JEDIN. dakako. on bi nedjeljom naizmjence služio latinsku.. Velika povijest crkve IV. Velika povijest crkve IV. Baalove popine. završeno je.. zalaže za udaljavanje svih onih dijelova bogoslužja koji nisu u skladu s protestantskim reformiranim učenjem. 136 135 «. Za mladež je i poslije uvođenja «Deudsch Messe» (1526. H. kad. poput molitava za mrtve.» Usp.) «Formula missae».136 osim u čitanju biblijskih tekstova i pjevanja.137 Luther ne mijenja niti naziv misa138 za bogoslužje.135 Luther u početku nije mijenjao niti latinski jezik. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.86 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE no. 73. . H. ili gdje je to Krist naučavao da treba žrtvovati kruh i vino? Zar ne čujete? Krist je jednom sama sebe žrtvovao. JEDIN. vaše žrtvovati znači oskvrnjujuće ponovno razapinjanje». to znači latinsko bogoslužje.

ne stavljajući nikakav drugi molitveni tekst na to mjesto. 1993. 330-331. 1526. Iz mise se uklanjanja predslovlje. B. 274. Zagreb: MISL. LOHSE. T. 210. godine objavio kratki spis O uređenju bogoslužja. Uvod u Teologiju. str. HAMMOND. kao i zajedništva samih vjernika međusobno. str. BAINTON. H.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 87 Luther također odbacuje učenje o euharistiji kao pretvorbi (transupstancijaciji). J.»140 Kako bi pojasnio svoja stajališta o liturgiji.... ŠAGI-BUNIĆ. Za razliku od ovoga učenja. Usp. Martin Luther. a kalež nakon izgovaranja riječi nad vinom. str. Ovo stajalište poznato kao konsupstancijacija (za razliku od transupstancijacije). 2006. R. Na tome stojim.142 Te godine Luther služi i prvu njemačku misu u Wittenbergu. a u jesen iste godine objavio je djelo pod nazivom Formula missae et Communionis (oblik mise) za Wittenberšku crkvu. Luther je 1523. 2002.141 U njoj definira liturgijski red iz kojega izbacuje iz misnoga kanona sve molitve koje su sadržavale elemente žrtvovanja. godine pod nazivom Deutcshe messe (Njemačka misa) bilo je dopunjeno i radikalnije od prethodnoga. već se izgovaraju odmah riječi ustanovljenja. Euharistija u životu crkve kroz povijest. Usp. Također se obnavlja naglasak rane Crkve na Večeru Gospodnju kao na čin zahvalnosti Bogu i zajedništva s Bogom po Kristu.143 Određeno je tako140 141 T. C. 142 143 . život Martina Luthera. Osijek: Izvori. str. Zagreb: Teološki fakultet «Matija Vlačić Ilirik». Luther definira euharistijsko učenje kao konsupstancijaciji: «Gospodin je u euharistijskom kruhu stvarno prisutan ali bez promjene u substanciji simbola. može se najbolje opisati kao prisutnost stvarnog Krista s nepromijenjenom substancijom kruha. nakon čega slijedi pričest vjernika odnosno davanje hostije odmah nakon izgovaranja riječi nad kruhom. Drugo djelo.102. odnosno definiranje liturgije.

Čl. govori se o uspostavljanju službe poučavanja i dijeljenja sakramenata. Opšta istorija protestantizma. lipnja 1530. Augsburška konfesija – Vjeroispovijedanje koje je pod nazivom Confesio augustana sastavio Philip Melanchthon. 22 govori o sakramentu Večere Gospodnje pod obje prilike.88 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE đer da se misa slavi samo nedjeljom (preko tjedna se održavaju druga bogoslužja. život Martina Luthera. E. Članak 14. Ž. čl. Luther je i autor većine pjesama u istoj. svijeće. R. Jedna od njegovih poznatih pjesama je «Eine feste Burg» (Naš Bog je jaka utvrda). Evangelički su knezovi predali ovu konfesiju caru Karlu V. i svećeničku odjeću. 15. na augsburškom saboru.). . no ustvrđuje se da takvi obredi nisu neophodni za spasenje. str. Tijekom tjedna su bile određene vježbe pjevanja za cijelu zajednicu a preporučivalo se pjevanje u obiteljima po njihovim domovima. Čl.146 iz 1530. U članku 10. LEONAR.. 2002. Za svoga je života Luther napisao trideset i sedam crkvenih pjesama te brojne i komponirao. ukrase. 104. definira se učenje o Večeri Gospodnjoj kao stvarnoj Kristovoj prisutnosti. prvi tom.145 U Augsburškom vjeroispovijedanju. Na tome stojim. H. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. Danas je ona službena konfesija Evangeličko-Luteranske crkve po kojoj su evangelici poznati i kao Evangelici Augsburške vjeroispovijesti. godine. godine. 337. a pjeva se i danas u mnogim protestantskim crkvama. str. 5. poput sastanaka podučavanja i sl. Time je želio sačuvati tradicionalni karakter liturgije. 25. Naj144 Usp.144 Najznačajniji doprinos liturgiji Luther je dao u glazbenom smislu. kao i Pavlovskim poslanicama i Otkrivenjem. posebice prigodom Dana reformacije. Godine 1524. definira da propovijedati i dijeliti sakramente mogu samo oni koji su ispravno na tu službu pozvani. Luther je zadržao oltar. 145 146 Usp. Nadahnuta je psalmom 46. govori o potrebi održavanja crkvenih obreda prilikom blagdana i određenih svetkovina. objavljena je zborska pjesmarica s Lutherovim predgovorom. BAINTON.

koje se često puta slavilo bez sudjelovanja naroda pa i drugih klerika. «.»147 Nadalje se govori o zlouporabama mise u smislu da su sredstvo svećeničkog dohotka.. 148 .»148 Nadalje se govori o slavljenju Večere Gospodnje svakoga «Svetoga dana» odnosno nedjelje i blagdana. iako su znali za ovakve radnje nisu na vrijeme zaustavili iste. str. Gotovo sve običajne ceremonije isto su tako zadržane. opravdanje dolazi kroz djelovanje mise. Također se govori protiv žrtvenog karaktera i posredničkog karaktera mise (služenja mise za žive i mrtve).. ako misa oduzima grijehe živih i mrtvih samim vanjskim činom. 147 Augsburška konfesija.. Zapravo. misa je među nama zadržana i slavi se s najvećim poštovanjem.. 24. suvremeno čitanje. Ali Pismo nam to ne dopušta.Pismo nas isto tako uči da smo mi pred Bogom opravdani vjerom u Isusa Krista. Evangelička crkva u RH. a ne kroz vjeru. a protiv svakodnevnog služenja euharistije. str. 93.. 90. One su dodane radi upućivanja ljudi jer ceremonije su potrebne pogotovo stoga da bi se naučili neuki. Augsburška konfesija. suvremeno čitanje. Pavao je propisao da bi se u crkvi trebao upotrebljavati jezik koji će ljudi razumjeti. «Naše su crkve lažno optužene za ukidanje mise. čl. Stoga. osim one da se njemačke pjesme slavljenja tu i tamo ubacuju među latinske dijelove pjesama. posvećen je misi.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 89 duži članak Augsburškog vjeroispovijedanja. ukazujući na činjenicu da biskupi.

Zalagao se za jednostavnost. JEDIN. Usp. molitveni dio je izostavljen.)– Švicarski reformator. zajednička ispovijed grijeha te otpust. psalam izgovarao naizmjenično od strane muškaraca i žena. Liturgies of the Western Church. godine kao vojni kapelan. Umro je u bitci kod Kappela 1531.151 U obredu Večere Gospodnje se «Slava Bogu na visini». svećeničku odjeću pa čak i orgulje iz crkava.). 147-148. H. Gradsko je vijeće donijelo odluku 15. Philadelphia: Fortress Press. No promjene u Zürichu su se događale postupno. Prvo Zwinglijevo djelo o liturgiji bilo je «Napad na kanon mise» iz 1523. THOMSON. Drugi. – 1531. godine da se iz crkava uklone slike i kipovi «kako bi se udovoljilo Božjoj riječi»150 Latinska misa. Te je godine Zwingli priredio liturgiju Riječi i obred Večere Gospodnje. služila se sve do 1525.2. Uklonio je oltar. 135. B. lipnja 1524. Slijedi zahvalna molitva. str. a koje završavaju s Očenašem i Zdravomarijom ali samo do dijela «I blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus». uz izostavljanje dijelova koji govore o žrtvi. str. 150 151 Usp. godine. Prije «Slava Bogu na visini» čitao se tekst iz poslanice a 149 Zwingli Urlich (1484. Smatrao je da Sveto pismo mora određivati sve postupke glede bogoslužja.. svijećnjake. «Apostolsko vjerovanje» i 112. koje je najvjerojatnije sam Zwingli sačinio. Djelovao u Zürichu. godine. Urlich Zwingli149 Švicarski reformator Urlich Zwingli imao je mnogo radikalnija stajališta od Luthera po pitanju liturgije kao i po pitanju shvaćanja Večere Gospodnje. .90 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 8. Pjevati su se mogli samo psalmi. Odbacio je žrtveni karakter euharistije te se zalagao za ukidanjem mise i uvođenjem službe Večere Gospodnje. Nije bilo sudjelovanja naroda u zajedničkim liturgijskim tekstovima (poput litanijskih molitava i sl. U Liturgiji riječi nalazi se nekoliko uvodnih molitava. slike. Velika povijest crkve IV. 1985.

Nakon toga slijede riječi ustanovljenja Večere Gospodnje te blagovanje kruha i vina. 155 . smatrajući da je Večera puko sjećanje na žrtvu Isusa Krista.154 Bogoslužni prostor bio je jednostavan. Zwingli je odbacio i rimokatoličko učenje o transupstancijaciji i Lutherovo učenje o konsupstancijaciji. On je angažirao Jeana Calvina da u Ženevi organizira Reformiranu crkvu. Farel je oko 1524. U Farelovoj liturgiji vidljiv je utjecaj Zwinglijeve re152 153 154 Usp. str. Farel. Zwingli je uklonio i svećeničko misno ruho iz bogoslužja. 8. Nakon toga slijedi psalam 112. godine uspostavio i red bogoslužja. Pored ostaloga. u rujnu te na Božić. William Farel155 Prije nego je Jean Calvin došao u Ženeveu. His Life and Work. THOMPSON. niti raspela. dakle samo komemoracija. Usp. 149-156. 125-139. E. Poslije čitanja evanđelja lektor je ljubio knjigu i izgovarao riječi: «Slava i hvala Bogu. zadržavajući samo crni akademski talar.. Duhove. obično se u sredini crkve nalazio običan stol odnosno stol Gospodnji na kome nije bilo niti svijeća. U. Slijedilo je «Apostolsko vjerovanje» te molitva Očenaš i molitva pastora.. 1986.153 Glede značenja euharistije. Opšta istorija protestantizma. Huldrych Zwingli. prvi tom. Liturgies of the Western Church. William (1489.) – Francuski reformator koji je djelovao u Ženevi.152 Večera Gospodnja se obavljala svega četiri puta godišnje: Na Uskrs. GABLER. 133. zahvalna molitva pastora te otpust. Po evanđeoskim riječima bili oprošteni svi naši grijesi».Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 91 nakon «Slave» tekst iz evanđelja.1565. tamo je djelovao reformator William (negdje se navodi i kao Gulliamo) Farel. str. LEONAR. Umjesto oltara. Ž. B. str.3. Philadelphia: Forter Press.

92 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE formacije. dok se Večera Gospodnja održavala samo određenim prigodama. Farelova liturgija nije imala nikakvu drugu glazbu osim pjevanja psalama na narodnom jeziku. «Gore srca») Pričest . Bogoslužje je jednostavno bilo «slušanje riječi Božje» što je i bio naslov Farelove liturgije. Farelova liturgija imala je slijedeće dijelove: Način održavanja propovjedi.Vjerovanje Navještaj oproštenja grijeha Riječi ustanovljenja Sursum Corda (lat. Umjesto glazbe. Farel je uveo antifonsko izgovaranje biblijskih tekstova i Vjerovanja od strane zajednice. Litrugija je zapravo bila služba riječi. Pozivna molitva Očenaš Objavljivanje Riječi Zakon Božji (Deset zapovijedi) Ispovijed grijeha Apostolsko vjerovanje Molitva posredovanja VEČERA GOSPODNJA Exhortacija (bodrenje-nagovor) Poziv Samoispitivanje Exkomunikacija (isključenje) Ispovijed i Očenaš Credo . kada se narod Božji sabere da sluša Riječ Božju.

a da se drugim danima treba raditi jer je tako zapovjeđeno. treba se održavati bogoslužje 156 Usp. i radio na reformaciji u Strasbourgu. vjerovanje o poslušnost Riječi Božjoj. Nakon toga je slijedila tiha molitva koju je pastor završavao kolektom (molitvom) i blagoslovom. 157 Bucer. Veliki Petak. No i Farelovo i Calvinovo bogoslužje pozivaju na slušanje. Jutarnje bogoslužje je započinjalo zajedničkim ispovijedanjem grijeha te ohrabrenjem iz Božje riječi.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 93 Popričesna molitva (molitva zahvalnosti).. Drugo se bogoslužje (odnosno propovijed). H. Večernja propovijed se održavala u katedrali u 4 sata poslije podne ljeti odnosno 3 sata poslije podne zimi. 178-180. J. održavalo u 8 sati ujutro u katedrali. Martin (1491. Radi na pomirenju Luthera i Zwinglija kao i protestanata i katolika.4. prebjegao u Englesku gdje je pomagao Thomasu Cranmeru u reformiranju Anglikanske crkve. – 1552. str. Na blagdane kao što je Božić. LEITH. Introduction to the Reformed Tradition. godine. Prihvatio Lutherovu nauku 1518. Red bogoslužja je propisivao da se imaju održati tri propovjedi svakoga dana. jutarnje bogoslužje održavalo se u svim župnim crkvama ujutro u 5 sati zimi odnosno u 4 sata ujutro ljeti. Farelov oblik bogoslužja imao je u kasnijem razvoju reformiranog kršćanstva više utjecaja na kreiranje liturgije od Calvinovog. Uzašašće i sl. 1977.) – Njemački teolog reformacije. Martin Bucer157 Martin Bucer uređuje liturgiju u Strassbourgu 1539. Godine 1548. Bucerovo bogoslužje Večere Gospodnje ili Mise i propovjedi bilo je pojednostavljena liturgija koja je odbacila mnoge elemente uobičajene tadašnje rimske mise. Ulmu i Kölnu. Atlanta: John Press.156 8. Prvo. . Bucerova liturgija u svojim uvodnim napomenama ukazuje da se ima svetkovati samo nedjelja kao sveti dan.

167-181. oko 6 sati ujutro narod se okupljano u župnim crkvama. Nakon toga se pjevao psalam ili Kyrie eleison odnosno Gloria in excelsis Deo. Slijedila je kratka molitva pastora za blagoslov propovijedi. obzirom na prigodu određena pjesma ili psalam.158 158 Usp. pastor je izgovarao: «Sjećaj se. Pomolimo se». Pastor bi stao za stol Gospodnji te rekao: «Gospodin s vama.94 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE ali se ne treba suzdržavati od fizičkih poslova. vjeruj i objavi da je Krist Gospodin umro za tebe». Slijedila je poduža molitva koja se završavala zajedničkim moljenjem Očenaša. . B. kako bi narod mogao čuti i razumjeti njegove riječi. Pastor je odlazio na propovjedaonicu te čitao tekst evanđelja (nedjeljom se preporučivalo da se propovijeda iz evanđelja a radnim se danima propovijedalo i iz drugih biblijskih knjiga) i propovijedao. Pastor je prilazio stolu Gospodnjem koji se nalazio bliže narodu. Na kraju je pastor uputio vjernicima Aronov blagoslov. Nakon molitve pastor je izgovarao riječi ustanovljenja nakon čega je izgovarao riječi: «Vjeruj u Gospodina. THOMPSON. Nakon toga je zajednica pjevala određenu pjesmu ili psalam te je slijedila zahvalna molitva pastora. Liturgies of the Western Churc. Nedjeljno bogoslužje je započinjalo s uobičajenom spomenutom jutarnjom molitvom. Bogoslužje je započinjalo zajedničkim ispovijedanjem grijeha te navještaja oproštenja grijeha. Nakon molitve zajednica je pjevala psalam. str. U župnim se crkvama Večera Gospodnja slavila jedanput mjesečno dok se u katedrali slavila svake nedjelje. i daj mu vječitu slavu i hvalu!». Nakon propovjedi pjevalo se Apostolsko vjerovanje te. Na kraju propovijedi pastor je objasnio zajednici značenje Večere Gospodnje i ohrabrio ih da je održavaju. Nakon toga. Prije nego je davao kruh i kalež vjernicima.

str. Jean (1509. Značajke njegova naučavanja su apsolutna suverenost Božja.-1564. Usp. zadržalo određene tradicionalne liturgijske elemente. 185-224. Usp. 304.160 Calvin se s Lutherom slaže da je propovijed središnjica bogoslužja. predodređenje. 93. sastavio je liturgiju162 u kojoj je posebno bila naglašena propovijed kao središnjica protestantskog bogoslužja i pjevanje psalama. koji je stvorio nebo i zemlju» Ispovijed grijeha Stihovi iz Pisma Objava odrješenja grijeha Dekalog (prvih četiri zapovijedi) Molitva 159 Calvin. str. Opšta istorija protestantizma. kako smo naglasili. Osnove evanđeoske teologije 2. Calvinovo bogoslužje imalo je slijedeće dijelove: Stihovi Pisma: «Pomoć je naša u imenu Gospodina. 1986. Istorija reformacije. Godine 1533.. Dobra Vest.) – Švicarski reformator francuskog podrijetla. . Djelovao u Ženevi gdje je organizirao Reformiranu crkvu po prezbiterijanskom modelu. 104..161 Calvin je 1545. Novi Sad. str.. Novi Sad: Dobra Vest. euharistija je bila uzvišeni dio bogoslužja. str. prešao na protestantizam. 1989. B. udaljujući se na taj način od luteranskog bogoslužja koje je. prvi tom. Liturgies of the Western Church. D. G.5. kao i za Luthera.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 95 8. ČEDVIK. Ž. 162 161 160 Usp. ali se može obavljati samo u kontekstu propovijedane Riječi. LEONAR. Jean Calvin159 Uređujući bogoslužje. O. E. BLOESCH. prezbiterijalno ustrojstvo crkve i sl. Po njemu se pripadnici reformiranih crkava nazivaju i kalvinisti a pojam kalvinizam uvriježio se za teološki smjer koji je temeljen na Calvinovom učenju i koji je prisutan u različitim protestantskim crkvama. Calvin odbacuje liturgijski rimski obred. Za Calvina. THOMSON.

«Što se tiče nedjeljnih molitava. 29-32) Aronov blagoslov Calvin će u govoru na samrtnoj postelji sam posvjedočiti da se vodio Strassbourškom liturgijom u sastavljanju svoje. . Nisam mogao uzeti nikakve druge molitve iz njega. 155. John Calvin: A Biography. 2003. str. 41.. Prijevod teksta u: J. T. usvojio sam strassbourški oblik i posudio najveći dio od njega. Osijek: Protestantska reformirana kršćanska crkva u RH. MILIĆ. PARKER. jer ih nije bilo. H.»163 163 Usp. sa završetkom Očenaša Riječi ustanovljenja Exhortacija i pristupanje Stolu Riječi odrješenja i pričest s kruhom i vinom Psalam Molitva zahvalnosti Nunc Dimittis (Šimunova molitva u Lk 2. str. već sam sve uzeo iz Pisma. Tko je bio Jean Calvin (Kratak prikaz života i vjerovanja Jeana Calvina).96 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Dekalog (ostalih šest zapovijedi) Psalam po Ženevskoj formi Molitva prosvjetljenja (prije čitanja Svetog Pisma) Biblijsko čitanje i propovijed Velika zastupnička molitva i parafraza molitve Očenaš Apostolsko vjerovanje Priprema za kruh i vino Molitva za dostojno primanje Večere Gospodnje. L.

‘) je vodila u dugačku molitvu koja je započinjala ‘Svemogući Bože. nebeski Oče. Amen. Robert E. Calvin se isticao ekspozitosrkim propovijedanjem. W. stih po stih. «Ekspozitorsko propovijedanje je prenošenje biblijskog koncepta izvedenog iz povijesnog. proglašavam otpuštenje grijeha u ime Oca. 300. 1997. T. 1994. Zagreb: Susret. kojeg Duh Sveti najprije primjenjuje na osobu i iskustvo propovjednika a zatim kroz njega na slušatelje. .’ Nakon toga zajednica je pjevala prve četiri zapovijedi i duhovnik se molio da ti zakoni budu ‘upisani u našim srcima tako da možemo tražiti samo da ti služimo i da ti budemo poslušni’. H. zajednica je pjevala psalam i propovjednik bi molio nepripravljenu molitvu.» H. L. Nakon propovijedi nepripravljena zazivajuća molitva (koja je za Calvina počinjala: ‘Padnimo sada pred veličanstvom našeg Boga. zatim proglašavajući otpuštenje grijeha u obliku: ‘Svima onima koji se na ovaj način kaju i traže Isusa Krista za svoje spasenje. Tennessee: Star Song Publishing group. Sina i Svetog Duha. Ostatak zapovijedi je bio pjevan dok bi duhovnik ulazio u propovjedaonicu. Biblijsko propovijedanje. Nashville. ti si obećao da ćeš čuti naše molbe Usp. str. volume 2. (ed. . gramatičkog i literarnog proučavanja jednog odlomka Pisma u njegovom kontekstu i provedenog kroz ta proučavanja.. ROBINSON. The Complete Library of Christian Worship.. dodajući neke stihove Pisma kako mu se činilo odgovarajućim. Twenty Centuries of Christian Worship. Propovijed je započeo propisanom molitvom koja bi vodila u Očenaš. Parker opisuje bogoslužje kako ga je Calvin propisao i obavljao: “Duhovnik bi počeo propisanom ispovijedi grijeha u ime zajednice. str.164 Sustavno je propovijedao na temelju biblijskih knjiga o čemu svjedoče mnoge njegove propovijedi i komentari Svetoga pisma. 164 .Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 97 Središnjica Calvinove liturgije jest propovijed. Webber). moleći ga da milost ne samo nama već također i svim ljudima i narodima zemlje . 16. No prije nego bi počela propovijed.

). str. Calvin je preveo. psalama.) bio je pravnik kao i Calvin. Osim pjevanja i propovijedi.-1605. 172-178 . Usp. a Calvin ga uvodi po ugledu na bogoslužje u Strassbourgu.98 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE koje ti donosimo u ime tvog sina Isusa Krista. Pjevanje psalama postaje značajka reformiranog bogoslužja. ljubljenog. Usp.168 Po pitanju euharistije Calvin odbacuje rimokatoličku doktrinu transupstancijacije te Zwinglijevsku doktrinu komemoracije zauzimajući srednji stav između Luthera i Zwinglija. godine. The New International Dictionary of the Christian Church. str. John Calvin: A Biography. za spasenje svih ljudi. služba je bila kratka. 86-87. Clement Marot (1497. Francuski. 633. Duhovnik je zatim dao kratko objašnjenje Očenaša. PARKER. priredio i izdao psalme za pjevanje godine 1539. Nakon Calvinove smrti. protestant. Michigan: Zondervan Publishing House.str. otpustio zajednicu Aronovim blagoslovom.”165 Glede reformiranog bogoslužjа značajno je spomenuti uvođenje zajedničkog pjevanja psalama. pastore i crkvu. str. Theodor (1519. Ovaj je psaltir sadržavao svega 19. L. 126. i. 1974. H. i za spasenje i posvećenje naših duša. a osim reformiranih koristili su ga i luterani pa i rimokatolici. nakon pjevanja još jednog psalma. prilikom bla- 165 166 T. Naučavao je “duhovnu nazočnost” Krista. Psaltir je prevođen na mnoge jezike tadašnje Europe. Clement Marot166 i Theodor Beza167 proširili su ovaj psaltir na 101 psalam te ga objavili 1562. 168 Usp.-1544. humanista i pjesnik. 167 Beza. The New International Dictionary of the Christian Church. Grand Rapids. Beza je preuzeo vodstvo Reformirane crkve u Ženevi. našeg Gospodina’ i molimo za vladare. H. za one koji su u bolesti i posebno za progonjene pod papinstvom. LEITH. Introduction to the Reformed Tradition. koji se. zauzimajući manje od četvrt sata. J.

str. 474. ona su oruđa i znaci. odnosno pričest nije samo puka komemorativna ceremonija. str. Ž. Ova je konfesija prihvaćena kao standard vjerovanja u Reformiranim crkvama u Švicarskoj. Mađarskoj. Drugo helvetsko vjeroispovijedanje iz 1566.170 Sjedinjenje (pričest) Krista i vjernika u euharistiji događa se samo po Duhu Svetome. Nauk hrišćanske vere. 172 173 174 Helvetska konfesija – Ili Drugo helvetsko vjeroispovijedanje.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 99 govanja euharistije. godine no nju je Druga helvetska konfesija potisnula. 464-498. godine. 483.173 no ta nastojanja Calvin nije uspio realizirati. Calvin napada kao «đavolju izmišljotinu»172 Calvin se. poglavlju govori o crkvenim sastancima.str. . Ž. 1996. barem jednom tjedno (nedjeljom). Usp. Calvin Origins and Development of His Religious Thought. str.KALVIN. Nastanak i učvršćenje reformacije. KALVIN. Nauk hrišćanske vere. str. Supstancija ne treba razumjeti doslovno Kristovo tijelo već bit Kristove ljudske prirode. U navedenom vjeroispovijedanju se potiču vjernici. za razliku od Zwinglija. već sudjelovanje u Kristovu životu. Usp.169 Iako se niti u jednom trenutku kruh i vino ne pretvaraju u pravo tijelo i krv Kristovu. KALVIN. Ž. WENDEL. i sl. Kalvinističko vjeroispovijedanje iz 1566. niti materijalno primanje Kristova tijela. 170 171 Usp. 484. vjerom prima od strane vjerujućih. Euharistija. Novi Sad: Knjižarnica Zorana Stojanovića. godine174 u 22. Hrvatskoj. 161.. Ž. Nauk hrišćanske vere. DELIMO. Usp. te se Večera Gospodnja slavila šest puta godišnje. Nauk hrišćanske vere. Ž. Osim Druge Helvetske konfesije poznata je i Prva Helvetska konfesija iz 1536. da pored svojeg osobnog čita169 Usp. Ženeva je prihatila Zwinglijevu praksu. 329-355.KALVIN. odnosno način na koji vjernik dolazi u dodir s Kristovom supstancijom. F. zalagao za često slavljenje Večere Gospodnje.171 Tadašnji običaj Rimske crkve da se pričešćuje jednom godišnje.

»176 Drugo helvetsko vjeroispovijedanje u 23. tako i kod javnih molitava.100 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE nja Biblije sudjeluju i na zajedničkim bogoslužjima koja moraju biti javna. Veći dio bogoslužja treba biti evanđeosko poučavanje i treba paziti da se crkvu ne optereti predugim molitvama kako članovi crkve ne bi za vrijeme propovijedanja evanđelja razmišljali: bar da je već gotovo. dok je inače. Takvima se propovijed čini predugom. 186. ukazujući na potrebu jednostavnog pjevanja a protiv gregorijanskih napjeva. Zato je potrebno da se propovjednici pridržavaju neke mjere. 175 Heidelberški katekizam. Okupljališta vjernika moraju biti pristojne i prostrane zgrade ili hramovi iz kojih treba ukloniti sve neprimjereno. 2000. Takva su mjesta sveta i prema njima se treba ponašati s poštovanjem jer u njima boravi Bog i Njegovi sveti anđeli. ili bar da možemo otići. poglavlju govori i o crkvenom pjevanju.175 U 23. Drugo helvetsko vjeroispovijedanje. str. str. Heidelberški katekizam. 176 . poglavlju se govori i o potrebi organiziranja bogoslužja: «Kao sa svime. Osijek: Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj i Reformirani teološki institut. dovoljno kratka. Skupocjenu odjeću (najvjerojatnije svećeničku liturgijsku odjeću) treba ukloniti iz crkava a jezik bogoslužja treba biti razumljiv svim okupljenima.. 167. mora se uspostaviti standard da ne bi postale preduge i zamarajuće. Drugo helvetsko vjeroispovijedanje. osim u vrijeme progonstva.

godine proglasio samostalnom. http://justus.org/resources/bcp/Communion_1548. str. Thomas (1489. Obrednik je sadržavao sažetak više liturgijskih knjiga koje su u to vrijeme bile opširne i komplicirane. – 1665.. A. propisnika o obredima i sl. Stoga je za vrijeme Henrika VIII. Vjeroispovijest Anglikanske crkve definirana je u Trideset i devet članaka vjere iz 1563. 1986. Cranmer. s nekoliko sitnijih promjena». nije bio sklon liturgijskim promjenama. 59.180 Cranmer je priredio i prijevod liturgije i obreda na engleski jezik te ih objavio u jednoj knjizi Book of Common Prayer. Novi Sad: Baptistička teološka škola. pristupljeno 18. Nadbiskup Canterburya. Anglikanske crkve izvan Engleske nazivaju se i Episkopalne crkve (po episkopalnom ustrojstvu crkvenog upravljanja). Crkvena povijest 3. misala.179 priredio je 1548. Ovaj je obrednik tiskan prvi puta u listopadu 1549..178 Protestantski utjecaj na Englesku crkvu pa tako i na liturgiju zbit će se tek nakon smrti Henrika VIII. «u pitanjima obreda engleska crkva neprekidno primjenjivala srednjovjekovno bogoslužje. veljače 2007. 6. Thomas Cranmer.htm. Anglikanska crkva177 Kralj Henrik VIII. osnivač anglikanske crkve. Djelovao na uvođenju protestantskog nauka u Anglikanskoj crkvi. Glavne su mu značajke bile: 177 Anglikanci – pripadnici Engleske nacionalne crkve koju je Henrik VIII. THOMSON. 1534. Nakon njegove smrti.) – Prvi nadbiskup neovisne Anglikanske crkve od Rima. godine.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 101 8. godine. za vrijeme vladanja Edwarda VI.anglican. Usp. Zaslužan za reformiranje Anglikanske crkve bio je Canterburyjski nadbiskup Thomas Cranmer. poput brevijara. te sebe proglasio vrhovnim poglavarom Engleske crkve. Anglikanska crkva prihvaća protestantizam. 178 179 180 . godine prvi liturgijski tekst na engleskom jeziku pod nazivom The Order of the Communion (red pričesti).

Opšta istorija protestantizma. 61. “Sarum Rite.služba se donekle uređivala pod utjecajem reformacijske misli. posebice kod posvećenja pričesti. str. 450. . . Crkvena povijest 3. posebice liturgiju Sarum.” ili “Use of Sarum. Stoga je u obredniku ostala i vjernost starim obredima i ceremonijama. A. Ž. . E. Također je vidljiv Lutherov stav da običaje treba promijeniti tamo gdje Sveto pismo to zahtjeva. Usp. stoljeću postala je standard za mnoge engleske katedrale. .102 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE . Koristio je također srednjovjekovne molitve.181 Obrednik je iz euharistijske molitve uklonio obilježja žrtve i u mnogo čemu je sličio na Lutherovu latinsku misu iz 1523. prvi tom. LEONAR. godine.složeni sustav liturgijskih knjiga.183 Sastavio je jutarnje i večernje bogoslužje koristeći srednjovjekovne brevijare. u južnoj Engleskoj u kasnom srednjem vijeku. Sarum liturgija.po prvi put su.182 Thomas Cranmer je koristio srednjovjekovne istočne i zapadne liturgije u pripremi obrednika. nakon nekoliko stoljeća sve službe bile na narodnom jeziku. Stoga je obrednik odražavao Lutherovu teologiju i praksu. str. No.Engleska je crkva prvi put dobila bogoslužje koje je bilo isto za cijelu zemlju. nasuprot Zwinglijevom uvjerenju da Sveto pismo mora propisivati svaku gestu. u obredniku je vidljivo i Cranmerovo visoko obrazovanje koje je određene dijelove liturgije «pretvo- 181 182 183 Usp. godine odnosno njemačku misu iz 1526. THOMSON.” jest liturgijski obred koji se koristio u katedrali u Salisbury. bio je pojednostavljen u knjizi kojom se svaki obrazovni član crkve mogao poslužiti. U 13. u kojem se u prošlosti mogao snalaziti samo stručnjak.

prvi tom.186 U obredniku iz 1552. 1986. 187 .Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 103 rilo u dragulje. poput svećeničkog ruha i sl. veljače 2007. i hrani se njime s vjerom u srcu i sa zahvalnošću». Bitne se promjene događaju u euharistijskoj službi. E. Usp.anglican. Cranmer je već prije izdanja prvoga obrednika prihvatio teologiju švicarskih reformatora (kalvinista) o euharistiji.org/resources/bcp/1552/BCP_1552. ČEDVIG. http://justus. ostali su vjerni staroj tradiciji.. str. Naime.184 Drugo izdanje Book of Common Prayer. čuvalo tvoje tijelo i dušu za život vječni».veljače 2007. str. pristupljeno 18.org/resources/bcp/1549/Communion_1549. 87. istovremeno istančane i jednostavne liturgijske proze i poezije». godine. LEONAR. Usp.185 To se može vidjeti iz rečenice svećenika prilikom davanja pričesti: U obredniku iz 1549. pristupljeno 18.htm. Neki vanjski oblici bogoslužja. godine u članku 23. đakonsko. govori o duhovnim službenicima koji jedini mogu obavljati službu riječi i sakramenata (anglikanska je tradicija zadržala episkopalno ustrojstvo pa samim time i tri stupnja svećeničkog reda. 184 185 186 O. http://justus.. Usp.anglican. 452. Trideset i devet članaka vjere Anglikanske crkve (Articles of Religion) iz 1563. godine svećenik je izgovarao riječi: «Tijelo našega Gospodina Isusa Krista koje se predalo za tebe. Uklonjen je svaki ostatak veze sa misnom žrtvom. Istorija reformacije. Novi Sad: Dobra vest. htm.187 Oltar je nazvan stolom Gospodnjim. više je bio pod utjecajem reformatora nego li prvo izdanje. no obred je u velikoj mjeri pojednostavljen. Euharistija poprima kalvinističko razumijevanje. godine ove riječi glase: «Uzmi i jedi ovo na sjećanje da je Krist umro za tebe. Opšta istorija protestantizma. no zadržao se termin svećenik kao i klečanje kod primanja pričesti. travnja 1552. Ž. koje je Parlament izglasao 14.

190 Večera Gospodnja se treba obavljati četiri puta godišnje i to prve nedjelje ožujka.» iz čega je vidljivo da je prihvaćeno kalvinističko shvaćanje sakramenta euharistije. Velika povijest crkve IV. govori se o značenju Večere Gospodnje. U čl. 189 190 . Bogojavljenja i ostalih u čast Gospe.104 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE prezbitersko i biskupsko). Pored ostaloga. 39 članaka vjere.. odbacujući transubstancijaciju i definirajući euharistiju na način da se «Tijelo Kristovo u euharistiji daje. – 1572.7. prima i jede samo u nebeskom i duhovnom smislu. vatreni zagovornik kalvinističkih reformacijskih ideja. str. Crkve moraju biti dolično uređene. 28. Odbacio je anglikansku liturgiju i prihvatio kalvinistički način bogoslužja.). odnosno da je «Protivno Riječi Božjoj i običajima najstarije Crkve. koje nemaju pastore. John Knox Najistaknutiji reformator Škotske jest John Knox (oko 1514. E. LEONAR. Osijek: Protestantska reformirana kršćanska crkva u RH. rujna i prosinca. Knox se zalaže i za liturgijsko uređenje Škotske crkve. prvi tom. pa čak i Božića. ali ih se ne rukopolaže za službu. U članku 24. Ž. 2003. 339. vjeroispovijedanje anglikanske crkve. JEDIN. Uskrsa. govori se o jeziku bogoslužja. 456. Službenici su pastori. H.189 Knox se zalaže za ukidanje svih crkvenih blagdana. Župama. Usp. lipnja. dodjeljuju se lektori i exhorteri (čitači i bodritelji). da se javna služba Božja u crkvi služi na jeziku nerazumljivom narodu ili da se na nerazumljivom jeziku dijele sakramenti. 19-23. str.188 8. Preduvjet za sudjelo- 188 Usp. str. Opšta istorija protestantizma.

koji su sudjelovali u Večeri Gospodnjoj. (3. (5.191 Godine 1556. započinjala je nakon uobičajene nedjeljne službe nagovorom o značenju Večere Gospodnje. Vjernici. JEDIN.) zajedničko pjevanje psalma. Forme of Prayers nastala je za englesku protestantsku zajednicu izbjeglica u Ženevi. koji su ga dijelili međusobno.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 105 vanje u Večeri Gospodnjoj je poznavanje Očenaša. Službenik je uzimao kruh i zahvaljivao za njega. također su dolazili naprijed i sjeli za stol koji je bio poprilično velik u obliku slova U ili T a nalazio se na podiju ili na sredini crkve. zahvaljivanje za stvaranje. Knox objavljuje red bogoslužja i sakramenata pod nazivom Forme of Prayers (Forma molitve). (7. koristeći prikladnu euharistijsku molitvu koja je uključivala obožavanje. Nakon nagovora službenik je sišao s propovjedaonice do stola Gospodnjega. misleći da uobičajena molitva nije dovoljna za konsekraciju. Samo su takvi mogli 191 Usp. Nakon pričesti. H. . Večera Gospodnja. Pojedini su službenici podržavali i epiklezu.) zajednička molitva ispovijedanja grijeha. pjevao bi se 103 psalam.) molitva prije propovijedi. (4. koja je bila predviđena za jedanput mjesečno (no ipak se održao običaj slavljenja četiri puta godišnje. kako smo to gore naglasili). Velika povijest crkve IV. molila se zahvalna molitva te upućivao blagoslov. Bogoslužje na Dan Gospodnji izgleda ovako: (1. Večeri Gospodnjoj mogli su pristupiti samo oni koji su se dokazali iskrenošću vjere i svetim životom. Vjerovanja i Deset zapovijedi.) službenik192 upućuje blagoslov zajednici temeljem biblijskih stihova.) molitva za cjelokupnu Crkvu Kristovu.) drugo zajedničko pjevanje psalma. misleći na vjerskog službenika koji predvodi bogoslužje. 340. 192 Ovdje se u originalu koristi engleska riječ Minister koju ovdje prevodimo kao službenik. str. (2. za iskupljenje a završavala sa anamnezom i doksologijom.) čitanje Pisma i propovijed. Nakon toga je službenik lomio kruh te davao vjernicima. (6.

Puritanci Nezadovoljni reformama Anglikanske crkve. THOMPSON.106 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE sudjelovati u zajedništvu s Kristom i jedni s drugima. kao i metrički priređene psalme za pjevanje. Ova je liturgijska knjiga bila temelj puritanskom razvoju bogoslužja. . Liturgijsku reformu su predstavili Parlamentu u dokumentu Petera Turnera. pravilan) koji su željeli radikalnije reforme. Prezbiterijalni sustav crkvenog upravljanja kojega je na poseban način ustrojio John Knox. Puritanci su se 1584. uvođenje prezbiterijalnog umjesto episkopalnog crkvenog ustrojstva te odbacivanje anglikanske liturgijske knjige Book of Common Prayer. Prijedlog je bio da se prihvati ženevska liturgija kao autoritet za javno bogoslužje. bilo je zabranjeno pristupanje Večeri Gospodnjoj. Knjiga sadrži liturgijske tekstove te tekstove za sakramente i obrede. proširit će se kasnije američkim kontinentom. godine zalagali da se uvedu dva standarda unutar Engleske crkve: Knoxova liturgija te formalna disciplina crkve. Liturgies of the Western Church.193 Godine 1564. gdje nastaju prezbiterijanske crkve. koristi u liturgiji. a u Škotskoj crkvi se i danas. čija su djela pokazivala da ne pripadaju Kristu. jer bi im blagovanje bilo na osudu. škotska Generalna skupština usvojila je Ženevsku liturgiju koja je postala poznata pod nazivom Book of Common Order. uz znatne izmijene tijekom povijesti. «Bill and Book». str. prilagođena liturgija služi u Middelburgu koja je poznata kao Middeburgška liturgija en193 Usp. 8. 287-305. čist. Od 1586. B. Prilagođena ženevska liturgija Johna Knoxa nazvana je po Robertu Waldegraveu koji ju je tiskao. Onima.8. godine Waldegravea se. u Engleskoj se pojavljuju puritanci (lat.

iz 1647. niti na bilo koji drugi način koji nije propisan Svetim Pismom. Liturgies of the Western Church. Večera Gospodnja je predviđena da se slavi jednom mjesečno. štovati ne možemo bez 194 Usp.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 107 gleskih Puritanaca (The Middelburg Liturgy of the English Puritans). uklanjanjem tradicionalnih liturgijskih molitava i himni. 311. II. godine. B.9. Vjersko štovanje pripada Bogu Ocu. . ratificirano od Parlamenta kraljevstva Škotske. pjevanja psalama i sl. 1649. poglavlju govori o bogoslužju i šabatu. donosimo 21. povjeravati mu se i služiti mu sa svim srcem. Zbog značaja dokumenta za reformirane odnosno prezbiterijanske crkve.194 8. Priroda nam pokazuje kako postoji Bog. osim Očenaša. dušom i svom snagom svojom. THOMPSON. str. i s obzirom na pad. ili prema sotonskim izmišljotinama. Sam Bog je ustanovio pravilan način štovanja. ljubiti. proslavljati. poglavlje u cijelosti: «I. karakteristično je po čitanju biblijskih tekstova. ne anđelima. Sinu i Duhu Svetome.-341. Puritansko bogoslužje. obzirom da nam je otkrivena njegova volja ne smijemo štovati Boga prema vlastitim idejama i ljudskim načinima. dobar je i čini dobro svima. propovijedanju. svecima ili ikojem drugom stvorenju. godine u 21. Engleske i Irske. Westminstersko vjeroispovijedanje i Westminsterski direktorij Westminstersko vjeroispovijedanje (Westminster Confession of Faith). poput drugih bogoslužja pod utjecajem kalvinstičkog razumijevanja slavljenja Boga. koji suvereno vlada nas svime. zazivati. stoga Ga se mora bojati. njemu jedinome.

zdravo propovijedanje i svjesno slušanje Riječi koje prati poslušnost Bogu i razumijevanje. pjevanje Psalama sa srcima punim milosti. u duhu i istini. s obitelji. III. s pomoću Njegova Duha. s razumijevanjem. Čitanje Pisma s pobožnim strahom. sve to trebamo vršiti s pobožnošću i svetošću.108 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Posrednika. ali ne i za mrtve. niti za one za koje se zna da su počinili smrtni grijeh. VI. poniznošću. postom. vjera. vjerom. Boga trebamo štovati posvuda. niti posredovanjem ikoga drugoga doli samoga Isusa Krista. za žive ljude u sadašnjosti ili za one koji će tek doći. Uobičajeno vjersko bogoštovlje sastoji se od. te stvari nisu uopće vezani za mjesto. ako molimo na glas. . svaki za sebe na samo. Bog od svakog čovjeka zahtjeva. kao i pravilno udjeljivanje i primanje sakramenata koje je ustanovio Krist. zavjetima. koje dolaze nekoliko puta kroz godinu. na poznatom jeziku IV. gorljivošću. molitvu sa zahvaljivanjem. ljubavlju i ustrajnošću: i. zajedno s vjerskim prisegama. ne postaje bolja ili prihvatljivija ako se vrši na. ili ako je usmjeren ka nekom određenom mjestu. niti ikoji drugi aspekt vjerskoga života. sukladno Njegovoj volji. kao posebni dio vjerskog bogoštovlja. kojeg nalazimo u evanđelju. a kako bi molitva bila prihvaćena mora biti moljena u ime Sinovljevo. koje ne smijemo bezobzirno i svojeglavo zanemarivati niti zaboravljati jer nas sam Bog svojom Riječju poziva da pohađamo ta bogoštovlja. Molitva. Moliti trebamo za zakonite stvari. V. divljenje. divljenjem. zahvaljivanjima u posebnim prilikama. ili na svečanijem bogoštovlju na javnom skupu.

ne samo da se odmara od rada. sve do kraja svijeta. trajnu zapovijed koja se odnosi na sve ljude kroz sva vremena. Direktorij je pokušao pomiriti liturgijske razlike između škotskih prezbiterijanaca. a nakon Kristova uskrsnuća šabat je promijenjen u prvi dan u tjednu. Westminster Confession of Faith. Glede bogoslužja direktorij je predložio formu koja je bila slična ženevskoj liturgiji odnosno škotskoj u Book of Common Order. 195 Usp. . kršćani trebaju slaviti kao šabat. godine propisuje bogoslužje za prezbiterijance engleskog govornog područja. engleskih prezbiterijanaca te indenpentista (neovisnih). dan koji je posvećen Njemu. Bog je odredio jedan dan u tjednu za dan odmora. i taj dan. Dan koji je od početka svijeta pa do Kristovog uskrsnuća bio posljednji dan u tjednu. Glasgow: Free Presbyterian Publications.»195 Westminsterski direktorij iz 1645. Šabat je dan posvećen Gospodinu kada čovjek nakon što pripremi svoje srce i sve svoje poslove obavi unaprijed. VIII.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 109 VII. već je zaokupljen kako javnim i tako i privatnim bogoštovljem. i djelima milosrđa. u Njegovoj Riječi nalazimo pozitivnu. Moglo se dati kratko obrazlaganje oba čitanja. Direktorij se služio onim dijelovima Book of Common Prayer koji su prvenstveno bili vezani uz službu propovijedanja. šabat. koji Pismo naziva Danom Gospodnjim. no trebalo se paziti da isto ne zamjeni propovijed). Direktorij je uredio bogoslužje slijedećim redom: Molitva Čitanje iz Biblije (u pravilu čitanje iz oba Zavjeta. 2001. Prevela s engelskog jezika Danijela Vidaković. moralnu. str. riječi i misli o svjetovnim poslovima i zabavama. da se dio vremena odvoji za bogoštovlje. Prirodni je zakon. 89-95.

196 Podsjetnik na milost Božju u Isusu Kristu za uzimanje predstojećeg sakramenta Zahvalnost Sabiranje priloga za siromašne Glavni dio liturgije bio je čitanje. zapovijedi i primjeru našega Gospodina Isusa Krista. B. ovo je tijelo Kristovo koje je za tebe lomljeno. službenik je izgovarao riječi: «Ovaj je kalež novi savez u Krvi Kristovoj. pa čak i obvezno moljenje Očenaša (ostaje samo 196 Službenik daje kruh vjernicima slijedećim riječima: «Po ustanovljenju. opomena. Čini to u znak sjećanja na njega. službenik je nastavio: «Uzmi i jedi. uzimam ovaj kalež i dajem ti ga. 370. poziv Posveta i blagoslov elemenata (kruha i vina) Riječi ustanovljenja Molitva zahvalnosti i blagoslov kruha i vina Pristupanje stolu Gospodnjem. THOMPSON. lomim ga i dajem ga tebi. . uzimam ovaj kruh. Gloria Patri.» Usp. dajem hvalu. zapovijedi i primjeru našega Gospodina Isusa Krista.» Nakon toga je davao kalež slijedećim riječima: «Po ustanovljenju.110 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Pjevanje psalma Opća molitva (neki dijelovi ove molitve su se mogli moliti i poslije propovijedi). Određeni tradicionalni elementi poput Creda. Propovijed Molitva (preporuča se korištenje Očenaša) Psalam Blagoslov Ukoliko se služila Večera Gospodnja služba se nastavljala slijedećim: Exhortacija. str. koja se prolila za oproštenje grijeha mnogih.» Nakon što je vjernik uzeo kalež u ruke.» Nakon što je vjernik uzeo kruh. objašnjenje i propovijedanje Riječi Božje. Liturgies of the Western Church.

Anabaptisti i baptisti Anabaptisti su bili posebno radikalni u promjenama glede bogoslužja. LEITH. žrtve. str. Stoga ona ne može da se služi ni za žive ni za mrtve. X.. 198 W. . i razumjeti ga. XII. Novi Sad: Dobra Vest. 1986. 180-182. Iz vjeroispovijedanja Balthazara Hümbeiera (oko 1480. nego otpjevati i pet cijelih pjesama na stranom jeziku koji sabrani ne razumiju. H.197 8. Istina je neuništiva.) iz 1524. str. anabaptisti su smatrali da svaka zajednica mora odrediti svoj oblik bogoslužja. «V. J. godine doznajemo o shvaćanju euharistije i mise u anabaptista. Introduction to the Reformed tradition. – 1528. 226227. Za razliku od evangelika (luterana) i reformiranih (kalvinista) koji su u stanovitoj mjeri zadržali određene liturgijske elemente u svome bogoslužju. točka.. Misa nije žrtva. Slobodna je molitva predvoditelja imala prednost. R. Doći će vrijeme – a već je i došlo – kada se.. anabaptisti su načelno prihvatili Zwinglijevo shvaćanje komemoracije. točka.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 111 kao preporuka) izostavljeni su iz bogoslužja. nitko neće smatrati svećenikom. već sjećanje na Kristovu smrt.10. Mnogo je bolje pročitati makar i jedan stih iz Psalama na govornom jeziku zemlje u kojoj se živi. osim onoga tko propovijeda Božju Riječ. Glede shvaćanja euharistije. relikvije i mise za druge»198 197 Usp. točka. Ovo isključuje sve mise. ESTEP.

slijedilo je čitanje Božje riječi te propovijed. a ne dvoje. 3. godine priredio red bogoslužja Večere Gospodnje pod nazivom Forma Kristove Večere. već neka izbjegavaju izdatke (da ih smanje) što je više moguće. tako što će jesti juhu ili povrće.112 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Hümbeier je 1527. neka se ne pune ni jelom ni pićem. točka. dok ostali treba da ga slušaju i prosude ono što se govori. Kol 1. volume 2. Pred Večeru Gospodnju predvodnik (koji se u spisu naziva svećenik) objašnjava zajednici značenje Kristove smrti. (Ps 86. Twenty Centuries of Christian Worship. točka. VIII. A kada su jeli neka se sva hrana i piće sklone sa stola. Nakon propovjedi. Na sastancima treba da govori jedan. Ovaj je spis u biti objašnjenje odnosno tumačenje službe Božje. str. 199 Usp. U spisu Crkvena disciplina članova: kako kršćanin treba živjeti iz 1527.199 Večeri Gospodnjoj su mogli pristupiti samo oni koji su kršteni. odnosno pokajanjem za grijehe. 4). kad se sva braća okupe treba iskreno da izmole milost od Boga da otkrije svoju božansku volju i da im pomogne da je zapaze. 118). Bogoslužje je započinjalo zajedničkim ispitivanjem. također doznajemo određene informacije o sastancima anabaptista: « I. The Complete Library of Christian Worship. 216-225. Moli se također i Očenaš te se daje poseban naglasak na činjenici da je kruh pravi kruh i vino pravo vino te da je značenje Večere Gospodnje simbolično. troje istovremeno. ili što god Bog daje. Prvo. godine. sukladno anabaptističkom shvaćanju kao odrasli. 2 Kor 1. . VII. točka. svatko od vjernika je mogao govoriti kako ga je Duh Sveti nadahnjivao. 2 Sol 1 i 2. A kada braća počnu da se razilaze treba da zahvale Bogu i mole za svoju braću i sestre čitavog bratstva (1 Sol 1 i 5. Kada se braća saberu.

10.poslušnost Rim 2. Fil 2. čitanju Pisma i zajedničkim sastancima. pojedinih baptističkih crkava i sl.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 113 jer čovjek treba zahvalno i u skromnosti koristiti ona čista i dobra stvorenja koje je Bog stvorio za naš opstanak. 1 Kor 11). stoljeću. kao i nazočnost Duha Svetoga na njihovim sastancima. R. Mk 14. Centar anabaptističkog bogoslužja bila je Biblija. 1 Iv 2. pri čemu svatko treba da se opomene da bude pokoran Gospodinu u poslušnosti prema Ocu (Fil 2. neka drže Gospodnju večeru kao znak sjećanja na smrt Gospodnju (Mt 26. Anabaptisti su također naglašavali djelovanje Duha Svetoga u bogoslužju. Također se može zamijetiti da su anabaptisti obnovili zajedničke večeri ljubavi.4. 2 Kor 2. točka. str. Božju su nazočnost doživljavali u molitvi. XI. Lk 22. . kao i istomišljenici. Kad su braća i sestre na okupu. 1 Pt 2. pošto su jedno tijelo i jedan kruh u Gospodinu. agape. poput menonitske crkava. Rim 8. proučavanjem i diskusijom o Njegovoj Riječi. Povijesna veza između anabaptista i baptista je nesigurna. 1 Pt 1). Istina je neuništiva. Vjerovali su da se Bog može spoznati čitanjem. Također je vidljivo da anabaptisti nisu imali posebne službenike za obavljanje bogoslužja već su službe obavljala braća sukladno njihovim darovima.»200 Iz navedenih citata vidljivo je da su anabaptisti odbacili žrtveni karakter euharistije i zalagali se za narodni jezik u bogoslužju. Baptisti. 3. ESTEP. 236-238. Snažno su naglašavali djelovanje Duha i Njegovu nazočnost u svakome vjerniku. no ipak ih ovdje zajedno obrađujemo zbog zajedničkih naglasaka glede bogoslužja. Baptističke crkve se u organiziranom obliku pojavljuju u 17. . Ovakvo shvaćanje bogoslužja može se zamijetiti i danas u nekim tzv. 2 Sol 1. slobodnim crkvama reformacijske baštine. poput anabaptista nisu 200 W. bratskih crkava.

Godine 1695. izabran i postavljen od strane lokalne zajednice. Twenty Centuries of Christian Worship. 201 Usp. Red bogoslužja u baptista razvijat će se slično anabaptističkoj bogoštovnoj praksi. redoslijed baptističkog bogoslužja u Engleskoj bio je slijedeći: Psalam Molitva Čitanje Pisma Propovijed (ili propovijedi) Molitva VEČERA GOSPODNJA Homilija Exhortacija Blagoslov kruha Riječi ustanovljenja Primanje kruha Blagoslov vina Riječi ustanovljenja Primanje vina Psalam (ili himna) Blagoslov201 Molitve i čitanje psalama su vodili laici dok je propovijedao rukopoloženi službenik. . The Complete Library of Christian Worship. Baptisti su imali slijedeća tri principa glede bogoslužja: bogoslužje treba biti biblijsko. volume 2. str. 232. duhovno i jednostavno.114 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE rabili nikakve liturgijske knjige.

11. 8.11. odnosno zalagali su se za pričest pod obje prilike. potpune i savršene zadovoljštine za grijehe koju je Krist učinio na Golgoti.»202 Reformatori su također vratili vjernicima kalež. tijekom blagovanja Večere Gospodnje. 202 T. svi su reformatori odbacili žrtveni karakter euharistije kao i učenje o transupstancijaciji odnosno pretvorbi. odnosno svim protestantskim crkvama 8.2. Uvod u teologiju. . a ne svećenik. kako smo vidjeli.11. Svećenik dolazi od latinske riječi sacerdot a označava onoga koji prinosi žrtvu. 209. «Reformatori su u potpunosti odbacili nauku da svećenstvo treba posvuda i neprestano u crkvi prinositi ‘krvnu žrtvu. Kristova žrtva koja je jednom prinijeta savršeno je otkupljenje. pomirenje i zadovoljština za sve grijehe cijeloga svijeta kako istinske tako i aktualne. Odbacivanje žrtvenog karaktera euharistije Bez obzira na različita stajališta glede Večere Gospodnje. Odbacivanje posredničke svećeničke službe U pravilu se u protestantskim crkvama za rukopoloženog službenika koristi termin pastor. što je bila jednom prinesena na križu čineći je prisutnom’ (Tridentski koncil). No postoje određene zajedničke točke glede promjena u liturgiji a koje su zajedničke svim reformatorima.1. imala različiti razvoj u određenim reformacijskim pravcima. C. Nema ni jedne druge zadovoljštine osim ove.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 115 8. str. HAMMOND. Tu su doktrinu smatrali za prezir djelotvornosti jedne. Zajedničke liturgijske promjene u protestantskim crkvama Liturgija je.

Umjesto termina svećenik za rukopoloženog službenika koji služi zajednici propovijedanjem riječi i sakramenata.. Velika povijest crkve. odnosno uvođenja narodnoga jezika. Samo je Isus Krist Svećenik i Prvosvećenik novoga zavjeta. Uvođenje narodnoga jezika u bogoslužje Iako su neki reformatori brže a neki sporije provodili promjene glede latinskoga jezika u liturgiji. str. odnosno prezbiteri bili su odgovorni za disciplinu i moral u Crkvi. dovršavaju iskupljenje i očišćenje grijeha. Nauk hrišćanske vere. JEDIN. . BOUWSMA. str. str.»203 Calvin uspostavlja četiri crkvene službe: Briga za propovijedanje evanđelja i dijeljenje sakramenata povjerena je pastorima. Starješine. 204 Usp. u njemu je potpuna i završava se u njemu.. KALVIN. a đakoni su brinuli za crkvene zadužbine te za siromašne i bolesne. Time se naglašava pastirska služba duhovnog službenika koji bdije nad stadom Božjim. Treba 203 Ž. te briga oko župničkoga podmlatka povjerena je doktorima ili učiteljima.3. 214-229. na njega je prenijeta sva svećenička dužnost. Calvin će u svojim Institucijama kršćanske religije naglasiti: «U ovom smislu poričemo svećenike – to jest kad takvim prinosom posreduju pred Bogom za narod. IV.11. John Calvin A Sixteenth Century Portrait.204 8. J. zajednička je karakteristika svih reformatora zalaganje za uvođenje narodnoga jezika u bogoslužje. 490. H.116 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Budući da je reformacija odbacila žrtveni karakter euharistije to je odbacila i svećeničku službu kao sakramentalnu. 306-307. poučavanje vjernika ispravnom vjerovanju. W. mire Boga s ljudima. koristi se termin pastor od latinskog pastor a što znači pastir.

Osnove evanđeoske teologije 2. 35. 12. potiskujući euharistiju kao središte liturgije. to je istina i za one koji bi se željeli krstiti.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 117 istaknuti da i mnogi svećenici. pa čak i da se ne skupljaju. BLOESCH. a koji umiru prije no što krštenje mogu primiti. koje nisu samo kratke homilije. Osnove evanđeoske teologije 2.11. Luther je ustvrdio: «Riječ naime može postojati i bez sakramenata. već tumačenje biblijskih tekstova. bila uglavnom čin svećenika. ali sakrament ne može postojati bez Riječi. A. LUTHER. 94. 206 D.11. Von Ordung Gottesdiensts. ali ne i bez Riječi. Tako propovijed postaje edukativnog. propovijed postaje centralni događaj kršćanskog bogoslužja. str. U slučaju nužde. čovjek može biti spašen i bez sakramenata. 95. Reformacija je uključila puk u liturgiju i to prvo kroz zajedničke pjesme ili psalme koji 205 D. Što više. Sudjelovanje vjernika u bogoslužju U predreformacijsko vrijeme. (Prijevod iz: M. G. koji su bili samo priučeni izgovarati latinsku misu. W.»206 8.5. da ne čitaju.4. Reformatori stavljaju veliki naglasak na propovijedi.»205 Luther će u svojoj gorljivosti za propovijedanu Božju riječ također ustvrditi: «Na mjestima gdje se Božja Riječ ne propovijeda bolje je da ljudi i ne pjevaju. nerijetko svedena na tumačenje određenog sveca koji se u konkretnom bogoslužju proslavljao. odnosno poučnog karaktera. Propovijed U predreformacijsko vrijeme propovijed je bila zanemarena. 8. BLOESCH. kako smo već ustvrdili. G. nisu razumjeli latinski jezik. liturgija je. str.) .

u anabaptista. U pojedinim krugovima. vjernici su sudjelovali i u propovijedanju Božje riječi. kao npr.118 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE su pjevani na narodnom jeziku. odnosno kroz zajedničko izgovaranje liturgijskih obrazaca. .

Beograd: Bogoslovski fakultet SPC. Zabranjeno je. Sabor je smatrao da se pred protestante treba izaći s jasnom naukom o bogoslužju ali također i da se treba stati svim zlouporabama glede liturgije. pored različitih pitanja bavio i liturgijskim životom crkve.207 Sabor se. razmatrajući disciplinarnu problematiku.. JEDIN. zabranjeno je širiti neistinitu teoriju o postojanju određenog broja spasonosnih misa i svijeća. Cilj je bio stvaranje jedinstva u vršenju obreda To je zahtijevalo kodifikaciju pravila službe.1. 208 «Učesnici Tridenstskog koncila. a izvorno stanje ponovo uspostavi. Vršac: Fideb. da lutajući svećenici služe misu u dijecezi gdje ih nitko ne poznaje. str. Taj je zadatak povjeren mjesnim biskupima. Beseda: Novi Sad. polaze od pretpostavke da je tijekom vremena mnogo toga stranog izvornom duhu i formi služenja mise u nju prodrlo i da je dužnost Sabora da takve neželjene dodatke odbaci. – 1563. 27-28. odnosno crkvama koje su se temeljile na njihovom učenju. načina vršenja bogoslužja. SABORA 9.208 207 Usp. H.. 2001. 404-405..» V. Liturgijska obnova u XX veku. što je izmišljotina praznovjernog bogoslužja.) sazvan kako bi se u Rimokatoličkoj crkvi odgovorilo na pojavu i širenje protestantizma. VATIKANSKOG 9.RAZVOJ RIMOKATOLIČKE LITURGIJE OD TRIDENTSKOGA DO II. također. Velika povijest crkve IV. Dogmatski dekreti sabora bili su odgovor crkvenog učiteljstva na Lutherov i Zwinglijev nauk. a ne prave vjere. str. . Na prvom mjestu je obrađen problem iznuđivanja novčanih nagrada – misnih stipendija – za vršenje misa. VUKAŠINOVIĆ. Liturgijske reforme Tridentskoga sabora Tridentski je sabor (1545.

«Za saborske oce jedinstvo u prosudbi naslijeđene vjere u euharistiju postoji u tome da je misa žrtva. valjanost sakramenata i sl. 33. Povijest liturgije. Trebalo se teološki definirati značenje mise i time odgovoriti na teološke primjedbe protestanata (žrtveni karakter euharistije. a s druge strane su se trebale dati smjernice o načinu služenja liturgije. Nasuprot jednokratnom i jedinstvenom događaju na Gol209 210 Usp. Dekret je prožet obranom žrtvenog karaktera euharistije. rujna 1562. PAŽIN. . Novi je rimski obred bio mješavina rimo-galsko-germanska liturgija.209 Postavljeni ciljevi nisu do kraja ostvareni. ADAM. Uvod u katoličku liturgiju.120 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Sabor je problemu liturgije pristupio iz dva smjera.Reforma treba savjesno i strogo izbaciti sve sumnjive elemente koje mogu biti povodom praznovjerju.Reforma treba učiniti kraj šarenilu koje je preraslo u kaos (To će kasnije rezultirati unifikacijom). nego njeno posredovanje.210 Nove su liturgijske knjige uređivale i najmanje sitnice u bogoslužju pa je time barem donekle bogoslužje očišćeno od mnogih zlouporaba. Usp. . Sabor je dao jasne smjernice u cilju ostvarenja cilja po pitanju reforme liturgije: . str.Reforma se treba nadovezati na liturgijsku tradiciju. Z.). str. A. Najveći uspjeh sabora jest izdavanje novih liturgijskih knjiga koje su trebali dovesti do jedinstvene liturgijske prakse. . 43. i žrtva ne odvojena od Isusove smrti na križu. godine proglasio dekret o misi. statičnosti i beživotnosti bogoslužja. Iz teksta dekreta se jasno vidi da je isti odgovor na protestantske prigovore. No to je u isto vrijeme dovodilo do formalnosti. Sabor je 17.

COURT. Ako netko rekne. Đakovo: Forum bogoslova.»211 To se jasno uočava iz Kanona o presvetoj žrtvi mise: «1. 1997. da ceremonije. 3. Ako netko rekne. 5. 4. neka je izopćen. 7. neka je izopćen. str. kazne. Ako netko rekne. Ako netko rekne. ili da se ona po ovoj ukida. ona se smatra kao relativna žrtva. ili da nije naredio da oni i drugi svećenici prikazuju njegovo tijelo i krv. da se u misi ne prikazuje Bogu odistinska i prava žrtva. ili da prikazivati ne znači drugo nego da se Krist nama daje za blagovanje. neka je izopćen. 25) Krist nije apostole postavio za svećenike.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 121 goti euharistija je žrtva u izvedenom smislu. Ako netko rekne. 2. Sakramenti. za grijehe. Ako netko rekne. neka je izopćen. neka je izopćen. sjećanje (memoria) i primjena (applicatio) smrti na križu. da misni kanon sadrži zablude. neka je izopćen. . 6. pa da se ne smije prikazivati za žive i preminule.. ili da koristi samo primatelju. 306. a da nije propicijatorna. da se žrtvom mise nanosi hula presvetoj Kristovoj žrtvi izvršenoj na križu. njezin je sadržaj: uprisutnjenje (representatio). pa da se s toga mora ukinuti. Ako netko rekne. ruho i vanjski znakovi kojima se Katolička crkva služi u misnom slavlju većma ra211 F. da onim riječima: To činite meni na moju uspomenu (1 Kor 11. ili da je golo spominjanje žrtve izvršene na križu. zadovoljštine i druge potrebe. da je krivotvorina kad se mise služe u čast svetaca i za postizavanje njihova zagovora kod Boga u onom smislu kako to podrazumijeva Crkva. da je žrtva mise samo hvalebna i zahvalna.

Narod i dalje ništa nije razumio. 8. str. Običnom je puku liturgija i dalje ostala neshvaćeni misterij. osim ako se izuzme povremena propovijed. Nikakve značajne promijene Tridentski sabor nije donio. Liturgija je u mnogo čemu ostala ista kao i u srednjem vijeku. Euharistija u životu crkve kroz povijest. da treba osuditi obred Rimske Crkve po kojemu se dio kanona i riječi posvećenja izgovaraju tiho. . 318-319.»212 Tridentski sabor je svakako bio prilika da se i u Rimokatoličkoj crkvi dogodi reforma. neka je izopćen. Ako netko rekne. Klerici su i dalje bili odvojeni od naroda pregradnim zidovima. Što više. Tako se sve manje govori o misi kao gozbi. pa da ih stoga treba ukinuti. pričešćuje se rijetko i to samo pod jednom prilikom. posebice u nedjelje i na blagdane.213 «Nasuprot protestanata. jer da bi to bilo protiv onoga što je Krist ustanovio. ili da se voda nema miješati s vinom koje se ima u kaležu prikazati. Uvod u katoličku liturgiju. Stvorio se određeni mentalitet (u praksi) da je sve što miriše po protestantizmu krivo. A. pa i pojedinih kardinala koji su sudjelovali na saboru a koji su se zalagali za ozbiljnije reforme. neka je izopćen. da su nedopuštene mise u kojima se samo svećenik sakramentalno pričešćuje. iako je Tridentski sabor dao upute kako se treba češće u misi tumačiti biblijska čitanja. Božja 212 213 T. ADAM. No to se nije dogodilo. Ako netko rekne. neka je izopćen. izgleda da je zauzeo još čvršće pozicije protiv protestantizma. Usp. ili da se misa mora slaviti samo na pučkom jeziku. 9.122 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE zdražuju na bezbožnost nego što služe pobožnosti. umjesto da je ozbiljno uzeo u obzir prigovore reformatora. str. 43. ŠAGI-BUNIĆ. zadržan je latinski jezik.

stoljeća 9. i 20. godine i Johannesa Leinsentritta – 1567. vatikanskom saboru.216 9. str. A. (1903.-1914.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 123 se riječ ne uočava toliko u bogoslužju (propovijedi ne tumače Riječ nego su tematske i prigodne). prethodio je liturgijski pokret koji se u Rimokatoličkoj crkvi razvio u 20. Ovaj je Misal bio u uporabi sve do nove liturgijske reforme nakon II. 33. no vremenom su našle svoje mjesto i u liturgijskom slavlju. V. Papa Pio V. godine) iz kojih se prvo pjevalo izvan bogoslužja. Tako liturgija grada Rima odnosno Rimske biskupije postaje liturgija cijele Rimske crkve. godine. studenog 1903. sudjelovanje naroda u misi je i dalje ostalo slabo. stoljeću. Povijest liturgije. I dalje se osjeti jaz između javnog bogoštovlja i privatne pobožnosti vjernika. vatikanskog koncila. ZAGORAC. 260.1.) u svome dokumentu o crkvenoj glazbi Tra le sollecitudini od 22. kod procesija i različitih pobožnosti. str.»214 Sabor je naredio reformu svih liturgijskih knjiga. Uvod u katoličku liturgiju. je izdao obnovljeni Rimski misal (Missale Romanum) 1570. Usp. Privatne (tihe) mise i dalje ostaju na snazi.2. Kristova svećenička služba.215 Pod utjecajem protestanata nastaju i pučke katoličke pjesmarice (Michaela Vehea – 1573. ADAM. Liturgijski pokret među rimokatolicima Promjenama koje su se dogodile na II. . Liturgijski pokret 19.2. PAŽIN. godine zatražio je «djelatno sudjelovanje u sve214 215 216 Z. 65. str. Papa Pio X. Usp.

Lambert Beauduin. Belgijski benediktinac Lambert Beauduin217 prihvaća kao geslo svoga pastoralnoga rada upravo ovaj dio o «djelatnom sudjelovanju» (lat. rujna 1909.124 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE tim otajstvima i u javnoj i svečanoj molitvi crkve». godine pridružio Benediktincima. odnosno njezinog opata Idefonsa Herwegena218 (1913. Predlaže da se šire prijevodi nedjeljnih misa i večernjih službi na narodni jezik. svjetskog rata. studenog 1874. str. godine. . godine. U samostan Maria Laach. Liturgijski pokret u Njemačkoj vezan je uz djelovanje poznatog Benediktinskog samostana u zapadnoj Njemačkoj opatia Maria Laach. 26. V. – 1946. VUKAŠINOVIĆ. Liturgijska obnova u XX veku. str. VUKAŠINOVIĆ. Na Katoličkom danu nadbiskupije Mecheln. Nakon I. Beauduin nastoji oduševiti župno svećenstvo za liturgijsku reformu. da se preusmjere sve pobožnosti na liturgiju te da se drže godišnje duhovne vježbe za crkvene zborove. Ovaj se događaj uzima kao početak klasičnoga liturgijskoga pokreta u Rimokatoličkoj crkvi. 55-56 218 217 Idefons Herwegen. 44. godine. tada još uvijek latinskim jezikom. budući je bio svjestan da se njegove ideje ne mogu širiti bez njihovih utjecaja.). stupio je u 21 godini. godine u kripti bazilike Maria Laach slavila se recitirana misa na kojoj je svećenik bio okrenut narodu a narod je stajao veoma blizu oltara te sudjelovao u odgovaranju na misu. što je liturgija. godine a zaređen za svećenika 1897. Usp. kolovoza 1873. V. Usp. izlaže svoja razmišljanja u izlaganju Puna molitva crkve te liturgiju naziva istinskom molitvom crkve. već od 1921. Bio je jedno vrijeme župnik da bi se 1906. rođen je 27. Specifičnost liturgijske reforme koja se širila iz ovoga samostana jest što je okupljala intelektualce kako bi ih potaknula da promišljaju određene probleme ekleziologije i liturgijske teologije poput: što je Crkva. participatio actousa) vjernika u bogoslužju. što su sakramentalni obredi i sl. Liturgijska obnova u XX veku. rođen je 5.

godine) po kome su ovaj pokret nazivali i pusijanizam.2. uvjetno rečeno htio reformama približiti idejama koje su reformatori isticali u 16.2. U Njemačkoj se već u drugoj polovici 19. Liturgijski pokret među protestantima Dok se liturgijski pokret među rimokatolicima. U Engleskoj. On navodi kako uzima sakrament Večere Gospodnje «sa dušom punom obožavanja i svetih predosjećaja». Zalagao se za episkopalno ustrojstvo crkve kao i da crkva postane državna religija. stoljeća među luteranima javlja pokret novoluteranaca koji ističe važnost valjanog zaređenja svećenstva (ističući pri tome važnost apostolske sukcesije) koji je «obvezan posrednik između vjernika i Boga». Pusey je napisao traktate po kojima je pokret bio poznat i kao Oxfordski Traktarijani219 Usp. 322. str. treći tom.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 125 9.). Oxfordski pokret. LEONAR. rujna 1882. – 1872. U liturgijskoj reformi knjiga služi s starim liturgijskim tekstovima. 1800. 2002. među anglikancima se pojavljuje tzv. E. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. Radi na reformi liturgijskih knjiga te izdaje Ritual za kršćanske zajednice luteranske vjeroispovijesti kao i druge liturgijske radove. – 1861.. godine. . stoljeću (narodni jezik.). kod pojedinih se protestanata liturgijski pokret javlja kao težnja za obnovom rituala. umro 16. Ž. Najvjerniji branitelj liturgijske odnosno sakramentalne reforme među novoluteranima bio je Vilhelm Lehle (1808.). Nastao je među profesorima i studentima u Oxfordu koji su težili približiti Anglikansku crkvu katoličkoj (u smislu opće crkve) Crkvi Osnivač mu je Edward Bouverie Pusey (Rođen 22. sudjelovanje vjernika u bogoslužju i sl. obreda pa čak i povratkom latinskoga jezika bogoslužje. Opšta istorija protestantizma.219 Vođa novoluteranskog pokreta bio je Friedrich Julius Stahl (1802. kolovoza. Od dana svoje prve pričesti ističe se posebnim sakramentalnim životom.

I sam uređuje traktate u kojima obrazlaže program Oxfordskog pokreta: apostolska sukcesija. Umro je u Birminghamu 1890 godine. treći tom. Isaac Williams (1802. na kojima je Oxfordski pokret temeljio svoje traktate. Rođen u anglikanskoj obitelji u Londonu 21. Ušao je u Oxfordski pokret.1866. imale Katolička i Pravoslavna crkva. Ž. kada je završio studije u Oxfordu. Tada je počeo koncentrirati svoje misli na dušu i Stvoritelja. Nastoje Anglikansku crkvu vratiti tradiciji te se bore protiv “kalvinističke hereze”. Puseyu se pridružuju John Keble (1792. Prvi se put obratio – kako sam tvrdi – oko 15 godine.1865. Godine 1847. Zbog njegovih izvanrednih sposobnosti Papa ga je Lav XIII.). . LEONAR. Opšta istorija protestantizma. jer ni jedni ni drugi nisu vjerovali u njegovo iskreno obraćenje.). vjerske proslave. Richard Hurrell Froude (1803. bio je zaređen za svećenika u Rimu. Njima se pridružuje John Henry Newman. kao što su to. . po njegovu shvaćanju. imenovao kardinalom. koji su predavali i pohađali oxfordsko sveučilište.veljače 1801. između katoličanstva i liberalizma. Njegova su djela i predavanja napadali anglikanci i katolici. postovi i sl. Njegov je studij bio obogaćen prijateljstvima učenih ljudi. U 90 traktatu pokušao na katolički način interpretirati 39 članaka anglikanske Crkve. E. Time je počela druga faza njegovog životnog puta.220 220 Usp. episkopat. Zbog toga se on 1842. a 4 godine kasnije župnikom svete Marije. Newman je primijetio kako Anglikanska crkva lebdi između Rima i protestantizma. str. crkve koja pripada sveučilištu u Oxfordu.) i drugi. . povukao u Littlemore i tri godine kasnije prešao na katoličku vjeru.126 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE zam. postao je anglikanski đakon. 326329.godine. . Godine 1824.1836. koji je nastojao vratiti Anglikanskoj crkvi obilježje sveopće crkve. liturgija. Newmanova tumačenja i uvjerenja nije prihvatilo ni Oxfordsko sveučilište ni Anglikanska crkva.

unutar Anglikanske crkve nastaje pokret zvan anglokatolicizam. do 1965.. koji je u biti stari tridentski rimski obred preveden na engleski jezik. vatikanski sabor Radikalne reforme glede liturgijske prakse uslijedit će tek na II.BUNIĆ. 1972. prosinca 1963. više-manje rezervirano samo za svećenike. godine. vatikanskom saboru koji je zasjedao od 1962. stoljeću. . II. a Božji je narod gledao iz daleka.3. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. godine Engleski misal. Bio je to biser koji su svećenici čuvali a da se mnogi nisu ni sami znali okoristiti njegovom vrijednošću. Zbog želje da se približe Rimokatoličkoj crkvi.»221 221 Usp. «Tako je Koncil započeo svoj prvi pristup i svoje prvo otvaranje Božjega bogatstva koje Crkva posjeduje u svetoj liturgiji svemu narodu Božjemu. Prvo o čemu je sabor raspravljao jest pitanje liturgijske obnove. Do sad je sveta liturgija bila sakriveno bogatstvo. godine kao prvi službeni dokument sabora. 37. tek toliko – rekli bi smo – da se mogla sačuvati sama bit stvari. pristupanje Crkve suvremenom čovjeku na tom području.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 127 Oxfordski pokret je utjecao na mnoge anglikance i u 20. Zaključci rasprave donijeti su u Konstituciji o liturgiji (Sacrosantctum conlilium) koja je proglašena 4. Ali drugog puta nema. ŠAGI. 9. a koji je ostalim vjernicima bio pristupačan tek minimalno. T. Anglokatolici tiskaju 1933. Ovaj misal postaje svojevrsni pandam anglikanskoj liturgijskoj knjizi Book of Common prayer. str.

jer su posvećena natpisom na Isusovu križu. što su ga. što se njima kao Bizantincima.3. Uvod u katoličku liturgiju. Točno 200 godina kasnije opozvao je papa Grgur VII. grčki i latinski. Ali im se prigovorilo da su samo tri jezika prikladna za liturgiju. to dopuštenje. stoljeća). izjavio da Bog želi da bude čašćen u svim jezicima. «U vezi s misionarskim radom među Slavenima.1. koje se posebno osvrće na Sveto pismo iznenađuje. Na kraju je ipak papa Ivan VIII. dolazi do žestokih oporbi oko pitanja liturgijskog jezika. ADAM. Bili su optuženi i saslušani u Rimu. Latinski jezik Osnovni problem nerazumijevanja liturgije. Obrazloženje.73.»222 222 A. jer je Stvoritelj triju glavnih jezika proizveo također sve ostale jezike sebi na slavu. da ne bi pri svestranoj uporabi postalo obično i bilo prezreno. str. Svemogućem Bogu nije se bez razloga svidjelo da Sveto pismo ostane u određenim krajevima zastrto. poslana iz Carigrada u Moravsku vodila braća Ćiril i Metodije (druga polovina 9. . ili od osrednjih ljudi bilo krivo shvaćeno i tako vodilo u zabludu. odnosno nemogućnosti aktivnog sudjelovanja vjernika u bogoslužju svakako je bio latinski jezik. Težnje za narodnim jezikom u bogoslužju bile su prisutne i prije reformacije. naime hebrejski.128 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 9. on je češkom kralju Vratislavu odbio molbu da se slavenski jezik smije i dalje upotrebljavati u liturgiji. Oba su misionara na slavenski prevela takozvanu Petrovu liturgiju. braća Ćiril i Metod. nije činilo neobično. Već smo spomenuli da su reformatori uveli narodni jezik u bogoslužje te ja je Tridentski sabor zadržao latinski jezik unutar Rimokatoličke crkve. Posebno su se u ovome smjeru zalagali «Slavenski apostoli». nije grijeh protiv prave vjere ako se na slavenskom jeziku pjeva misa ili evanđelje i božanska čitanja u dobrom prijevodu navješćuju.

224 Njega hrvatski Starokatolici posebno časte. Knina. godine. pod prijetnjom izopćenja. Jeronima». Raba. U Rimu je 1905.. bilježi da su povlasticu služenja mise na hrvatskom i latinskom služili biskupi Krbave. o čemu svjedoči činjenica da je Papa Inocent IV. ožujka 1965. vatikanskoj sabora služiti misa na hrvatskom. str. godine zabranivši uporabu glagoljice i slavenskog jezika. Juraj iz Slavonije (umro 1415). Senja kao i svi istarski biskupi.223 Za hrvatski jezik u bogoslužju zalagao se i znameniti biskup Grgur Ninski (oko 900-929). na molbu senjskog biskupa Filipa 1248. Šibenika. F. još od 10. 224 223 Usp. U navedenoj molbi senjskog biskupa Filipa stoji «da u Slavoniji (Hrvatskoj) postoji osobito pismo za koje svećenstvo dotične zemlje tvrdi da ga ima još od bl. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Naime. i 1060. stoljeća imamo zabilježene podatke da su se Hrvatski služili glagoljskim pismom i slavenskim jezikom u liturgiji.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 129 Bogoslužje na narodnom jeziku bilo je povlastica i Crkve u Hrvata. te sinoda iz 1063. godine. No glagoljska misa je ipak opstala u određenim biskupijama. nakon čega će se. 81-82. Nina. Krka. godine dozvolio uporabu glagoljice i slavenskog jezika u službi Božjoj. izlazi Vajsov crkvenoslavenski misal transkribiran latinicom koji će biti u liturgijskoj uporabi sve do 7. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. . F. 95. Zadra. Papa je udovoljio traženoj molbi smatrajući da je» jezik podređen stvari a ne stvar jeziku». str. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. a 1927. Sorbonski student i pariški profesor. Osora. objavljen posljednji misal na glagoljskom pismu. no samo tamo gdje su već bili u uporabi. koji je prisvojio za sebe naslov biskup Hrvata. temeljem odluka II. 1996. Splita. ŠANJEK. Trogira. Usp. ŠANJEK.. Na to su reagirali sabori održani u Splitu 925.

godine. 40-42. Među Hrvatima se pojavljuju početkom 20. vatikanskog sabora zbog neslaganja oko nepogrješivosti pape. godinu. zagovarajući između ostaloga i bogoslužje na narodnom jeziku. str. 1871. «Grgurofobija». «Malo je poznato da je u SAD pred Koncil nastalo potajno udruženje čiji su se članovi zakletvom obvezivali da će svakoga dana moliti za to da bi njihovi biskupi dopustili liturgiju na narodnom jeziku. KOLARIĆ. KOLARIĆ. J. Marko Kalogjera rekao: ‘Danas ovdje pred oltarom Boga velikoga pomavljamo naš sveti zavjet: U Hrvatskoj Crkvi samo Hrvatski jezik. Usp. 647-659.» J. Pichlera: ‘Oni su često lošim i jedva razumljivim jezikom latinskim jezikom uporno branili ‘jedinstvo latinskog jezika’. nakon I. Hrvatska starokatolička crkva služi se starim katoličkim obrednikom i misalom za puk Dragutina Kniewalda. Koliko je ta molitva bila teška njihovim biskupima pokazuju riječi biskupa A. za 1935. godine. samo hrvatska vlast!’ Sveta misa. M. vatikanskoga sabora glede uvođenja živoga jezika u bogoslužje bio je rezultat mnogih glasova unutar Rimokatoličke crkve da se u tome smislu izvrši reforma. smije se slaviti ako su nazočne najmanje tri osobe. katoličkog liturgičara. kao služba Božja zajednice.225 Odluke II. KALOĐERA. str. svibnja 1937. u: Hrvatski starokatolički kalendar Grgur Ninski. Tako je na Hrvatskom starokatoličkom crkvenom saboru 23.130 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE posebice zbog zalaganja da se u Crkvi u Hrvata govori narodnim jezikom.. a službeno se organiziraju u Hrvatsku starokatoličku crkvu 1924. stoljeća. 653-654. Zagreb: Biskupska kancelarija Hrvatske starokatoličke crkve u Zagrebu. 2005. Ekumenska trilogija. Mnogi od onih koji su se zalagali za ostanak latinskoga jezika u bogoslužju. često vrlo elegantnim 225 Starokatolička se crkva odvojila od Rima. Nijemci i Francuzi. .str. «Starokatoličke crkve poznaju samo narodni jezik u liturgiji. dok su njihovi protivnici. Ekumenska trilogija.. ni sami nisu bili dobri poznavatelji jezika čiji su ostanak u liturgiji zagovarali. 1935. Zagreb: Prometej.

u: Drugi Vatikanski koncil. Konstitucija o liturgiji. Time se otklonila glavna smetnja da vjernici razumiju bogoslužje i sudjeluju aktivno u njemu. bit će nerijetko vrlo korisno za puk upotrijebiti narodni jezik. Sabor je izabrao srednji put koji je sažeo u slijedećim paragrafima Konstitucije o liturgiji: «36. kako u misi tako i u dijeljenju sakramenata i u drugim dijelovima liturgije. u nekim molitvama i pjesmama. dokumenti. stoga neka mu se u liturgiji dade više mjesta. str. str. 1985. upozorenjima. 170.228 Svojim sudjelovanjem vjernici nisu više puki promatrači već sudionici liturgijskog slavlja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 37. No i s uvođenjem narodnoga jezika bit će potrebno da vjernici ulože puno truda kako bi shvatili i razumjeli bit bogoslužja. prema propisima koji će se o toj stvari pojedinačno odrediti u slijedećim glavama. otvorio vrata za postupno uvođenje živih jezika u liturgiju. Ali drugog puta nema. Zagreb: Filozofsko-teološki institut družbe Isusove u zagrebu. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. U latinskim obredima treba sačuvati latinski jezik. ponajprije u čitanjima.. T.»227 Sabor je.. 1972. 1993.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 131 latinskim jezikom i stilom tražili ukidanje latinskog liturgijskog jezika». vjernici uglavnom nisu shvaćali sadržaj bogoslužja.226 Na saboru je bilo zalaganja i za ostanak latinskoga jezika i za uvođenje narodnoga jezika u bogoslužje. 27. osim gdje postoji posebna povlastica. ŠAGI-BUNIĆ. Ipak. M KIRIGIN. dakle.. 227 226 «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’. 228 . Do sada. 1. str. 2. Usp.

M KIRIGIN. pjesmama kao i o činima. psalmima. . 230 229 Usp. kretnjama i držanju tijela. Bogoslužje mora izražavati i dostojanstvenost i veliko poštovanje prema Bogu. Da bi se ovakav sklad bogoslužja na najbolji način izveo. Time se želi naglasiti red i skladnost u bogoslužju. 33). pripjevima. 147. vrši svoju službu i čini samo ono i sve ono što na nj spada prema naravi obreda i prema liturgijskim propisima. tumači i oni koji pripadaju zboru pjevača. odnosno da vrše «ono što na njih spada». u: Drugi vatikanski koncil. Kod preispitivanja liturgijskih knjiga neka se pomno pazi da rubrike predvide i ulogu vjernika. Liturgija je zajednički čin svih koji u njoj sudjeluju. str.132 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 9. neka se vodi briga o usklicima puka. čitači. U liturgijskim obredima neka svatko. 31. potrebno je da svatko čini ono «što na nj spada» odnosno da aktivno sudjeluje u bogoslužju. odgovorima.230 «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’.2. 29. Konstitucija o liturgiji donosi slijedeće zaključke o ovome pitanju: «28. Apostol Pavao naglašava da «Bog nije Bog nesklada nego mira» (1 Kor 14.»229 U konstituciji se. str. U pravo vrijeme neka se obdržava i sveta šutnja. dakle.3. ističe da svi služitelji vrše svoju službu. Da bi se postiglo što djelatnije sudjelovanje. bio služitelj ili vjernik. otvara se mogućnost aktivnijeg sudjelovanja vjernika u bogoslužju. 23-25. 30. Pravu liturgijsku službu vrše također i ministranti. Konstitucija o liturgiji. Sudjelovanje vjernika u bogoslužju Budući da je uklonjena jezična prepreka.

tako i u privatnoj pobožnosti svakoga vjernika. no nisu u «suodnosu manje – veće. naglašavajući načelo Sola Scriptura (samo Pismo) kao jedino mjerilo vjere i prakse 231 «Dogmatska konstitucija ‘Lumen Gentium’.233 9. .. dokumenti. Biblijske sate preko tjedna kako bi se vjernici mogli na što kvalitetniji način upoznati s tekstom Svetoga pisma). 1993.232 Liturgija time nije više samo služenje svećenika za narod. izvoru i vrhuncu cijeloga kršćanskog života. Koncilske teme. Katekizam katoličke crkve. 307.3. B. u: Drugi vatikanski koncil. 63. Time je zapravo proglašena dogma o općem svećenstvu svih vjernika koje se u biti razlikuje od ređeničkog svećenstva. 232 233 . str. str.nego s drugog stajališta na drugoj razini». bilo prinosom bilo svetom pričešću. DUDA. bio klerik bio laik. Biblije. tako svi. Reformacija je naglašavala čitanje Svetoga pisma kako na javnim bogoslužjima (reformacija je uvela i tzv. prinose Bogu božansku Žrtvu i sebe s njom. upotrebljavajući termin Opće svećenstvo svih vjernika. određeni su za bogoslužje kršćanske vjere po neizbrisivom biljegu krštenja… Imaju udio u euharistijskoj Žrtvi. Usp. Sveto pismo i propovijed u liturgiji Jedan od bitnih doprinosa reformacije jest vraćanje Riječi Božje.»231 Dogmatska konstitucija o Crkvi (Lumen Gentium) također naglašava sudjelovanje svih krštenih vjernika u bogoslužju. daje svoj vlastiti doprinos u tome štovanju. 1992. nego jedni na jedan a drugi na drugi način.3. u kojem svatko. puku. već predvođenje svećenika u zajedničkom proslavljanju Boga. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 109. izvršuju svoj dio u liturgijskom činu. o Crkvi». ne svi jednako. a još manje kao nepravo – pravo.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 133 «Vjernici po krštenju uključeni u Crkvu. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. str. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. koji je na osobit način bio naglašen u reformatora..

134 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE kršćanske Crkve. Neka se u svetim slavljima obnovi obilnije. 25. . Ne može se oteti dojmu da se i po ovome pitanju. Neka se u rubrikama naznači najzgodnije mjesto za propovijed kao dio liturgijskog čina kad god to obred dopušta. tako da kroz utvrđen broj godina narod pročita istaknutiji dio Svetog pisma. kao i po pitanjima gore navedenih promjena. zazivi i liturgijske pjesme. i neka se služba propovijedanja vrši vrlo vjerno i pravilno. Od najveće je važnosti u liturgijskoj službi Sveto pismo. njime su nadahnute i prožete molitve. od njega čini i znakovi primaju svoje značenje… 34. stoljeću. Iz njega se uzimaju čitanja i tumače u homiliji. jer navješćuje čudesna djela Božja u povijesti spasenja… 51.»234 234 «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’. neka se svestranije otvore biblijske riznice. str. Rimokatolička crkva je na II. Konstitucija o liturgiji u nekoliko svojih paragrafa naglašava važnost Svetoga pisma te propovijedanja na bogoslužju: «24. iz njega se pjevaju psalmi. Da bi se vjernicima pripravio što bogatiji stol riječi Božje. 2. u: Drugi vatikanski koncil. Kako bi bilo jasno da su u liturgiji obred i riječ najtješnje povezani: 1. raznovrsnije i prikladnije čitanje Svetoga pisma. vatikanskom saboru također naglasila važnost Svetoga pisma i propovijedanja. Rimokatolička crkva znatno približila stajalištima protestantskih reformatora. izrečenim još u 16. Propovijedanje neka crpi poglavito iz vrela Svetog pisma i liturgije. 33.

«Služba liturgijskog čitanja».. 2/95. M. 236 237 Usp. vatikanskog sabora naglašavaju važnost Svetoga pisma.. 1973. 219.. 53. 238 Usp.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 135 Odluke II. GELINEANU i drugi. Dešavalo se da su u određenim seoskim župama muškarci napuštali misu kada bi svećenik započeo propovijed. 165. Župe stoga trebaju brinuti da se formiraju grupe čitača koji će doprinijeti lijepoj i skladnoj liturgiji. u: Vjesnik đakovačke i srijemske biskupije. kod čitanja biblijskih tekstova na liturgiji.235 Slušanje riječi Božje od strane vjernika treba rezultirati djelovanjem Riječi Božje u vjerniku. Pastoralna teologija liturgijskih slavlja. str. vatikanskog sabora. br. str.238 Sabor veliku važnost stavlja i na propovijedanje riječi Božje. Konstitucija o liturgiji. vjernošću i molitvom. bez da su postavljeni službeno u liturgijsku službu lektora. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. koje treba slijediti čitanu riječ: 235 J. J. 165. rezultiralo je angažiranjem laika. str. To se događa kada vjernik sluša Riječ Božju «u stavu molitve i iščekivanja». Za vjernika je važno da on danas sluša Gospodinov glas». Pojedinci su smatrali da je propovijedanje dodatak misi pa su izbjegavali slušanje propovijedi. Đ. KIRIGIN. Pastoralna teologija liturgijskih slavlja. ne samo kao pukog liturgijskog obreda.236 Novi naglasak na odnosu prema svetopisamskim čitanjima. kao i naglasak na aktivnijem sudjelovanju vjernika na bogoslužju. Svečano čitanja evanđelja pridržano je đakonima odnosno svećenicima. str. HRANIĆ. već radi slavljenja i «prihvaćanja sa zahvalnošću.237 Do II. GELINEANU i drugi. . propovijedanje je bilo rijetko i sastojalo se uglavnom u prigodnom objašnjenjenju određenog sveca koji se toga dana slavio ili sl.

KIRIGIN. te tumačiti smisao i značenje svetopisamskog teksta. 240 241 . Propovijed treba veličati slavu Božju i spasenje koje je po Kristu ostvareno. vjenčanja. propovijed je dio svetog obreda. 220. Usp. a sve prema smislu liturgije koja se bitno ne razlikuje od smisla Sv. Stoga ona mora oraspoložiti za potpuno sudjelovanje u obredu.4. budući ih je predvodio samo svećenik. i to pod vidikom koji je ondje uključen. Propovijed treba dotaknuti dogmatske. sprovoda i sl. osim zbog teških razloga. 220. Pisma. No te molitve ipak nisu odražavale zajedničarski duh molitve. pa narod molitveno.136 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE «52.»239 Propovijedanje.»241 9. moralne i ine teme. treba pratiti sve liturgijske obrede i sakramente poput krštenja. i s razumijevanjem istih nije mogao aktivno sudjelovati. uz to još na nerazumljivom jeziku. Neka se to nikako ne propušta. Stoga 239 «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’. ona je dio same liturgije. str. te zato sadržajno i osobito životno zahvatiti sveti predmet što ga obred sadrži. M.3. Njome se tijekom liturgijske godine na temelju svetog teksta tumače otajstva vjere i pravila kršćanskog života. u: Drugi vatikanski koncil. krizme. dakle. podučavajući vjernika i čuvajući ga od zabluda i pogibelji. naime. Konstitucija o liturgiji. str. Konstitucija o liturgiji. str. Molitva vjernika U liturgijskoj su tradiciji bile poznate misne molitve odnosno niz kraćih ili dužih molitvenih zaziva koje je upućivao svećenik u ime naroda. 33.240 «U liturgiji. Homilija se veoma preporučuje. KIRIGIN. nedjeljama i zapovjednim blagdanima na misama koje se služe uz učešće naroda. M.

No može ju predvoditi samo svećenik odnosno đakon. a manje molitelj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Sveopće molitve vjernika I. odnosno molitvu vjernika. ili Gospodine usliši nas i sl. vatikanskog sabora utjecala na pojedine protestantske liturgije. Usp. za one koji s vlašću nama upravljaju. nakon ponovnoga uvođenja ove molitve u bogoslužje. «53. za one koje tište razne nevolje. 35. No. dok će na Zapadu. odnosno liturgijskim knjigama 242 243 «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’. Neka se u nedjelju i zapovjedne blagdane poslije evanđelja i homilije opet uvede ‘zajednička molitva’ ili ‘molitva vjernika’ da se uz sudjelovanje naroda obave molitve za svetu Crkvu.»242 Molitva vjernika se sastoji od kratkih zaziva na koje narod odgovara s Gospodine smiluj se.4. Ovaj je utjecaj posebice vidljiv u liturgijama. Zanimljivo je da je ovakav oblik molitve ostao prisutan u Istočnim crkvama do danas nepromijenjen kao velika jektenija. također treba reći da je rimokatolička liturgijska reforma II. U tom cilju se pripremaju razni zbornici molitava vjernika. u: Drugi vatikanski koncil. str. vatikanskom saboru. kao i za sve ljude i za spasenje svega svijeta. 1995.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 137 je narod više bio pasivni slušatelj. istu moći predvoditi i vjernici laici.243 a mogu i sami vjernici u određenim prigodama pripremiti ovakve zazive. 9. Stoga će se jedan od bitnih zaključaka sabora odnositi na zajedničku molitvu. . Utjecaj rimokatoličke liturgijske reforme na protestantske liturgije Nema sumnje da je protestantska reformacija utjecala na liturgijske promjene koje su se unutar Rimokatoličke crkve dogodile na II.

Pastori ovih crkava se već od vremena reformacije okreću prema narodu za vrijeme bogoslužja. Anglikanske odnosno episkopalne crkve među prvima su pristupile liturgijskoj reformi koja je vidljiva u američkom izdanju Book of Common Prayer iz 1979.). reformiranih i prezbiterijanskih crkava. 246 Nisu sve Anglikanske i Luteranske crkve prihvatile promjene glede položaja svećenika tijekom bogoslužja. Tako u Hrvatskoj kao i u nekim drugim zemljama imamo situaciju da se u Evangeličkim crkvama svećenik za vrijeme liturgije okreće prema oltaru za vrijeme liturgijskih molitava.244 evangeličkih.246 Liturgijska odjeća ovih crkava sve više nalikuje liturgijskoj odjeći koja se rabi u Rimokatoličkoj crkvi. no na jednostavan i uglavnom neukrašen stol Gospodnji postavljaju se svijeće. Vraćaju se neki tradicionalni oblici pobožnosti poput križnog puta i sl.138 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE anglikanskih odnosno episkopalnih. New York: The Church Hymnal Corporation. London: SPCK.. The Society for Promoting Christian Knowledge Holy Trinity Church. 1988. U anglikanskim i luteranskim crkvama oltar će biti zamijenjen stolom Gospodnjim pa se svećenici ovih crkava za vrijeme bogoslužja okreću prema narodu. križ (bez raspela) i sl. 247 Usp. Sve se više koriste liturgijske boje i pojedini dijelovi rimske liturgijske odjeće (albe.247 U Reformiranim i Prezbiterijanskim crkvama puritanske jednostavne liturgije zamjenjuju se izmijenjenim obredom.245 Euharistijsko se bogoslužje po svojoj strukturi približilo rimskom obredu nakon II. štole i sl. vatikanskog koncila. . godine te u engleskom izdanju liturgijske knjige The alternative Service Book 1980. sukladno episkopalnom ustrojstvu ovih crkava. 1980. The Book of Occasional Services. 245 The alternative Service Book 1980. Škotska reformirana liturgijska knjiga The Book of 244 Anglikanske crkve izvan Velike Britanije uglavnom se nazivaju Episkopalne crkve. po uzoru na promjene u Rimokatoličkoj crkvi.

Edinburgh: The Saint Andrew Press. . 10-11. Godine 1989. str. godine sve se više približava tradicionalnim oblicima bogoslužja. za pastore i laičke vođe). Liturgijska se reforma javlja i u takozvanim slobodnim crkvama poput Baptističke. liturgijsko vrijeme kroz godinu i sl. vatikanskoga sabora vidljiv je i u liturgijama protestantskih crkava u Hrvatskoj. The Book of Common Order. Glede izbora tekstova može se pretpostaviti da su koristili red čitanja Svetoga pisma koji se koristio u sinagogi. godine te ista knjiga iz 1994. 1979. 1. 9. Gart House je 1989. pod vodstvom Ronala i Inge Freyer Nicholas American Baptist Fellowship for Liturgical Renewal (Američka baptistička federacija za liturgijsku reformu). Određeni teolozi smatraju da se u određenim istočnim crkvama primjećuje sinagogalni princip biblijskih čitanja. Vremenom su se formirala ustaljena biblijska čitanja za bogoslužja koja su se nalazila u liturgijskim knjigama Lekcio- 248 Usp. poput litanija. Lekcionar Prva je crkva temeljila svoja bogoslužja upravo na čitanju i tumačenju Riječi Božje. a Roy Pearson je 1990.4. Pod utjecajem ovoga pokreta određeni je broj američkih baptističkih pastora prihvatio određene liturgijske oblike bogoslužja.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 139 Common Order248 iz 1979. The Renewal of Sunday Worship. posebice među američkim baptistima. godine objavio knjigu Litanies for All Occasions (Litanije za sve prigode). 249 The Complete Library of Christian Worship. o kojima će biti više govora u sljedećem poglavlju. responzijalnih molitava. volume 3.249 Utjecaj II. organizirana je. godine objavio Prayers for All Occasions: For Pastors and Lay Leaders (Molitve za sve prigode.

251 Galikanska liturgija imala je tri čitanja: prvo je uzimano iz Staroga zavjeta odnosno Djela apostolskih za vrijeme pedeset dana uskrsnog razdoblja. Lektorska služba je prisutna i u određenim protestantskim crkvama. 1993. 33. 25. 253 «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’. . Odatle i liturgijski službenik.252 U liturgijskim promjenama II. odnosno Otkrivenja u uskrsnom razdoblju./2007 liturgijska je godina C. Liturgijska godina. lectio «čitanje». The Renewal of Sunday Worship. vatikanskoga sabora. naglasak je stavljen na sustavnom čitanju biblijskih tekstova tijekom godine. Tako se nazivaju i liturgijske 250 Lekcionar. i godina II. dok su svakodnevna čitanja podijeljena na razdoblje od dvije godine (godina I. 251 Liturgijska knjiga koja sadrži propisane tekstove iz evanđelja koji se čitaju tijekom liturgijske godine. Radi se naime u sustavnom propovijedanju na temelju svetopisamskih tekstova i to redom. B ili C. Treće čitanje je bilo iz evanđelja. Nashville. The Complete Library of Christian Worship. Rimska liturgija imala je dva čitanja: prvo iz poslanica a drugo iz evanđelja. U vrijeme reformacije značajno je spomenuti redoslijed liturgijskih čitanja Lektio Continna kojega je koristio Zwingli a preuzeo Calvin u svojem propovijedanju.). str.. 330-331. od prve biblijske knjige. Webber). A. Drugo čitanje je dolazilo iz Poslanica. godinu B i godinu C. lektor odnosno čitač. a dnevna čitanja su u liturgijskoj godini I. započinje prvom nedjeljom adventa (sada 2006.253 Tako su nedjeljna i blagdanska biblijska čitanja podijeljena na tri razdoblja: Godinu A. volume 3. str. lat. (ed. 252 Usp. U liturgijskim crkvama evanđelistar zauzima značajno i svečano mjesto u liturgiji. Tennessee: Star Song Publishing group.140 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE nar250 odnosno Evanđelistar. Calvin je na primjer održao 25 propovijedi na temelju Prve Petrove poslanice. Robert E. u: Drugi vatikanski koncil. lectionarium «knjiga čitanja».) Ciklus biblijskih čitanja naziva se lekcionar.

1993.. The Ceremoniest of the Church. D. Edinburgh: Saint Andrew Press. str.256 prezbiterijanci. čitanje iz apostolskih poslanica. 110-121. M.. Starozavjetna čitanja u korizmenom vremenu daju pregled povijesti spasenja. J. Book of Common Order.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 141 knjige koje sadrže liturgijska biblijska čitanja. 1990. London: Holy Trinity Church.. Rimski lekcionar se tiska kao ekumenski lekcionar pod nazivom Zajednički lekcionar. str. U vremenu kroz godinu čitaju se sustavno svetopisamski tekstovi. Lousville. The Book of Common Prayer.. 888-1001. str.. te iz evanđelja. 590-591. 258 Usp. str. korizme i Uskrsa kao i u godini B. 1998. u uskrsnom vremenu Djela apostolska i Otkrivenje. Kentucky: Westminster/John Know Press. umjesto starozavjetnog čitanja čita se iz Djela aspotolskih i Otkrivenja). A Priest’s Handbook. 1033-1095.257 kao i pojedine druge liturgijske crkve. New York: Oxford University Press. Morehouse MP Publishing. Ivanovo evanđelje čita se svake godine.. 1997. 1981. M. Celebrate the Christian Story. PERHAM. 255 256 Usp. Ovakvu podjelu biblijskih čitanja prihvaćaju anglikanci (episkopalci). G. str. korizmi i uskrsnom vremenu predviđena su čitanja sukladno staroj tradiciji: u adventu se čitaju tekstovi proroka Izaije. Usp. HATCHETT. božićnom vremenu. 17. u godini B evanđelje po Marku a u godini C evanđelje po Luki. 609-643. za Uskrs Ivanovo evanđelje.258 Nedjeljama i blagdanima previđena su tri čitanja: Starozavjetno čitanje (u uskrsno vrijeme.255 reformirani.254 luterani. Commentary on the American Prayer Book. 295-326. Godine 1983. posebice oko Božića. U godini A čita se evanđelje po Mateju. budući su čitanja kraća kod Marka nego u drugih evanđelista. 257 . str. 1994. U radne 254 Usp. 324-327. U adventu. Pjesmarica Božjega naroda. U dnevnim čitanjima predviđeno je samo jedno čitanje prije evanđelja. MICHNO. New York: The Seabury Press. Usp. Book of Common Worship.

Ukoliko se ne koriste liturgijska čitanja. 1993. str. Tijekom korizme liturgijska čitanja upućuju na događaje Kristove muke. smrti i uskrsnuća. Bloesch smatra da propovijedanje na temelju određenih tekstova od strane crkve može značiti prigušivanje Duha Svetoga. Osnove evanđeoske teologije 2.Sustavno čitanje Biblije i sustavno propovijedanje. D. . 101.142 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE dane tijekom jedne godine čitaju se sinoptička evanđelja počevši od Marka pa slijedi Matej te Luka. Svaki formalizam može biti negativan. Tijekom adventa liturgijska čitanja upućuju na pripravu Kristova dolaska. BERGER. R. dnevni lekcionar može poslužiti za osobnu i obiteljsku pobožnost. Već smo ranije naglasili važnost psalama u starozavjetnom pa i novozavjetnom bogoslužju. Budući se u većini protestantskih crkava ne održavaju redovita dnevna bogoslužja. u pravilu se čita i određeni psalam. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 260 259 Usp. lekcionar ima i prednosti: . G. Lekcionar ima mane i prednosti. Međutim. Pored tri liturgijska čitanja. Lekcionar omogućuje propovjednicima da se suoče sa svim važnim temama Svetoga pisma. U biti možemo reći da se psalmi nikada nisu ni prestali upotrebljavati u bogoslužju Usp.Pomoć je propovjednicima koji svake nedjelje pa i češće propovijedaju u istoj crkvi. Mali liturgijski leksikon. . Tekstovi su prilagođeni liturgijskoj godini. Starozavjetna čitanja se u radne dane čitaju sustavno.259 U većini rimokatoličkih župa održavaju se redovite dnevne mise pa se u istima primjenjuje i dnevni lekcionar. a druge prenaglase. str.260 Svakako da je davanje slobodnog prostora Duhu Svetomu u propovijedi važan aspekt kršćanskoga bogoslužja. BLOESCH. 138. nerijetko se događa da se određene biblijske teme zapostave.

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 143 budući ih je koristila i starozavjetna i novozavjetna vjernička zajednica. Liturgika..262 Ovakva je praksa također poznata u povijesti liturgije. K. Usp. 261 Usp. Sada je narod.Časopis Pravoslavne eparhije sremske. Novi Rimski lekcionar predvidio je pjevanje odnosno recitiranje psalama na način da je cijela zajednica uključena njegovo izgovaranje. Zwingli je izbacio pjevanje bilo kakvih pjesama iz liturgije te uveo samo psalme. Ova je praksa i ranije bila poznata. kako na Zapadu tako i na Istoku. Prezbiterijanci su uredili psalme na način da se izgovara stih po stih naizmjenično (pastor može izgovoriti jedan stih. Book of Common Worship. 1997. Ovakav način pjevanja odnosno izgovaranja psalama prihvaćaju i pojedine protestantske liturgijske knjige. 13. posebice u moljenju Brevijara (Časoslova).str. str. odnosno sami vjernici po grupama mogu izgovarati stihove naizmjenično). Calvin je uredio pjesmaricu psalama. Sremski Karlovci: «Srpski Sion» . 262 . vjernici drugi. KERN. 611-783. no uglavnom je bila pridržana zboru.261 Reformatori su također naglašavali važnost pjevanja psalama. himnografija i heortologija. između stihova psalma izgovarao pripjev odnosno antifone (antifonalni psalmi) ili se pripjev izgovara samo na početku i na kraju (alterirani psalmi).

.

Duhovi. Uz svako liturgijsko razdoblje. 1981. te liturgijske molitve (molitve dana ili kolek263 Pjesmarica Božjeg naroda. uskrsni ciklus crkvene godine (korizma. . sveta sedmica.1. vjera. sprovod. crkva. uskrsno vrijeme – Uskrs. Ovdje ćemo navesti one značajnije te se upoznati s bogoštovnom praksom istih: 10. Zagreb: Seniorat Evangeličke crkve Zagreb. Presveto Trojstvo). Uzašašće. krštenje. Stara i Nova godina. nalazi se i kratki uvod u značenje liturgijskog vremena. Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj (naziva se i Luteranska crkva. nedjelje i Gospodnji blagdani). poput evangeličkih crkava u svijetu. Božić. prigodne. Hrvatski evangelici u liturgiji koriste knjigu Pjesmarica Božjega naroda. Bogojavljenje). jest liturgijska crkva.263 Pjesmarica ima 367 pjesama koje su podijeljene na cjeline: božićni ciklus crkvene godine (došašće. BAŠTINE U HRVATSKOJ U Hrvatskoj djeluje nekoliko protestantskih crkava i crkava reformacijske baštine. U pjesmarici se također nalazi redoslijed euharistijske liturgije. pjesme za euharistijsko slavlje (liturgijske pjesme. po reformatoru Martinu Lutheru).BOGOSLUŽJE U PROTESTANTSKIM CRKVAMA I CRKVAMA REFORMACIJSKE 10. nedjelje kroz godinu.

«Stav i praksa protestantizma ovisi o krajevima i prema vjeroispovijesti je vrlo različita. Talari mogu biti i druge boje.266 Pod utjecajem 264 265 O lekcionaru vidi str. odnosno primljena u luteranstvu. st. Za vrijeme liturgije nose crni talar (tzv. veljače 2007. Evangelički svećenik na talaru nosi i pločice (njem. 266 . «Tzv. u kojima se čovjek poučava što je dužan učiniti ili ostaviti svome bližnjemu.» A. koju je nosio i Martin Luther na Bogoslužjima.. 80. Uz svaku molitvu nalaze se i liturgijska čitanja.htm. O liturgijskim bojama vidi više na str. Na našim prostorima uvijek se koristio talar crne boje.evangelickacrkva-zagreb. tj. odnosno lekcionar za A. http://www. Reformacija u skandinavskim zemljama ‘očuvala je ceremonijalne elemente još konzervativnije nego luteranska Njemačka. B i C liturgijsku godinu. Želja za većom svečanošću i radošću boja u protestantskom bogoslužju se neprestano osjeća. ‘Kasna srednjovjekovna tradicija liturgijskih boja očito je bila najjače nastavljena.. pristupljeno 9.com/articles/crkveni_i_ teoloski_pojmovi/talar.146 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE te). već zbog uklanjanja oltara i kultnoga ruha.-82. duga haljina evangeličkog svećenika. bijele u skandinavskim zemljama. i primilo ga prigodice ponovno u najnovije vrijeme s pokretom liturgijske obnove. dogležnjica.. odnosno rimske običaje.» Anglikanizam je stupao svojim vlastitim putem u svome načinu vezanom uz tradiciju. Prva i desna pločica obuhvaća prve tri zapovijedi u kojima se čovjek poučava što je spram Boga obvezan učiniti i ostaviti. kako se prema Bogu treba odnositi.-143. Talar je crne boje i znak je svećeničke službe župnika/pastora. ‘Priruručnik za evangeličko – luteranske crkve i zajednice’ navodi za pojedine blagdane i vremena crkvene godine kanon boja za oblaganje oltara i propovjedaonice. ADAM. Reformatorstvo je.264 Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj u pravilu prakticira euharistijsko bogoslužje prve nedjelje u mjesecu. str. Službenici Evangeličke crkve u Hrvatskoj su đakoni i svećenici (ili pastori).. te na blagdane.». Uvod u katoličku liturgiju. Božjih zapovijedi. Druga i lijeva pločica obuhvaća sedam daljnjih zapovijedi. Lutherov talar)265 te u svečanijim prilikama sukladno liturgijskom razdoblju i štole u liturgijskim bojama. koji je vrlo sličan tradicionalnom rimskom kanonu. zanemarilo to pitanje skoro potpuno u 16. 85. 139. Beffchen) koje označavaju 10. Tome pripadaju misno ruho i u osnovi također postojeći kanon liturgijskih boja’. a onda se u anglikatolicizmu ponovno vrlo snažno oslanjao na srednjovjekovne. npr.

kada se ne slavi euharistijska služba služi se samo liturgijska služba riječi. Kako bijaše na početku. Amen! Slijedi svećenikov pozdrav «Mir vama» na što zajednica pjeva «I s duhom tvojim!». Slijedi svećenikovo okretanje oltaru nakon čega predvodi zajednicu u pokajničkom činu. do vijeka Amen». moleći molitvu pokajanja. tako i sada i u vijeke. Svećenici se tijekom liturgijskih molitava okreću oltaru. osim njezine praktične funkcije u vrijeme kada nije bilo mogućnosti ozvučenja u crkvama. . Svećenik nastavlja čitanjem uvodnoga stiha iz Biblije. koja se naziva oltarska slika. Naime.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 147 skandinavskih misija pojedini službenici nose i bijelu albu. te uvodi zajednicu u slavljenje Boga slijedećim riječima: «Slava Bogu na visini!». Svećenik naviješta oproštenje grijeha. propovjedaonica iznad oltara (u evangeličkim crkvama) odnosno iznad stola Gospodnjega (u reformiranim crkvama) označava kako je Riječ iznad sakramenta. u protestantskim je crkvama propovijedana Riječ središnjica svakoga okupljanja Božjeg naroda. Ona izgleda ovako: bogoslužje započinje s uvodnom pjesmom nakon koje svećenik dolazi pred oltar te započinje bogoslužje riječima: «U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. nakon čega narod pjeva: «Gospode Bože smiluj se! Kriste smiluj se! Gospode Bože smiluj nam se!». Svećenik se okreće oltaru te predvodi molitvu zahvalni267 Uzvišena propovjedaonica u protestantskim crkvama. Narod iza toga pjeva: «Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Za razliku od Rimokatoličke crkve gdje je sakrament euharistije središnji dio bogoslužja. U crkvama se nalazi oltar na kojem se u pravilu nalaze svijećnjaci.267 Nedjeljama. obično nekim prikladnim biblijskim stihom. Molitvu završava riječima: «Gospodine Smiluj se!». raspelo i otvorena Biblija. i od vijeka. Amen». Iznad oltara se uglavnom nalazi slika Krista. Narod odgovara pjevajući: «»I na zemlji mir. svim ljudima dobre volje. Iznad oltara je propovjedaonica (negdje se nalazi i odvojeno od oltara) koja je u pravilu uzvišena. ima i svoje liturgijsko značenje.

1993. Nakon propovjedi moli kratku molitvu i daje mali blagoslov. Sačuvaj nas Bože u svojoj istini! Aleluja». narod pjeva treću pjesmu. Narod odgovara: «Amen». S propovjedaonice čita propovjedni tekst te propovijeda. str.268 Euharistijsko bogoslužje se sastoji od dva dijela: službe riječi i euharistijske službe. završavajući s: «Riječ Božja je istina. žive i one na samrti. Evangelički katekizam. te blagoslivljajući zajednicu znakom križa. Nakon toga se pjeva pjesma dok svećenik odlazi za propovjedaonicu. svakog pojedinca. Moli za cijeli narod i sve narode svijeta. Narod odgovara: «Amen». 225 do 237. Predvodnik nastavlja: «Pomoć je naša u imenu Gospodina». kao i za mir u svijetu. Na to mu zajednica tri puta odgovara s Amen.). starce i osamljene zdrave i bolesne. okrenut narodu. Pjesmarica Božjega naroda. 268 Usp. (pretisak iz 1902. Sukladno redoslijedu glavnog bogoslužja269 liturgija izgleda ovako: Služba Riječi započinje uvodnom pjesmom te predvodnik bogoslužja izgovara: «U ime Oca i Sina i Duha Svetoga». te se izlaznom pjesmom i tihom molitvom završava bogoslužje. str. U nju uključuje cijelu općinu. udovce i udovice. čita za tu nedjelju određeno evanđelje ili poslanicu. Narod odgovara: «Koji je stvorio nebo i zemlju». Dok svećenik silazi s propovjedaonice i odlazi pred oltar. Usp. druge crkvene općine. 269 . izgovarajući Aronov blagoslov. Svećenik podjeljuje općini Božji blagoslov.148 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE cu. Slavonski Brod: Evangelička crkvena općina. 66-67. U ime općine svećenik okrenut oltaru predvodi ispovijedanje Apostolskog vjerovanja.. svećenik moli veliku molitvu. djecu i mlade. Narod nastavlja tri puta pjevati «Aleluja». Svećenik. Molitvu završava s pozivom da cijela crkva moli Očenaš. Okrenut oltaru. Iza toga svećenik najavljuje obavijesti.

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

149

Predvodnik poziva zajednicu da ispovijedi grijehe. Svi zajedno izgovaraju: «Smilovao nam se svemogući Bog, otpustio nam naše grijehe i priveo nas u život vječni! Amen!» Predvodnik upućuje riječi oproštenja: «Bio nam milostiv svemogući i milosrdni Bog koji je svoga jedinoga Sina predao u smrt radi naših grijeha, te radi njega oprostio nama i svima onima koji vjeruju u njegovo ime, dao im mogućnost da postanu djeca Božja i prime njegova Svetoga Duha. Tko to vjeruje u obrati se, taj će se spasiti. Neka to Bog udjeli nama svima». Narod odgovara: «Amen». Slijedi ulazni psalam te zajedničko izgovaranje: «Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijaše na početku tako sada i u vijeke vjekova. Amen». Nakon toga slijedi Kyrie te Gloria in excelsis Deo. Slijedi predvodnikov pozdrav zajednici: «Gospodin s Vama», na što narod odgovara: «I s duhom tvojim». Predvodnik nastavlja s kolektom odnosno molitvom dana.270 Slijedi prvo čitanje iz poslanice. Čitač završava riječima: «Riječ je Gospodnja», a narod odgovara «Bogu hvala» ili «aleluja». Pjeva se pjesma ili psalam nakon čega slijedi čitanje evanđelja. Predvodnik završava čitanje riječima: «Riječ je Gospodnja» na što narod odgovara «Slava tebi Kriste». Nakon biblijskih čitanja slijedi Nicejsko-carigradsko ili Apostolsko vjerovanje. Time završava služba riječi i slijedi euharistijsko bogoslužje. Euharistijsko bogoslužje započinje pjesmom za vrijeme koje se skuplja dobrovoljni prilog. Nakon što se prilog sakupi, moli se zahvalna molitva za priložene darove. Slijedi sveopća ili vjernička molitva. Nakon toga predvodnik izgovara predslovlje te svi zajedno izgovaraju Sanctus. Slijedi euharistijska molitva, Očenaš i pozdrav mira. Zajednica zajedno izgovara Agnus Dei (Jaganjče Božji...). Vjernici prilaze oltaru i kleknu. Predvodnik daje hostiju pričesnicima i izgovara riječi: «Tijelo Kristovo», a
270

Molitve dana vidi u: Pjesmarica Božjega naroda, str. 295-326.

150

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

dok daje kalež izgovara riječi: «Krv Kristova». Slijedi zaključna kolekta (molitva) te otpust i Aronov blagoslov. Evangelička Crkva u Hrvatskoj priredila je Liturgijski priručnik kao eksperimentalnu i radnu verziju. Unutar priručnika nalaze se slijedeći liturgijski obrasci: priprema za bogoslužje, nedjeljno bogoslužje s popratnim tekstovima, euharistijska služba, molitve dana u liturgijskoj godini, sakrament krštenja, konfirmacija, primanje u Evangeličku crkvu, obred vjenčanja, obred sprovoda, obred rukopolaganja u služenje, pastoralne liturgije, prigodni zazivi blagoslova, dnevno-kontemplativne molitve, prigodne molitve, Lutherove molitve, nedjeljni lekcionar, dnevni lekcionar.271 Unutar Evangeličke crkve u Hrvatskoj djeluje i Evangelička a.v.272 slovačka crkvena općina u Iloku. Slovačka liturgija je specifična. Ona je, za razliku od liturgije na hrvatskom jeziku, koja je kombinacija recitiranih i pjevanih dijelova, u pravilu potpuno pjevana (mada se ponekad služi i recitirana liturgija). Pjevaju se i biblijski tekstovi: poslanice i evanđelje. U liturgiji se koristi Agenda Evanjelickej cirkvi augsburského vyznania na Slovensku273 liturgijska knjiga iz Slovačke (koju koriste i druge slovačke crkve poput crkve u Slovačkoj, Vojvodini, Rumunjskoj, Mađarskoj, Sloveniji i sl.). Obrednik sadrži liturgiju (redoslijed redovitog bogoslužja), sakrament krštenja i euharistije, obred instalacije svećenika, primanja u crkvu, instalaciju biskupa, vjenčanje, ordinaciju svećenika, postavljenje đakona, blago271

Usp. Liturgijski priručnik (eksperimentalna i radna verzija, za internu uporabu Evangeličke crkve), Evangelička crkva u Republici Hrvatskoj, 2004. A.V. skraćenica za augsburšku konfesiju.

272

273 Agenda Evanjelickej cirkvi augsburského vyznania na Slovensku, (uredili Karol Gábriš, Ján Lacko, Július Filo) Bratislava, 1996.

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

151

slov kamena temeljca, posvećenje hrama, liturgijskih predmeta, posvećenje zgrade, molitve poslije bogoslužja, molitve za nedjelje, blagdane, agendu za dječja bogoslužja i za mlade, molitve za bolesne, molitve za supružnike, utjeha obitelji nakon sprovoda, razne homilije, zahvalne molitve, perikope, note za liturgijske napjeve i sl. Pjeva se iz pjesmarice Evanjelicky spevnik.274 Pjesmarica sadrži 700 pjesama, liturgijske pjesme, liturgijske i privatne molitve. Treba spomenuti i glasovitu slovačku pjesmaricu Cithara Sanctorum,275 koju je još u 17. stoljeću
274 275

Evanjelicky spevnik, Evangelická cirkev a. v. na Slovensku, 1995.

„Cithara sanctorum neb Žalmy a písne duchovní staré i nové, kterých cirkev evanjelická užíva» , - vydným v Levoči 1636, Budimpešta, 1882. «Cithara sanctorum ili «Tranoscius» također poznata i kao kancionál sadržavala je 400 pjesama koje je Tranovský preveo s latinskog i njemačkog. Pjesmaricu je također dopunio sa 150 svojih pjesama. U daljnjim izdanjima se povećavao broj pjesama. Tranoscius je bila pjesmarica ne samo za slovačke evangelike već se udomaćila u mnogim župama Silezije, Moravske i Češke. Najveći dokaz za slovačko - narodni značaj Tranoscija mogu biti slovačke ev. crkve na Donjoj zemlji usred mađarskog mora. Dok su kolonizirani katolički Slovaci takoreći nestali među Mađarima, Slovaci evangelici sve do danas drže se svog jezika. Slično je bilo i na slovačko - mađarskoj granici u Honti, Novogradu, Malohonti i u Gemeri. Ovdje je dobro poznata zasluga Tranoscija u održavanju vjere i slovačkog jezika. Kada je bilo zabranjeno tiskanje na slovačkom jeziku u Gornjoj zemlji, na Donjoj zemlji su se ove knjige tiskale npr. u Budimpešti. Bekeščabi, Temišvaru i sl. Daljnji predstavnici pobožne slovačke pjesme u 17. stoljeću bili su: Eliaš Lani, Joachim Kelinka, Juraj Zabojnik, Daniel Horčička, (Sinapius) i njegov sin Jan, Daniel Krman st., Tobiaš Masnik (Msnicius), Pilarikovci, Jan Bur (Burius) i drugi. Mnoge njihove pjesme unesene su u Tranoscij. Od velikog značaja je - a koristi se do danas za vrijeme domaćih pobožnosti - zbirka molitava, koju je izdao Eliaš Mlinarovih - Molitoris u Levoči (1702) pod nazivom “Duhovni život zdenca”. Pored pobožne pjesme i molitve evangelički pisci tog doba njegovali su povijest u obliku vlastitih životopisa ili izdvajanjem nekog događaja iz crkvene povijesti. Cithara Tranovskog u 18. stoljeću postaje “bestseller” pobožnih pjesama i to zahvaljujući Samuelu Hruškovicu, bansko-bistričkom svećeniku i banskom superintendentu,

Jeremiaš Lednicky. Ova knjiga se do dan danas koristi za vrijeme crkvenih bogoslužja. Molitva dana (kolekta). Prva čitanja (starozavjetno čitanje i poslanice). Narod odgovara: i s duhom tvojim. slovački narod». 2007. 10. 276 Lat. v. 14. Osim pjesama. 5. Pjesmarica se i danas koristi u slovačkim evangeličkim crkvama širom svijeta. Horčiku ponovno umnožava broj njenih pjesama (1745). Redoslijed slovačke evangeličke liturgije je slijedeći: 1. Narod odgovara: i na zemlji mir. Aronov blagoslov. Za vrijeme ulaza pjeva se prikladna pjesma. homilije i sl. Gloria in Excelsis Deo (Slava Bogu na visini). D. introitous = ulazak. božićni ciklus. Pjesma (prvi stih). Pjesmarica sadrži 1040 pjesama koje su tematski poredane: advent. 4. Amen. Adam Plintovic. Hruškovic je Tranoscius obogatio sa svojim izvornim pjesmama ili sa uspjelim prijevodima. E-mail upućen Jasminu Miliću od 25. Antifona. Svečani ulazak svećenika do oltara odnosno mjesta odakle vodi bogoslužje. 3. uskrsni ciklus. 6. svim ljudima dobre volje. 7. koji po D. Mnogi od njih su izdali svoje pjesme u posebnim pjesmaricama. Pjevanje evanđelja. 13. Pozdrav svećenika: Gospodin s vama. Bio je najbolji vjerski pjevač njegovog vremena (umro je 1748). Pjesma za milost. SAJAK. Introit. Izlazna pjesma i poziv svećenika da jedni drugima upute pozdrav rukovanjem.276 2. duhovski ciklus. 9.152 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE uredio slovački evangelički svećenik Juraj Tranovskí. i ml. Završna molitva. Velika Molitva koja se završava s Očenašem. 12. Samuel Palumbiny. molitve u molitvenim knjižicama.Jakobei). ili sviraju orgulje. Štefan Leška. ova pjesmarica sadrži i molitve. . Od zbirki molitava najznačajnija jest “Molitveno blago” od modranskog svećenika Pavla Jakobeija (1695-1752). Gašpar Motešicky i dr. 8. 02. Mnoge su bile unesene u Tranoscij. praznični i sl. Daljnji autori pobožnih pjesama i molitava su bili: Jan Glosius Pondelosky. Propovijed. Himnus (pjesma prije propovijedi). potrebne pjesme u funebralima (Blasius . Jan Blaisus st. Apostolsko vjerovanje.. Tranoscius je tako bio domaća kronika sve do današnjeg dana. A to je bila velika sreća za evangelički a. 15. 11.

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

153

Večera Gospodnja se u Evangeličkoj a.v. slovačkoj crkvenoj općini u Iloku slavi na prvu i posljednju nedjelju adventa, na svetog Stjepana (drugi dan Božića), na Novu Godinu, prvu korizmenu i cvjetnu nedjelju, na Veliki Petak, drugi dan Uskrsa, drugi dan Duhova, na Sveto Trojstvo, na Dan reformacije te na dan posvećenja crkve, kao i prigodom konfirmacije. Euharistijska se služba nastavlja na službu riječi. Nakon Velike molitve i Očenaša slijedi euharistijska služba koja ima slijedeći redoslijed: 1. Pokajnička pjesma; 2. Ispovjedni nagovor; 3. Ispovjedna pitanja i ispovjedne pjesme; 4. Ispovjedna molitva; 5. Opće odrješenje grijeha; 6. Euharistijska molitva (predslovlje); 7. Sanctus, 8. Očenaš; 9. Riječi ustanovljenja i Agnus Dei (Jaganjče Božji…); 10. Postavljanje pitanja od strane svećenika vjeruju li da je pred njima pravo tijelo i prava krv Kristova; 11. Vjernici kleče pred oltarom. Svećenik prilazi i navješćuje im osobno odrješenje grijeha te im daje hostiju i kalež; 12. Zahvalna molitva; 13. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu…; 14. Apostolski blagoslov; 15. Završna pjesma.277 Ukoliko je svećenik spriječen održati bogoslužje, umjesto njega može službu održati i laik (čitatelj ili lektor) koji čita propovijedi zapisane u knjizi Postila ili Služba Slova. Evangelici pristupaju pričesti nakon obreda konfirmacije (između 12 i 14 godine). Evangelička crkva, temeljem Leuenberške konkordije, potpisane 16. ožujka 1973. godine u Leuenbergu kod Bazela između evangeličkih i reformiranih crkava, ima interuniju i interkomuniju s reformiranim crkvama.278
277

Podaci o slovačkom evangeličkom bogoslužju zabilježeni kazivanjem vlč. Dušana Sajaka, evangeličkog župnika u Iloku. U čl. 28 i 29 navedene konkordije stoji: «Između naših Crkava postoje znatne razlike u oblikovanju liturgije, u izražavanjima pobožnosti i crkvenim redovima. Te se razlike među vjernicima često jače osjećaju nego tradicionalne suprotnosti u nauku. No mi ipak ne možemo, prema Novom zavjetu i

278

154

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

Sukladno tome pričest je u Evangeličkoj crkvi omogućena i vjernicima reformirane konfesije. No u pravilu je evangelička euharistija otvorena svim vjerujućima bez obzira na njihovu konfesionalnu pripadnost.

10.2. Reformirane crkve u Hrvatskoj
Reformirane crkve u Hrvatskoj podijeljene su u tri samostalne denominacije; Reformiranu kršćansku kalvinsku crkvu u Hrvatskoj, Reformatsku crkvu Mađara u Hrvatskoj i Protestantsku reformiranu kršćansku crkvu u Republici Hrvatskoj. Ove crkve imaju različitu liturgijsku praksu. 10.2.1. Reformirana kršćanska kalvinska crkva u Hrvatskoj U župama Reformirane kršćanske kalvinske crkve u Hrvatskoj služi se mađarskim, hrvatskim i češkim jezikom. Službenici nose plašt (u mađarskim župama), odnosno talar, a nerijetko se služi i bez ikakve liturgijske odjeće već jednostavno u civilnom prikladnom odjelu. Reformirana kršćanska kalvinska crkva nema obrednika na hrvatskom jeziku. Za bogoslužja na mađarskom jeziku koristi se obrednici iz Mađarske Istentiszteleti rendtartás koje koristi i Reformatska kršćanska crkva Mađara. Sadržaj ovoga obrednika je: liturgija (redoslijed redovitog bogoslužja), euharistija, krštenje, konfirmacija, sprovod, posvećenje pastora, prezbitera, praznična bogoslužja (Božić,
reformatorskim kriterijima crkvene zajednice, gledati u tim razlikama čimbenike koji razdvajaju Crkve (br.28). Crkvena zajednica u smislu te konkordije znači da zbog postignutoga sporazuma u razumijevanju Evanđelja, Crkve različitih vjerovanja međusobno jamče zajednicu riječi i sakramenta te teže za što većom zajednicom u svjedočenju i službi svijetu (br.28)» Usp. Kronika kršćanstva, str. 430.;

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

155

Uskrs, Duhovi, Veliki petak, ....), a i redoslijed bogoslužja u mađarskim župama je identičan kao i u župama Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj. Koristi se pjesmarica Evanđeoske crkve Pjesme spasenja o kojoj će biti više riječi dok budemo govorili o bogoslužju Evanđeoske pentekostne crkve. Na mađarskom jeziku se koriste obrednici Reformirane crkve iz Mađarske a kod pjevanja se koristi pjesmarica Énekeskönyv279 koju koriste i ostale mađarske reformirane crkve ovoga prostora (u Mađarskoj, Vojvodini, i sl.). Pjesmarica sadrži 490 pjesama od kojih su prvih 150 prepjevani biblijski psalmi. Inače je karakteristika reformiranih bogoslužja da se pjevaju psalmi. U češkim župama se služi na hrvatskom jeziku ali se, pored hrvatskih pjesama pjevaju i češke pjesme iz pjesmarice Evangelicky zpevnik,280 Češkobratske evangeličke crkve iz češke. Ova pjesmarica sadrži 582 pjesme no također i liturgijske obrasce službe riječi i euharistijskog bogoslužja, uz kratka tumačenja liturgijskih dijelova, te određenih molitava za osobnu pobožnost. Kad govorimo o češkim župama, valja napomenuti da su ove župe, iako sastavni dio Reformirane kršćanske kalvinske crkve u Hrvatskoj, u duhovnom zajedništvu sa Češkobratskom evangeličkom crkvom u svojoj staroj domovini Češkoj.281 Češkobratska evangelička crkva u Češkoj jest liturgijska crkva. U bogoslužju se koriste Agendom češkobratske evangeličke crkve,282 koja u svojem prvom dijelu donosi liturgijske obrasce za
279 280 281

Énekesköny, Jugoszláviai Református Keresztyén Egyház, 2000. Evangelicky zpevnik, Synodni rada češkobratrske cirkve evangelicke.

Češkobratsku evangeličku crkvu čine ujedinjene evangeličke i reformirane crkvene općine. Nastala je ujedinjenjem evangelika i reformiranih, 1718. prosinca 1918. godine u Pragu. Usp. Evangelische kirche der Böhmischen Brüder in der ČSSR, Prag, 1985., str. 5. Agenda češkobratrske cirkve evangelicke (Dil prvni), Praha: Synodni rada češkobratrske cirkve evangelicke, 1983; Agenda češkobratrske cirkve evan-

282

sukladno razgovoru kojega je autor vodio sa preuzvišenim Janošem Kopacsi Kettosem. na Uskrs. Ovdje se za službenika navodi termin «župnik». 283 Istentiszteleti rendtartás. najbližu nedjelju 31. Istentiszteleti rendtartás.2. križa i sl. 284 . na drugu nedjelju u kolovozu (Nedjelja novoga kruha). ljubav Boga Oca i zajednica Svetoga Duha neka je sa svima vama. listopadu (Nedjelja novoga vina) te na Božić. bez slika. 283 Reformirane crkve iz Mađarske. Nakon toga župnik gelicke (Dil druhy). obično u sredini nalazi stol Gospodnji (na kojem nema svijećnjaka. 10. križa i sl. Budapest: Kiadja: A Magyarországi Református Egyház Zsinati Irodájának Sajtóosztálya. te uz pratnju određene pjesme ili u tišini dolazi do stola Gospodnjega.156 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE nedjeljna i blagdanska bogoslužja. 1988. bijelu košulju i crnu kravatu. te slijedi čitanje psalma po izboru župnika. a u drugome dijelu liturgijske obrasce za sakramente i obrede. 1985. Služba Večere Gospodnje održava se šest puta godišnje: na prvu nedjelju korizme. Rukopoloženi (zaređeni službenici) nazivaju se svećenici. Amen». a pjeva se iz već spomenute pjesmarice Énekeskönyv.2. Od liturgijske odjeće nose samo crni plašt a ispod plašta crno odijelo. Duhove. biskupom Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj. Zidovi crkava su čisti. Praha: Synodni rada češkobratrske cirkve evangelicke.) a iznad stola Gospodnjeg je uzdignuta propovjedaonica. Uobičajeno nedjeljno bogoslužje bez Večere Gospodnje izgleda ovako: župnik284 ulazi. Reformatska kršćanska crkva Mađara u Hrvatskoj Reformatska crkva Mađara u Hrvatskoj nema obrednika niti pjesmarice na hrvatskom jeziku već se u bogoslužjima koristi obrednik na mađarskom jeziku. U crkvama se. Slijedi pozdrav župnika: «Milost Gospodina našega Isusa Krista.

Nakon toga zajednica ispovijeda Apostolsko vjerovanje nakon čega župnik postavlja četiri pitanja vjernicima koji će pristupiti stolu Gospodnjem: «1. Župnik poziva zajednicu da daruju svoje dobrovoljne priloge.Vjerujete li i ispovijedate li da je Gospodin Bog grješnom čovjeku pružio milosrđe i svoga Svetog Sina Isusa Krista u tijelu poslao na ovaj svijet čijom je jedinom i savršenom žrtvom oduzeo snagu grijeha i darovao milosrđe kroz krv Kristovu i zbog toga vas kroz vjeru očistio? 3. Nakon propovjedi slijedi duža molitva župnika koja završava s Očenašem (Očenaš moli cijela zajednica). nas prenio u vječno slavlje? 4. Obećavate li. Vjerujete li i ispovijedate li da je Gospodin Bog. Izlazna pjesma je u redovitim bogoslužjima psalam 90. temeljem milosrđa odano cijeli vaš život pre- . Nakon toga slijedi Aronov blagoslov. te da ste zbog toga zadobili smrt? 2. Župnik odlazi do propovjedaonice odakle čita propovjedni tekst te propovijeda. te druga glavna pjesma. dok je na velike blagdane i prigodom Večere Gospodnje izlazna pjesma mađarska nacionalna himna. te molitva pokajanja. Slijedi kratki nagovor o značenju Večere Gospodnje.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 157 predvodi kratku molitvu koju izgovaraju svi sabrani (ova molitva u nekim župama dolazi ispred pozdrava župnika). Iza toga se daju obavijesti. nakon propovjedi slijedi pjesma a nakon pjesme župnik prilazi stolu Gospodnjem te čita riječi ustanovljenja Večere Gospodnje. Slijedi ulazna pjesma (jedna kitica). Kod služenja Večere Gospodnje. Slijedi molitva župnika te pjesma prije propovjedi. Propovjedni tekst je također po vlastitom izboru župnika. pjeva se izlazna pjesma te izgovara izlazna molitva. Vjerujete li i ispovijedate li da je Gospodin Bog u istinitosti i svetosti stvorio prvog čovjeka te da ste nakon njegovog grijeha i vi prolazni i grešnici koji svojom sposobnosti i snagom ne možete opstati pred sudom Božjim. koji je uskrsnuo Isusa Krista i kroz uskrsnuće njegovo i naše prolazno tijelo pretvorio u besmrtnost. Nakon toga se moli kratka molitva te čita biblijski tekst po izboru župnika.

286 287 Pjesmarica na porabu reformiranim kršćanima. KIŠ. U istom se nalaze i određene privatne molitve koje su preuzete iz Pjesmarice na porabu reformiranim kršćanima287 iz 1921. Obred službe riječi i euharistije po obliku je blizak liturgijskoj praksi drugih liturgijskih crkava 285 Zabilježeno prema kazivanju preuzvišenog Janoša Kopacsi Kettosa.. Knjiga zajedničkih molitava. .285 10. 125-135. Aronov blagoslov. 2003. molitva Očenaš.286 Ovaj obrednik je prijevod dijelova engleske liturgijske knjige: The Book of Common Prayer koja je u uporabi u anglikanskim i episkopalnim crkvama. izlazna pjesma (nacionalna mađarska himna) i izlazna molitva. 125-135. Kao nevrijedni sluga Gospodnji objavljujem vam oproštenje grijeha u ime Trojedinoga vječnog Boga. Tordinci: Reformirana crkvena općina Tordinci. godine. Forum.. Nakon podjele slijedi kratki nagovor. 1921. a kod pružanja kaleža «Krv Kristova koja se prolila za sve nas». večernju i euharistijsku službu. P. Nakon toga slijedi objava oproštenja grijeha od strane župnika riječima: «I ja to sa svima vama vjerujem i obećavam.3. 2005. Novi Sad: J. biskupa Reformatske kršćanske crkve Mađara u Hrvatskoj. str. Kod podjele kruha župnik izgovara riječi: «Tijelo Kristovo koje se lomilo za sve nas». Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj U protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi u Republici Hrvatskoj bogoslužja su u pravilu liturgijska i u njima se koristi obrednik nazivom Knjiga zajedničkih molitava. O reformatskoj crkvi. O reformatskom bogoslužju vidi u: N. str. Osijek: Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj.158 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE dati Bogu te da ćete u ovom sadašnjem svijetu kao izbavljeni na njegovu slavu živjeti?». Slijedi poziv da se pristupi stolu Gospodnjem. Obrednik sadrži jutarnju.2. Oca i Sina i Duha Svetoga».

Narod odgovara: «Amen». Duhovi. Spasovo.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 159 a služi se u pravilu prve nedjelje u mjesecu te na blagdane. neformalna bogoslužja u kojima se slavi Božja riječ. Slijedi ulazna molitva koju mole svi vjernici. slobodna. usrdno te mo288 Liturgijske boje u Protestantskoj reformiranoj kršćanskoj crkvi su sljedeće: bijela (Kristovi blagdani. Nakon toga se pjeva pjesma (jedan stih) dok zajednica stoji a bogoslužje se nastavlja izgovaranjem Deset zapovijedi od strane pastora a nakon svake zapovijedi narod odgovara: «Gospodine smiluj nam se. dok euharistijsku službu kao i druge sakramente i obrede mogu u pravilu služiti samo pastori. Za to vrijeme pastor (lektor odnosno đakon) ide prema propovjedaonici. Nakon zadnje zapovijedi narod odgovara: «Gospodine. ljubičasta (advent. đakoni i pastori. Uskrs. Dan reformacije) i zelena (obične nedjelje). a vjernici mole vlastitim riječima. đakoni i pastori. Lutherov talar ili reverendu (u svečanijim prigodama i bijelu albu) preko koje rukopoloženi pastori nose štolu koja je. a zatim pozdrav pastora riječima: «Milost Gospodina našega Isusa Krista. konfirmacije. crvena (Duhovi. . obzirom na liturgijsko razdoblje u različitim bojama. Drugih nedjelja služi se samo služba riječi. sprovod). Euharistija se služi u pravilu prve nedjelje u mjesecu te na blagdane. Slijedi čitanje psalma po izboru pastora. Službu riječi mogu obavljati lektori. korizma. službe krštenja. ljubav Boga Oca i zajednica Duha Svetoga neka je sa svima Vama». Za vrijeme bogoslužja duhovni službenici nose liturgijsku odjeću – najčešće tzv. Osim liturgijskih bogoslužja PRKC poznaje i tzv.). Rukopoloženi službenici crkve su lektori (ili propovjednici). i prikloni srca naša zakonu svome». vjenčanja). Dan reformacije i sl. Preobraženje.288 Bogoslužja se održavaju nedjeljom te blagdanima (Božić. U bogoslužju se koristi već spomenuta pjesmarica Evanđeoske crkve Pjesme spasenja. Tijek ovoga bogoslužja je slijedeći: Bogoslužje započinje s pjesmom Tebe Boga hvalimo (Te Deum).

te se pjeva zajednička pjesma. sukladno obredniku Knjiga zajedničkih molitava izgleda ovako:293 SLUŽBA RIJEČI Ulazna pjesma Knjiga zajedničkih molitava. Ove se pjesme pjevaju prije propovijedi. Nakon propovijedi slijedi molitva koja se zaključuje zajedničkom molitvom Očenaš. uz pratnju gitare i drugih suvremenih glazbala. Propovjedni tekst i propovijed mogu biti po izboru pastora ili pak sukladno propisanom lekcionaru.289 Slijedi molitva pastora. Vidjeli smo ranije da je ovakva praksa bila prisutna kod Calvina u Ženevi. U bogoslužju sudjeluju i mladi s pjesmama slavljenja. Lousville. Nakon toga slijede kratke obavijesti. nakon čega vjernici sjede. Usp. Protestantska reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj u liturgiji koristi i interne prijevode liturgijskih knjiga: The Book of Common Prayer290 (Episkopalna crkva SAD). Book of Common Order. Book of Common Order292 (Crkva Škotske). 292 293 . U zaključku pastor upućuje Aronov blagoslov. 1990. Uobičajeno nedjeljno euharistijsko bogoslužje. 1994. Book of Common Worship291 (Prezbiterijanska crkva SAD).New York: Oxford University Press. nakon čega slijedi zajednička kratka izlazna molitva i izlazna pjesma. Knjiga zajedničkih molitava. 290 291 289 The Book of Common Prayer. Edinburgh: Saint Andrew Press. Book of Common Worship. str. Slijedi zajednička pjesma za vrijeme koje se skuplja dobrovoljni prilog. smiluj nam se. Kentucky: Westminster/John Know Press. 73-84. i upiši sve svoje zakone u srca naša».160 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE limo. Nakon toga pastor čita propovjedni tekst te propovijed. str. 1993. 47.

osnažio vas u svemu dobru i silom Duha Svetoga sačuvao vas za život vječni. . po Isusu Kristu. očisti nam misli srca. 8. pred tobom su sva srca otvorena. Žao nam je zbog toga i ponizno se kajemo. kako bi smo živjeli u skladu s tvojom voljom i hodili tvojim putevima. Zatim poziva zajednicu da u kratkoj tišini svatko ispovjedi svoj vlastiti grijeh pred Bogom. 16. Heb. Slijedi Gloria in excelsis Deo i Kyrie ili neki drugi prikladan himan (ne izgovara se u adventu i korizmi). 14. mišlju. sada i dovijeka. Amen. Amen. Amen. ispovijedamo da smo sagriješili protiv tebe. sve želje znane i sve tajne otkrivene. Gospodinu našemu. kako bi smo te savršeno ljubili i dostojno hvalili tvoje Sveto ime.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 161 Pastor započinje bogoslužje riječima: Blagoslovljen Bog Otac i Sin i Duh Sveti Narod odgovara: Blagoslovljeno kraljevstvo njegovo. Čita određeni dio Svetoga pisma poput Mk 12. Nismo ljubili tebe svim srcem svojim. niti svoje bližnje kao same sebe. na slavu tvog svetog Imena. Pastor moli: Svemogući Bože. Po Kristu. Poradi sina svojega Isusa Krista. Amen. Nakon kratke stanke predvodi molitvu pokajanja: Milosrdni Bože. Pastor upućuje riječi navještaja oproštenja grijeha: Smilovao vam se svemogući Bog. 29-31. djelom i propustom. 1 Iv 1. 4.9. riječju. Gospodinu našem. Nadahnućem svoga Svetoga Duha. oprostio vam grijehe vaše. Slijedi jedan stih određene pjesme te pastor nastavlja predvoditi pokajnički čin. smiluj nam se i oprosti nam.

162

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

Pastor pozdravlja zajednicu s riječima: Gospodin s vama. Narod odgovara: I s duhom tvojim. Pastor nastavlja s molitvom dana (kolektom).294 Slijede čitanja biblijskog teksta. Uzima se u pravilo jedno čitanje iz Staroga zavjeta, jedno iz poslanica apostolskih te tekst evanđelja. Nakon prva dva čitanja, čitač (može biti i laik) izgovara: Riječ je Gospodnja, nakon čega narod potvrđuje riječima: Bogu hvala. Za vrijeme prva dva čitanja narod sjedi. Nakon toga zajednica ustaje i pjeva: Aleluja (osim u adventu i korizmi). Pastor ili đakon čita tekst evanđelja nakon čega izgovara riječi: Riječ je Gospodnja, a narod potvrđuje riječima: Slava Tebi Kriste. Pastor propovjeda, a nakon propovijedi zajednički se izgovara Nicejsko-carigradsko vjeroispovijedanje. Slijedi molitva vjernika u kojoj se moli za sveopću Crkvu, njezine članove i njezino poslanje, za narod i za sve koji su na vlasti, za dobrobit u svijetu, za potrebe mjesne zajednice te za one koji trpe i nalaze se u bilo kakvoj nevolji. Time se završava prvi dio odnosno služba riječi. EUHARISTIJSKA SLUŽBA Euharistijska služba započinje pjesmom za vrijeme koje se skuplja dobrovoljni prilog. Slijedi euharistijski kanon odnosno predslovlje: Pastor: Gospodin s vama. Narod: I s duhom tvojim. Pastor: Uzdignimo svoja srca. Narod: Uzdižemo ih Gospodinu. Pastor: Hvalu dajmo Gospodinu Bogu našemu. Narod: Dostojno je i pravedno.

294

Molitve dana vidi u: Knjiga zajedničkih molitava, str. 49-72.

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

163

Pastor nastavlja predslovljem koje je određeno za taj dan ili jednim od uobičajenih predslovlja.295 Narod se pridružuje riječima Sanctusa. Pastor moli euharistijsku molitvu,296 te izgovara riječi ustanovljenja. Nakon toga svi zajedno izgovaraju tajnu vjere: Krist je umro, Krist je uskrsnuo, Krist će doći ponovno. Pastor nastavlja molitvu hvale, i moli za blagoslov kruha i vina. Na kraju poziva zajednicu da svi zajedno mole Očenaš. Slijedi pružanje znaka mira (međusobno rukovanje), te lomljenje kruha. Za vrijeme lomljenja kruha izgovara se Agnus Dei. Pastor poziva vjernike da pristupe stolu Gospodnjem riječima: Darovi Božji za narod Božji. Uzmite ih sa zahvalnošću u spomen Kristove smrti za vas i hranite se s njima s vjerom u svojim srcima. Vjernici pristupaju stolu Gospodnjem. Pastor daje kruh i izgovara riječi: Tijelo Gospodina našega Isusa Krista očuvalo te za život vječni. Dok daje kalež, izgovara: Krv Gospodina našega Isusa Krista očuvala te za život vječni. Nakon što su se vjernici pričestili, pastor moli zahvalnu molitvu297, daje otpust i Aronov blagoslov. Reformirani kršćani sve tri navedene denominacije pristupaju euharistiji nakon obreda konfirmacije (između 12 i 14 godine), te imaju već spomenutu interkomuniju s evangelicima. No u pravilu dozvoljavaju i kršćanima drugih vjeroispovijedi pristup euharistiji.

295 296 297

Vidi predslovlja u: Knjiga zajedničkih molitava, str. 95-98. Euharistijske molitve vidi u: Knjiga zajedničkih molitava, str. 79-92. Usp. Knjiga zajedničkih molitava, str. 82-83

164

Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE

10.3. Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj298
Bogoslužja baptističkih crkava spadaju u tzv. slobodna bogoslužja. Glavno tjedno bogoslužje se u pravilu obavlja nedjeljom prije podne. Središte bogoslužja je propovijed. Večera Gospodnja obavlja se u pravilu jedanput mjesečno, obično prve nedjelje u mjesecu. Za Večeru Gospodnju se u pojedinim baptističkim priručnicima koristio i termin sakrament, ne pridajući joj značenje rimokatoličkih sakramenata. Koristi se i termin obred, no za Baptiste, Večera je Gospodnja i više od obreda. Ona predstavlja tajnovitu zajednicu s Isusom Kristom.299 Najčešće je, u svakodnevnom crkvenom govoru u uporabi samo termin Večera Gospodnja. Večeri Gospodnjoj u pravilu pristupaju kršteni vjernici, no pristup je dozvoljeno je i vjernicima drugih kršćanskih denominacija. U bogoslužje su uključeni i vjernici – laici svojim molitvama, ali i kratkim uvodnim pozdravima pa i propovijedanjem Riječi Božje. «Današnje glavno nedjeljno bogoslužje u većim baptističkim crkvama u Hrvatskoj obično se sastoji iz tri bitna dijela: slavljenje – molitva – biblijska propovijed. Slavljenje je obično koloplet od 5-6 povezanih pjesama, upotpunjen biblijskim čitanjima i meditacijama. Samo slavljenje uvod je u zajedničku molitvu pri kojoj se nekolicina vjernika javno spontano moli. Zajedničku molitvu zaključuje pastor. Po298 Baptisti – sljedbenici Baptističke vjerske zajednice. Prva baptistička zajednica nastala je 1609. godine u Amsterdamu. Ime im dolazi od grčkoga glagola Baptizo što znači kršten. Naglašavaju samo krštenje vjerujućih, nasuprot krštenju djece. 299 Usp. J. HORAK, Baptisti, povijest i načela vjerovanja, Zagreb: Duhovna stvarnost, 1989., str. 65-66.

biblijski sat) koji su više orijentirani na biblijsko proučavanje određenih tema i molitvu. Pojedini pastori prilikom krštenja. te pastorovom blagoslovnom molitvom. starješine i đakoni. no posljednjih petnaestak godina sve se vise koristi prikladniji termin pastor. te pri crkvenim vjenčanjima i sahranama. KNEŽEVIĆ. Ovo je grubi koncept današnjeg prevladavajućeg načina bogoslužja u većim hrvatskim crkvama. Zagreb: Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 165 tom slijedi biblijsko čitanje kao uvod u propovijed (središnji dio bogoslužja) koja se daje na određenu temu. no svaka je od njih samostalna i slobodna u kreiranju svoga vlastitog modela bogoslužja. 8. Bogoslužje završava s još nekoliko pjesama slavljenja. dok je za djecu organiziran zakonski priznat vjeronauk u crkvenim prostorima. U posljednje se vrijeme javlja težnja unutar pojedinih baptističkih crkava za uvođenjem određenih liturgijskih obrazaca u bogoslužje i obrede. najčešće po unaprijed određenom redoslijedu. vjenčanja i sprovoda koriste i crni talar Ranije je to bila praksa samo kod krštenja. Obrednik sadrži opis redoslijeda i elemenata bogoštovlja naroda Božjega 300 R. postoje i tjedni sastanci (tzv. Prilikom bogoslužja ne rabe liturgijsku odjeću već prikladno civilno odijelo (u većim gradskim sredinama. 1999. (priredili Giorgio Grlj i Jasmin Milić). E-mail upućen Jasminu Miliću. U tom cilju je izrađen Obrednik Baptističke crkve301 koji je još uvijek eksperimentalno izdanje. Usp.»300 Rukopolažu se pastori. Održavaju se također redoviti tjedni sastanci za mladež. Ekumenska trilogija. . veljače 2007. Potom slijede završne obavijesti i ostale informacije. 301 Obrednik Baptističke crkve. str. prikupljanjem milodara.. kao i kod obreda krštenja nosi “kolar košulju”). Ranije je u uporabi bio termin propovjednik. J KOLARIĆ. 495-496. Osim središnjega nedjeljnog bogoslužja. pastor pri značajnim javnim bogosluženjima i nastupima.

. službu sahrane. službu ordinacije pastora. službu vjenčanja. službu rukopolaganja starješine ili đakona i lekcionar. Duhovne pjesme. uglavnom prevedene s engleskog. Ovdje smo dali osnovne naglaske. službu dana Gospodnjega. Novi Sad: Savez baptističkih crkava SFR Jugoslavije. a koje su se u prošlosti više isticale. ali nikako novorođenčad). pjesme duhovne. Tako su u pojedinim crkvama sve manje razlike između baptističkog i pentekostnog bogoslužja. Koriste se i novije pjesme koje još nisu objedinjene u pjesmaricama.303 i druge. To mogu biti i starija djeca. Pjesme duhovne. 1998.166 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE na Dan Gospodnji. službu prinošenja djeteta.302 Pjesmarica sadrži 266 pjesama od kojih su neke stare tradicionalne himne dok su druge novijega datuma. Zagreb. Savez baptističkih crkava u RH. Neke crkve imaju i krstionicu koja je prilagođena za krštenje odraslih. Valja istaknuti da ovaj obrednik još uvijek nije službeno usvojen od Saveza baptističkih crkava kao službeni obrednik. 1966. U posljednje se vrijeme javlja težnja unutar pojedinih baptističkih crkava za uvođenjem određenih liturgijskih 302 303 Živa voda. Kada govorimo o baptističkom bogoslužju. no zbog fleksibilnog shvaćanja bogoslužja. treba naglasiti kako danas u baptističkim crkvama vlada veća raznolikost nego smo to uspjeli ovdje obraditi. već cirkuliraju na listovima i folijama U crkvama se nalazi propovjedaonica s koje se predvodi bogoslužje. a koje su u bogoslužje uveli uglavnom mladi. U zajedničkom pjevanju baptisti koriste pjesmaricu Živa voda. U nekim sredinama koriste se i prilagođene pjesme iz nekih starijih pjesmarica poput Duhovne pjesme. samo osobe koje su u stanju svjesno ispovjediti svoju vjeru. može se u pojedinim baptističkim crkvama vidjeti raznolika bogoštovna praksa. službu krštenja. budući da baptisti krste samo odrasle kandidate (tj.

Obrednik sadrži opis redoslijeda i elemenata bogoštovlja naroda Božjega na Dan Gospodnji. ne zanemarujući dakako sklad i red pri organiziranju bogoslužja. službu sahrane. U toj su školi studenti. te se više zalažu za slobodno i spontano vodstvo Duha Svetoga. Pentekostne su crkve danas najbrže rastuže crkve u svijetu. metodističkog propovjednika koji je utemeljio Biblijsku školu u Topeki (Kanzas. iskusili krštenje Duhom Svetim Pentekostalci naglašavaju duhovne darove. 10. službu ordinacije pastora. Značajno ime koje se vezuje za početak pentekostalizma je ime Charles Fox Parhama.4.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 167 obrazaca u bogoslužje i obrede. Pentekostalci su neskloni liturgijskim obrascima. U tom cilju je izrađen Obrednik Baptističke crkve304 koji je još uvijek eksperimentalno izdanje te još uvijek nije službeno usvojen od Saveza baptističkih crkava kao službeni obrednik. službu dana Gospodnjega. posebice govorenje u nepoznatim jezicima (glosolalija). . «Pentekostalci su pomakli granice bogoštovlja od zajedničkog pjevanja. i početkom 20. službu vjenčanja. 305 Pentekostalci – sljedbenici pentekostnih crkava koje su nastale kao pokret duhovne obnove krajem 19. kolektivne molitve i sudjelovanja u sakramentima ka radosnom i nepredvidljivom zajedništvu s Bogom po Duhu Svetome kroz pjesmu. službu rukopolaganja starješine ili đakona i lekcionar. Danas djeluju mnoge pentekostne denominacije i slobodne pentekostne crkve u svijetu različitih naziva. SAD). 1999. stoljeća. Evanđeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj305 Evanđeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj dio je pentekostnoga pokreta. službu prinošenja djeteta. propovijedanu Božju riječ i 304 Obrednik Baptističke crkve. počevši s Agnezom Ozman. službu krštenja. Zagreb: Savez Baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj. (priredili Giorgio Grlj i Jasmin Milić).

168 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE spontanu molitvu. Po uzoru na primjere slavljenja u Bibliji pentekostalci će tijekom bogoslužja podići svoje ruke k Bogu (Ps 134. krštenja i ostalih obreda u pravilu obavljaju samo rukopoloženi pastori. U središtu bogoštovlja pentekostnih crkava je proslavljanje Boga….) to slavljenje može trajati kraće ili duže. U nekim je crkvama 306 S.»306 Budući da su lokalne evanđeoske pentekostne crkve samostalne. ničice će se baciti pred Boga (Pnz 9. plesat će pred Bogom (2 Sam 6. pjevanje biblijskih stihova. Pjesme su često isprepletene slobodnim molitvama vjernika. korusi. 271. Zagreb: Bogoslovni institut. glazbeno nadarene vjernike koji mogu svirati i sl. U slavljenju se koristi više glazbenih stilova. uvodni dio koga pentekostalci nazivaju slavljenje. psalmi. Uobičajeno bogoslužje vode rukopoloženi pastori (mada ga mogu voditi i angažirani vjernici) dok bogoslužja Večere Gospodnje. 18). Slično pravilo flesibilnosti vrijedi kao i za baptističke crkve. ne može se govoriti o jednom. No određene značajke su manje-više prisutne u bogoslužjima svih mjesnih crkava. pa i u organiziranju bogoslužja. 2. 1 Tim 2. Crkve reformacijske baštine u Hrvatskoj. 16) ili se udružiti u zajedničkoj glasnoj molitvi. Prvi. primjerice: tradicionalne himne. Praktično se uobičajena bogoslužja (kada se ne slavi Večera Gospodnja) Evanđeoskih pentekostnih crkava mogu podijeliti na dva dijela: slavljenje i služba Riječi. starije i suvremene gospel pjesme. str. Ovisno o mogućnostima zajednice (ovisno imaju li zbor. JAMBREK.-272.. 2003. Štovanje započinje u dubini srca kao spontana reakcija na veličinu i dobrotu Božju. Za pentekostalce je bogoštovlje postalo zauzeće srdaca sa samim Bogom. ispunjen je pjesmama zbora ili cijele crkve kojima se na dinamičan način proslavlja Bog. . Pastori ne koriste liturgijsku odjeću već prikladno civilno odijelo. 8). uniformiranom bogoslužju. pljeskat će rukama (Ps 47 1).

Privatni e-mail upućen Jasminu Miliću. Također se koristi i Pjesmarica i izdanju Evanđeoske pentekostne crkve «Radosne vijesti» iz Zagreba. Većina crkava ima pjesmaricu objavljenu na folijama za prikazivanje na grafoskopu. molitva. Zagreb: Evanđeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj. To znači da prisutni mogu izaći ispred propovjedaonice da se za njih moli. 16. utjeha. pentekostne pjesme. . Daruvar: Logos. radost spasenja. Postoji još nekoliko tiskanih pjesmarica u izdanju mjesnih crkava. Pjevajmo Gospodinu309 koja se također koristi u pojedinim zajednicama Evanđeoske pentekostne crkve. Pjevajmo Gospodinu. potrebom izlječenja i sl. pregled i ilustraciju propovijedane Riječi Božje. Kod slavljenja se koristi nekoliko pjesmarica. 206. U posljednjih nekoliko godina zamjetan je u većini pentekostnih crkava sljedeći liturgijski obrazac: nedjeljno bogoslužje započinje uvodnim pozdravom i molitvom predvoditelja 307 308 309 Pjesme spasenja. Zagreb: EPC “Radosna vijest”. Ova pjesmarica sadrži 540 pjesama. dok se u nekim crkvama opet ograničava na nekoliko zajedničkih pjesama iz pjesmarice. Chorusi.310 Nakon uvodnoga dijela slavljenja slijedi propovijed (propovijedaju rukopoloženi pastori ali i starješine odnosno i nadareni vjernici).Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 169 samo slavljenje duže od propovjedi. veljače 2007. smrt i dolazak Gospoda Isusa Krista. S. uzdanje. JAMBREK. bilo da se radi o obraćenju. ljubav. godine izašla nova notna pjesmarica u izdanju Evanđeoske pentekostne crkve u Hrvatskoj. Pjesmarica Pjesme spasenja307 je podijeljena na slijedeće cjeline: slava. 1991. 2002. Osijek: Evanđeoska crkva u Republici Hrvatskoj.308 Iz tiska je 2006. težnja za nebom. Propovijed može završiti «oltarskim pozivom». a u posljednje vrijeme sve više crkava koristi multimedijalne prezentacije za prikaz pjesama. 310 Usp. Pjesmarica. evangelizacija. poslanje djece Božje. hvala i veličanje Boga. predanost. trpljenje.

u načelu tri i više osoba: voditelj bogoslužja.312 Savez Kristovih Pentekostnih crkava. Zatim slijede svjedočanstva vjernika o ispunjenim molitvama i svemu onome što im je Bog učinio tijekom proteklog tjedna. koja uobičajeno traje oko 45 minuta. 16. Za Crkvu Božju u Hrvatskoj specifičan je obred nogopranja pri Večeri Gospodnjoj. Savez crkava Riječ Života. JAMBREK. zbog kojega su ranije bili poznati i kao «nogoprani». Običaj je bio da se redovito kod Večere Gospodnje obavlja obred međusobnog pranja nogu (žene ženama.) čija su bogoslužja manje-više identična gore navedenom tipu bogoslužja. Prije ili nakon propovijedi je sakupljanje desetine i dobrovoljnih priloga (ovisno o praksi pojedine crkve). poput Save311 Usp. Bogoslužje predvode najmanje dvije osobe. no u novije vrijeme je ostavljeno svakoj lokalnoj zajednici da odluči koliko će puta godišnje obavljati obred nogopranja koji ne mora nužno biti vezan uz svaku službu Večere Gospodnje. muškarci muškarcima). ovisno o broju vjernika koji žele posvjedočiti o svakodnevnom dinamičnom odnosu s Bogom. Uskrs i Duhove. Crkva cjelovitog evanđelja i sl. Pristupaju joj u pravilu kršteni članovi zajednice. Svjedočanstva obično traju 15-30 minuta. a zatim molitva i slavljenje. voditelj slavljenja i propovjednik Riječi. čitač(i) Svetog pisma. no pristup se dozvoljava se i vjernicima drugih kršćanskih konfesija.311 Evanđeoske pentekostne crkve u Republici Hrvatskoj obavljaju službu Večere Gospodnje uglavnom prve nedjelje u mjesecu (jednom mjesečno). S. Nakon svjedočanstava slijedi čitanje Riječi iz Staroga i Novoga zavjeta. veljače 2007. Nakon slavljenja slijedi propovijed. Karizmatske crkve.170 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE bogoslužja. Od blagdana slave Božić. 312 . Bogoslužje završava molitvom (može biti pojedinačna molitva ili molitva zajednice) i blagoslovom zajednice. U Hrvatskoj djeluju i druge pentekostne odnosno karizmatske crkve (Poput Crkve Božje u Hrvatskoj. Privatni e-mail upućen Jasminu Miliću.

Adventisti se okupljaju subotom prije podne na glavno bogoslužje. u SAD su registrirani kao samostalna vjerska zajednica. Godine 1861. Nastala je u Americi. godine.Biblijski prikaz 27 osnovnih doktrina.5. Sljedbenici vjerske zajednice Adventista sedmog dana koja naglašava Kristov drugi dolazak. 2001. imaju vrlo dinamična i živa bogoslužja gdje nema mjesta nikakvoj formalnosti. Adventistički crkveni priručnik predlaže dva oblika drugog dijela subotnjeg bogoslužja:315 313 Adventisti – (od lat.. stoljeća.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 171 za crkava Riječ života. Zagreb: Znaci vremena. 75-76. iako se ovaj termin ne koristi u adventističkoj terminologiji. 249-266. Slavljenje i propovijedi znaju dugo trajati pa nerijetko bogoslužja u ovim crkvama znaju trajati i po 3-4 sata.314 Bogoslužje se sastoji od dva glavna dijela: subotnje škole i propovjedi... Usp.. Adventus = dolazak). stoljeća kao pokret koji je iščekivao Kristov drugi dolazak 1844. U Hrvatskoj su prisutni od početka 20. 314 315 . Kršćanska Adventistička crkva u Hrvatskoj313 Bogoslužje Adventističke crkve je u mnogo čemu blisko liturgijskom. 8-10). vjerujući da na taj način ispunjavaju četvrtu Božju zapovijed (Izl 20. str. U prvome se djelu proučava u razredima «pouka» odnosno tematski pripremljene teme koje se nalaze u tromjesečnoj knjižici Pouke iz Biblije. u prvoj polovici 19. te svetkovanje subote kao sedmoga dana. Adventistički crkveni priručnik. subotu. 10. 1992. Adventisti svetkuju sedmi dan tjedna. Zagreb: Adventistička crkva u Republici Hrvatskoj. Više o adventističkom razumijevanju subote vidi u: Što adventisti vjeruju.

172 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Duži oblik bogoslužja Preludij na orguljama Obavijesti Ulazak zbora i propovjednika Doksologija Uvodna molitva Čitanje iz Biblije Pjesma slavljenja Molitva Zborna pjesma ili prikladna glazba Skupljanje dara Pjesma posvećenja Propovijed Pjesma Blagoslov Tiha molitva – crkva stoji ili sjedi Orgulje Kraći oblik bogoslužja Obavijesti Pjesma Molitva Skupljanje dara Zborna pjesma ili prikladna glazba Propovijed Pjesma Blagoslov Tiha molitva – crkva stoji ili sjedi Adventisti u svome redovitom bogoslužju koriste pjesmaricu Kršćanske himne316 Pjesmarica sadrži 490 pjesama koje su podijeljene na cjeline: himne Bogu Ocu. himne Isusu Kristu. 1995. Zagreb: Znaci vremena. 316 Kršćanske himne. .

već prikladno civilno odijelo. po uzoru na Isusovo pranje nogu svojim učenicima). Večeri Gospodnjoj mogu pristupiti i vjernici «koji vjeruju» iz drugih kršćanski crkava. osim subote ne slave druge blagdane (mada se u posljednje vrijeme može primijetiti kako organiziraju bogoslužja prigodom Božića. Što adventisti vjeruju. Što adventisti vjeruju. 317 Priručnik za propovjednike. prigodne pjesme. 196-197.Biblijski prikaz 27 osnovnih doktrina.319 Večera Gospodnja se ne naziva sakrament već samo obred. odnosno svaka tri mjeseca... blagoslivljanje doma. život kršćanina. preuzimanje novog okruga.Biblijski prikaz 27 osnovnih doktrina.).. jedni drugima peru noge. molitvu za bolesne i vjenčanje. Adventisti. Gospodnju večeru. str. 187-259. Večera Gospodnja se obavlja četiri puta godišnje. poslušnost i služba Bogu. posvećenje djeteta.318 Shvaćanje Večere Gospodnje u adventista je više kalvinističko nego li zwinglijansko. posvetu molitvenog doma. Ne rabi se liturgijska odjeća. U Večeri Gospodnjoj se uspostavlja jedan poseban odnos s Bogom u kojem se iznova obnavlja i potvrđuje savez s Njim. str. Biblija.. radosna vijest. Službenici se nazivaju propovjednicima odnosno pastorima. 203. U Priručniku za propovjednike317 nalazimo konkretne liturgijske obrasce. Prije nego li pristupe večeri Gospodnjoj. prisutni obavljaju «Obred poniznosti» odnosno obred nogopranja (praktično. molitve i litanije za određene prigode. pogreb. krštenje. Ona je više od puke uspomene. kršćanski dom.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 173 himne Duhu. Usp. početak gradnje. 1995. Zagreb: Adventistička crkva u Republici Hrvatskoj. 318 319 . Uskrsa i sl. str.

nakon smrti Johna Wesleya. U početku je Metodizam bio pokret obnove unutar Anglikanske crkve. koja se ne koristi liturgijskim formama u bogoslužju. No. za metodiste u Americi liturgiju za nedjeljno bogoslužje riječi i euharistiju. stoljeću nastala u Engleskoj. priredio je 1874. grupe za posjet bolesnih i nemoćnih. Metodizam se osamostaljuje te nastavlja djelovanje kao samostalna http://www.174 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 10. koji su u većoj ili manjoj mjeri bili prisutni u metodističkim crkvama tijekom povijesti.6. godine. Najvažniji dio u Bogoslužju zauzima propovijed. imaju i sposobnost propovijedanja. U Hrvatskoj naime imamo samo jednu metodističku zajednicu u Splitu. Wesley je smatrao da je anglikanska liturgijska knjiga Book of Common 320 Metodisti – sljedbenici Metodističke crkve koja je u 18. pa i u nama okolnim zemljama gdje su metodisti u većem broju nego li u Hrvatskoj (Srbija odnosno Vojvodina i Makedonija). Članovi se međusobno osobno poznaju a i pastor je također jedan od njih.met0odisti. Evangelička metodistička crkva320 Progovorimo ovdje i o Metodističkoj crkvi. pored svog zanimanja u svijetu. grupe seniora. Zajednica otkriva talente takozvanih laika koji. koje to opet čine iz osobnog uvjerenja i zahvalnosti prema Bogu. grupe za slavljenje. Postoje također razne grupe kao što su: grupe mladih. Svoj način slavljenja oni predstavljaju na slijedeći način: «U zajednicama Emc-e je obično obiteljska atmosfera.. osnivač Metodističkog pokreta (koji je tek poslije njegove smrti zaživio kao neovisna denominacija od Anglikanske crkve). postoji težnja za povratkom na liturgijske elemente. No.»321 No u svijetu. U Bogoslužjima obično učestvuje više osoba.hr/ 321 . John Wesley.. ni ovdje nije pastor jedini koji u zajednici propovijeda. Započeo ga je anglikanski svećenik John Wesley.

.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 175 Prayer najbolja knjiga koja se treba rabiti u liturgiji. George Whitefield (1714. str. H. ali je imao puni udio u njegovom radu.000. Charles Wesley istakao se u pisanju i komponiranju pjesama: «Charles Wesley nije bio jednak svome bratu u sposobnosti propovijedanja. B. 415-434. koja su taknuta Duhom Božjim. ali i po kućama i na otvorenom.322 Posebnost službe Johna Wesleya ogleda se u njegovim evangelizacijskim bogoslužjima izvan crkve. 1989. ima ih preko 6. ugledavši na Georga Whitefielda323 počeo propovijedati na otvorenom. da su trajno prikladne da izraze žudnje i zahvaljivanja onih srca. – 1770. stoga je i njegova liturgija temeljena upravo na ovome obredniku. 324 E. 297. 295.. Jedna povijest crkve. H.). da ulaze među najbolje što su ikada napisane. Posebno se istakao u služenju Riječju Božjom rudarima ugljenokopa u Kingswoodu. THOMPSON. pa su pisali pjesme s izričitom svrhom da kroz njih iznose doktrinu Svetog Pisma. O tome je sam pisao: «Ustanovivši da su mi zbilja uskratili korištenje propovjedaonica. BROADBENT. suradnik Johna Wesleya u osnivanju i razvoju metodističkog pokreta. Naime. Te pjesme sadrže u prekrasnom i privlačnom obliku jasna izlaganja mnogih glavnih doktrina Svetog Pisma i izražavaju štovanje Gospoda i unutarnja iskustva duha u tolikoj mjeri. Jedna povijest crkve. Oba brata Wesley su ustanovili da su većinom ljudi skloni uzimati teološke poglede iz pjesama nego iz Svetog Pisma. a da istovremeno ti jadni rudari odlaze u propast ne znajući niti za spasenje. otišao sam k njima i propovijedao na jednom brijegu pred više od 200 ljudi.»324 322 323 Usp. u blizini Bristola. Zagreb: Kristova crkva Betanija. Propovijedao je po crkvama. BROADBENT. Liturgies of the Western Church. Njegova najveća i trajna služba crkvi zapravo je u pjesmama što ih je napisao.» E. kada su mu vrata mnogih anglikanskih crkava bila zatvorena. Brat Johna Wesleya. str. a mnoge od njih su takve pjesničke krasote i takve duhovne vrijednosti. Iza sebe je Wesley ostavio oko 40. John Wesley je.000 propovjedi. str.

te za posvećenje kamena temeljca i posvećenje crkve. 1972.327 325 U Vojvodini su uglavnom slovačke metodističke crkve. svetu pričest. Pastori. rukopolaganje za đakona i starješinu. na makedonskom jeziku. Slavopoj. zbirka duhovnih pesama. dječji sat. svjetskog rata su djelovale i njemačke crkve. kako smo rekli. uskrsni post (korizmu). sprovod. i obrede za: primanje u članstvo crkve. trezvenjački sat. Božić. zbirka duhovnih pjesama.326 Obrednik sadrži liturgijske tekstove za nedjeljno bogoslužje tekstove za blagdanska bogoslužja.176 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE U metodističkim crkvama Makedonije i Vojvodine325 se. . vjenčanje i za sprovod. No u određenim mjestima se održavaju bogoslužja i na srpskom jeziku. Prije II. godine nalazimo bogoslužje «objeda ljubavi» idnosno Agape. Izdadeno po nalog na Centralnata Konferencija na Evangelsko-metodističkata crkva od Sredna i Južna Evropa. koji su do sada služili u civilnim odijelima sve više prihvaćaju talar. konfirmaciju.-64. sakramente: krštenje i Večeru Gospodnju. Usp. krštenje. metodisti su 1938. Novi Sad: Metodistička crkva. Radi se o zajedničkom objedu koji nije euharistija već sjećanje na objede koje je Krist imao sa svojim učenicima tijekom svoje službe. 62. Pjesmarica sadrži i raspored pjesama za bogoslužje. The Worshipbook. godine u Novom Sadu izdali pjesmaricu u drugom izdanju na srpskom jeziku pod nazivom Slavopoj. Usp. vjenčanje. Philadelphia: The Westminster Press.. Novu Godinu. štole i sl. advent. U Makedoniji je. Liturgija na Evangelsko-metodističkata crkva. Uskrs. molitveni sat. nedjeljnu školu. za internu uporabu pastora uređen obrednik pod nazivom Liturgija na Evangelsko-metodističkata crkva (Liturgija Evangeličko metodističke crkve). Obrednik sadrži i službu ljubavi Agape koju je u službu uveo John Wesley po uzoru na prezbiterijanski običaj obdržavanja ovoga običaja. omladinski sat. str. u posljednje vrijeme javlja težnja za uvođenjem liturgijskih formi u bogoslužje. 326 327 U prezbiterijanskom obredniku iz 1972. 1938.

Razilaženja po ovome pitanju nerijetko dovode do podjele unutar kršćanskih denominacija. on je bio različit. Detaljniju razradu ovoga područja ostavljamo za neka buduća istraživanja. bez propisanih molitava.ZAKLJUČAK U ovoj smo knjizi sagledali razvoj liturgijske prakse od Staroga zavjeta. U povijesnom sagledavanju liturgijske prakse posebice nas je zanimao razvoj liturgije u protestantskim crkvama odnosno crkvama reformacijske baštine. postavlja se pitanje koje bogoslužje ima prednost? Na ovo je pitanje teško dati odgovor koji će zadovoljiti različita mišljenja. Dakako da je ova tema neiscrpna i da se još mnogo toga o liturgiji moglo reći. odnosno crkava reformacijske baštine skloniji slobodnom bogoslužju. Nakon sagledavanja različitih oblika bogoslužja. liturgijske odjeće i sl. Pokušali smo dati osnovne informacije o liturgijskoj praksi u pojedinim protestantskim crkvama odnosno crkvama reformacijske baštine u Hrvatskoj. Dok su protestantske crkve u najužem smislu riječi (evangelici i reformirani) skloniji liturgijskim formama u bogoslužju. Kako smo vidjeli. s različitim teološkim i praktičnim naglascima a što je vidljivo i danas u protestantskim crkvama odnosno crkvama reformacijske baštine. slobodnih protestantskih crkava. pa sve do naših dana. Poje- . prve kršćanske Crkve. to su sljedbenici tzv.

Međutim. glasnoj molitvi i sl. slobodno bogoslužje. crkve koje prakticiraju tzv. Liturgijske crkve bi trebale učiti od crkava koje prakticiraju tzv. str. o poštivanju mjesta gdje se Božji narod sabire i sl. 1964. dopunjavanje. posebice pentekostne i karizmatske crkve. 78. Oni slave Boga i na liturgijski način no isto tako i na svojim dinamičnim bogoslužjima gdje malo toga ima što se može usporediti s liturgijskim bogoslužjem. radosni328 Usp. pa čak i anglikanski teolozi jesu karizmatici. Bilo bi doista krivo tvrditi da se Bog može proslaviti samo kroz liturgijsko bogoslužje ili samo kroz tzv. Mnogi anglikanci. London: Routledge and Kegan Paul. od liturgijskih bi crkava mogle više naučiti o svetosti i suverenosti Božjoj. jedno za drugim. .. Propovijedi u slobodnim bogoslužjima mogu nas potaknuti da više damo mjesta «slušnom» a ne «vidljivom» kako će to reći Karl Barth. slobodno bogoslužje. Slobodna bogoslužja nam omogućuju doživjeti Boga na prisan način. no on je i naš Kralj). Mudrost pojedinih crkava se ogleda u činjenici da su se otvorili za različite vidove slavljenja Boga. dok drugi uživaju u glasnoj glazbi. slobodna bogoslužja kako doživljavati Boga više kao prijatelja i kao onoga koji želi konkretno djelovati u njihovoj sredini. K.328 No. razumijevanje i pronalaženje ravnoteže uvelike će doprinijeti da bogoslužja u različitim protestantskim tradicijama budu svečanija. liturgijsko i slobodno (možemo slobodno reći izrazito karizmatsko). Autor ovih redaka je osobno bio u anglikanskim crkvama u Engleskoj i prezbiterijanskim crkvama u SAD gdje se u istoj crkvi održavaju dva bogoslužja. s druge strane. BARTH.178 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE dincima odgovara mistično bogoslužje. God Here and Now. jedan način bogoslužja ne mora nužno isključivati drugi. o poštivanju Boga kao Kralja (Bog jest naš prijatelj. kome se može pristupiti u radosti i u potpunom iskazivanju emocija. smirenost i tišina. Uzajamno upoznavanje.

odnosno da u bogoslužjima uistinu osjetimo Božju prisutnost i njegovu veličinu. bogatija.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 179 ja. obavljana u redu i disciplini. . Naša bogoslužja uistinu moraju biti susreti s Bogom.

.

Beograd: Srpska patrijaršija. Bratislava. Book of Common Order. 1996. 1988. 2001. Agenda češkobratrske cirkve evangelicke (Dil prvni). Vršac: Eparhijski upravni odbor eparhije Banatske. . Praha: Synodni rada češkobratrske cirkve evangelicke. Časosolov. 1983. 1998. Lousville. Agenda češkobratrske cirkve evangelicke (Dil druhy).BIBLIOGRAFIJA Liturgijske knjige: Agenda Evanjelickej cirkvi augsburského vyznania na Slovensku. Božanska liturgija Svetog apostola Marka. Kentucky: Westminster/John Know Press. 1993. Praha: Synodni rada češkobratrske cirkve evangelicke. 1882. Edinburgh: Saint Andrew Press. Bizantsko-hrvatski Liturgikon. Božanstvena liturgija Svetog Jovana Zlatoustog. Book of Common Worship. Zagreb: Glas Koncila. 1994. 1978 Cithara Sanctorum. 1999. Beograd: Manastir Ćelije kod Valjeva. Budimpešta.

1985. 1995. Osijek: Evanđeoska crkva u Republici Hrvatskoj. Pjesmarica Božjeg naroda. 1991. Zagreb: Savez baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj. Obrednik Baptističke crkve. Pjevajmo Gospodinu. Osijek: Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj. (priredili Giorgio Grlj i Jasmin Milić). v. Daruvar: Logos. Zagreb: Seniorat Evangeličke crkve Zagreb.182 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Duhovne pjesme. Jugoszláviai Református Keresztyén Egyház. Zagreb: Znaci vremena. 206. Synodni rada češkobratrske cirkve evangelicke. 1981. 1995. Evangelická cirkev a. Pjesme spasenja. 2003. 2000. Istentiszteleti rendtartás. Izdadeno po nalog na Centralnata Konferencija na Evangelsko-metodističkata crkva od Sredna i Južna Evropa. Evangelicky zpevnik. 2002. Pjesmarica. Evanjelicky spevnik. Knjiga zajedničkih molitava. Novi Sad: Savez baptističkih crkava SFR Jugoslavije. na Slovensku. Liturgija na Evangelsko-metodističkata crkva. . 1966. Zagreb: EPC “Radosna vijest”. Énekesköny. Budapest: Kiadja: A Magyarországi Református Egyház Zsinati Irodájának Sajtóosztálya. Kršćanske himne. Zagreb: Evanđeoska pentekostna crkva u Republici Hrvatskoj. Pjesmarica na porabu reformiranim kršćanima. Tordinci: Reformirana crkvena općina Tordinci. 1921. 1999.

1988. 1990. 1980.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 183 Slavopoj. Sveopće molitve vjernika I. Zagreb: MISL. Na tome stojim. Adolf. Augsburška konfesija. Philadelphia: The Westminster Press.. Savez baptističkih crkava u RH. New York: The Church Hymnal Corporation. 2002. Evangelička crkva u RH. The Worshipbook. Edinburgh: The Saint Andrew Press. H. Služebnik. Bainton. 1933. God Here and Now. suvremeno čitanje. Ostala literatura Adam. Karl. 1979.. The Book of Occasional Services. Beograd: Sveti arhijerejski sinod. 1998. pjesme duhovne. 1938. Barth.New York: Oxford University Press. 1972. Ronald. Novi Sad: Metodistička crkva. Živa voda. 1986. The alternative Service Book 1980. . zbirka duhovnih pesama. The Book of Common Prayer. 1964. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. The Society for Promoting Christian Knowledge Holy Trinity Church. život Martina Luthera. London: Routledge and Kegan Paul. 1995. Zadar: Hrvatski institut za liturgijski pastoral. The Book of Common Order. London: SPCK. Uvod u katoličku liturgiju. Zagreb.

1993. Bonaventura. dokumenti. Novi Sad: Dobra Vest. New York. Carson. John Calvin. Rupert. Žan. H. u: Drugi vatikanski koncil. Oxford: Oxford University Press. 1993. Trebinje. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Oven. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. Grand Rapids. Sjeme je riječ Božja. . Sremski Karlovci. Biblijski priručnik. Michigan: Baker Book House. Worship: Adoration and Action. Vrnjačka Banja.A. Zagreb: Kristova crkva Betanija. Bouwsma William j. 1993. A Sixteenth Century Portrait. o Crkvi». Court. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.. 1989.184 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Berger. 1988. 1998.. Broadbent. Delimo. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 1989. Bloesch. Jedna povijest crkve. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 1999. «Dogmatska konstitucija ‘Lumen Gentium’. Donald. Biblijska teologija Staroga i Novoga zavjeta. Duda. 1989. D. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. 1993. Đakovo: Forum bogoslova. Sakramenti. E. Franz. 1993. Nastanak i učvršćenje reformacije. Istorija reformacije. Osnove evanđeoske teologije 2. Zagreb: Duhovna stvarnost. 1997. Mali liturgijski leksikon.. Dela apostolska. Novi sad: Dobra Vest. Čedvig. 1984. 1986. Biblijski leksikon.

Evangelische kirche der Böhmischen Brüder in der ČSSR. Istina je neuništiva. Grgurević.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 185 Enciklopedija Biblije. Bonhoeffer: Worldly Preaching. J. France. Nashville: Thomas Nelson.. Kraljevo: Eparhijski upravni odbor Eparhije žičke. Joachim. 2000. Pastoralna teologija liturgijskih slavlja. 1975. Donald. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Libertvil: Bogoslovski fakultet Svetog Save. (pretisak iz 1902. 1973. Philadelphia: Forter Press. Kršćanska sadašnjost. Fant. 1986. Nedeljko. 1999. Pastoralne poslanice. Estep. 1997. Slavonski Brod: Evangelička crkvena općina. Daruvar: Logos. Uvod u pravoslavnu liturgiku.. 2004.. Uvod u Teologiju. T. 1997. Huldrych Zwingli. Evanđelje po Mateju. Liturgika 1. i drugi. 1986. 1985. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Prag. Uvod u sveto bogosluženje. W. Ulrich. Guthrie. Novi Sad: Dobra Vest. Teologija Novoga zavjeta. His Life and Work.). T. Gelineanu. Osijek: Izvori. 2003.. R. 1993. Gabler. Joanis. Fundulis.. E. 165. . 1993. Clyde. Daruvar: Logos. Srbinje Duhovna akademija Svetog Vasilija Ostroškog. R. str.C. Hammond. Evangelički katekizam. Zagreb: Duhovna stvarnost.. Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo. Kraljevo. Gnilka.

Jambrek. Zagreb: Biskupska kancelarija Hrvatske starokatoličke crkve u Zagrebu. Crkve reformacijske baštine u Hrvatskoj. Zagreb: Duhovna stvarnost. «Služba liturgijskog čitanja». Velika povijest crkve IV. 1989. 1981. u: Vjesnik đakovačke i srijemske biskupije. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.str. Stanko. Marko. Velika povijest crkve II. 2003. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Heatchett. Jedin. «Grgurofobija». Kalođera. Commentary on the American Prayer Book. Velika povijest crkve III/II. Baptisti. 1996. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Nauk hrišćanske vere. Osijek: Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj i Reformirani teološki institut. 2004. za 1935.186 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Heidelberški katekizam. Jedin. Drugo helvetsko vjeroispovijedanje. Žan. Marion J. Jedin.. godinu. Crkveni sabori.. 1980. Hranić. Novi Sad: Knjižarnica Zorana Stojanovića. Hubert. Horak. Kalvin. 40-42. Đuro. Velika povijest crkve I. u: Hrvatski starokatolički kalendar Grgur Ninski. Jedin. Zagreb: Bogoslovni institut. Hubert. . br. Hubert. 1995. 2000. Hubert. Josip. 1993. Kršćanska sadašnjost. povijest i načela vjerovanja. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. New York: The Seabury Press. 1972. 1935. Zagreb. Jedin. 2/95. Hubert.

Leonar. «Konstitucija ‘Sacrosanctum Concilium’. Leksikon ikonografije. Liturgika. Bernhard. liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva. 2005.. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Zagreb: Prometej. Kirigin. Nandor. Kiprijan. Zagreb: Filozofskoteološki institut družbe Isusove u zagrebu. John. Novi Sad: J. 1982.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 187 Kern. Juraj. 1993. Martin Luther. Opšta istorija protestantizma. 1997. Atlanta: John Press. Martin. Leith. The Threat and the Power. 1990. 1977. Emil. Riječnik biblijske teologije. Sremski Karlovci: «Srpski Sion» Časopis Pravoslavne eparhije sremske. P. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. Lohse. u: Drugi Vatikanski koncil.. Ekumenska trilogija. 1980. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. himnografija i heortologija. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Kiš. Kronika kršćanstva. Richmond. Zagreb: Teološki fakultet «Matija Vlačić Ilirik». 2002. Kolarić. Ž. prvi tom i drugi tom. Xavier. 1998. 2005. 1971. Istočni kršćani. 2006. O reformatskoj crkvi. Juraj. dokumenti. Kraus. Hans – Joachim. H. Leon-Dufour. . Forum. Introduction to the Reformed Tradition. Zagreb: Veritas. Kolarić. 1985. VA: John Know Press. Konstitucija o liturgiji. Zagreb: Mozaik knjiga.

Liturgika. 1961. Michigan: eerdmans. 1985. H. Moris. Milić. 1989. A Priest’s Handbook. Perham. Povijest liturgije. Majendorf. (skripta za internu upotrebu slušača). Svet Novoga zaveta. 2002. Celebrate the Christian Story. 1997. 1975. Beograd: Trojeručica. Jasmin. Michael. Leon. Vizantijsko bogoslovlje. Liturgika (skripta). Đakovo: Visoka bogoslovna škola. Opšta istorija protestantizma. P. Pažin. Ralph. 1998. 1988 Michno. 1963. Eduard. Kragujevac: Kalenić. Morehouse MP Publishing.188 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Loze. Tko je bio Jean Calvin (Kratak prikaz života i vjerovanja Jeana Calvina). Daruvar: Logos. T. Ivan. Parker. The Ceremoniest of the Church. O liturgiji. L. 1997. Juraj. Ivan Krstitelj. Džon. London: Holy Trinity Church. Grand Rapids. Zvonko. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. 1986. Philadelphia: The Westminster Press. tumačenje evanđelja po Ivanu. Zagreb: Grkokatoličko sjemenište. Pavić. Worship in the Early Church. 1997. Pavković. 2003. . treći tom. Dennis G. Martin. Osijek: Protestantska reformirana kršćanska crkva u RH. Križevci: Biskupski Ordinarijat. Beograd: Pravoslavlje. John Calvin: A Biography. Misionarski i duhovni centar.

Maruševec: ATF. Jevsevije. Sremski Karlovci: Eparhija Sremska. Adalbert. Rahner. Rebić. Teologija Novoga zavjeta. 1987. Tomislav. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Šagi – Bunić. Đakovo: Karitativni fond: Ne živi čovjek samo o kruhu. Biblijske starine. 1987. Tomislav. Sremski Karlovci: Srpska manastirska štamparija. Beograd: Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve. 1997.. Zagreb: Adventistička crkva u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Zagreb: Susret. Povijest kršćanske literature I. Rice. John. Biblijsko propovijedanje.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 189 Popović. W.. Opšta crkvena istorija. Pravoslavna liturgika ili nauka o bogosluženju pravoslavne istočne crkve. Uvod u kršćansku teologiju. Stagg. 1912. Robinson. Šagi – Bunić. 1997. 1998. 2004. Priručnik za propovjednike. Stott. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Frank. Tomislav. 1992. Efežanima. Dimitrije. R. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Haddon W. 1995. Daruvar: Logos. Ali drugog puta nema. 1972. Richard. 1965. Novi Sad: Dobra Vest. knjiga I. 1984. Prvi opšti deo (po liturgici dr Vasilija Mitrofanovića i dr Teodora Tarnavskog izradio protoprezviter dr Lazar Mirković. Staniloje. . Teološki rječnik. Euharistija u životu crkve kroz povijest. Karl i Vorgrimler. Šagi – Bunić. Duhovnost i zajednica u pravoslavnoj liturgiji. 1992.

Vršac: Fideb. Philadelphia: Fortress Press. Liturgija i život. 1994. Tennessee: Star Song Publishing group. Šaško. Webber). Underhill. Šmeman. Evelyn. Grand Rapids. Ivan. Nashville. 1985 Trideset i devet članaka vjere. Twenty Centuries of Christian Worship.. (ed. Michigan: Zondervan Publishing House. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Liturgijski simbolički govor.190 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE Šanjek. Aleksandar. 1963. Thompson. Zagreb: Glas Koncila. Što adventisti vjeruju. Vladimir. Nashville. Osijek: Protestantska reformirana kršćanska crkva u RH. volume 2. The Renewal of Sunday Worship. Robert E. 1993. New York: Harper and Brothers. Beograd: Bogoslovski fakultet SPC. The New International Dictionary of the Christian Church. The Complete Library of Christian Worship. vjeroispovijedanje anglikanske crkve. volume 3. Beseda: Novi Sad. Alan. Franjo.Biblijski prikaz 27 osnovnih doktrina. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. Cetinje: Mitropolija Crnogorsko . Crkvena povijest III. Worship..primorska i Skenderijska. 2005. Novi Sad: Baptistička teološka škola. Bard. Robert E. 2003. Webber).. (ed. Vukašinović. Liturgijska obnova u XX veku. 2001. Thomson. 1996. Liturgies of the Western Church. The Complete Library of Christian Worship. . 2001. Zagreb: Znaci vremena. Tennessee: Star Song Publishing group. 1974. 1986. 1992.

Timothy. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Robert. posvetitelj vremena.org/resources/bcp/1549/Communion_1549.org/nauk. http://www. Valley Forge: Judson Press. 1998. Glasgow: Free Presbyterian Publications. http://www. Pravoslavna crkva. Westminster Confession of Faith. INTERNET http://www. pristupljeno 18. Vladimir. Krist. Kristova otajstva. pristupljeno 8. Zagreb: Prosvjeta. 1997. veljače 2007.php?action=c_vidi&id=2996. Zagreb: Nadbiskupsko duhovno sjemenište. http://justus. Webber. Zagreb: Kršćanska sadašnjost. Water. Vladimir. Kristova svećenička služba. Zagorac.anglican.katolici.metodisti. pristupljeno 18. veljače 2007. Zagorac. 1969. William. 1992 Wendel.evangelickacrkva-zagreb. .veljače 2007. Zagorac.Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE 191 Ware. pristupljeno 9. veljače 2007. 2001. Liturgika. 2005.hr/. Word.htm. Francois. 1989. Publishers (bez godine izdanja). H. New York and Evanston: Harper & Row.com/articles/crkveni_i_teoloski_pojmovi/talar. Worship is a Verb.htm. Willimon. Wine and Bread. Nasville: A Division of Star Song Publishing Group. Calvin Origins and Development of His Religious Thought. Vladimir. E. Vladimir. Zagorac. 1996. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.

Privatni e-mail upućen Jasminu Miliću. 8.org/resources/bcp/1552/BCP_1552. Ruben. htm. veljače 2007. 25.htm. privatni e-mail upućen Jasminu Miliću. Knežević. 16. Stanko. veljače. pristupljeno 18. PRIVATNA E-MAIL POŠTA Jabrek. pristupljeno 18. veljače 2007 Sajak.org/resources/bcp/Communion_ 1548.anglican.anglican. http://justus. Dušan. veljače 2007. Privatni e-mail upućen Jasminu Miliću.192 Jasmin Milić: POVIJESNI PREGLED LITURGIJE http://justus. 2007 . veljače 2007.

/2005. dr. prosinca 1969.Jasmin Milić rođen je 28. Od 1993. godine utemeljio je i uređivao Kršćanski radio program “Izvori vjere” te predavao i vodio izvanredni studij na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku. godine u Bijeljini. na temu: Povijesno-teološka analiza liturgije s kritičkim osvrtom na bogoštovnu praksu slobodnih evanđeoskih crkava u Republici Hrvatskoj. te Kalvinski kanoni iz Kneževih Vinograda. s kojom ima dvoje djece. Sada je senior Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj i župnik crkvenih općina u Tordincima i Osijeku. Na Evanđeoskom teološkom fakultetu u Osijeku diplomirao je 1994. godine obranio magistarski rad (Cum Laude) pod vodstvom mentora prof. godine te za seniora 31. sina Mihaela i kćer Ivanu. godine predaje na Teološkom fakultetu-Novi Sad. na temu: Kalvinizam u Hrvata s posebnim osvrtom na reformiranu župu Tordinci 1863. Od akademske 2004. godine obranio je doktorsku disertaciju (Summa Cum Laude) pod vodstvom mentora prof. do 1998.1918. . u Beču na Evanđeoskom biblijskom institutu te u Novom Sadu na Teološkom fakultetu – Novi Sad. godine.1918. Do sada je objavio šest knjiga: Reformirana župa u Tordincima (prošlost i sadašnjost). Rukopoložen (zaređen) je za pastorsku službu 30. Kalvinizam u Hrvata s posebnim osvrtom na reformiranu župu Tordinci 1863.. rođenom Arvaj. Oženjen je suprugom Tamarom. Tko je bio Jean Calvin. sc. Bosna i Hercegovina. vjerovanja i djelovanja). sc. ožujka 1995. siječnja 1999. Također je objavio na desetke znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u domaćim i stranim časopisima. Studirao je teologiju u Osijeku na Evanđeoskom teološkom fakultetu. Protestantska reformirana kršćanska crkva u Republici Hrvatskoj (prikaz ustrojstva. Na Teološkom fakultetu-Novi Sad. Mihaela Kuzmiča. Povijesno-pravni razvoj reformiranih crkvenih općina u Hrvatskoj. 2005. dr. Davorina Peterlina. godine te 1997. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful