Journal

PREPORODOV
MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 157 ISSN 1334-5052 STUDENI 2013.

CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING
NEDAD HODI I BDSH Mjesec nepodnoljivog ivljenja Dosje: Hodi BDSH (I) FAHRIJA DAUTBEGOVI, GOLMAN I TRENER Legendarni Dinamov golman INTERVJU CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING Trebao sam zatvoriti OHR za pola godine ESTOKE EKONOMSKE TURBULENCIJE U SVIJETU Smrt odgoena do otplate duga MOZAIK FAIZMA ZA NOVU 2014. GODINU Tko pod drugim jamu kopa
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PREPOROD GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI REDAKCIJA: Emina BUINKI Edis FELI Sena KULENOVI Mirza MEI Edina SMAJLAGI Ajka TIRO SREBRENIKOVI SURADNICI: Helena ANUI (Rijeka) Elvir BEIROVI (Njemaka) Filip Mursel BEGOVI (Sarajevo) Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split) Avdo HUSEINOVI (Sarajevo) Senadin LAVI (Sarajevo) Helena MARKOVI (Sisak) Faris NANI (Zagreb)

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Mjesec nepodnoljivog ivljenja..................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Legendarni Dinamov golman.......................................................... 4 Od hazreti Hatide do JMO............................................................. 7 Tradicionalne manifestacije.......................................................... 10 Brojne Preporodove aktivnosti..................................................... 12 Travnike snovoprie. .................................................................... 14 U ast velikom ovjeku. ................................................................. 15 U poast herojima......................................................................... 18 Iz ljubavi za BiH i film.................................................................... 20 Bosna u srcu i dui........................................................................ 21 Izabrano novo rukovodstvo.......................................................... 22 Dosje: Hodi BDSH (I)............................................................... 24 HRVATSKA Vlast zaustavljena u Vukovaru...................................................... 28 INTERVJU CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING Trebao sam zatvoriti OHR za pola godine..................................... 30 BOSANSKI BAROMETAR Nove politike koalicije................................................................. 33 IZ SVIJETA U potrazi za mirom....................................................................... 36 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Smrt odgoena do otplate duga................................................... 40 KULTURA Bosanski jezik u kontekstu srednjovjekovnih dogaanja (II)......... 44 U Stambolu na Bosforu................................................................. 46 Sevdah i fotke............................................................................... 47 Kultura izopavanja i iskljuivanja................................................. 48 PRIE IZ BOSNE Bonjaki arhitektonski genije...................................................... 50 DIJALOG CIVILIZACIJA Tko pod drugim jamu kopa........................................................ 52 IVJETI ISLAM Od prve kuranske objave do hidre (I)......................................... 54

ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb TELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635 E-MAIL: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr WEB: www.kdbhpreporod.hr IRO-RAUN: ZABA 2360000-1101441490 DEVIZNI RAUN: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 CIJENA: 15 kuna PRETPLATA: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje DIZAJN: Midhat MULABDI FOTO: Ognjen KARABEGOVI PRIJELOM: Dario MOLNAR TISAK: top grafika, Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske NA NASLOVNOJ STRANICI: Christian Schwarz-Schilling, njemaki politiar, visoki predstavnik u BiH (2006.-2007.)

UVODNIK

UVODNA RIJE

Mjesec nepodnoljivog ivljenja

zasjedanje je trajalo skoro est sati, a donijete su brojne odluke. Prisutni delegati su izglasali nepovjerenje predsjedniku Nedadu Hodiu, tajniku Benjaminu Terziu, blagajnici Emini Kaltak, predsjedniku asnog suda Denanu aueviu te lanovima asnog suda Vlastimiru Vaclavu i Zijadu Kaziu. Za novog predsjednika izabran je Hilmija abi, a za tajnika Enes Bajri. BDSH je dobila novi asni sud, kao i blagajnika. Donijete su odluke kojom je novoizabrani predsjednik imenovan osobom koja predstavlja i zastupa BDSH-a, promijenjena je adresa sjedita stranke, a Nedadu Hodiu je zabranjeno daljnje raspolaganje financijskim sredstvima na stranakom raunu u Erste banci. Tokom skuptinskog zasjedanja na raun (biveg?) predsjednika stranke izreene su brojne optube nepotovanje odluka Glavnog odbora BDSH, zanemarivanje i ignoriranje svih stranakih tijela, aljkavost u voenju stranakih aktivnosti, neprijavljivanje osnivanja novih organizacijskih oblika Ministarstvu uprave RH, netransparentno troenje sredstava iz Dravnog prorauna namijenjenih za financiranje rada temeljnih ogranaka BDSH, samovoljni i neprimjereni istupi u Hrvatskom saboru. Posebno zanimljiva su bila javljanja za rije Suada Salkia, delegata iz Rovinja, kasnije izabranog za novog potpredsjednika stranke, koji je rekao kako je upravo on prijavio Nedada Hodia rijekom Dravnom odvjetnitvu, te da je s DORH-om u kontaktu na tjednoj razini, sugerirajui da bi u daljnjim istranim radnjama vezanim uz financijsko poslovanje u 2013. moglo biti svega. to rei o Izvanrednoj skuptini BDSH? Novoizabranom predsjedniku Hilmiji abiu, jedinom od etvorice potpredsjednika koji odlukom asnog suda od 08.12.2013. nije izbaen iz BDSH, sigurno nee biti lako. Preuzeo je vru krumpir istovremene konsolidacije stranke i medijsko-pravne bitke s Hodiem i njemu lojalnim dijelom BDSH. Oteavajui ili olakavajui faktor je njegova ambicija. Po svemu sudei svjesno je prihvatio ulogu privremenog, tranzicijskog predsjednika, ovjeka bez velike politike ambicije koji moe umirujue djelovati na turbulentna unutarstranaka zbivanja u ovom vrlo kritinom periodu. Na samom skuptinskom zasjedanju, o ijoj e regularnosti odluivati Ministarstvo uprave RH, i pored nastojanja da se iskae jedinstvo, bile su vidljive nove polarizacije u stranci i nastojanje za zauzimanjem to boljih pozicija prije najavljenih statutarnih promjena tokom 2014. godine. Oigledno je da su pojedincima i njihovim matinim ograncima znatno porasli politiki (i drugi) apetiti, to je bilo vidljivo iz lobiranja i glasanja za izbor novog potpredsjednika, lana Glavnog odbora i predsjednika asnog suda. Osim toga, na kraju skuptinskog zasjedanja prihvaena je inicijativa sisakog ogranka da se, ukoliko mogunosti dozvole, do kraja sljedee godine sazove nova Izvanredna izborna skuptina BDSH. BDSH je svoj put zapoela prije pet godina, 25.10.2008. u pulskom hotelu Histria, a zavrila, barem u dosad prepoznatljivom obliku, 15.12.2013. u sisakom hotelu Panonia. Povratka vie nema, stvorena je nova politika realnost i odnos snaga. Situacija oko BDSH i Nedada Hodia nije samo stvar lanova stranke, ve mnogo ira i znaajnija bonjaka pria. Vrijeme e pokazati kojim e smjerom dalje ii. Nadamo se u pravcu osvjeenja i katarze za Bonjake u Hrvatskoj, novog poetka i profiliranja kvalitetnijih kadrova, po svim osnovama i na svim nivoima. Previe je izgubljenih godina iza nas. q Ismet ISAKOVI

Prosinac 2013. donio je daljnje zaotravanje unutarstranakih odnosa u Bonjakoj demokratskoj stranci Hrvatske. Izmeu predsjednika stranke i saborskog zastupnika Nedada Hodia i dvotreinske veine Glavnog odbora nepremostiva je prepreka koja e, potpuno smo uvjereni, dezintegrirati stranku. Razliita tumaenja odredbi stranakog Statuta i Poslovnika o radu, dijametralno suprotna miljenja i odluke asnog suda i Nadzornog odbora BDSH, (ne)legalne odluke Izvanredne skuptine stranke u Sisku, meusobne optube i polarizacija na lojalne i odmetnute, zaotrile su situaciju do kljuanja. Zauzete su potpuno nepomirljive pozicije i sasvim je sigurno da e pune ruke posla imati dravne institucije poevi od Ministarstva uprave RH, preko DORH-a do USKOK-a. U meuvremenu je postao dostupan nalaz Dravnog ureda za reviziju, s podacima vezanim za financijsko poslovanje stranke u 2012. godini, u kojem su revizori, zbog uoenih nepravilnosti, dali tzv. uvjetno miljenje. U toku su radnje dravnih revizora vezanih uz stranako poslovanje u 2013., kao i daljnje istrane radnje Dravnog odvjetnitva. U meuvremenu je pria postala zanimljiva i hrvatskim tiskovnim medijima, ali i onim u BiH. Ako je studeni 2013. bio mjesec opasnog ivljenja, onda je prosinac 2013. mjesec nepodnoljivog ivljenja. Iz mnogo razloga 8. prosinca u restoranu Islamskog centra u Zagrebu odrana je sjednica asnog suda BDSH, na kojemu su sudjelovali predsjednik i dvojica lanova, dok su dvojica bila nedostupna (itaj: na suprotnoj strani). Uz prisustvo stranakog tajnika Benjamina Terzia i nakon Hodievih odgovora na sedam postavljenih pitanja, donijeli su odluku kako predsjednik Nedad Hodi nije poinio nikakva djela suprotna Statutu BDSH niti naruava ugled BDSH. U svojoj argumentaciji predsjednik BDSH je optuio dvotreinsku veinu, 17 lanova Glavnog odbora da najotrije kre Statut BDSH i uvode paralelni sustav upravljanja. Kako se u Zapisniku sa sjednice asnog suda navodi, na osnovu analize stanja u stranci od posljednje Izborne skuptine odrane 2012. i uvida u prezentiranu dokumentaciju, trolani stranaki sud donio je nesvakidanju odluku: zbog djelovanja suprotnog odredbama Statuta BDSH iz stranke su iskljueni Faruk Kuri, Sead Kotori, Mirsad Pezerovi, Alija Avdi, Sena Kulenovi, Mirsad Demirovi, Enis Dugonji i Enes Bajri. Radi se o osmero visokopozicioniranih lanova tri potpredsjednika stranke, te predsjednik i etiri lana Glavnog odbora BDSH. Argumentacija u obrazloenju sadri popis nestatutarnih radnji sazivanje nelegalnih sjednica BDSH, neovlateno javno istupanje, lano predstavljanje, upotreba lanog peata stranke, iznoenje lai i lano optuivanje, te lano prikazivanja trokova dolaska na sjednice Glavnog odbora BDSH. Nije dugo trebalo za reakciju s druge strane. Sutradan, 9. studenog, odrana je telefonska sjednica Nadzornog odbora BDSH na kojoj je ponitena Odluka asnog suda, uz obrazloenje da je postupak bio neregularan. Naime, asni sud nije niti primio prijedlog za pokretanje stegovnog postupka, a izbaeni lanovi nisu dobili priliku izjasniti se o onome za to ih se tereti. Nadzorni odbor je dao tumaenje kako je odluka asnog suda teka povreda statutarnih odredaba i osnovnih naela voenja stegovnog postupka, te da je kao takva nitavna i ne proizvodi nikakve pravne posljedice. U takvoj konfuznoj situaciji, koja je imala sva obiljeja estokog unutarstranakog raskola, 15. studenog 2013. odrana je Izvanredna izborna skuptina BDSH u Sisku, koja je od 113 pozvanih delegata okupila njih 77 ili dvotreinsku veinu. S pauzama, skuptinsko

STUDENI 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

FAHRIJA DAUTBEGOVI FAO, NAJBOLJI DINAMOV GOLMAN U PRVIH 100 GODINA

Legendarni Dinamov golman

Punih 70 godina ivota je iza Fahrije Dautbegovia, popularnog Fae, legendarnog golmana Nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba. Roen je 15.11.1943. u Donjem Vakufu (BiH). Karijeru je zapoeo u domaem Radniku, a punu afirmaciju doivio u Rudaru iz Kaknja u kojem je branio od 1963.-1967. godine, kada je preao u zagrebaki Dinamo. U periodu od 1967.-1973. za Dinamo je branio 314 utakmica bio je u slavnoj momadi koja je 1967. osvojila Kup velesajamskih gradova i 1969. Kup Jugoslavije. Nakon Dinama, u kojemu je u sezoni 1972.-1973. bio i kapetan momadi, branio je za njemaki TSV Mnchen 1860 (1973.-1974.), NK Olimpija iz Ljubljane (1974.-1975), FK Sarajevo (1975.-1977) i NK Iskra iz Bugojna (1977-1979.). Za A selekciju Jugoslavije nastupio je dvaput (1969. protiv SSSRa i 1970. protiv SR Njemake), a 20-ak puta branio je za mladu i B reprezentaciju bive drave. Odigrao je vie od 1.000 zvaninih utakmica. Bio je golman pouzdane forme i specijalist za obranu jedanaesteraca. Smatrali su ga jednim od najboljih klupskih golmana. Nakon aktivne karijere nije otiao iz nogometa nastavio je kao trener golmana u Dinamu i hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji. Kao pomonik selektora Miroslava ire Blaevia i Branka Ivankovia dva puta je radio u reprezentaciji Irana, a zadnji angaman je imao u Kini kao trener golmana u strunom tabu Branka Ivankovia. ivi u Zagrebu i jo uvijek je aktivan. Izmeu ostaloga, trenira i golmane NK Nur, koji djeluje pri zagrebakom Islamskom centru.

Fahrija Dautbegovi na poeo sam braniti u Rudaru iz Donjeg Vakufa. Nakon toga zavrio sam Ekonomsku kolu u Bugojnu i otiao studirati DIF u Sarajevu. Pokojni Stipe Pejak, jedan od najboljih golmana Sarajeva, preporuio me Rudaru iz Kaknja koji je u to vrijeme bio dobar klub u Drugoj ligi zapad. Jedno vrijeme sam usporedo studirao i igrao, ali sam na kraju morao odustati od studija, bilo mi je prenaporno. Nakon tri godine branjenja u Rudaru proglaen sam najboljim golmanom Druge lige zapad. Traili su me Crvena zvezda, Partizan, Dinamo, Sarajevo i eljezniar. Za elju sam ak potpisao i predugovor koji je Dinamo preuzeo Inae sam bio Dinamov navija, a i ponudili su bolje uvjete. Tada je za Dinamo branio kori, koji je slovio kao najbolji golman u Jugoslaviji. Rekli su mi da ide sljedee godine u vojsku. U Dinamo sam doao 1967. godine, odradio pripreme i bio rezerva koriu kada smo osvojili Kup velesajamskih gradova. Kada je on otiao u vojsku, ja sam se ustalio na golu i branio za Dinamo narednih sedam godina. Inae, NK Dinamo je tokom 60-ih godina prolog stoljea postigao izvanredne rezultate u europskim nogometnim natjecanjima. Prvo je 1961. dosegnuo polufinale Kupa kupova, potom 1963. finale Kupa velesajamskih gradova (poraz od panjolske Valencije), da bi taj prestini trofej osvojio 1967. kada su u pobijedili eki Brno, kotski Dunfermline, rumunjski Dinamo Pitesti, slavni talijanski Juventus, njemaki Eintracht iz Frankfurta i u finalu moni engleski Leeds United. Zagrepani su kod kue slavili s 2:0 golovima ereka i Rore, a u uzvratu je bilo 0:0. Treba naglasiti da je Kup velesajamskih gradova svojevrsna pretea kasnijeg Kupa UEFA-e i dananje Europa lige, po snazi drugog europskog klupskog natjecanja. Pored meunarodnih uspjeha, kraj 60-ih godina donijele su zanimljive utakmice i obrate u Prvenstvu i Kupu Jugoslavije. Fahriji Dautbegoviu su najdrae bile utakmice tzv. velike etvorke. Valjda je to zbog motiva, a posebno sam dobro branio u Beogradu protiv Zvezde i Partizana, te u Splitu protiv Hajduka. Tada je u modi bilo hrvatsko proljee, 1969.-1971. Govorili su: Samo vi pobijedite Zvezdu i Partizan ko j*** prvo mjesto! (smijeh) To je bila stvar nacionalnog prestia.

Od Donjeg Vakufa do reprezentacije Jugoslavije

Razgovor s legendarnim Dinamovim golmanom, kojega su navijai 2011. proglasili najboljim golmanom u 100-godinjoj klupskoj povijesti, obavili smo u restoranu Islamskog centra Zagreb. Vitalni i duhoviti 70-godinjak ispriao nam je dio svoje nogometne i ivotne prie. Roen je sredinom Drugog svjetskog rata u Srednjoj Bosni. Odrastao je u vielanoj obitelji, a oca nije niti upoznao. U Bosni imam dosta rodbine, zato svake godine odem dva-tri puta. U zadnje vrijeme sam neto skautirao za Dinamo pa sam esto bio u Bosni obiem Sarajevo, Rudar Kakanj i Radnik Donji Vakuf. Mojih jo uvijek ima dosta ivih, ali, eto, sve ih je manje i manje, sve smo stariji i stariji Tatu Sulejmana nisam niti doivio, imao sam est mjeseci kada su mi etnici ubili oca. Majka Zuhra je ostala sama s nas petero i onda borba za ivot. Umrla je prije 10 godina. Bilo nas je petero djece dvije sestre i tri brata. Od brae i sestara iva je samo najstarija sestra Halima, koja je u Sarajevu. Prije tri godine umro mi je najstariji brat Mustafa, a u ratu je poginuo srednji brat Hamdija. Niti sestra azima nije vie meu ivima. Nogometnu karijeru je zapoeo u nierazrednom Rudaru iz Donjeg Vakufa. Upitali smo ga: zato nogomet i otkud u zagrebakom Dinamu? Bio sam svestrani sporta. Iao sam u Nogometnu kolu u Bugojno, a za Ekonomsku kolu igrao sam i nogomet i rukomet i ah. Meutim, odluio sam se za nogomet. Zapravo, bolje sam igrao nego to sam branio, ali na jednoj utakmice nije imao tko braniti pa me trener potjerao na gol i tako sam na njemu ostao. Sa 16 godi-

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
Dautbegovi osobito pamti razoaranje iz sezone 1968./1969. kada je Dinamo imao pet bodova prednosti ispred beogradske Crvene zvezde, ali je nizom posrtaja po provincijskim terenima na kraju prvenstva zavrio kao drugi. Rana nastala gubitkom prvenstva zalijeena je osvajanjem Kupa Jugoslavije 1969., koji ima posebno mjesto u Fainu sjeanju. I polufinalu protiv Partizana bio sam igra utakmice, odlino sam branio. Nakon 120 minuta bilo je 0:0, a potom se prelo na izvoenje jedanaesteraca. Od pet penala sve sam imao, a tri obranio. Jedno vrijeme sam dobro branio penale. U sedam godina Partizanu sam obranio samo osam penala. Poslije smo igrali dvije finalne utakmice s Hajdukom u Beogradu. Prva je zavrena 3:3, a dva dana kasnije pobijedili smo s 3:0. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je dva puta: 24.09.1969. protiv SSSR-a (poraz 1:3) i 18.11.1970. protiv SR Njemake (pobjeda 2:0). Pobijedili smo u Zagrebu s 2:0 strano jaku Njemaku, u kojoj su igrali Franz Beckenbauer, Sepp Maier, Berti Vogts, Gnter Netzer Golove su postigli Josip Bukal i Dragan Daji. Od dinamovaca u toj utakmici igrao je i Danijal Piri. etiri godine kasnije Nijemci su postali svjetski prvaci. Daj Fao, brani! Ti si najstariji, Savo nije jo u formi! Doktor mi je dao injekciju, branio sam i pobijedili smo 1:0. Rajkovi je u 85. minuti zabio gol iz penala i mi smo ostali u Prvoj ligi. Sve novine u bivoj Jugoslaviji dale su mi istu desetku od Osloboenja, Sportskih novosti, Ekspres politike, Dela Svi su mi dali najviu ocjenu istu desetku. Sarajevo je tada imalo jako mladu, ali perspektivnu ekipu: Rajkovi je imao 23, ljivo 23-24, Hadibegi 20, Sui 19, Repi 19, Savi 18, Pai 19 godina Nekoliko godina kasnije bili su prvaci Jugoslavije. Upitali smo ga o najsmjenijem golu koji je primio, a pitanje smo umotali u sjeanje na gol koji je svojevremeno reprezentativni golman Petar Borota primio protiv Rumunjske u Bukuretu gol iz zadnjeg reda tribina. Znao sam da e me to pitati. (smijeh) To me prati ve 40 godina. U Maksimiru protiv Bora primio sam gol sa 62 metara. Bio sam negdje na penalu, lopta je bila iza centra on je malo nabacio, bilo je i malo vjetra, moja loa procjena, imao sam je I onda smo i ja i lopta zavrili u golu. Poslije smo mjerili, bila su 62 metra. U novinama su napisali da sam primio gol s Trga Republike. Bilo je tada 3:2 za Bor, jo 15-20 minuta do kraja Spasili su me Gucmirtl i Miljkovi sa jo dva gola, pa smo ipak pobijedili sa 4:3.

Trenerska karijera u Hrvatskoj, Iranu i Kini

Aktivnu igraku karijeru okonao je u Iskri iz Bugojnog, gdje je zavrio Viu trenersku kolu i jedno vrijeme bio pomoni trener. Nakon toga pet godina radi kao instruktor nogometa u Velikoj Gorici (1979.-1984.), a zatim se vraa u Dinamo kao trener vratara u strunom tabu Branka Zebeca. I tu ostaje vie od 20 godina. Bio je direktor Dinamove omladinske nogometne kole Hitrec Kacijan, a radio je i s prvom momadi Dinama kao asistent Miroslavu iri Blaeviu, Tomislavu Iviu, Josipu Kui, Branku Ivankoviu i Zvonimiru Soldi. Moj glavni zadatak su bili vratari u Omladinskoj koli. Meutim, nekad su mi dali i da vodim momad, tako da sam imao i dvije generacije. Iz prve generacije kao vrhunski igrai izali su Alen Peternac i Zoran Mami, a iz druge Stjepan Tomas, Silvio Mari, Dario i Josip imi, Tomislav okota U nekoliko sluajeva su me prikljuili i prvoj momadi kako bih trenirao vratare. Asistirao sam kod ire, Ivankovia, Kuea, Ivia, Kobeaka. 20 godina sam bio trener vratara u hrvatskim reprezentacijama razliitih uzrasta, kod Mirka Jozia i Martina Novoselca. Pokrivao sam sve selekcije: U-14, U-16, U-18, U-20 i U-21. Svi reprezentativni vratari su proli moju nogometnu kolu: od Ladia, preko Pletikose, Runje, Butine Sve sam ih trenirao po 10 godina, to kroz reprezentaciju, to kroz Dinamo. Fahrija Dautbegovi je imao i zanimljivu meunarodnu trenersku karijeru, u Iranu i Kini. Bio je asistent Miroslavu iri Blaeviu i Branku Ivankoviu. Iskustva iz Irana su vie nego pozitivna. Sa irom sam bio est mjeseci u Iranu. Tamo sam radio s vratarima iranske reprezentacije. Imali smo odlian status redovne plae, imali smo hotel i apartmane, sve besplatno Reprezentacija je bila odlino organizirana. Ljudi su nas voljeli, iro je u svome stilu sve zaludio znate kako on to ini! 120.000 ljudi na svakoj utakmici u Teheranu. Kada je iro otiao, ostao je Branko i Branko i ja ostali smo u Iranu ukupno etiri godine. iro je za dlaku fulao Svjetsko prvenstvo 2002., dok je etiri godine kasnije Branko uspio odvesti Iran na Svjetsko prvenstvo u Njemakoj. Bili smo trei u Aziji, uspjeli smo osvojiti Azijsku olimpijadu u nogometu, bili smo prvaci Zapadne Azije. Branko Ivankovi je tamo sve ivo pokupio. U Kini su se takmiili jedan protiv drugog. iro je trenirao Shanghai Shenhua, a Branko i Fahrija bili su na elu Shandong

Kapetani Fahrija Dautbegovi i Dragan Daji predvode momadi Dinama i Crvene zvezde (Zagreb, 04.03.1973. pobjeda Dinama 1:0, strijelac Krasnodar Rora u 14. minuti)

Gol s Trga Republike

U to vrijeme, prema pravilima Fudbalskog/Nogometnog saveza Jugoslavije, u inozemstvo se moglo tek s navrenih 28 godina. Fao je nakon Dinama otiao u TSV Mnchen 1860 gdje je branio dvije godine (1973.-1974.). Moda bi u Njemakoj ostao i due da nije bilo problema s transferom u FC Kln, koji je tada trenirao Zlatko ajkovski. U to vrijeme Mnchen 1860 je bio bolji klub od Bayerna borili smo se za prvo mjesto. Odradio sam dvije godine i onda sam se vratio. Sve je bilo dogovoreno da iz Mnchena prijeem u Kln, ali je transfer u zadnji moment propao. Doveli su drugog golmana, a ja sam ostao bez angamana. Zbog toga sam preao u Olimpiju gdje sam bio godinu dana. Poslije golmanske epizode u Ljubljani, otiao je u Sarajevo gdje je branio za prvoligaa s Koeva. Za FK Sarajevo je branio skoro pune dvije godine (1975.-1977.), pri emu je klub spasio od ispadanja iz Prve lige. Tri kola prije kraja prvenstva imali smo utakmicu s Napretkom u Kruevcu. Bilo je ili mi ili oni. Tada sam bio malo povrijeen, naet, nisam mogao braniti. Meutim, Piri me nagovorio:

STUDENI 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
Luneng Taishan. Uenici su pobijedili uitelja, osvojili su Prvenstvo Kine 2010. godine ostavivi irin Shanghai Shenhua u zaostatku od ak 12 bodova. (smijeh) Takvih nema, jel tako? Malo Zeleniku komadaju, ne valja Kelava i kada je najbolje branio, ne valja ovo, ne valja ono A ustvari, ne valjaju stranci koji dou! Nakon ponovnog posrtanja u europskim klupskim natjecanjima pitali smo Fahriju Dautbegovia u emu je problem? U dvije godine samo dva nerijeena rezultata. to u Dinamu ne valja, to nedostaje za bolji iskorak? To samo Dragi Allah zna. to se tie Evrope, to je krah do kraha. Kupuju se igrai, mijenjaju se treneri, sve se proba i nita ne ide. Evo, promijenjena su tri trenera. Poslije Krune Juria i Branka Ivankovia doao je Zoran Mami. Nakon jednog poraza kau da i on ne valja. Znate kako ide

Navijai su odluili: Fao najbolji golman Dinama

Prisjetili smo se 2011. godine kada su itatelji zagrebakog Veernjeg lista proglasili Fahriju Dautbegovia najboljim Dinamovim vratarom u periodu od 1911.-2011. godine. U sklopu Veernjakovog priloga Dinamovih 100 godina, nakon glasanja SMS-om, poredak je bio sljedei: 1. Fahrija Dautbegovi (815), 2. Draen Ladi (53), 3. Zlatko kori (41), 4. Marijan Vlak (18), 5. Franjo Glazer (9). Internetsko glasanje na veernji.hr potvrdilo je Fainu pobjedu: 1. Fahrija Dautbegovi (1.347), 2. Draen Ladi (1.172), 3. Zlatko kori (566), 4. Marijan Vlak (441), 5. Hrvatska i BiH na SP u Brazilu 2014. eljko Stini (290). Izabran je i u najbolju Dinamovu postavu svih vreOsvrnuli smo se i na nedavno izvlaenje skupina na Svjetskom mena uz Draena Jerkovia, Rudolfa Belina, Velimira Zajeca, Marka Mlinaria, Stjepana Deveria, Roberta Prosinekog, Zlatka Kranjara nogometnom prvenstvu u Brazilu 2014. godine. I Hrvatska i BiH dobili su atraktivne suparnike: Hrvati idu na Brazil i Neimara, a BoUpitali smo Fao to mu je znailo priznanje Dinamovih navijaa najsanci na Argentinu i Messija. Upitali smo ga imamo li kakve anse bolja Plava jedinica svih vremena!? Jedno vrijeme puno mi je znailo, velika moralna satisfakcija. za prolazak u drugi krug natjecanja? Brazil e vjerojatno biti prvi u skupini, doAli vrijeme nosi svoje, ostaje lijepa uspomena. maini su i jaka reprezentacija. Mislim da HrvatMladi navijai Dinama znaju za mene, u njemu ska nema velike anse jer je Meksiko veoma sam dugi niz godina. Vjerojatno je i dosta njih dobra momad. Oni su u zadnje etiri godine tri glasalo za mene. Ne mora biti najbolji, moe puta pobijedili Brazil. Kamerun ne poznajem biti najdrai i oni za tebe glasaju. dovoljno, ali znam da imaju dosta igraa koji Tomislav idak, poznati hrvatski sportski igraju vani. Fiziki su jaki, moni. Vidjet emo novinar, nedavno je u Jutarnjem listu napisao kako e ih selektor posloiti. Za osvajanje drutekst pod naslovom Nema stranca do Bosangog mjesta BiH ima laku skupinu. Argentina je ca, u kojem se osvrnuo na Bonjake koji su u prva, a Bosna ima ansu za prolazak dalje jer proteklim desetljeima igrali za zagrebaki Diima dobru momad. Safet ih jako dobro vodi. namo. Po njegovom izboru, 10 najboljih DinaOn je pametan, bio je odlian igra, sve je promovih Bonjaka su: 1. Edin Mujin, 2. Demal ao, igrai ga vole. Naslijedio je iru koji je doMustedanagi, 3. Ismet Hadi, 4. Fahrija sta toga pomirio i posloio. Safet je nastavio i Dautbegovi, 5. Abid Kovaevi, 6. Haris koro, napravio veliki posao. 7. Mustafa Arslanovi, 8. Sead Halilovi, 9. MiTokom razgovora smo naglasili da je za hrralem Ibrahimovi, 10. Atko Kasumovi. idak je vatsku nogometnu reprezentaciju dodatna otesainio i najbolju Dinamovu postavu sainjenu Fahrija Dautbegovi (1970.) avajua okolnost izostanak Maria Mandukia od bonjakih/muslimanskih nogometaa: Dautbegovi Hadi, Arnautovi, Arslanovi, Kasumovi Muste- i Josipa imunia. Tada nismo znali da e 10-ak dana kasnije FIFA danagi koro, Mujin, Halilovi Muji, Kovaevi. Na njegov kazniti imunia sa ak 10 utakmica zabrane nastupa za reprezentaciju zbog povika Za dom! nakon odluujue utakmice s Islanizbor Fao ima ozbiljnu primjedbu. idak nije spomenuo Danijala Piria, velikog igraa. Mi smo dom u Maksimiru. udi me da je imuni to napravio. Inae, on je dobar deko, prijatelji, nazvao sam ga telefonom: to je sine, nisi spomenuo Piria!? Joj, pa kako nema, pa ja nisam znao da je on musliman! nije ovinista. Meni je u Iranu golman bio Ili, koji je Srbin. Oni su Danijal je iz prave stare muslimanske obitelji: babo mu je Hakija, a ak i kumovi, dugo su u Njemakoj igrali zajedno. Boga pitaj to mu je bilo, moda ga je ponijela atmosfera Ali sigurno nije ovinista. mama Delveta. ak ga je i Ramljak zvao Hakija. I pored 70 godina na pleima Fahrija Dautbegovi je i dalje aktiFahrija Dautbegovi je poeo igrati nogomet s 15, a zavrio s 35 godina starosti. Ukupno 20 godina nogometnog staa: od Donjeg van. Unatrag dvije godine dva puta tjedno trenira golmane u NK Vakufa i Kaknja, preko Zagreba, Mnchena i Ljubljane, do Sarajeva Nur, iji su nogometni tereni odmah uz Islamski centar u Zagrebu. i Bugojna. Tome treba pridodati i tri desetljea trenerskog poziva, Od poetka studenog trener je i golmana u prvoligau iz Koprivnice rada s golmanima u Hrvatskoj, Iranu i Kini. Pitali smo ga da li bi to Slaven Belupu. Za kraj razgovora upitali smo ga to poruuje dananjim klincima koji sanjaju reflektore Santiago Bernabeua u Mamijenjao kada bi se ponovo rodio? Sa nogometom sam proputovao cijeli svijet i nita ne bih mije- dridu, Nou Campa u Barceloni ili Allianz Arene u Mnchenu? Svi sanjaju vie sanjaju roditelji nego klinci. To sve spontano njao. Nogomet je moj ivot i bez nogometa ne mogu. Opet bih izabrao isti put. Danas neki govore: To su stresovi, to su okovi! Kakvi dolazi. Da je meni netko rekao da u biti u Dinamu Nisam niti stresovi? Ja kaem: Moj rudar kada sie u jamu, hoe li to zaradi- treninga imao, samo sam stao na gol i branio. Kakvi treninzi! Ali, ti ili nee, hoe li iv izai van!? To je problem, to je stres. Nije lako prvo mora biti talent i rad. Talent i rad su sigurna garancija za biti golman, pogotovo Dinama. I dan-danas golmane napadaju, uspjeh. Ne moe jedno bez drugoga. I u svemu treba imati strpljeiako oni nisu krivi. Kaem da nema golmana koji nee pogrijeiti. A nja i upornosti. q Ismet ISAKOVI Dinamo trai golmana koji nee primiti gol i koji nee pogrijeiti.

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ

AKTIVNOSTI U ISLAMSKOJ ZAJEDNICI ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI U ZAGREBU

Od hazreti Hatide do JMO

Tokom studenog 2013., u Islamskom centru u Zagrebu, u okviru Islamske tribine etvrtkom Dr. Sulejman Maovi, odrana su etiri vrlo zanimljiva predstavljanja: 07.11.2013. promocija knjige Hazreti Hatida Kubra Smaragde Klino, 14.11.2013. promocija knjige Tajne psihoterapijske vjetine pravi put da pronaete sebe mr. sc. Elharuna Selimovia, 21.11.2013. Bedem ljubavi i Majke Srebrenice ene i majke u ratu i danas, 28.11.2013. promocija knjige Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.) dr. sc. Zlatka Hasanbegovia.

Smaragda Klino knjiga o hazreti Hatidi

Knjiga Hazreti Hatida Kubra publicistkinje Smaragde Klino govori o hazreti Hatidi, r.a., voljenoj supruzi Poslanika islama Muhammeda, a.s. Knjiga po obimu nije velika, ali je po sadraju i nainu njegovog tretmana znaajno struno i literarno ostvarenje, utemeljeno na relevantnoj literaturi. Djelo nije samo informativno, ne radi se o turoj biografiji jedne ene iz historije islama, niti je roman o njenom ivotu. To je nauno-istraivaki rad pretoen urnalistikim jezikom u knjigu, kako bi se itatelju pribliio lik i djelo plemenite i uzorne ene. Hazreti Hatida, iznimna ena u ukupnosti ljudske vrste i jedna od etiri najodabranije ene svijeta kako se o tome eksplicitno izrazio poslanik Muhammed, a.s. na naem prostoru je dobro poznata po imenu, ali ne i po svojoj linosti. Knjiga Hazreti Hatida Kubra Smaragde Klino jedinstven je i pionirski rad o Hatidi, r.a. Naime, do sada nije bilo niti jednog rada autora s naih prostora koji je bio posveen toj izvanredno znaajnoj osobi. Dapae, nije preveden niti jedan lanak. Stoga bosanski muslimani vrlo malo znaju o toliko velikoj eni, osobi, biu, pojmu, ulozi i odreenju. Skoro nita ne znaju o branoj vezi izmeu najodabranijeg i odabrane o njihovoj ljubavi, odnosu, iznimnom potovanju Nadahnula me je pisati o najveoj ljubavi izmeu Muhammeda, a.s., i hazreti Hatide, koja je trajala i vie od 25 godina. U tom periodu Poslanik Muhammed, a.s., nije poelio nijednu drugu, a ni mlau. Njihova ljubav je nastavljena i poslije preseljenja na Ahiret hazreti Hatide, rekla je Smaragda Klino na promociji. U fokusu njenih logiki i jezino dobro fundiranih interpretacija su dvije linosti: Muhammed, a.s., i njegova tjelesno i duhovno odana, lijepa, osjeajna, inteligentna i bogata supruga Hatida, r.a., ker Huvejlidova, porijeklom od kurejiskog roda Esed. Muhammed a.s. je veoma volio Hatidu. Vezala ih je istinska ljubav, ljubav koja potraje poslije braka, pa iako umre jedno od suprunika ljubav nastavlja svoj plet po Univezumu, pie autorica u knjizi, pri emu naglaava da najljepa ljubavna pria jeste pria o ljubavi Muhammeda, s.a.v.s., i Hatide, r.a.. U tumaenju crta linosti i ponaanja autorica citira i razmatra uenja i gledita raznih mislilaca, ne samo teologa i filozofa, ve i psihologa, poznavatelja teorije linosti. Smaragda Klino u svome djelu ukazuje na netonost i neprihvatljivost gledita nekih autora o ropskoj ulozi ene u islamskom braku, o poslovnoj nesposobnosti i neumjenosti ene, te o njenoj neopravdanoj i nevanoj drutvenoj ulozi.

Smaragda Klino (desno) Autorica Smaragda Klino nastojala je linost hazreti Hatide osmotriti s vie aspekata fizikog, duhovnog, intelektualnog, materijalnog, ekonomskog i eshatolokog. Pritom ju je na jedan novi i dopadljiv nain, jezikom 21. stoljea, opisala kao uspjenu poslovnu enu. Na jednom mjestu u knjizi autorica kae da Hatida nije bila samo business women, ve da je bila mnogo vie: u dananjim konstelacijama i modernim rjenikom kazano ona je bila korporacija. Knjiga Hazreti Hatida Kubra jednostavno poziva na itanje, razmiljanje i istraivanje. Vjerojatno e se svidjeti mnogim mlaim djevojkama kojima e asni primjer hazreti Hatide biti uzor i podstrek. Osim toga, knjiga Smaragde Klino nau ljubav ili zaljubljenost prema hazreti Hatidi, velikoj i dragoj eni, jo vie poveava.

Elharun Selimovi tajne psihoterapijske vjetine

Na poetku predavanja mr. sc. Elharun Selimovi je istaknuo da se rasprava o znaenju vjere u psihoterapiji odvija na sve zanimljiviji i otvoreniji nain, bez uobiajenih predrasuda. Pritom se postavlja vano pitanje: koliko se u psihoterapiji mora uvaavati religija ako je ona ovjeku nosilac smisla ivota? Osjeaj krivnje, smisao i besmisao, volja i vjerovanja, moral, dobro i zlo su stvari kojima se intenzivno bavimo u psihoterapijskim ordinacijama. Zatim pitanje sudbine, i strahova, smrti i gubitaka najbliih su kljuna ivotna, ali i religijska pitanja, pa da onda vidimo moemo li se pomoi s ispravnim vjerovanjima kroz te segmente ljudskog ivota. To su sve dakle zajednika pitanja i religije i psihoterapije. Moda

Mr. sc. Elharun Selimovi

STUDENI 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
bi ba zbog toga odavde i mogli onda okrenuti plou, pa zapoeti historijsku suradnju izmeu nauke i religije, obzirom na dugogodinju nedodirljivost i razdvojenost, naravno mislim na umjetnu, artificijelnu posvaanost, koja je nastala ljudskim faktorom. Jer mogli ste u terapiji o svemu i svaemu priati o raznim lakrdijaima, seksualnim izopaenjima, ali o Allahu, d.., nikako. To je bila tabu tema u terapiji, rekao je Elharun Selimovi. U nastavku predavanja s aspekta islama govorio je o brojnim dilemama: kako i da li islamsko naukovanje i generalno vjerovanja mogu biti tit kada je u pitanju psihika bolest, odnosno stres, ili psihiko zdravlje u cjelini; koliko mogu biti od pomoi zvaninoj terapiji, npr. utjecati na samopouzdanje; koliko taj pogled pod utjecajem islama moe utjecati i biti znaajan faktor u izgradnji samopouzdanja i samopotovanja koji su temelji duevnog zdravlja; koliko je duhovnost snaan faktor i koliko moe pomoi u poveanju tolerancije na frustracije? To je vana znaajka kojom se znaajno u terapiji bavimo. Duhovnost utjee na ovjekovo ponaanje, jer svi imamo frustracije, ali razliito reagiramo i razliita je tolerancija. Koliko nam zatim data duhovnost moe pomoi da nas ljutnja ne preplavi? itajui hadise i sluajui o njima nikada nisam primijetio da se Muhammed, a.s., na nekoga ili na neto strano naljutio, kao to se mi danas ljutimo, naglasio je Selimovi. Pritom je citirao psihologa Junga koji je isticao kako meu svim njegovim pacijentima srednje ivotne dobi nije bilo niti jednog iji krajnji problem nije bio religiozne prirode i da se nijedan nije izlijeio ako nije spoznao religiozno. U knjizi Tajne psihoterapijske vjetine pravi put da pronaete sebe autor Elharun Selimovi detaljno razrauje osnovne simptome i probleme koje u manjoj ili veoj mjeri svi imamo, a to moe izazvati psihike tegobe. Vjera generalno ima mogunosti i metode za suprotstavljanje svakoj ljudskoj tegobi i psihikoj smetnji i moe imati terapijski uinak na taj nain da ovjeku pomae da se suoi i pobijedi ih. Namaz je nareen, ali on ima i svoj unutarnji, proimajui prije svega psiholoki in ili djelovanje. Formira unutarnji mir i potrebni ekvilibrij u organizmu, tzv. ravnoteu. Usmjeravajui ga na srednji put, islam ovjeku pomae da zauvijek zauzme dobar stav u pogledu prema sebi, prema drugima i prema stvarnosti openito, rekao je Selimovi. organizacija koje djeluju kao produena ruka odreenih politikih ciljeva. Hasanbegovi je podsjetio i na patnju bonjake djece i roditelja iz srebrenikog kraja kojima se nijee temeljno ljudsko i nacionalno pravo na kolovanje na materinjem jeziku, kao i injenicu da sarajevske politike i ostale (pseudo)elite danima beutno prolaze pokraj atora nesretnika iz Konjevi Polja koji trae pravdu za svoju djecu. Sve to je posljedica zaborava uzroka rata, a upravo protiv toga zaborava svjedoi i knjiga o Pokretu majki Bedem ljubavi. Nakon Hasanbegovia o knjizi je govorio i dr. Ante Nazor koji je prisutne upoznao sa sadrajem knjige i djelovanjem ustanove kojoj je na elu. O knjizi i Slavici Bili govorio je i Vladimir Bogdani koji je, izmeu ostalog, rekao: Knjiga Slavice Bili vano je svjedoanstvo presudnog vremena. Kako ivimo u zemlji nemarnog odnosa prema bitnim injenicama vlastite prolosti to je objavljivanje ove knjige viestruko vrijedno. elim naglasiti kao je za razliku od vulgarnih interpretacija o 90-im godinama prolog stoljea, kojima svjedoimo ve vie od 10 godina, rije je o vremenu obiljeenim brojnim asnim ljudima. Njihova zadaa nije bila nimalo laka. Valjalo je ustrajati na opim humanistikim idealima, suprotstaviti se medijskoj hajci JNA i KOS-a, ne odustati od borbe za meunarodno priznaje Republike Hrvatske i mir, a istovremeno iz ratnog vihora spaavati ne samo hrvatske mladie, ve jednako i one drugih nacionalnosti.

Munira Subai O svome prijateljstvu sa Slavicom Bili govorila je i srebrenika majka Munira Subai, koja je apelirala na prisutne da prenose istinu o Srebrenici i njezinim krvnicima koja se i dalje eli prikriti, a preivjele trajno poniavati. Srebreniki atori u Sarajevu pljuska su i meunarodnoj zajednici, ali i bezobzirnim i sebinim bonjakim politiarima. Slavica Bili je evocirala uspomene na teko vrijeme borbe za spaavanje hrvatskih i svih ostalih mladia prisilno mobiliziranih i povedenih u rat protiv svoje domovine i svoga naroda. Rekla je i da se u tome, bez obzira na pritiske Generaltaba JNA i beogradsku propagandu, nikada nije gledalo na vjeru i narodnost mladih vojnika. Meu vojnicima koji su sluili kao topovsko meso za stvaranje Velike Srbije bili su i brojni bonjaki i albanski mladii iji su roditelji svoju mrtvu djecu dobivali u vojnim limenim kovezima. Podsjetila je i na suradnju u spaavanju vojnika s Islamskom zajednicom i muftijom evkom ef. Omerbaiem, s kojim je 1994. sudjelovala i u povijesnom humanitarnom konvoju za Srednju Bosnu.

Bedem ljubavi i Majke Srebrenice

U okviru tribine pod nazivom Bedem ljubavi i Majke Srebrenice ene i majke u ratu i danas sudjelovali su Slavica Bili, utemeljiteljica Pokreta majki za mir Bedem ljubavi, Munira Subai, predsjednica Udruenja pokret Majke enklava Srebrenica i epa, dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Vladimir Bogdani. Predstavljena je knjiga Slavice Bili Prsten mira i majinske ljubavi (prilozi za povijest Bedema ljubavi pokreta majki za mir u Domovinskom ratu, 1991.-1993.), koja je objavljena u nakladi Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, kao sedma knjiga u nizu Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.-1995. (Memoarsko gradivo). Moderator tribine dr. sc. Zlatko Hasanbegovi na poetku je podsjetio na trenutak u kojem se tribina odrava, u vrijeme obiljeavanja godinjice pada Vukovara 1991. kao simbola stradanja koje je svoj vrhunac imalo u srebrenikom genocidu 1995. Podsjetio je na podjele u hrvatskom drutvu koje su se mogle vidjeti i u tradicionalnom vukovarskom mimohodu, a koje po njegovu miljenju imaju uzrok u sustavnom nijekanju temeljnih injenica o uzrocima izbijanja rata i pokuaja relativizacije odgovornosti za taj rat koji je zaet u Beogradu kao sreditu velikosrpske ideologije. Kao glavne nositelje istine o ratu oznaio je neodgovorne politiare i dio nevladinih

Zlatko Hasanbegovi knjiga o JMO

Na promociji knjige o Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji (JMO), pored autora, govorili su prof. dr. Vlado aki, prof. dr. Ivo Banac, dr. sc. Adnan Jahi i dr. sc. Stjepan Matkovi. JMO je utemeljena poetkom 1919. godine, a u knjizi se obrauje politiko djelovanje JMO od uvoenja kraljeve diktature u sijenju 1929. do ratnog sloma

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine. Kao svojevrsni rasplet, u zavrenom poglavlju se u obliku historiografske skice iznose osnovne obavijesti o djelatnosti stranakih ostataka u Drugom svjetskom ratu i NDH, te njihovoj sudbini nakon 1945. i dolaska komunista na vlast. publika odui ovom izvanrednom autoru i istraivau, te da ga potakne na nove napore u radu, rekao je prof. dr. Ivo Banac. Hasanbegovieva knjiga jasno pokazuje da je glavni motivacijski faktor JMO bila njena tenja da opstane kao jedinstvena politika stranka te da na temelju ekskluzivnog politikog predstavnitva bosansko-hercegovakih muslimana igra odreenu ulogu u politikim tokovima meuratne Jugoslavije. Nije tu bilo neke posebne brige za narod, niti se to moglo oekivati u zaostalom i podijeljenom drutvu, u vremenu u kojem caruju siromatvo, nepismenost, tuberkuloza i kapljica. No svejedno se ne moe osporiti injenica da je djelovanje JMO pomoglo izgradnji bonjakog politikog identiteta te da je ova stranka u svoje vrijeme bila najvea organizirana drutvena prepreka irenju srpskog i hrvatskog imena meu Bonjacima, rekao je dr. sc. Adnan Jahi. Ova knjiga plod je mog viegodinjeg istraivanja na dosad nekoritenoj arhivskoj grai. Mislim da je to i njena najvea vrijednost budui da se u njoj uistinu nalaze podaci koji do sada nisu bili poznati, rekao je Hasanbegovi i dodao da se radi o klasinoj monografiji o najistaknutijoj bonjakoj stranci izmeu dva svjetska rata. No, tema se ne omeuje naslovom knjige, budui da sam u knjizi obuhvatio sve bonjake i muslimanske politiko-stranake sastavnice. Moe se rei da je ovo politika studija o cjelokupnom politiko-stranakom ivotu u BiH uoi Drugog svjetskog rata, naglasio je dr. sc. Zlatko Hasanbegovi. Za JMO je rekao da je bila tipina politika stranka toga vremena. Na njenom elu bili su najistaknutiji predstavnici muslimanskog graanstva koji su nakon Drugog svjetskog rata zauvijek potisnuti iz politikog i drutvenog ivota. q Ismet ISAKOVI
Dodjela uenikih i studentskih stipendija
U nedjelju, 10. studenog 2013., u Kongresnoj dvorani H. Salim abi Islamskog centra u Zagrebu, upriliena ja sveana dodjela uenikih i studentskih stipendija. U kolskoj i akademskoj 2013./2014. godini Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj stipendirat e rekordan broj stipendista, ak 86 uenika i studenata. S njima su potpisani Ugovori o stipendiranju. Na prigodnoj sveanosti stipendistima Islamske zajednice u Hrvatskoj i njihovim roditeljima obratili su se muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i prof. Mevludi ef. Arslani, ravnatelj Islamske gimnazije Dr. Ahmed Smajlovi. Treba naglasiti da broj stipendista od 86 nije konaan jer u njega nisu ukljueni stipendisti koji se koluju u inozemstvu, zahvaljujui potpori islamskih/muslimanskih zemalja.

Dr. sc. Zlatko Hasanbegovi Rije je o iznimno vrijednom, temeljitom i pouzdanom djelu koje na znanstven nain rekonstruira vieznanu i vitalnu ulogu JMO u politiko-stranakom kolopletu sloenih nacionalnih, vjerskih i socijalnih pitanja u prvoj jugoslavenskoj tvorevini nakon velike preobrazbe iz 1918. godine, izazvane raspadom do tada jedne od europskih velesila Austro-Ugarske, prevlasti srpske komponente bilo pod njenim autentinim imenom ili kroz akciju integralnog jugoslavenstva u novoosnovanoj Kraljevini te kasnijeg uvoenja estosijeanjske diktature. Pisac je argumentirano prikazao u uvodnom dijelu zato je JMO na elu s njenim predsjednikom Mehmedom Spahom uspjela s idejom autonomistikog programa i zagovaranja naela ravnopravnosti svih dravljana Kraljevine SHS okupiti oko sebe apsolutno najvei dio bonjakog stanovnitva, to joj je omoguilo da kao njegov predstavnik ne bude posve potisnuta s politikih i ekonomskih poloaja zbog ega je ujedno mogla imati dugoronije utjecaje i na irem politikom reljefu izvan Bosne i Hercegovine, rekao je prof. dr. Vlado aki, direktor Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba. Naglasio je da je u odnosu na dosadanje historiografske rezultate dr. Hasanbegovi napravio kvalitetni pomak u smislu uoavanja dublje povijesne uzronosti politikog ivota, odreivanja evolutivnih postupaka, prikupljanja biografskih podataka te definiranja kljunih pojmova i procesa toga vremena. Pred nama je izuzetno vana knjiga o ulozi JMO, matine politike stranke bosansko-hercegovakih muslimana, u najdramatinijem razdoblju meuraa vremenu estosijeanjske diktature, namjesnitva, uspona i pada Stojadinovieve vlade, te naknadnih pregovora to su doveli do sporazuma Cvetkovi Maek, uspostave Banovine Hrvatske i borbe za obnovu bosanske autonomije. Rije je o suvereno istraenoj monografiji, pisanoj na bogatoj arhivskoj grai iz najvanijih arhivskih zbirki Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, te na iscrpnoj literaturi. Djelo je obranjeno u obliku doktorskog rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2009. godine. Proirenoj verziji autor je dodao dragocjeni zavrni odlomak o sudbini Jugoslavenske muslimanske organizacije za okupacije, NDH i komunistike revolucije. Rije je dakle o izuzetno zrelom postignuu jednog od naih najboljih povjesniara. Zlatko Hasanbegovi nije ime sa historiografske estrade upravo zato jer ne podilazi prolaznim modama to su doprinijele trenutnom padu standarda u povijesnom pisanju. Ali njegovo klasino djelo, vrsto strukturirano i nadasve utemeljeno, itat e se kad mnogi od nedokuivih emanacija suvremene estradne historiografije budu posve zaboravljeni. Vrlo je vano da se ozbiljna italaka

Kriteriji za dodjelu stipendija (uenike osnovnokolske, uenike srednjokolske i studentske) definirani su Pravilnikom o nainu i uvjetima stipendiranja uenika i studenata (lanci 4. i 5.). Maksimalni iznosi stipendija definirani su Pravilnikom (lanak 6.) i iznose: do 300 kuna za osnovnokolce, do 500 kuna za srednjokolce i do 1.000 kuna za studente. Diferencijacija visine stipendija je uinjena s ciljem animiranja primatelja stipendije na portvovan rad i postizanje najboljih rezultata. q

STUDENI 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

STUDENI 2013. U SISKU

Tradicionalne manifestacije
5. koncert Nek' se srca otvore
U Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku, u nedjelju 3. studenog 2013., odrana je sveanost povodom proslave Nove 1435. hidretske godine. Organizator tradicionalnog, 5. koncerta Nek' se srca otvore bio je Medlis Islamske zajednice Sisak, u suradnji s bonjakim udrugama i Vijeima bonjake nacionalne manjine koji djeluju na podruju Siska i Sisako-moslavake upanije. Centralnoj proslavi Nove 1435. hidretske godine na nivou Islamske zajednice u Hrvatskoj prisustvovali su brojni uzvanici: zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Nj. E. Argus Sardjan, veleposlanik Republike Indonezije u RH, Marina Lovri Merzel, sisako-moslavaka upanica, Kristina Iki Baniek, sisaka gradonaelnica, Nedad Hodi, saborski zastupnik i predsjednik BDSH, Agan Buni, naelnik opine Buim, Abid Mulali, predsjedavajui Opinskog vijea Buima, predstavnici Katolike i Pravoslavne crkve, glavni imami, lanova Sabora i Meihata, te mnogi dugi. U pozdravnom govoru Alem ef. Crnki, glavni imam sisaki, istakao je kako je ovogodinji jubilarni koncert u znaku i njegovog 10. imamskog roendana u sisakom dematu i Medlisu. S tim u vezi izrekao je, kako ree, jednu poruku, reenicu, elju, nadu i dovu: Da Gospodar pred kojim emo svi polagati raun za svoja djela, emanet i zaduenja bude zadovoljan sa mnom, s mojom imamskom misijom jer ovih 10 godina za mene predstavlja 10 godina odgovornosti i nadam se da sam povjereni emanet obavljao asno, savjesno i odgovorno na nain kako e Stvoritelj svih svjetova biti zadovoljan. U nastavku govora poruio je prisutnima, posebno sisakim dematlijama, kako je sretan i ponosan to je na elu Islamske zajednice koja, zajedno s roditeljima, sudjeluje u najasnijoj misiji odgoju djece i mladih, buduih generacija. Naglasio je kako je sretan i ponosan to predvodi Islamsku zajednicu najstariju i najvaniju instituciju muslimana na ovim prostorima, instituciju koja je smogla hrabrosti, zrelosti, odgovornosti da pokrene projekt od povijesnog znaaja, a to je gradnja damije i Islamskog centra koji e biti svjetionik dobra, plemenitih ciljeva i centar irom otvorenih vrata za sve graane grada Siska i Sisako-moslavake upanije. Tokom koncerta dodijeljeno je nekoliko plaketa i priznanja zaslunima. Muftija Aziz Hasanovi je uruio Plaketu zahvalnosti upanici Marini Lovri Merzel zbog, kako se kae u obrazloenju, financijske potpore Sisako-moslavake upanije u sufinanciranju projektno-tehnike dokumentacije Islamskog centra u Sisku. Primajui priznanje sisako-moslavaka upanica, izmeu ostalog, je rekla: Ovo je meni jedna posebna ast, primiti od vas, kao upanica, u ime svih Bonjaka nae, Sisako-moslavake upanije, jednu ovakvu zahvalu... Dobro doli svi u otvoreno, veliko srce svoje Sisako-moslavake upanije. Kada smo krenuli zajedno, prije osam godina, nitko nije vjerovao da e jednim zajednitvom, jednim ljudskim uvaavanjem, jednom toplinom, jednom pruenom rukom istine prvi puta Bonjaci nae upanije doi u poziciju da kroz upanijsku skuptinu, odluuju ravnopravno o onome kako e se ivjeti, raditi i graditi cijela naa upanija, a posebno kako e se odnositi prema svojoj zajednici, prema svojim Bonjacima Mi nemamo vi-

e, dragi prijatelji, niti jedne prepreke da u proljee ponemo zajedno graditi i sagraditi Islamski centar! Muftija Hasanovi dodijelio je jo dvije Plakete zahvalnosti prof. Marici Radoji, ravnateljici O Braa Bobetko, za promicanje multikulturalnosti, multietninosti i svesrdnoj podrci u implementaciji predmeta Islamski vjeronauk, te Dragani ubrilo Bila, voditeljici igraonice Zvonica, za promicanje multikulturalnosti, multietninosti i kulture dijaloga. S dva priznanja Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Medlisa Islamske zajednice u Sisku nagraen je Alem ef. Crnki, glavni sisaki imam. U obrazloenju Meihatovog priznanja stoji za predan, portvovan i odgovoran rad, savjesno obnaanje dunosti glavnog imama u Medlisu Islamske zajednice Sisak te promicanju istinskih vrijednosti, izgradnji povjerenja, tolerancije i suivota. Posebnu zanimljivost ovogodinje proslave Nove hidretske godine predstavljala je prva javna projekcija kompjutorski animiranih fotografija idejnog rjeenja budueg Islamskog kulturnog centra u Sisku. Posebno zanimljive su bile fotografije unutranjosti Sisake damije. Na koncertu je najavljen poetak gradnje, odnosno postavljanje kamena temeljca, u proljee 2014. godine. U kulturno-umjetnikom dijelu programa prepunom ilahija, kasida, recitacija, sevdalinki i narodnih kola nastupili su hor Gazije iz Buima, hor Amber iz Bosanske Gradike, enski pjevaki zbor Sevde

10

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
i BKUD Nur iz Siska, sisaki interpretator sevdalinki Mehmed Gorada, te mektepska, recitatorska i dramska grupa sisakog Medlisa. Voditeljica 5. koncerta Nek' se srca otvore bila je Karmen Valenta, novinarka sa upanijskog Radio Quirinusa. Na kraju koncerta prisutnoj djeci podijeljeni su prigodni novogodinji paketii. dijela natjecateljski i revijalni, a o pobjednicima je odluivala Ocjenjivaka komisija u sastavu Asmira Keranovi (predsjednica), Hazim Osmanovi i Nedad Imamovi (lanovi). Nastupilo je 17 sevdalija, devet ena i osam mukaraca, razliitih nacionalnosti, iz Hrvatske i BiH iz Siska, Petrinje, Kutine, Lekenika, Zagreba, Cazina, Velike Kladue, Puraia i Lukavca, koje je glazbeno pratio etverolani orkestar (Edin Zanai na harmonici, Nedad Zei na klavijaturama te Nedad i Hasan Kii na gitarama). Priredbu je vodila Karmen Valenta, novinarka sisakog Radio Quirinusa. Natjecateljski dio 3. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke otvorio je Sianin Fadil Ibrahimpai sa sevdalinkom Netko tihom ulicom pjevui, a nastavili su Marko Kezi (Tuno vjetri gorom viju), Anto Radman (Prooh Bosnom kroz gradove), Josip Mikovi (Ima jedena krma u planini), Josipa krljac (Tebi majko misli lete), Aja Halki (Ja te pjesmom zovem), Meliha Klopi (Pokraj puta rodila jabuka), Ferid Bei (Pokraj kue male), Inga Kosi Potnar (U ariju poslala me nana), Amela Junuzovi (Kaharli sam veerala nisam), Maida Mujki (Snijeg pade na behar na voe), Smail Keki (Kad bi znala to mi srcu znai), Adis Lizalo (Oi moje kletvom bi vas kleo), Elma abi (Karanfil se na put sprema), Smiljana Smetko (Moj dilbere), Snjeana Marii (Sejdefu majka buae) i Marko Mii (Sve behara i sve cvijeta). U revijalnom dijelu programa nastupili su pobjednici 1. i 2. Amaterskog festivala pjesme sevdalinke u Sisku Pavo Ani i Kristina Menjak. Oni su otpjevali sevdalinke s kojima su pobijedili na natjecanjima odranim 2009. i 2012. godine Ah, meraka u veeri rane i Ah, to emo ljubav kriti. Ovom prigodom treba istaknuti Pavla Ania, slijepog 16-godinjeg djeaka, pjevaa i virtuoza harmonikaa iz Moenice, mjesta nadomak Siska. Ostao je slijep u inkubatoru nakon roenja, sevdalinku je nauio pjevati sluajui pjesme s radija ili s kasetofona, sam je nauio svirati harmoniku, takoer po zvuku i sluhu. Pobijedio je u konkurenciji 12 pjevaa sevdalinke iz Hrvatske i BiH, a njegova nezaboravna, jedinstvena interpretacija spontano je dignula na noge sve posjetitelje, koji su ga aplauzom nagradili za glasovnu virtuoznost. Svojim monim, jedinstvenim glasom oduevio je sve, a posebno prisute istaknute hrvatske i bosansko-hercegovake glazbene strunjake koji su ga prozvali malim Hoselitom, djetetom genijalnog glasa. Ula mi je sevdalinka u uho i od tada je pjevam i sviram, svia mi se vie od turbo folka, rekao je 2009., tada 12-godinji Pavo Ani, primajui nagradu za prvo mjesto. Osim dvoje pobjednika prethodnih natjecanja, u revijalnom dijelu programa svoje glasovne mogunosti predstavile su lanice enskog pjevakog zbora Sevde iz Siska, kao i dvojica lanova strunog ocjenjivakog irija Hazim Osmanovi (Razbolje se sultan Sulejmane i Ko se jednom napije vode sa Baarije) i Nedad Imamovi (Evo ovu rumen ruu, Oj djevojko, dido moja i Tjera zvijezda Mjeseca). Nakon revijalnog dijela programa, proglaeni su pobjednici. Sve nagrade su pripale enama pobjednica je Aja Halki iz Cazina, drugo mjesto je osvojila Amela Junuzovi iz Puraia kod Tuzle, a tree Meliha Klopi iz Velike Kladue. Nagrada publike pripala je Ingi Kosi Potnar, 7-godinjoj djevojici iz Kutine. Posebno zadovoljni su bili u KUD-u Stijena iz istoimenog mjesta kod Velike Kladue. Naime, pobjednica Aja Halki i treeplasirana Meliha Klopi lanice su tog Kulturno-umjetnikog drutva. 3. Amaterski festival pjesme sevdalinke u Sisku zavrio je u raspjevanoj atmosferi, uz sevdalinku Kad ja pooh aman koju su zajedniki otpjevali organizatori i svi uesnici i dugotrajni aplauz prisutnih. q Ismet ISAKOVI

3. Amaterski festival pjesme sevdalinke

U sisakom Domu kulture Kristalna kocka vedrine, u srijedu 20. studenog 2013., u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice grada Siska i Sisako-moslavake upanije odran je 3. Amaterski festival pjesme sevdalinke. Sisaki Bonjaci ulau velike napore kako bi festival amatera pjevaa postao tradicionalna manifestacija. Festival je prvi puta odran 30.10.2009., dobio je brojne pohvale za uspjenu organizaciju i atraktivnost takmienja i nakon toga uslijedile su dvije godine pauze. Razlozi su u prvome redu bili financijske prirode. Kada su ti problemi rijeeni, donijeta je odluka kojom je Amaterski festival pjesme sevdalinke u Sisku postao tradicionalna manifestacija, tako da je 2012. i 2013. odran po drugi i trei puta. Sisaki festival sevdaha nalazi se u programu rada sisakog ogranka BNZH i za 2014. godinu. Ovogodinji 3. Amaterski festival pjesme sevdalinke ispunio je sva oekivanja prepuna dvorana, veliki broj kvalitetnih natjecatelja iz Hrvatske i BiH, uzorna organizacija. Manifestacija je imala dva

STUDENI 2013.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

AKTIVNOSTI KDBH PREPOROD XVIII. BONJAKE RIJEI U HRVATSKOJ

Brojne Preporodove aktivnosti

KDBH Preporod na Ilhamijinim danima u Travniku
U vezirskom gradu ija ljepota i pitomost nikada nije ni jednog putnika namjernika ostavio ravnodunim, u organizaciji BZK Preporod Travnik, na tradicionalnom kulturnom dogaanju Ilhamijini dani 2013., KDBH Preporod se predstavio travnikoj publici s dva programa. U prepunoj dvorani Centra za kulturu u Travniku, u petak 08.11.2013., upriliena je promocija novog Preporodovog izdanja Snovoprie o Akenazima i Sefardima travnikim, autora Rusmira Agaevia. Na poetku promocije, Senid Gerin, lan Izvrnog odbora upoznao je goste o aktivnostima BZK Preporod Travnik i sadraju Ilhamijinih dana 2013. Pored autora koji je na osebujan nain itao svoje pripovijetke, o knjizi je govorio i njen urednik Filip Mursel Begovi, istaknuvi kako su Snovoprie o Akenazima i Sefardima travnikim spomenik travnikoj ariji, a ujedno predstavljaju i obiteljski album travnikih Jevreja. Knjiga predstavlja ciklus od 12 pripovijetki na temu Akenaza i Sefarda koji su ivjeli u Travniku u razdoblju izmeu dva rata. Po autorovim rijeima, knjizi je predhodilo dugogodinje dokumentirano istraivanje, koje je uoblieno u izniman umjetniki okvir. ljepotu ene). Mostarski i sarajevski duani i mahale priaju najljepu bajku iz snovienja i danas suvremenom sluatelju kojeg novi oblici poslovanja i tehnika dostignua nisu odvojila od njegovog praiskona i njegove biti, pa u trenucima kad samoa padne na rame poinje pjevuiti prastare taktove, svevremene ljepote. Tako bi i na koncertu Bulbula u Travniku gdje se izmamie blagi osmjesi i prizvae nekadanji osjeaji pa ih publika nagradi velikim aplauzom, dostojanstveno ekajui nakon otpjevane zadnje pjesme Oj, djevojko io moja i cjeloveernje bajke da i zadnja lanica izae s pozornice, a poklonjene rue su bile znak zahvalnosti Bulbulima za ljepotu sevdalinke koju su dobrohotno darivale publici u novembarsko travniko predveerje.

Bulbuli u Travniku I prastara utvrda, bedemi Starog grada nastali u 15. stoljeu u povijesnim previranjima srednjovjekovne Bosne, kao da se probudila iz stoljetnog sna, utei lijepu rije koja se razlijegala po ariji, ko neuhvatljive latice beharovog cvijeta koji se otrunio iz korica Rusmirovih Snovopria i umilnih glasova Bulbula, prizivajui korake i treptaje aik due onih koji su se nekada u predveerje po komiluku skupljali i pjevali uz sevdisanje. Zato su Bulbuli bili i zato je Rusmir u svom rodnom gradu bio dobrodoao, musafiri koje je Travnik dobro zbog njihove dobrote i ljepote nagradio i prigrlio. lanice Bulbula nisu samo pjevale o rui, staroj stazi, efteli sokaku, banjalukoj kaduni itd. nego su se prisjetile i nedavne prolosti pa su obile ehidsko mezarja, beskrajni saff bijelih niana na kojima za vazda ostade u kamenu upisano ime mladia i njihovih vjeitih 17, 20... godina. Uenjem Fatihe ili samo utnjom odali su zahvalu i potovanje onima koji su svojim ivotima osigurali da se moe nesmetano upriliiti spomen na sve dobre sinove Bosne, i na ejha Abdulvehhaba Ilhamiju epaka.

Promocija Snovopria u Travniku U subotu 09.11.2013. publika je mogla uivati u interpretaciji sevdalinke, tradicionalne bosanske urbane pjesme u izvoenju multietnikog enskog pjevakog zbora Bulbuli, pod vodstvom Ismeta Kurtovia. S vie od 20 lanica, zaljubljenica u sevdah i sevdalinku, Bulbuli strpljivo i s mnogo predanosti oblikuju specifian glazbeni izraz. Voditeljska kvaliteta Ismeta Kurtovia posebno se oituje u sposobnosti da kreira takve aranmane kojima tradicionalno vokalno solistiki anr uspjeno prevodi u zborsko pjevanje uz isticanje posebnosti i ljupkosti melodije sevdaha. Osloboeni izvorne vokalno solistike zahtjevnosti i ornamentiranosti, takvi aranmani postaju vrlo bliski i suvremenom sluatelju. Sevdah Bulbula rado slua raznolika publika, ira od bonjake i bosanske. Bosna je oduvijek bila na vjetrometini, krianju puteva, ali s posebnom mistinom arolijom utkanom u ljepotu ivljenja razliitih kultura i tradicija, opjevanih u najljepim pjesmama znanih i neznanih autora. Zato li se Travnik zamaglio? Koliko samo ljepote i asocijacija nosi sam naslov pjesme! Haj, od kako je Banjaluka postala (povijesna injenica dugotrajnost banjaluke arije se uklopa u

Predstavljanje knjiga Nusreta Omerike

U okviru XVIII. Bonjakih rijei u Hrvatskoj, 13.11.2013., u prostoru Knjinice i itaonice Bogdan Ogrizovi u Zagrebu, odrano je predstavljanje tri knjige Nusreta Omerike: Od zlata jabuka (Djevojke i ene Mostara u usmenim lirskim pjesmama), Cvijee mi polje prekrilo (Motivi cvijee u lirskim usmenim pjesmama) i Kad izvoru se vrati (Islamski motivi u bonjakim usmenim lirskim i lirsko epskim pjesmama). Mostarac Nusret Omerika je pje-

12

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
snik, istraiva usmenog i drugog blaga bonjakog naroda u BiH. stupio podozrivo i cjelovito. Vrlo vano mjesto zauzima Rjenik maPored autora, o knjigama su govorili recenzent Elvedin Nezirovi, nje poznatih rijei, uglavnom turcizama koji bosanskoj leksici daju prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari i knjievnik Ervin Jahi. Stihove prepoznatljivost. Kad izvoru se vrati je zbirka s islamskim motivisu govorili uenici Islamske gimnazije Dr. Ahmed Smajlovi, uz ma u bonjakoj narodnoj lirskoj i lirsko-epskoj pjesmi. Ona tematiglazbenu pratnju Ismeta Kurtovia i Edina Daferagia. kom i tonovima uspijeva biti dodirna toka samim kulturama. Uz Prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari je istakla kako je rije o pje- svaki motiv dat je kuranski ajet ija je svrha da u potpunosti ili djelosnikim zbirkama koje nam dolaze iz nepojmljive daljine i svijetle ne- mino definira vanost motiva u islamskoj teoriji i praksi. Bonjaka pojmljivom ljepotom. Od zlata jabuka je objavljena u Mostaru 2011., knjievnost u velikim krizama identiteta, pogotovo nakon Drugog a sadri lirske i lirsko-epske pjesme koje su popraene kraim autoro- svjetskog rata traga za svojom prolou, i ne samo bonjakog narovim tekstom o djevojkama i enama Mostara, opjevanim u sevdalinka- da nego svih onih koji su s tom prolou i kulturolokim vrijednostima, baladama i romansama. Zbirka Cvijee mi polje prekrilo objav- ma se uspijevali identifikovati. U toj knjievnosti jedno davno izguljena je u Mostaru 2012. godine. Narodni pjesnik u ovim pjesmama bljeno vrijeme je ostavilo svoje tragove koje Nusret Omerika godinakao da ini jedno s prirodom, uje cvijee kako raste, kako cvate gora ma slijedi, a svoje istraivanje pred nas iznosi. U knjigama Nusretoimirova, kako bejturan mirie, djevojka je rumena ruica, a ogo se vim iznesena je biografija jednog vremena. rui za grane vee..., osjea se prisustvo itavog svemira, a u njemu je Ervin Jahi, nakon glazbenog obola Ismeta Kurtovia i Edina Dafeovjek. Zbirka Kad izvoru se vrati izala je u Mostaru 2013. godine. ragia, je konstatirao kako je glazba nelojalna konkurencija glasu. SvaU zbirci su zastupljene pjesme s islamskim motivima u lirskim i lirsko- ka knjievnost je jedan veliki rezervoar kulturolokog blaga. Knjige epskim pjesmama: uspavankama, ilahijama, baladama, elegijama itd. Nusreta Omerike koje se veeras promoviraju izazivaju duboki naklon Usmene pjesme u trima zbirkama anrovski su raznovrsne. Neke su i istinsko potovanje. Taj istraivaki posao je podrazumijevao da na poznate, a neke su s lokalnim obiljejima. Pjeranijim tekstovima (Orahovac, Dizdar, Maglajsme su zapamtile sasvim odreene linosti, najli, Buturovi itd.) autor uoblii svoje tri knjige, ee djevojke i mladie uvene po ljepoti i gizkoje su zapravo tematske antologije. Razvijene davosti, namu (glasu), dranju i traginosti. Odknjievnosti i kulture rade na tematskim antololika im je varijantnost, neke imaju vie verzija. gijama. Ni hrvatska ni bonjaka/bosanskoherMoglo bi se dugo govoriti o jeziku i stilu ovih cegovaka knjievnost ne stoje dobro s takvim pjesama, o mnogobrojnim turcizmima, arhaizspecijaliziranim izborima i zato su ovakve knjige mima, upotrebi deminutiva, leksici koja se koriznaajne. Usmeni pjesnik je imao tei zadatak sti u opisu ovjeka koji je u skladu s prirodom, od suvremenog pisca jer je u bespismenom ili tropima, figurama, o bojama; pojavljuje se bijenepismenom dobu opjevavao svoju praktinu la, zelena, modra itd., o alegorijskom kazivanju, stvarnost ili vlastiti ivot. Ove pjesme koje dapadenim konstrukcijama, sinonimiji, mnogonas imamo, prije nekoliko stoljea je netko mobrojnim inverzijama, itd. Usmena knjievnost, rao ispjevati, one su imale trenutaan test vreposebno lirska pjesma kakva je sevdalinka okremena. Usmeno stvaralatvo je moralo imati nuta je ivotu, ali ne zaboravlja naglasiti i teinu svoju ljepotu, u suprotnom ne bi moglo doivjertve koju valja podnijeti da bi ovjek bio i ostao ti nekoliko stoljea. Pored socioloke, kulturoovjek. Na takvim osnovama su generacije obliloke i antropoloke injenice, vrlo je vana ikovale svoju svijest. Nastale su u vremenu donjenica autorstva kod usmenog pjesnitva, gdje Nusret Omerika minantno patrijarhalnih obrazaca ponaanja. se vlastito iskustvo dijeli s kolektivom. Ervin JaNajljepe meu njima, sevdalinke, pokazale su vitalnost, odravi se hi je u pjesmi Haj, od kako je Banjaluka postala, pronaao naznaku do danas. Umjetnost o kojoj veeras govorimo pouava i kako se lijepo vrlo modernih nazora, o kojima bi imali to za rei i feministiki angapretvara u dobro i dobro u lijepo, a oboje u dostojanstveno ivljenje i irani umovi. Pjesma je nastala u patrijarhalnom vremenu, a Deferbediktira nam da ocjenjujemo svoje kao tue i tue kao svoje postupke govica bira po logici vlastitog srca, ne potuje konvencije, odbacuje sa zadovoljstvom koje oekujemo i koje nas uzdie k nebu. Ljudi su bogate, a odluuje se za nesoja, bekriju. U knjigama su dostupne jezisuze neba, slini kapljicama rose koje se brzo pojave i nestanu iako se ne figure iznimne ekspresije i metrike sloenosti. U nekim pjesmama kroz njih odslikava cijeli svemir. se restaurira nekadanja kultura ivljenja, multikulturalnost s drugim Elvedin Nezirovi, recenzent knjiga, istaknuo je kako Nusret narodima, zato ove pjesme nisu izgubile svoju vrijednost, one su i daOmerika nastavlja svoj dugogodinji istraivaki rad na podruju na- nas ovremenjene. Kad je ena obespravljena, pjesma je brani. Rije je rodne bonjake knjievnosti, ali i bonjake kulture uope. Od zla- o kulturi pamenja. ta jabuka donosi tek puki popis opjevanih ena Mostara u lirskoj i Autor Nusret Omerika je rekao kako je po vokaciji pjesnik, ali u lirsko-epskoj poeziji. Ova knjiga ne predstavlja samo uspjean istrai- jednom trenutku, radei na orijentalnim rukopisima je shvatio koje vaki projekt nego i neku vrstu enciklopedije. Cvijee mi polje pre- bogatstvo poiva u arhivima i muzejima irom Balkana. Bavi se kulkrilo je knjiga koja govori o bosanskoj kasabi, njenoj prepoznatljivo- turnom batinom Bonjaka BiH. Kultura je univerzalna, a pjesma je sti i duhovnosti ovjekovjeenoj u narodnoj lirskoj poeziji, prikazano s poput oblaka koji putuje od jednog kraja na drugi, pojavi se u jedneobine, neistraene perspektive, kroz motiv cvijea. Pjesme ovih nom gradu u jednom obliku, a onda u drugoj verziji se pojavi u druknjiga ne predstavljaju samo homa preseljen iz sjeanja u muzejske gom gradu. U kolama smo uili da je u Mostaru ivio Aleksa anti, prostore ve prije svega da se od zaborava otrgne ono to je poziti- Svetozar orovi i jo nekolicina imena, a kad poete istraivati od van odnos prema prirodi i ljudima. Kompozicijski knjiga je postavlje- 15.-19. stoljea Mostar je bio pun pjesnika. Ne moemo ih sve niti na na nain da je svako poglavlje ili ciklus naslovljen nazivom cvijeta pobrojati. Omerika je istaknuo kako su ove tri knjige izale iz potrebe kojeg sreemo u narodnoj pjesmi. Ono to impresionira je poduga- da se ne zaboravi jedno vrijeme i kultura ivljenja na prostoru BiH. q ak spisak literature i izvora to govori o tome da je autor temi priAjka TIRO SREBRENIKOVI

STUDENI 2013.

13

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA SNOVOPRIA O SEFARDIMA I AKENAZIMA TRAVNIKIM U LEKENIKU

Travnike snovoprie
U Drutvenom centru Hermann Gmeiner SOS Djejeg sela Lekenik, u petak 22. studenog 2013., odrana je promocija knjige pripovijetki Snovoprie o Sefardima i Akenazima travnikim dramskog knjievnika Rusmira Agaevia. Organizator promocije bila udruga za kulturne aktivnosti Quiquinik iz Lekenika, u suradnji s KDBH Preporod i idovskom vjerskom zajednicom Bet Israel. U ime izdavaa na poetku promocije prisutnima se obratio mr. sc. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, koji je istaknuo zadovoljstvo angamanom Rusmira Agaevia u zagrebakom Preporodu u kojemu je ustanovio Djeji teatar pod imenom Zvrk. Rekao je da je Rusmir veliko osvjeenje u naem Kulturnom drutvu, gdje nas je sve oarao svojom kreativnou, odnosom i pristupom prema djeci. Govorei o promoviranoj knjizi i Agaevievom kreativnom pisanju, Nani je naglasio da su travniki Sefardi i Akenazi bili zajednica stoljeima integrirana u bosansko-hercegovako drutvo, a koja je holokaustom i nesreama Drugog svjetskog rata gotovo izbrisana. Ono to Rusmir stvara je oivljavanje, rekonstrukcija i revitalizacija toga jednoga cijeloga svijeta gdje su likovi, oko kojih se vrte prie, zapravo samo refleksija ukupnog snovienog svijeta Bosne kakva je nekad bila i kakvu pred naim oima autor ivo rekonstruira u svome pisanju. Oko ljudi u tim priama reflektira se svo dobro, sva ljepota i sva ivotnost svih ljudi koji su u Bosni ivjeli i svih ljudi koji danas u Bosni ive i koji nose svu svoju sloenost i iskustva povijesnog i drutvenog. Rusmir to na najljepi mogui nain rekonstruira, ali nam pomae i da uemo u duh tog svijeta ne samo u smislu njegove povijesne prisutnosti i nestalosti, nego i jezika. Jezik je obilat ne samo bosanskim arhaizmima, ve i bogatim fantastinim idiomima. Osim toga, taj jezik je k tome ne samo bosanski, ve i specifino travniki. Travnik je, ipak, bio vezirski grad u kojem je i kultura ivota bila neto bogatija, u sebi je nosio neke znaajnije kulturne fenomene i to Rusmir uspjeno prenosi u svoju knjigu. Ono to posebno fascinira je njegova nevjerojatna sposobnost stvaranja matovitih ivih prikaza i onoga to se nekada ini i na prvi pogled nerealnim, a zapravo je stvarnost naih dua i naih vienja svijeta, samo kada malo dublje zavirimo u vlastitu duu i sve ono lijepo to u nama samima znamo nai. Nema boljeg poticatelja na to nego li su tekstovi naega Rusmira Agaevia, rekao je Senad Nani. Zbirka pripovjedaka Snovoprie o Sefardima i Akenazima travnikim sadri 12 pria iz ivota travnikih idova izmeu Prvog i Drugog svjetskog rata, u kojima se prepliu stvarnost i mata, san i java. Nastajanje zbirke je trajalo dva desetljea tokom kojih je Agaevi otkrivao brojne detalje iz ivota svojih junaka, istraivao arhivsku grau, pronalazio blie i daljnje roake, razgovarao sa starosjediocima i povjesniarima. Predstavljanje knjige i autorovo sugestivno scensko itanje prie o Leopoldu Firtelu oduevili su brojne posjetitelje. Poseban ton nesvakidanjoj promociji knjige dali su glazbenici Nika Brato na sazu, prof. Hrvoje Budak na violini, Stjepan Kelemen na harmonici te Mario ovi, direktor SOS Djejeg sela Lekenik, na saksofonu. Na kraju priredbe prisutnima se obratio pjesnik i knjievni kritiar Ervin Jahi, lan Glavnog odbora KDBH Preporod. Kad je rije o Rusmirovoj pripovjedakoj vjetini, teko je biti nezaveden,

Rusmir Agaevi ita priu o Leopoldu Firtelu distanciran i racionalan. Njegov iskaz, dojmljive lirske dikcije, u kombinaciji s kulturom govorenja, kulturom itanja vlastitih pria rijetko je s ime usporediv. On je meni, koji bi da reknem neto o njemu, zapravo nelojalna konkurencija. Nemam ja taj arm, tu tankoutnost, tu sugestiju u glasu da pogodim taj Rusmirov ton, taj mol koji nas pogaa ravno u srce, koji nas se tie, koji nas se mora ticati Osim to Rusmir zasluuje moj ljudski naklon za svoj plemeniti odgajateljski rad, na ovom mjestu mu izriem i pohvalu to zna, kao kakva novovjeka eherzada, priom osvojiti svijet i istodobno se braniti od njega, to na odavno nevien nain, u svojoj kovanici snova i pria, kuje nepojamne snove i prelijepe prie. to me srodio s Travnikom i njegovom intimom, pribliujui mi davnanje ljude izgubljene u vrtlogu vremena. Ali i to sve nas svojom knjievnou podsjea na emociju koja nas ne podcjenjuje, koja nas ne vrijea, nego uljuuje, rekao je Jahi. Kao to je bilo logino napraviti promociju knjige za BiH, u Travniku, gdje sam se rodio i odrastao, tako je sasvim razumljivoto sam promociju za Hrvatsku napravio u malom mjestu Lekenik, gdje ivim posljednjih deset godina, i gdje sam sve ove snovoprie, osim jedne, i ispisao. U okruenju prijatelja i dobrih znanaca, a doao je i lijepi broj Travniana koji ive u Zagrebu, na maloj sceni gdje sam iitao jednu priu, osjeao sam se kao u svom domu. I sve te zvukove, treptaje, sjene, aptanje i pjesme Travnika, Bosne i Sefarda i Akenaza njihovih, pokuao sam kroz itanjeprenijeti na okupljene. I osjetio sam, i vidio sam kako su me pratili u i sebi slagali rijei moje to su se pretakale s hartije u njihova naruja... Tako ja i mislim da sam dobro odluio to se prvi susret mojih literarnih likova, s mojim mnogobrojnim prijateljima u Hrvatskoj, ba dogodio na toploj i uunoj sceni 'Malog kazalita bajki' SOS Djejeg sela Lekenik, rekao je nakon promocije Rusmir Agaevi za Journal. Njegove zauujue i fantazmagorine pripovijetke jedinstvene stilske autentinosti, okantnih matalakih rjeenja, utemeljene na istinitim povijesnim dogaanjima, odmah po pojavi zbirke Snovoprie o Sefardima i Akenazima travnikim izazvale su izniman interes. Stoga ih do kraja 2013. godine autor planira itati u Sarajevu, Zagrebu, Vinkovcima, Osijeku i Pragu, a nakon toga bit e predstavljene u Beogradu, Novom Sadu, Beu, Splitu, Banja Luci, Zenici, Skoplju, Tel Avivu q Ismet ISAKOVI

14

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ

MEUNARODNI ZNANSTVENI SIMPOZIJ TRAJNI KNJIEVNI ZNAMEN ENVERA OLAKOVIA

U ast velikom ovjeku

U prostorijama Drutvu hrvatskih knjievnika u Zagrebu, 14. studenog 2013. odran je Meunarodni znanstveni simpozij pod nazivom Trajni knjievni znamen Envera olakovia, povodom 100. obljetnice knjievnikovog roenja. Znanstveni simpozij je odran u organizaciji KDBH Preporod, Drutva hrvatskih knjievnika i Bosanskog filolokog drutva iz Sarajeva, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Federacije BiH i Ministarstva kulture RH. Enver olakovi je participirao u nekoliko kulturalnih tradicija: maarskoj, bonjakoj, bosanskohercegovakoj i hrvatskoj. Za njegov roman Legenda o Ali-pai knjievni povjesniari su ustvrdili da je jedan od najboljih domaih romana objavljenih za vrijeme Drugog svjetskog rata. Premda njegova bibliografija sadri preko 400 jedinica, preteni dio njegove knjievne ostavtine jo uvijek nije objavljen. U rukopisu je ostavio pet romana, nekoliko zbirki novela i pripovijedaka, brojne knjige poezije i prijevoda, te dnevnike. Svi izvorni rukopisi Envera olakovia danas se nalaze u SAD-u, s izuzetkom kopije prijepisa i prvih verzija njegovih pjesama, koje je njegov sin Zlatan pohranio na uvanje u Zavod za knjievnost i teatrologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Uesnici Meunarodnog znanstvenog simpozija Trajni knjievni znamen Envera olakovia

Enver olakovi (Budimpeta, 1913. Zagreb, 1976.) Meunarodni znanstveni simpozij o Enveru olakoviu je okupio 14 znanstvenih i knjievnih imena iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine: knjievnik Boidar Petra Knjievnik Enver olakovi; prof. dr. Sanjin Kodri Izgubljeno u povijesti: Knjievno djelo Envera olakovia i njegovi kulturno-poetiki konteksti; prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari Jezik u jeziku ili iskustvo tueg/drugog prostora u djelima Envera olakovia; knjievnik Sead Begovi Poezija kao ivot ivot kao poezija: Ope poetikoloke odrednice u poeziji Envera olakovia; prof. dr. Stijepo Miovi Koan Pogled u Biblijske prie Envera olakovia; prof. dr. Mirsad Kuni Dva erzeleza olakoviev i epski; mag. Marija Gavran Vanost olakovieve Zlatne knjige maarske poezije; doc. dr. sc. Amira Dervievi Usmenoprozna linija u romanu Legenda o Ali-pai Envera olakovia; dr. sc. Emsud Sinanovi Antimodernizam u romanu Legenda o Ali-pai; mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi Koncepcija likova u romanu Legenda o Ali-pai; mr. sc. Vildana Peenkovi Refiguracija slike patrijarhalne porodice u romanu Legenda o Ali-pai; doc. dr. sc. Muris Bajramovi Lokljani i Iz Bosne o Bosni Envera olakovia; doc. dr. sc. Dijana Hadizuki Prostor u pripovijetkama Envera olakovia; prof. dr. sc. Amel Ali Identitet u strukturi odnosa tradicionalne obitelji: Optika transgeneracijskog modela na primjeru olakovievih pripovijetki.

Pozdravni govori uz 100. obljetnicu roenja Envera olakovia

Boidar Petra, predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika, u pozdravnom govoru je iznio najvanije biografske podatke Envera olakovia koji je roen u Maarskoj, a vei dio ivota proveo je u Hrvatskoj, istaknuvi kako u dananjem vremenu postoji potreba pravilnog vrednovanja olakovieve knjievne ostavtine. olakovi je zapoeo knjievni ivot s pjesmama, kako bi od 1939. poeo intenzivno pisati i objavljivati prozu. Do 1942. godine napisao je roman Legendu o Ali-pai koji je 1943. godine nagraen nagradom Matice hrvatske i autobiografsko djelo Knjiga majci. Nastaju i komedija Moja ena krpi arape, roman Mujia Hanka, zbirka pripovjedaka Lokljani. Krajem kolovoza 1944. odlazi u Maarsku kao povjerenik hrvatske vlade. Do 1965. bilo mu je zabranjeno objavljivati. Prevodi s maarskog jezika, ali kao prevoditelj je potpisan samo inicijalima. 1947. poinje pisati autobiografski roman Jedinac, a zavrava ga 1962. godine. 1971. postaje lan DHK-a, PEN-a i Drutva hrvatskih knjievnih prevodilaca. Objavljuje u asopisima Republika, Mogunosti i Hrvatskoj knjievnoj reviji Maruli. Poshumno je izala Zlatna knjiga maarske poezije. Roman Mali svijet 1974. ne moe nai nakladnika, iako mu je RSIZ za kulturu odobrio dotaciju. Veina njegovih rukopisa konano je objavljena tek po slomu komunistikoga reima i nakon demokratskih promjena, no njegov knjievni i prevodilaki opus jo uvijek nije dovoljno vrjednovan; u tom je poslu vrjednovanja i potivanja njegova knjievnog opusa svakako vie uinila bonjaka knjievna i kulturna sredina. Drutvo hrvatskih knjievnika umjetnikom je veeri, posveenoj poeziji Envera olakovia 27. svibnja ove godine, dakle na sam dan njegova roenja, i prijedlogom da se jedna zagrebaka ulica imenuje njegovim asnim imenom eljelo u naoj javnosti potaknuti interes za njegovo knjievno stvaralatvo, a danas, odravanjem knjievno-

Moderator simpozija je bio Filip Mursel Begovi, a medijski pokrovitelj Behar, Preporodov asopis za kulturu i drutvena pitanja. Referati s Meunarodnog znanstvenog simpozija Trajni knjievni znamen Envera olakovia objavljeni su u Beharu broj 114. q

STUDENI 2013.

15

BONJACI U HRVATSKOJ
znanstvenoga meunarodnoga kolokvija eli, zajedno s drugim suorganizatorima, dostojno vrjednovati njegov prinos hrvatskoj, bonjakoj, austrijskoj i maarskoj knjievnosti i kulturi, rekao je Boidar Petra. Salmir Kaplan, ministar kulture Federacije BiH, izmeu ostalog je istaknuo kako ga veseli svaka suradnja s bonjakim udruenjima u dijaspori, a pogotovo s dravnim institucijama, kakva je nesumnjivo Drutvo hrvatskih knjievnika. Ministar Kaplan je rekao da je olakovi knjievnik koji ima viestruki status koji je svojim djelom izgraivao most izmeu naih kulturnih batina i suvremenosti, knjievnik koji je zaduio nekoliko kultura na Balkanu i Evropi, dajui svoj obol onome to su iznjedrile junoslavenske knjievnosti, naglasivi kako su sve te knjievnosti nepotpune bez uvida u knjievnu osobnost Envera olakovia. Za ovog vrlog knjievnika jednostavno ne postoje geografske i civilizacijske koordinate na knjievnoj ljestvici, koje s lakoom brie i prelazi, a opet je rije o autoru koji je vrsto vezan za tlo svoga porijekla i bivanja za Bosnu, Maarsku, kao i Hrvatsku. Potrebno je istai i to da je olakovi poetski znao obraditi sakrosanktne vrijednosti islamske i kransko-katolike duhovnosti, kao i nacionalne vrijednosti razliitih kultura na ljudsko dostojanstven nain kroz sistematizaciju vlastitog poetskog iskustva, na primjer u 'Biblijskim priama'. Rije je, dakle, o poetsko-proznoj kozmogoniji koja u prvi plan istie ivotne pulsacije za sva vremena. I upravo su fantazije i folklor ispunili i roman 'Legenda o Ali-pai', za koju su knjievni historiari ustvrdili da je rije o jednom od naih najboljih romana objavljenih za vrijeme Drugog svjetskog rata, romanu u kojem dolazi do izraaja iskustvo islamskog kolorita u pretapanju s multikulturalnom i multikonfesionalnom Bosnom, rekao je Kaplan te istaknuo da je Enver olakovi meu nama kao dobri duh naih zajednikih knjievnosti, tim prije to on nije tek hrvatski ogranak bonjake knjievnosti, niti bonjaki ogranak hrvatske, ve podjednako participira u iskustvima obje ove knjievnosti, kao to u njima i egzistira. Ministar Kaplan je rekao kako mu se rijetko prua prilika da kao ministar kulture Federacije BiH, uz ast pokroviteljstva, govoriti na skupu koji u sebi nosi one identitarne elemente koji na najljepi mogui nain svjedoe nacionalnu raznolikost BiH, ba kao i potencijal potreban za meudravnu kulturnu suradnju. Posebno je ponosan to je ovaj skup organiziran kroz tri sastavna identitarna elementa Federacije BiH: KDBH Preporod bonjaki, Drutvo hrvatskih knjievnika hrvatski i Bosansko filoloko drutvo bosanski. Ustvrdio je kako Meunarodni znanstveni simpozij svjedoi o dva desetljea uspjene integracije Bonjaka u Hrvatskoj.

Samir Kaplan, ministar kulture i sporta Federacije BiH

Boidar Petra, predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika

Uesnici Meunarodnog znanstvenog simpozija o Enveru olakoviu

Nekoliko citata o Enveru olakoviu

Na prezentaciji i promoviranju knjievnog djela Envera olakovia godinama je predano radio posebno piev sin dr. Zlatan olakovi, i sam svojom uom strukom vezan za knjievnost, no njegova nedavna smrt (2008.) prekinula je ovu zadau koja je bila vie od sinovske panje spram roditelja. Tako su jo izrazitije postale uvjetno govorei objektivne okolnosti uslijed kojih olakovieva knjievna ostavtina i dalje ostaje neobjavljena i nepoznata. () Roman 'Mali svijet' olakovi je poeo pisati tokom 60-ih godina 20. stoljea, a objavljen je s gotovo tri desetljea kanjenja, a drastian je i sluaj romana 'Jedinac', koji je pisan od 1947. do 1962. godine, da bi bio objavljen tek nakon cijele 43 godine, kao i sluaj 'Knjige majci', koja je zavrena do kraja 1942, nadopunjena 1955. godine, a objavljena sa zakanjenjem od gotovo nevjerojatnih 70, odnosno 57 godina. ()

Prijem kod zagrebakog gradonaelnika Milana Bandia

16

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
Danas, dakle, barem onda kad je rije o historiji bonjake i bosanskohercegovake knjievnosti, nema potrebe lamentirati nad olakovievom nepravednom knjievnom sudbinom i u osnovi jalovo inzistirati na nepravednosti njegova dosadanjeg knjievno-historijskog tretmana. Umjesto ovog, potrebno je okrenuti se zbilji knjievnog ivota bonjake i bosanskohercegovake kulturalne prolosti i u njoj prepoznati stvarni, nepatvoreni knjievnopovijesni znaaj knjievnog djela Envera olakovia jer on je knjievnopovijesna realnost. (prof. dr. sc. Sanjin Kodri) Moda bi najbolje bilo knjievni opus Envera olakovia prihvatiti i razumijevati kao pohranu dobrote, ljepote i ovjekoljublja. Kao pohranu dobrote jer je u svim svojim dijelovima, u svim anrovima, sa svim svojim sastavnicama nastojao promicati vjeru u visoke etike ideale i privrenost visokim etikim naelima; kao pohranu ljepote jer je u hudim, zlim i apokaliptikim povijesnim vremenima uvijek nastojao upozoriti na njezina neunitiva zrnca; kao pohranu ovjekoljublja to ga je uporno zagovarao i to je u njemu bilo usaeno i priroeno darovima, poukama i poticajima njegove obitelji, posebice njegove majke. Rije je, dakle, o knjievnom djelu koje se vrsto vezuje uz provjerene ljudske i literarno-umjetnike vrijednosti. () Ne moemo mimoii u olakovievu pjesnitvu njegovu zaviajnost, njegovu Bosnu, kako je to inio pjesnik Mustafa Grabanovi. No, za Grabanovia je Bosna 'zemlja buna i megdana', za olakovia 'majka, nana i nena'. Cijela njegova zaviajnost vrsto je oslonjena na predaju Baagievu, atievu i Dizdarovu, onu dakle okomicu koju su slijedili tada mlai pjesnici Ibrahim Kajan, Demaludin Lati, Hadem Hajdarevi, Ferida Durakovi i Munib Delali. (knjievnik Boidar Petra)
Enver olakovi (Budimpeta, 27.05.1913. Zagreb, 18.08.1976.) bio je prozaik, pjesnik i prevoditelj. Djetinjstvo uglavnom provodi u Budimpeti, a nakon Prvog svjetskog rata obitelj olakovi seli u Sarajevo. U Sarajevu polazi u srednju kolu, a zavrava je u Budimpeti, gdje je 1932. upisao Viu tehniku kolu. U Budimpeti, Beogradu i Sarajevu je studirao matematiku i fiziku, a u Zagrebu 1959. diplomirao povijest. Od 1939. do 1944. ivio je i knjievno djelovao u Sarajevu kao slobodni pisac. Nakon tragine pogibije njegovih roditelja, oca Vejsil-bega olakovia i majke Ilone ro. Mednyanszki, u bombardiranju Sarajeva 1944. godine, seli u Zagreb u kome ostaje sve do svoje smrti. 1947. osniva obitelj s pijanisticom Stellom olakovi, roenom Podvinec, koja mu je rodila dva sina Zlatana i Esada. Bio je korektor u Nakladnom zavodu Hrvatske (do 1946.) i redaktor u Leksikografskom zavodu (do 1953.). Bio je lan Matice hrvatske, Drutva knjievnika Hrvatske, Drutva hrvatskih knjievnih prevodilaca i PEN-kluba. Njegov uveni roman Legenda o Ali-pai dobio je nagradu Matice hrvatske za najbolji hrvatski roman (1943.), a za svoj prevodilaki rad s maarskog i njemakog jezika dobio je plaketu Drutva pisaca Maarske Pro Litteris Hungaricis, Petfi-plaketu i visoko odlikovanje predsjednika Republike Austrije Austrijski kri asti za znanost i umjetnost I. reda (1970.). Kao dvojezian pisac pie od 1931.-1939. svoja mladenaka djela:pjesme, pripovijetke, eseje i prepjeve. Od 1939.-1944. objavio je u Zagrebu i Sarajevu 20-ak pripovijedaka i novela, kao i kratki roman Mujia Hanka, te niz eseja i prikaza, u kojima se borio za dobrobit Bonjaka. Njegova salonska komedija Moja ena krpi arape izvodila se u Sarajevskom (1943.) i Banjalukom kazalitu (1944.). 1944. godine Matica hrvatska objavljuje olakovievo najpoznatije djelo roman Legenda o Ali-pai, o kome su hvalospjevno pisali brojni knjievni kritiari kao npr. Julije Benei (sadri genijalno ocrtane likove), Demaludin Lati (najljepi roman muslimanske knjievnosti), Stanko Lasi (sadri neke od najljepih scena u povijesti hrvatskog romana), Nihad Agi (za Izabrane pjesme i roman Legenda o Ali-pai moe se mirne savjesti rei da spadaju u vrhunce lirske i romaneskne umjetnosti u nas), te mnogi drugi (Grgec, Marakovi, Krlea, Crnkovi, Smerdel, Juri, Hanekovi, engi, Donat, itd). Roman je preveden na njemaki, engleski, francuski i turski jezik. Premda je olakovi bio humanist i nepokolebljivo antifaistikog opredjeljenja, on od 1945. do 1965. nije mogao objavljivati svoja djela. esto ak ni svoje prijevode nije mogao potpisati, poput prijevoda tri romana, knjige pripovijedaka i brojnih eseja Ervina inka. Uvjeren da za ivota svoja djela nee moi objaviti, a ne elei praviti kompromise sa svojom savjeu i pisati objavljivu autocenzuriranu knjievnost, olakovi pie brojne romane, pripovijetke, novele, zbirke pjesama i dnevnike za budue narataje. Istodobno priprema Antologije maarskog i austrijskog pjesnitva. 1956. godine pojavljuju se u Jeievoj Antologiji svjetske lirike autorovi prepjevi maarskih, njemakih i engleskih klasika. Od 1965.-1968. u asopisima Republika, Razlog i Mogunosti priprema dotad najiru panoramu maarskog i austrijskog pjesnitva, te maarske kritike. U suradnji sa svojom suprugom Stellom priprema niz radio-emisija o muzici, te prevodi sa staromaarskog jezika Kodlyjev oratorij Psalmus Hungaricus i Wagnerovu operu Majstori pjevai. 1971. tiska knjigu prepjeva glasovitog Gyule Illysa, a 1972. i 1975. dvije knjige prepjeva poezije Zoltna Csuke. olakovieva literatura oivljava tek nakon autorove smrti, kada su tiskana sljedea njegova djela: Zlatna knjiga maarske poezije (1978.), Izabrane pjesme (1990.), Lokljani (1991.), Iz Bosne o Bosni (1991.), Mali svijet (1991.), Bosni (1998.), Jedinac (2005.) i Knjiga majci (2013.). Njegov predani rad, istraivanje i pisanje povijesti i dogaaja svog naroda, njegova osporavanja, zabrane rada i oivljavanja, posebno oivotvorenje njegovih djela nakon smrti dokaz su da ljudi umiru, a njihova djela ive. q

Prijem kod gradonaelnika Milana Bandia

U pauzi odravanja Meunarodnog znanstvenog simpozija Trajni knjievni znamen Envera olakovia uesnici su primljeni kod Milana Bandia, zagrebakog gradonaelnika. Sveani prijem je uprilien u gradskoj palai Dverce. Iznimna mi je ast i zadovoljstvo to smo ovdje svi zajedno, to se obljetnica roenja i simpozij o djelu Envera olakovia odrava pod pokroviteljstvom Ministarstava kulture Hrvatske i Bosne i Hercegovine, jer je ovaj veliki knjievnik kozmopolit svojim stvaranjem zaduio, ne samo hrvatsku i bonjaku, ve i maarsku i austrijsku batinu, rekao je gradonaelnik Bandi. Poelio je gostima da se u Zagrebu osjeaju ugodno i oputeno kao da su na sarajevskoj Baariji. U listopadu ove godine na sjednici zagrebake Gradske skuptine donijeli smo odluku da se jedan trg ili ulica nazove imenom Envera olakovia, rekao je na kraju zagrebaki gradonaelnik. Ministar kulture i sporta Federacije BiH, Samir Kaplan, zahvalio se zagrebakom gradonaelniku na prijemu, naglasivi da je time dao dodatan znaaj Simpoziju kojeg smo, sa zadovoljstvom je istaknuo ministar, organizirali zajedno.Budui da je pisana rije trajnija, osim izlaganja naih profesora i knjievnika o djelu i ivotu Envera olakovia na dananjem skupu, izdat emo i zbornik, naglasio je ministar Kaplan. Uz zahvalu zagrebakom gradonaelniku to je prepoznao znaaj ovog dogaanja i prihvatio inicijativu da se ulica ili trg u Zagrebu nazove po knjievniku Enveru olakoviu, predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika Boidar Petra naglasio je da su meunarodni simpozij organizirali KDBH Preporod, Drutvo hrvatskih knjievnika i Bosansko filoloko drutvo iz Sarajeva. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI, Ismet ISAKOVI

STUDENI 2013.

17

BONJACI U HRVATSKOJ

OTKRIVANJE SPOMEN OBILJEJA POGINULIM BONJACIMA BRANITELJIMA U SPLITU

U poast herojima
U organizaciji Koordinacije bonjakih organizacija u Splitu i Splitsko-dalmatinskoj upaniji i Udruga Bonjaka branitelja Domovinskog rada Hrvatske, u subotu 16. studenog 2013., u Splitu su odrana brojna dogaanja posebno znaajna za bonjaku braniteljsku populaciju.

Posjeta Kliniko bolnikom centru Split

U jutarnjim satima delegacija Koordinacije splitskih bonjakih organizacija slubeno je posjetila Kliniki bolniki centar Split, kojom prigodom su predali zahvalnicu splitskom KBC-u za lijeenje izbjeglica Bonjaka i vojnika za vrijeme rata u BiH u periodu od 1992.-1995. godine. Mi Bonjaci iz Splita i Splitsko-dalmatinske upanije, kao i nai sunarodnjaci iz tada najugroenijih opina iz kojih je dolo najvie izbjeglica u Split i Dalmaciju, elimo se na jedan prigodan i skroman nain zahvaliti KBC Split za to, uruivanjem prigodne zahvalnice i skromne donacije u medicinskoj opremi, saopili su iz Koordinacije bonjakih organizacija. U brojnoj delegaciji, izmeu ostalih, bili su Ivo Baldasar, gradonaelnik grada Splita, Boris urkovi, Gradskog vijea Splita, Zlatko evrnja, upan Splitsko-dalmatinske upanije, Huso Sui, naelnik opine Donji Vakuf, Sead auevi, naelnik opine Gornji Vakuf/ Uskoplje, Edin Hozan, naelnik opine Jajce, Advan Akelji, naelnik opine Vitez, Tomislav Bonjak-Mati, predsjednik Opinskog vijea Viteza, Vahid ef. Hadi, splitski imam i Mehmed Kulain, poduzetnik iz Donjeg Vakufa. Goste su doekale prof. dr. Maja Radman, zamjenica sanacijskog upravitelja KBC Split i Marija upanovi, glavna sestra KBC Split. U ugodnom i srdanom razgovoru predsjednik koordinacije Kadro Kulain se zahvalio na pomoi koju je pruila splitska bolnica Bonjacima (civilima i vojnicima) vrijeme rata u BiH. Tom prigodom je uruio i prigodnu zahvalnicu za veliku humanu pomo kad je bilo najpotrebnije. U pozdravnoj rijei profesorica Radman je istakla da splitska bolnica nije nikada pravila razliku izmeu pacijenata, a pogotovo ne etniku. U prigodnoj rijei glavna sestra Marija upanovi, kao svjedok tekih ratnih vremena, istaknula je da je splitska bolnica pomagala i na terenu pomaui ustrojavanje i opremanje terenskih ratnih bolnica. Tom prigodom je dogovorena zajednika akcija za pomo u opremanju Laboratorija za humanu genetiku.

Otkrivanje Spomen obiljeja na groblju Lovrinac

Nakon posjete KBC-u Split delegacija se uputila na splitsko groblje Lovrinac, a povodom otkrivanja Spomen obiljeja poginulim bonjakim braniteljima iz Splita i Splitsko-dalmatinske upanije tokom Domovinskog rata u Hrvatskoj. U meuvremenu, uzvanicima i gostima su se pridruili saborski zastupnik Marin Jurjevi, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, komodor Robert Hranj, izaslanik ministra obrane i naelnika Glavnog stoera Oruanih snaga RH, Senad Brati, poslanik u Narodnoj skuptini Republike Srpske (BiH), zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Hamdija Mali predsjednik UBBDRH, Luka Bri i Ante oi, zamjenici splitsko-dalmatinskog upana, dr. don Drago imunda, pred-

18

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
stavnik Splitsko-makarske nadbiskupije, don Branimir Proji, vojni kapelan, umirovljeni generali HV-a Ivo Jeli, Rahim Ademi i Luka Danko, Nijaz Hodi, predsjednik Saveza demobilisanih boraca TK, veliki broj branitelja iz Splita, Siska, Zagreba, Rijeke, Zadra, ibenika, Makarske i drugih gradova u Hrvatskoj, predstavnici svih braniteljskih udruga i nacionalnih manjina u gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Ukupno oko 300 prisutnih. Na sveanosti su poloeni vijenci na Spomen obiljeje poginulim Bonjacima i odrani prigodni govori. Kadro Kulain, predsjednik Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Splita i Splitsko-dalmatinske upanije, naglasio je da su na ovom podruju ljudi razliitih vjeroispovijesti i nacija stoljeima ivjeli u zajednitvu. Naglasio je da su se branitelji borili za Hrvatsku koja e biti demokratska, slobodna i prosperitetna europska drava u kojoj ima mjesta za sve ljude dobre volje da izgrauju svoj ivot i podiu svoje obitelji. Mi smo dali toliki doprinos ba zbog tog hrvatskog naroda s kojim smo uvijek ivjeli sretno i zadovoljno, uvijek smo se nastojali integrirati u drutvo i uvijek smo naili na dobrodolicu. Sam natpis na spomen obiljeju govori i nama Bonjacima i svim drugim ljudima koliko nas je bilo i koliki smo doprinos dali. To je veliki poticaj i nama kao ljudima da se osjeamo zadovoljno, bez frustracija za kojima nema nikakve potrebe, rekao je Kulain. Splitski gradonaelnik Ivo Baldasar istaknuo je kako je ovo veliki dan za Islamsku zajednicu, ali i za Split jer simbolizira zajednitvo. Ne samo da smo odali poast poginulim Bonjacima i drugim braniteljima muslimanske vjeroispovijesti, nego smo se ovdje skupili kako bi pokazali da samo zajednitvo moe biti dobro i da samo zajednitvo rezultira s jednim pozitivnim nainom koji je u interesu svih, rekao je gradonaelnik Splita. Spomen obiljeje je otkrio Zehrudin Halilovi, 60%-tni ratni vojni invalid i pripadnik 4. gardijske brigade Hrvatske vojske. Tokom rata bio je dva puta ranjavan te je u logoru proveo preko 120 dana. Vie puta je odlikovan za hrabrost i portvovnost u Domovinskom ratu 1992.-1995. Nakon otkrivanja Spomen obiljeja muftija Aziz ef. Hasanovi je prouio dovu te se prigodnim rijeima obratio prisutnim istiui znaaj rtve, pri emu je citirao 154. ajet sure El-Bekare: I ne recite za one koji su na Allahovu putu poginuli: Mrtvi su! Ne, oni su ivi, ali vi to ne osjeate. Naglasio je kako je u Domovinskom ratu sudjelovalo 25.000 Bonjaka, a vie od 1.100 ih je poginulo. U odnosu na rtve od ukupnog broja poginulih branitelja 12% je Bonjaka muslimana, a udio u ukupnom stanovnitvu 1991. godine Bonjaka je bilo manje od 2%. Muftija Hasanovi je istaknuo znaaj podizanja ovakvih spomenika koja su trajno sjeanje na one koje su svoje ivote dali. Ono zbog ega su oni dali svoje ivote, sve nas obvezuje da gradimo drutvo po mjeri svih graana, bez obzira na vjeru, naciju, politiko opredjeljenje ili bilo koju drugu odrednicu. Mi moramo graditi drutvenu zajednicu koja e biti iroka i prostrana za svakoga. To je ono to elimo poruiti i promovirati i kroz ove peate novije hrvatske povijesti, a jedan od tih peata je i ovaj spomenik. Domovina je domovina svih i ona u islamu ima prioritet, rekao je Hasanovi. Izaslanik Glavnog stoera Oruanih snaga RH i ministra obrane, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Robert Hranj na akademiji je istaknuo kako je otkrivanje spomen obiljeja vano ne samo za Bonjake, nego i za Hrvatsku. Sudjelovanje Bonjaka, ali i ostalih nacionalnih manjina u Domovinskom ratu vano je za Hrvatsku jer je to jo jedan od pokazatelja da je taj rat bio pravedan, da je to bila obrana od brutalne agresije, rekao je Hranj. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Marin Jurjevi je kazao kako je kao Hrvat, Dalmatinac i Splianin ponosan to je danas otkriveno spomen obiljeje Bonjacima poginulim u Domovinskom ratu. Osudio je anonimno prijetee pismo upueno zastupniku bonjake manjine Nedadu Hodiu. To je jedini sluaj koji se desio prema nekom zastupniku i mislim da se radi o jednom zanemarivom, ali runom izuzetku koji nas nee sprijeiti u graenju bolje budunosti, kako Hrvatske, tako i BiH i naih meusobnih odnosa, poruio je Jurjevi. Muftija Aziz ef. Hasanovi je istaknuo znaaj otkrivanja Spomen obiljeja poginulim Bonjacima i doprinos Bonjaka u Domovinskom ratu: To je injenica koja ne moe biti dovedena u pitanje nikakvim izjavama, natpisima, prozivkama kako su muslimani ovdje stranci. Muslimani u Republici Hrvatskoj oduvijek su bili integrativni i konstruktivni imbenik ovoga drutva, a u svakoj prigodi davali su svoj maksimalni doprinos u razvijanju kulturnih, vjerskih, znanstvenih, gospodarskih pa i domovinskih vrijednosti. Nijekati ovu injenicu mogu samo oni koji ne poznaju prilike u Republici Hrvatskoj ili su zlonamjerni prema njoj. U svom obraanju Hasanovi se osvrnuo i na uvredljivo pismo saborskom zastupniku Nedadu Hodiu. Nijedna izjava, neija deklaracija ili prozivka poput onih koji nam alju poruke da uzmemo karte u jednom pravcu ne smije nas destabilizirati. Mi smo uvijek bili, jesmo i ostat emo integrativni, konstruktivni i afirmativni dio ovoga drutva, kazao je muftija Hasanovi. Napomenuo je kako je osobno prije nekoliko mjeseci u Bruxellesu pred 27 veleposlanika lanica EU tumaio modele hrvatskog rjeenja muslimanskog pitanja. Kada sam zavrio, ustao je vedski veleposlanik i rekao: Nikad nisam uo i vidio mlau demokraciju s veim standardima, rekao je Hasanovi. To to se spomen obiljeje Bonjacima poginulima u Domovinskom ratu otkriva u vrijeme kada se obiljeava godinjica povratka iz Haaga hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markaa te u ozraju skoranjeg obiljeavanja Dana sjeanja na rtvu Vukovara Hasanovi ne smatra sluajnim. Ja sam Srebrenianin i intenzivno radim na bratimljenju Srebrenice i Vukovara, istaknuo je Hasanovi. estitajui Udruzi Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske na hvalevrijednom projektu, muftija Hasanovi je podrao nastojanja da se u svim gradovima gdje su poginuli muslimani podigne ovakav ili slian spomenik. Splitski gradonaelnik Ivo Baldasar rekao je kako postavljanje Spomen obiljeja svjedoi da nismo zaboravili doprinos Bonjaka obrani Hrvatske, a doupan splitsko-dalmatinski Luka Bri je istaknuo kako gaji potovanje prema svim Bonjacima braniteljima. Hamdija Mali, predsjednik Udruge Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, naglasio je kako su Bonjaci ponosni to su bili pripadnici postrojbi Hrvatske vojske i MUP-a u Domovinskom ratu. Nismo se borili za islamsku ili kransku zemlju, nego smo se borili za Hrvatsku, poruio je Mali. Na sveanoj akademiji u Lori izveden i prigodan kulturnoumjetniki program u kojemu su sudjelovali gosti iz BiH, Denis Hadijusufovi i Salem ori, te KUD Salona iz Solina. q Mensur DURAKOVI

Sveana akademija u Lori

Nakon otkrivanja Spomen obiljeja Domu Hrvatske vojske u Lori upriliena je i sveana akademija na kojoj na kojoj su govorili predstavnici civilne i vojne vlasti u RH. Svi su u govorima istaknuli veliki doprinos Bonjaka kako u ratu, tako i u razvoju drutva openito.

STUDENI 2013.

19

BONJACI U HRVATSKOJ

VI. DANI BOSANSKOHERCEGOVAKOG FILMA U ZAGREBU (25.-30. STUDENI 2013.)

Iz ljubavi za BiH i lm
esta godina odravanja Dana bosanskohercegovakog filma u Zagrebu u potpunosti je potvrdila opravdanost poetne ideje organizatora da se Dan dravnosti Bosne i Hercegovine, 25. studeni, svake godine obiljeava tjednom predstavljanja filmskog stvaralatva i kinematografije Bosne i Hercegovine graanima Zagreba. Manifestacija je u meuvremenu prerasla u dogaaj koji se u Zagrebu oekuje s velikim zanimanjem graana i kulturnih krugova, te potaknula meunarodnu kulturnu suradnju gradova Zagreba i Sarajeva, ali i cijele regije. Organizator Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba i voditelj projekta Edib Ahmetaevi, uz potporu Grada Zagreba i Ambasade Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, u potpunosti mogu biti zadovoljni posjetom koja je ove godine u est dana trajanja manifestacije dosegla 3.700 gledatelja. Dani bosanskohercegovakog filma u Zagrebu odrani od 25.11.-30.11.2013. u kinu Europa zadrali su prokuani koncept dviju predstava od 18 i 20 sati tijekom est dana u kojima je prikazano dvanaest igranih i dokumentarnih filmova, od kojih je ak deset premijera, po izboru ele Hadiselimovia: Adria blues (Miroslav Mandi, 2013.), Ja sam iz Krajine, zemlje kestena (Jasmin Durakovi,2013.), Pacijent (Zdenko Jurij, 2013.), U potrazi za porodicom (Chris Leslie, 2013.), Rob (Pjer alica,2013.), Planet Sarajevo (ahin ii, 1994.) Sa mamom (Faruk Lonarevi, 2013.), Halimin put (Arsen Anton Ostoji, 2012.), Za one koji ne mogu da govore (Jasmila bani, 2013.), Valter brani Sarajevo (Hajrudin Krvavac, 1972.) i Mirza Delibai - legenda (Miroslav Benkovi, 2013.). Iako su ovogodinji izbor filmova gledatelji ocijenili najsumornijim do sada, Dani svoj uspjeh uvelike mogu zahvaliti upravo izboru ele Hadiselimovia. Hrabrost Hadiselimovia da ne podilazi povrnom ukusu publike nego da u svoj izbor uvrsti upravo one filmove, igrane i dokumentarne, koji prikazuju brutalnu stvarnost svakodnevnog ivljenja omoguili su publici uvid u ponajbolja ostvarenja recentne bosanskohercegovake kinematografije. Ako se mogu definirati zajednike teme ovogodinjih Dana onda bi to svakako bilo otuenje, gubitak ljudskosti i humanosti, sve vrste diskriminacije, socijalne i obiteljske prie o posljedicama rata koje su duboko razrovale drutvenu matricu, a najbolje se ocrtavaju kroz sudbinu ratnog djeteta U potrazi za porodicom, kroz ivot u rukama kamatara u Robu ili klaustrofobinoj obiteljskoj drami Sa mamom. Manifestacija je otvorena filmom oskarovca Danisa Tanovia Epizoda u ivotu beraa eljeza, dobitnikom dva Srebrna medvjeda na Berlinaleu za muku ulogu i nagradu irija, a ujedno ovogodinjeg kandidata BiH za Oscara. Socijalna drama romske obitelji, ivot na margini, u siromatvu i odsutnost elementarne ljudskosti u trenutku kada dolaze u dodir s birokracijom u zdravstvu, a posebno iskrenost izraza naturika Nazifa Mujia, ostavila je publiku bez daha. Predzadnju veer Dana obiljeila je premijera najnovijeg filma Jasmile bani Za one koji ne mogu da govore. Ovaj potresni iskaz promatramo iz perspektive australske umjetnice koja u turistikom obilasku Viegrada sasvim sluajno prespava u hotelu Vilina vlas koji je za vrijeme rata bio poprite stravinih zloina i silovanja ena. U filmu Jasmile bani nema eksplicitnih scena nasilja ili zloina, ali upravo ta odsutnost gui svaki njen kadar sve do zadnjeg

Kino Europa otvorenje Dana bh-filma u Zagrebu 2013. trenutka i pokuaja da se na krajnje dirljiv nain obiljei mjesto zloina. Vano je naglasiti da su Dani i ove godine jednu veer posvetili dokumentarnom filmu u kojoj smo imali prilike vidjeti izuzetno zanimljiva etiri ostvarenja, od kojih istiemo remek-djelo ahina iia Planet Sarajevo snimljeno tijekom prve godine opsade Sarajeva. Nadamo se da e Dani ovaj koncept zadrati i u budunosti kako bi zagrebaka publika dobila to cjelovitiji uvid u B-H kinematografiju. Posebnu zanimljivost Dana predstavljala je premijera restauriranog i digitaliziranog klasika Valter brani Sarajevo kojim je odano svojevrsno priznanje Filmskom centru Sarajevo koji na ovaj nain sustavno radi na zatiti bosanskohercegovake filmske batine za budue generacije. U est godina odravanja Dana bosanskohercegovakog filma u Zagrebu prikazano je 60 igranih filmova i 25 dokumentaraca koje je vidjelo vie od 15.000 gledatelja. ak i bogatije financirane manifestacije bile bi zadovoljne s ovim brojkama, a da ne govorimo o Danima koji su roeni u manjinskom okruenju, iz ljubavi za Bosnu i Hercegovinu i njeno filmsko stvaralatvo. Iako se Dani u najveoj mjeri oslanjaju na volonterski rad, zavidan je izuzetno profesionalni pristup i posveenost organizatora. Zato Danima moemo samo poeljeti da zadre entuzijazam i istraju u namjeri da kulturu Bosne i Hercegovine priblie gledateljima u Zagrebu, a nadamo se da e izlazak iz recesije omoguiti da se ova manifestacija vidi i u drugim hrvatskim gradovima, pa i ire. I naravno, sve dabe. q Sena KULENOVI

20

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE DANA DRAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE U SPLITU I RIJECI

Bosna u srcu i dui

SPLIT: Sevdahom se slavila Bosna
U organizaciji Koordinacije bonjakih asocijacija grada Splita i Splitsko-dalmatinske upanije u subotu, 23. studenog 2013., sveano je obiljeen Dan dravnosti Bosne i Hercegovine. Program je prireen u Gradskom kazalitu mladih Split. Voditeljica cjeloveernjeg programa ispunjenog sevdalinkama i recitacijama bila ana Krelj, koja je nadahnuto i s puno ljubavi vodila priredbu. Tuzla Jasmin Imamovi odrao je tribinu pod nazivom Kontinuitet dravnosti BiH, na kojoj je naglasio da je Bosna i Hercegovina bila i ostala povijesno utemeljena zajednica triju naroda. U okviru tribine predstavljen je Bosansko-turski rjenik iz 1631. godine, autora Muhameda Hevaija Uskufija. Rije je o prijepisu najstarijeg junoslavenskog rjenika tokavskog narjeja u Europi i jednom od najstarijih rjenika na balkanskim prostorima, iji su izdavai Opina Tuzla i Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH. Uskufijin Bosansko-turski rjenik donosi preko 700 autohtonih i autentinih rijei bosanskog jezika tumaenih turskim jezikom, pisan je u stihovima i posebno je fascinantno vrijeme u kojem je nastajao. Rije je o dokumentu koji svjedoi o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH. Imamovi je naglasio da je Bosansko-turski rjenik iz 1631. osobito vaan u dananjem vremenu, s obzirom na to da su Bonjaci i BiH doivjeli kulturocid, te da se osporava nominacija bosanskog jezika i dovodi u pitanje njegovo postojanje. Rije je o dokumentu koji svjedoi o historiji i kontinuitetu postojanja bosanskog jezika na prostoru BiH. Ponovno izdavanje Bosansko-turskog rjenika izuzetno vano za Bosnu i Hercegovinu, jer su njime postavljeni snani temelji bosanskom jeziku. Uskufijev rjenik vaan je dio kulturne historije, vano knjievno-umjetniko djelo i uvjerljiv filoloki argument, rekao je Imamovi. Naglasio je da za bosanski jezik nema vanije knjige od ove, te da mnogi naunici iz oblasti slavistike iz Europe i svijeta Uskufijin Bosansko-turski rjenik smatraju kapitalnim djelom.

Najmlau uesnici proslave u Splitu Na poetku su nastupile lanice Sekcije za rad sa djecom i mladima Kulturnog drutva Bonjaka Preporod, Split a recitacijama i pjesmama o BiH predstavile su se Habiba i Ajla eerovi, Amra Hodi, Sara Hadiahmetovi i Mija Kavara. Ove mlade djevojke otpjevale su dvije domoljubne pjesme ije je izvoenje izmamilo aplauze svih prisutnih u dvorani. Potom su se publici predstavili lanovi Mjeovitog pjevakog zbora Sevdah koji djeluje pri splitskom Preporodu, a otpjevali su sljedee pjesme: Kad ja pooh na Bembau, Lijepi li su mostarski duani, Moj beharu, Moj dilbere te miks dalmatinskih pjesama. Solisti pjevai, lanovi KDB Preporod Salko emovi, Leda Fazli, Zora Samokovlija, Lidija Leskur i Zdenka Gvozdenovi pjevali su najljepe sevdalinke, a sve njih je instrumentalno pratio Elmedin Balali iz Mostara, virtouz na harmonici i voditelj Instituta Sevdah za mostarsku regiju. O znaaju Dana dravnosti Bosne i Hercegovine govorio je Muhjudin Kadri, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Programu su prisustvovali mnogi uzvanici, predsjednici i predstavnici Vijea nacionalnih manjina u gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj upaniji. U ime Gradske uprave Splita govorila je Ivana Viak Bjedov, proelnica Ureda gradonaelnika Grada Splita, koja je izmeu ostalog istakla: Moete biti ponosni na navrenih 70 godina od utemeljenja vae domovine Bosne i Hercegovine. Grad Split ini sve to moe, prema svim nacionalnim manjinama pa i prema Bonjacima da se svi oni u gradu Splitu dobro i ugodno osjeaju.

Jasmin Imamovi (u sredini) u drutvu rijekih domaina U subotu, 30. studenog 2013., u dvorani Filodrammatica na rijekom Korzu odrana je kazalina predstava Krv i so, u kojoj glume tuzlanski glumci Mirza Salihovi i Rusmir Krdali. Predstava u trajanju od 45 minuta daje kronoloki prikaz Bosne i Hercegovine kroz povijesne periode, s posebnim naglaskom na Srednji vijek. Kreiranje scenarija autorskog projekta Mirze Salihovie i Rusmira Krdalia zahtijevao je ozbiljna historiografska istraivanja doba neolita, srednjovjekovne Bosne (Bosanska kraljevska dinastija i osmanski period), vrijeme Drugog svjetskog rata, razdoblje stvaranja Ismeta Mujezinovia i Mee Selimovia, te modernog doba u kojem trenutno ivimo. Pritom slinosti s postojeom situacijom u BiH nisu nimalo sluajne, jer tko ne ui iz povijesti neminovno e mu se ponavljati. q Mensur DURAKOVI, Ismet ISAKOVI

RIJEKA: Bosanski jezik i dravnost

Povodom Dana dravnosti Bosne i Hercegovine, Vijee bonjake nacionalne manjine za grad Rijeku dvodnevnim programom obiljeilo je 70 godina od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. U petak, 29. studenog 2013., u Gradskoj vijenici u Rijeci, naelnik opine

STUDENI 2013.

21

BONJACI U HRVATSKOJ

IZBORNA SKUPTINA BONJAKE NACIONALNE ZAJEDNICE ZA GRAD ZAGREB I ZAGREBAKU UPANIJU

Izabrano novo rukovodstvo

U subotu, 30. studenog 2013., u prostorijama zagrebakog ogranka BNZH, u Ilici 54, odrana je Izborna skuptina Bonjake nacionalne zajednice za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju. Skuptinskom zasjedanju prisustvovalo je 65 osoba s pravom glasa.

Izvjetaj o radu
Opiran izvjetaj o radu BNZ za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju u periodu od 12.12.2012. do 30.11.2013. podnio je predsjednik prof. dr. Sead Berberovi, koji je istaknuo da je izmeu dvaju skuptinskih zasjedanja nastavljeno s radom na standardnim programima koji su financirani od Savjeta za nacionalne manjine RH. U okviru Biblioteke Bosana bonjaki pisci u Hrvatskoj tiskane su dvije knjige: Otkako je Banjaluka postala autora Rasima Filipovia, te Od monologa prema dijalogu o bonjakoj sudbini autora prof. dr. sc. Esada imia (u suradnji s Nauno-istraivakim institutom Ibn Sina iz Sarajeva). Osim toga, tokom 2013. godine tiskan je svezak 12, broj 36-37, asopisa Bonjaka pismohrana u kojem je sadran zbornik radova simpozija Bonjako iskustvo antifaizma. Berberovi se posebno osvrnuo na aktivnosti Ansambla Bosana, koji je tokom 2013. zabiljeio ak 17 nastupa. Posveena je velika pozornost da se odri kontinuirano unaprjeenje rada i kvalitete Ansambla Bosana u kojem djeluju folklorna skupina, orkestar, mjeoviti kamerni zbor i solo pjevai, te djeja folklorna skupina. Naalost, nedavno nas je zauvijek napustio profesor Fuad Ahmetspahi, jedan od osnivaa Ansambla, voditelj zbora i orkestra i araner, kome i ovom prilikom odajemo priznanje za doprinos visokoj kvaliteti Ansambla. I ove godine posebno znaajnim treba istai da je djeja folklorna skupina jo brojano ojaala i imala nekoliko samostalnih nastupa. U proteklom razdoblju bilo je ukupno 17 nastupa Ansambla: 10 u Zagrebu, od ega pet nastupa u naoj dvorani uz manifestacije koje je organizirala BNZ ZG i ZG, pet u Hrvatskoj Sisak dva puta, Split, Buzet i Karlovac, jedan u BiH, u Zenici, te jedan u Luksemburgu, rekao je Berberovi. Organizirane su i dvije izlobe fotografija : Bonjaci u Hrvatskoj s fotografijama iz rada BNZH (povodom obiljeavanja 20. godinjice osnutka Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske), kao i izloba fotografija Sulejmana Muratovia Zapis o zemlji. Ista izloba je povodom Dana dravnosti BiH sveano predstavljena u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli. U BiH su organizirane jo dvije priredbe, promocije knjiga koje su tiskane u suizdavatvu zagrebakog ogranka BNZH: 20.03.2013. na Filozofskom fakultetu u Tuzli odrana je promocija knjige doc. dr. Denisa Beirovia Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme avnojevske Jugoslavije (1945-1953), a 30.05.2013. u Bonjakom institutu u Sarajevu predstavljena je knjiga Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (U ratu i revoluciji 1941.-1945.) autora dr. sc. Zlatka Hasanbegovia. U organizaciji zagrebakog ogranka BNZ organizirano je ak osam manifestacija i kulturnih dogaaja koji su financirani izvan proraunskih sredstava (pet promocija knjiga, te po jedna sveana obljetnica, izloba i tribina). Unato tome to su nam sredstva Savjeta za nacionalne manjine u 2013. godini smanjena vie nego

Izborna skuptina BNZ za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju svim drugim udrugama, na to smo upozorili naeg zastupnika i Savjet za nacionalne manjine, odrali smo visoku razinu aktivnosti. U proteklih 12 mjeseci organizirali smo ili sudjelovali u odravanju 26 javnih kulturnih manifestacija razliitog sadraja. Od toga je 10 bilo izvan Zagreba. To nas svrstava u najaktivniju bonjaku asocijaciju u Republici Hrvatskoj. Uz to se bez sumnje moe pridodati ocjena da su sve aktivnosti BNZ ZG i ZG sadrajno vrlo visoke kvalitete i od sutinskog znaaja za bonjaki nacionalni identitet, manifestacije su jako dobro organizirane, te posjeene od velikog broja posjetitelja. Najznaajnije nae aktivnosti su veoma dobro prikazane u BiH medijima. Na naim manifestacijama dva puta su bili prisutni gradonaelnik Grada Zagreba g. Milan Bandi i veleposlanica BiH u Hrvatskoj NJ. E. Azra Kalajdisalihovi, zatim gradonaelnik grada Sarajeva prof. dr. Ivo Komi, zastupnik u Parlamentu BiH mr. sc Amir Zuki, brojne ugledne javne i kulturne linosti u R Hrvatskoj. Na dvije promocije naih knjiga u BiH, koje su izazvale veliku pozornost akademskih krugova i javnosti, s promotorima koji pripadaju najuglednijim znanstvenicima, prisustvovala je akademska elita Bosne i Hercegovine, rekao je Sead Berberovi. Posebno je naglasio orijentaciju na realizaciju kapitalnih projekata bitnih za bonjaku naciju u cjelini, ne samo za Bonjake u Hrvatskoj. Unato kontinuiranom smanjenju sredstava Savjeta za nacionalne manjine, takvi projekti uspijevaju se realizirati uz suorganizaciju, suradnju i pomo uglednih institucija: Medlisa Islamske zajednice Zagreb, Bonjakog instituta iz Sarajeva i Naunoistraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva. Berberovi je istaknuo vrlo plodnu suradnju s Medlisom Islamske zajednice Zagreb u zadnjih pet godina, koja je rezultirala u odravanju etiri znanstvena skupa (simpozija) s radovima objavljenim u Bonjakoj pismohrani: Uloga Huseina Husage iia u razvoju i afirmaciji imena Bonjak i Bosna i Hercegovina - 130 godina od roenja (2009.), Cazinska krajina u XX stoljeu politika, ljudi, dogaaji... (2010.), Europski identitet Bonjaka od minulog iskustva do suvremene afirmacije (2011.) i Bonjako iskustvo antifaizma (2012.). Osim toga, tiskane su i tri vane povijesne knjige: Islamska zajednica i njen znaaj za vrijeme monarhistike Jugoslavije (19181941), autora Adnana Jahia (2010.), Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. (u ratu i revoluciji 1941.-1945.), autora Zlatka Hasanbegovia (2012.) i Islamska zajednica u Bosni i

22

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
Hercegovini za vrijeme avnojske Jugoslavije (1945.-1953.), autora Denisa Beirovia (2012.). Berberovi je istaknuo da u 2014. godini oekuju pomo i od zagrebakog Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu kome su za sufinanciranje prijavili dva znaajna historiografska djela: Adnan Jahi Vrijeme izazova i Rasim Hurem Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941. 1945.. Prepoznatljivost naeg rada potvrena je i u dvije visoke posjete delegacija iz regije. U okviru trodnevnog posjeta institucijama Republike Hrvatske u vezi zatite i promicanja prava nacionalnih manjina, 11.10.2013. posjetilo nas je izaslanstvo Republike Makedonije. Takoer nas je 19.11.2013. posjetila delegacija od sedam predstavnika Savjetodavnog vijea za zajednice nacionalnih manjina Republike Kosovo. Ukljuili smo se vrlo uspjeno u akciju prikupljanja knjiga za Medlis Islamske zajednice Bosanska Dubica kojom se nastoji pokrenuti osnivanje biblioteke u Bosanskoj Dubici i njeno financiranje iz budeta Republike Srpske. Do sada samo prikupili i u Bosansku Dubicu isporuili preko 700 knjiga. Akcija jo traje i pozivam sve da se pridrue i animiraju ostale Bonjake da se ukljue sa svojim donacijama knjiga. BNZ ZG i ZG takoer je sudjelovala aktivno u radu Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske te u manjinskom ivotu Republike Hrvatske u prethodnih godinu dana. Na izbornoj skuptini BNZH odranoj 02.02.2013. Sead Berberovi izabran je za predsjednika BNZH, a Senahid Dubravi za tajnika. Teite rada BNZ ZG i ZG i ubudue emo imati na stratekim projektima razvoja i ouvanja bonjakog nacionalnog identiteta u Republici Hrvatskoj koje emo nuditi i u njih ukljuivati ostale upanijske organizacije BNZ, Vijea i sve bonjake udruge. Na skuptini biramo novo rukovodstvo BNZ ZG i ZG. Takoer, obnavljamo Izvrni odbor s mlaim, obrazovanim osobama koje imaju volju i elju dati svoj doprinos radu Bonjake nacionalne zajednice na ouvanju i izgradnji bonjakog nacionalnog identiteta s novim idejama, modalitetima rada i pristupu mlaim generacijama. Podrimo ih svi u radu, zakljuio je prof. dr. Sead Berberovi. U izjavi za Preporodov Journal novoizabrani predsjednik Devad Joguni je govorio o osnovnim pravcima rada BNZ za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju. Unato tome to su nam sredstva Savjeta za nacionalne manjine svake godine smanjivana vie nego svim drugim udrugama, na to smo upozorili naeg zastupnika i Savjet za nacionalne manjine, namjeravamo i dalje odravati visoku razinu aktivnosti. Nau orijentaciju na realizaciju kapitalnih projekata bitnih za bonjaku naciju u cjelini, ne samo za Bonjake u Hrvatskoj, unato kontinuiranom smanjenju sredstava Savjeta za nacionalne manjine, uspijevamo realizirati uz suorganizaciju, suradnju i pomo uglednih institucija: Medlisa Islamske zajednice Zagreb, Bonjakog instituta iz Sarajeva i Naunoistraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva. U narednim godinama oekujemo potporu Grada Zagreba putem Gradskog ureda za obrazovanje, sport i kulturu.

Devad Joguni Teite rada BNZ za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju ubudue emo imati na stratekim projektima razvoja i ouvanja bonjakog nacionalnog identiteta u Republici Hrvatskoj koje emo nuditi i u njih ukljuivati ostale upanijske organizacije BNZ, Vijea i sve bonjake udruge. Ostvarili smo nau namjeru, da se rukovodstvo BNZH obnovi mlaim, obrazovanim osobama koje imaju volju i elju dati svoj doprinos radu bonjake nacionalne zajednice na ouvanju i izgradnji bonjakog nacionalnog identiteta s novim idejama, modalitetima rada i nainima pristupa mlaim generacijama. Njihov angaman moe unaprijediti sadraj nae internetske stranica koju stalno treba dotjerivati novim sadrajima, i koja e postati vano sredstvo komunikacije s lanovima, posebno mlaim pripadnicima nae manjine. BNZ za grad Zagreb i Zagrebaku upaniju danas moe djelovati u stabilnim uvjetima jer imamo prostor za odvijanje raznovrsnih aktivnosti. Mi dobro znamo da na principijelan stav distanciranja u podrci bilo koje politike stranke rezultira bukvalno kanjavanjem od strane saborskih zastupnika bonjake nacionalne manjine kod dodjele sredstava za financiranje naih programa putem Savjeta za nacionalne manjine. Mi emo zadrati taj stav jer se ne elimo jeftinim politikim dodvoravanjem ostvariti vie sredstava. Upravo takav stav prepoznaju lanovi bonjake nacionalne zajednice i to cijene svojim masovnim prisustvom na svim naim manifestacijama. Nae aktivnosti su stalna okrenutost prema pripadnicima bonjake zajednice, mi ne elimo da naa zajednica bude mjesto gdje e Bonjaci po profesiji ostvariti prihode koji ne proizvode nikakve pomake za dobrobit nae zajednice. Mi nastavljamo njegovanje volonterskog rada uz stalnu komunikaciju sa najirim slojevima bonjake manjine. Zadae koje stoje pred nama moemo samo zajedniki usuglaenim djelovanjem uspjeno ostvariti. Stoga upuujem svim Bonjacima, posebno mladima, poziv da se ukljue u aktivnosti BNZ ili drugih bonjakih asocijacija i daju svoj doprinos u njihovoj realizaciji i vlastitom nacionalnom izgraivanju, rekao je Devad Joguni. q Ismet ISAKOVI

Devad Joguni, novi predsjednik

Za novog predsjednika izabran je dipl. ing. Devad Joguni, a dvoje potpredsjednika su prof. dr. sc. Sead Berberovi i prof. Edina Smajlagi. lanovi Izvrnog odbora su dipl. ing. Adnan Demirovi, dipl. arh. Senahid Dubravi, Edin Daferagi, dr. med. Amir Ibuki, Hatema Idrizovi, prof. Emir Kazaferovi, Alma Mehuli i dipl. oec. Salim Srebrenikovi. U Nadzorni odbor izabrani su dipl. ing. Mujaga Mehi (predsjednik), Ohran Jati i Suada Banjan (lanovi).

Novoizabrano rukovodstvo zagrebakog ogranka BNZH

STUDENI 2013.

23

BONJACI U HRVATSKOJ

BONJAKA DEMOKRATSKA STRANKA HRVATSKE STUDENI 2013.

Dosje: Hodi BDSH (I)

Priopenje za medije Glavnog odbora BDSH
Tokom 2013. godine Glavni odbor BDSH odrao je nekoliko sjednica bez prisustva predsjednika stranke Nedada Hodia. Posljednja sjednica na kojoj je prisustvovalo kompletno elnitvo stranke odrano je prije lokalnih izbora 10.03.2013. u Labinu. Tono osam mjeseci kasnije u Sisku je odrana sjednica na kojoj su Poziv na sjednicu Glavnog odbora BDSH donesene dalekosene odluke po daljnji rad bonjake parlamenNedad Hodi, predsjednik BDSH i saborski zastupnik, nakon tarne stranke. Nekoliko dana kasnije Glavni odbor BDSH oglasio se odrane sjednice Glavnog odbora BDSH u Sisku uputio je obavijest Priopenjem za medije, koje prenosimo u cijelosti: svim lanovima Glavnog odbora, asnog suda, Nadzornog odbora Kako bi sprijeili daljnje nai predsjednicima Ogranaka, u noenje tete ugledu stranke, kojoj ih poziva na sjednicu GlavGlavni odbor Bonjake demonog odbora dana 16.11.2013. kratske stranke Hrvatske je na na Kastvu, u sjeditu stranke na sjednici odranoj 10. studenog adresi Radna zona egoti. 2013. godine izglasao nepovjePredloeni Dnevni red sastorenje predsjedniku BDSH Nedjao se od 17 toaka: analiza readu Hodiu te je temeljem zultata lokalnih izbora 2013., odredbi lana 27. Statuta sazvao analiza izvjea Dravne revizije Izvanrednu skuptinu BDSH koja o financijskom poslovanju BDSH e se odrati u nedjelju, 15. proza 2012. godinu, usvajanje Fisinca 2013. godine u Sisku. nancijskog plana za 2013. i Ova odluka je donesena na2014. godinu, donoenje ProNedad Hodi, predsjednik BDSH i saborski zastupnik kon niza propusta predsjednika grama rada za 2014. godinu, dostranke Nedada Hodia koji su noenje devet odluka (o najmu prostora za sjedite stranke, o ugou opreci s obvezama propisanim Statutom BDSH: upornog ignori- varanju odravanja web stranica i postavljanju izvjea na stranice ranja odluka Glavnog odbora, netransparentnog troenja sredsta- sukladno zakonu, o podnoenju tromjesenih i zavrnih izvjea va dodijeljenih za rad stranke bez odluka Glavnog odbora to je FINA-i, o zapoljavanju administratora, o ugovaranju knjigovodpotvrdilo i izvjee Dravnog ureda za reviziju o financijskom poslo- stvenih usluga, o ugovaranju pravnih usluga, o reviziji lanstva i vanju stranke, unoenjem pomutnje i nemira u redove stranke obaveznoj lanarini, o daljnjem statusu mobilnog ugovora sa Viignoriranjem legitimno izabranih predstavnika na lokalnim nivoipnet-om, o naknadama za pomo pojedincima), analiza Poslovnika ma. Kulminacija svega navedenog je kazna koju je, zbog greke o radu Glavnog odbora BDSH, Izvjee o radu predsjednika BDSH predsjednika Nedada Hodia, Odbor za Ustav, Poslovnik i politiza 2012. godinu i razno. ki sustav odredio BDSH u iznosu od 118.019 kn zbog kanjenja od Sjednica Glavnog odbora BDSH zakazana za 16. studeni 2013. 41 dan u objavljivanju zakonom propisanih financijskih izvjea. nije odrana jer nje bilo kvoruma. Pozivamo lanstvo stranke da u ovom izuzetno ozbiljnom trenutku za Bonjaku demokratsku stranku Hrvatske zadri dostojanPress konferencija Nedada Hodia stvo i pokae jedinstvo i zajednitvo. Saborski zastupnik i predsjednik BDSH, Nedad Hodi, 18. studenog 2013. odrao je konferenciju za novinare u Puli. NatpoloGlas Istre: Bonjaci izglasali nepovjerenje vina veina lanova Glavnog odbora BDSH rui Statut stranke, Nedadu Hodiu iznose neistine, obmanjuju lanstvo i bez punomoi pritom se laU pulskom Glasu Istre, 14. studenog 2013., objavljen je tekst no predstavljajui, nastupaju u ime stranke, rekao je Hodi na pod naslovom Bonjaci izglasali nepovjerenje Nedadu Hodiu, press konferenciji. Pritom je ustvrdio da veina u Glavnom odboru u kojem se citiraju najznaajniji dijelovi Priopenja za medije Glav- ide tako daleko da ak kre i zakon, pa su na nekim dopisima falsinog odbora BDSH. Pritom je novinarka kontaktirala Nedada Hod- ficirali stranaki peat. Naglasio je da je kao saborski zastupnik za ia, saborskog zastupnika i predsjednika BDSH, koji joj je izjavio svoje djelovanje i rad u 2012. godini potroio 64.000 kuna, to je da su lai sve to je navedeno u priopenju BDSH-a, a da to potvr- znatno manje od 320.000 kuna koliko imaju njegovi kolege, dok je uje uredno izvjee Dravnog ureda za reviziju. Pritom smatra da primjerice na telefonske razgovore lanova Glavnog odbora BDSH je jedina istina da grupa ljudi pokuava ruiti Statut BDSH koristei potroeno 80.000 kuna. Neistinite su tvrdnje da je netransparentno troenje novaca se pritom falsificiranim peatom stranke. Upoznavajui itatelje s problematikom, Glas Istre je podsje- potvrdio i nalaz Dravnog ureda za reviziju jer taj je nalaz bio uretio da je Nedad Hodi prije dvije godine izabran za saborskog za- dan i u skladu sa zakonom. injenica je da dio ljudi u Glavnom odstupnika albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjinu. Ranije se isticao kao uspjean poduzetnik koji je vodio tvrtku Hann-invest, a poslovanjem stekao brojne nekretnine viemilijunske vrijednosti, pie u lanku.

24

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
boru zbog vlastitog nezadovoljstva opstruira rad cijele stranke i tome treba stati na kraj. Neshvatljivo je da se meni kao predsjedniku, odlukom nekolicine oduzima pravo da raspolaem raunom za to me ovlastila Skuptina stranke, rekao je Hodi. Po njegovim rijeima, stranka se zadnjih godina uspjela nametnuti i osvojiti znaajan broj mandata u lokalnim sredinama, a imaju i saborskog zastupnika, pa umjesto da se radi na zajednikom napretku i daljnjem razvoju, odreeni ljudi sve ele sruiti. Zbog lanog predstavljanja nekih lanova Glavnog odbora, ali i niza drugih podmetanja za koja tvrdi da nisu istinita, Hodi je najavio izvanrednu Skuptinu BDSH u oujku 2014. godine. Tada e ponuditi svoj mandat na raspolaganje, a Skuptinu koju su za 15. prosinca 2013. sazvali njegovi stranaki oponenti, smatra neregularnom. O Hodievoj konferenciji detaljno je pisao Glas Istre, a svoje sluatelje je izvijestio i Hrvatski radio, u ijem se prilogu, izmeu ostaloga, kae: Saborski zastupnik Bonjake demokratske stranke Hrvatske Nedad Hodi potvrdio je kako unutar stranke ima neslaganja koja proizlaze iz neznanja i nesnalaenja dijela lanova. No, ini se sve da se razjasne pitanja u vezi sa zakonitim raspolaganjem novcem i djelovanju protivno stranakom Statutu, za to Hodi okrivljuje dvotreinsku veinu Glavnog odbora stranke, koja Pravilnikom eli ruiti Statut stranke to je protuzakonito.

Konferencija za novinare u Puli (22.11.2013.) (Mehmed Deki, Faruk Kuri, Sena Kulenovi i Hilmija abi) ima, ostali stranaki dunosnici za prijavu su doznali kada su bili pozvani na obavijesne razgovore. Izmeu ostalog, Kotori je naglasio da Hodi i svoje privatne poslove pokriva stranakim sredstvima, da nitko od lanova ne zna gdje se nalaze slubene prostorije BDSH u Rijeci, jer Hodi, kako je rekao, za tu svrhu koristi kancelarije svoje privatne tvrtke. Faruk Kuri, predsjednik Glavnog odbora BDSH, tvrdi da je dvotreinskom odlukom Glavni odbor Hodiu izglasao nepovjerenje, a zbog njegovog ozbiljnog propusta (na vrijeme i u zakonskom roku nije predan Izvjetaj o financiranju) BDSH je kanjena s 118.000 kuna. Nitko ne zna na to novac odlazi, a kamoli kako je utroio 320.000 kuna koliko kao saborski zastupnik ima na raspolaganju jer o tome ne postoje nikakva izvjea, rekao je Kuri, pri emu je najavio da e Glavni odbor 15. prosinca 2013. sazvati Izvanrednu skuptinu BDSH u Sisku kada e predloiti novog kandidata za predsjednika. Mehmed Deki, predsjednik Nadzornog odbora BDSH, rekao je kako je nedopustivo da lanovi preko tiskovnih medija doznaju da su kanjeni s 118.000 kuna ili da je u stranci provedena revizija.

Press konferencija Glavnog odbora BDSH

etiri dana kasnije, 22. studenog 2013., u Puli je ponovo odrana konferencija za novinare. Ovoga puta na njoj je sudjelovao gotovo cijelo elnitvo BDSH: tri potpredsjednika stranke, predsjednika Nadzornog odbora i veina lanova Glavnog odbora. Oni su govorili o netransparentnom troenju stranakog novca i Hodievoj samovolji. Naglasili su da saborski zastupnik i predsjednik BDSH ve dugo vremena ne artikulira interese bonjake manjine, ne surauje ni s jednom bonjakom asocijacijom. Pritom je potpuno privatizirao stranku s ijim vodstvom komunicira iskljuivo preko odvjetnika i medija, to je tvrde, diletantski i ispod svake politike razine. Hodi sva stranaka sredstva troi na svoju ruku i nitko od lanova Glavnog odbora i ostalih potpredsjednika nema uvid u ta sredstva, rekao je Sead Kotori, potpredsjednik stranke. Naglasio je da je zbog sumnje u nenamjensko troenje stranakog novca jedan od lanova protiv Hodia podignuo kaznenu prijavu pred rijekim Dravnim odvjetnitvom. Istraga je u toku. Po njegovim rije-

Hodievo priopenje Glasu Istre

O konferenciji za novinare 22.11.2013. detaljno je pisao Glas Istre, ija je novinarka D. Bai-Palkovi na kraju teksta napisala sljedee: Komentar na sve iznesene tvrdnje njegovih stranakih protivnika pokuali smo zatraiti od Nedada Hodia, no nije odgovarao na pozive. Istog dana Nedad Hodi se pismenim demantijem obratio redakciji pulskog Glasa Istre. Tekst prenosimo u cijelosti. Potovana redakcijo, vezano za dananji lanak u vaem listu pod naslovom Protiv Hodia podignuta kaznena prijava Rijekom DORH-u, a obzirom da se nisam mogao javiti na poziv vaih novinara, molim vas da objavite u jednom od narednih brojeva ovaj odgovor. Da, kaznenu prijavu je podigao lan stranke i od njega oekujem da, kada se pokae da je apsolutno neutemeljena javno se ispria te napusti BDSH. to se tie navoda ostalih kolega na pressici nemam namjeru polemizirati jer onaj tko ne eli injenicama razgovarati nije pravi sugovornik. Onaj koga zanimaju injenice zna da sam na pozive bonjakih udruga, vijea i predstavnika Bonjaka, u raznim prigodama, tijekom 2012. prisustvovao na pedesetak razliitih manifestacija diljem Hrvatske. Meu ljudima na terenu nailazim na veliku podrku

Konferencija za novinare Glavnog odbora BDSH u Puli (Sead Kotori, Mehmed Deki, Faruk Kuri, Sena Kulenovi, Hilmija abi i Mirsad Pezerovi)

STUDENI 2013.

25

BONJACI U HRVATSKOJ
zbog svog rada u Saboru RH, vrstine stavova i zatite manjinskih prava, to rezultira i prijeteim pisama od ustaoidnih usijanih glava, ali i aplauzima od kolega u Saboru. Onaj koga zanimaju injenice zna da sam u Saboru RH uveo praksu prekidanja rada Plenarne sjednice na Dan sjeanja na rtve Srebrenice kada sve kolege nose Cvijet Srebrenice kao simbol sjeanja na genocid, kada se rtvama Srebrenice u Saboru RH odaje duno potovanje. Onaj koga zanimaju injenice zna da sam uspio obezbjediti jednoglasnu odluku Savjeta za nacionalne manjine da se obezbjede vea sredstva za bonjake udruge koja e se realizirati kada se ekonomska situacija u RH popravi, da sam jednoglasno biran za predsjednika Kluba zastupnika nacionalnih manjina to je priznanje i meni i stranci. Onaj koga zanimaju injenice zna da smo u 2012. godini organizirali dvije sjednice GO i Skuptinu BDSH, ali i da sam prisustvovao na nekoliko sjednica GO u nekompletnom sastavu, a u mnogobrojnim telefonskim razgovorima od kojih je jedan sa gospodinom Kuriem trajao vie od dva sata pokuavajui objasniti da se Statut ne moe ruiti odlukama GO, no oito uzalud. Onaj koga zanima financijsko poslovanje zna da se za sve ovo vrijeme od kako smo u Saboru RH, sukladno zakonu, izrauju, predaju na FINA-u i objavljuju na naim web stranicama tromjesena, estomjesena, devetomjesena i zavrna godinja izvjea to potvruje i nalaz Dravne revizije. Onaj koga pak zanima na to se troe ta sredstva moe to vidjeti u svako doba dana i noi i u tim izvjeima kao i u prateoj dokumentaciji temeljem koje knjigovodstveni servis izrauje izvjea. Kolege sa pressice bi trebale znati, ali ako su zaboravili ja u ih podsjetiti da smo ta sredstva u 2012. troili na nabavku i koritenje 20 mobitela koje nose u svojim depovima to je na godinjoj razini iznosilo 37.714 kn, na trokove naknada za prijevoz za lanove Glavnog odbora i delegate na Skuptini u iznosu od 37.568 kn, na trokove hotelskog smjetaja u iznosu od 16.819 kn od ega se najvei dio odnosi na smjetaj lanova GO u hotelu Bitoraj te smjetaj delegata na skuptini BDSH, trokove reprezentacije u iznosu od 34.078 kn od ega daleko najvei dio se odnosi na prehranu lanova GO i delegata na Skuptini i sjednicama GO, lanova Izvrnih odbora pojedinih ogranaka te tri donatorske veere, da smo kupili osnovna sredstva u iznosu od 9.520 kn, plaali najmove prostora za nae manifestacije i Skuptine u iznosu 8.889 kn, usluge za promidbu i informiranje u iznosu od 19.128 kn, platili nepodmirene raune iz ranijeg razdoblja u iznosu 43.693 kn, a koji se odnose na nabavku aparata i opreme za izradu lanskih iskaznica, plaanje dijela rauna za promotivni skup i najavu izlaska na izbore u hotelu Histria i jednog zaostalog rauna jo od lokalnih izbora 2009. Na inicijativu lanova GO smo donirali 21.500 kn kao pomo kod smrtnih sluajeva i socijalno ugroenima, neutroena sredstva u iznosu od 30.023 kn prenijeli u 2013. godinu, a predsjednik stranke i zastupnik u Saboru RH je za sva svoje aktivnosti tijekom 2012. iskljuivo na naknadu za prijevoz i plaanje putarina potroio 64.655 kn u godini u kojoj sam osobnim automobilom prevalio vie od 60.000 km, od ega barem polovinu na svoju aktivnost kao zastupnik i predsjednik BDSH. Zbog svojih neostvarenih ambicija u stranci i na lokalnim izborima 2013. godine moje kolege ovo preuuju, iznose teke lane optube, spremni su ruiti sve ono to smo mi osnivai stranke gradili godinama osobnim trudom i sredstvima diljem Hrvatske. No, u tome nee uspjeti ni ruenjem Statuta, niti koritenjem lanih peata niti sazivanjem Izvanredne Skuptine koja uzgred budi reeno prema lanku 24. Statuta BDSH ne moe biti sazvana prije isteka roka od 90 dana od dana kada Glavni odbor BDSH odredi broj delegata iz pojedinih ogranaka to niti do dan danas nije uinio, i bez uea najmanje 100 delegata. U medijima sam istupao iskljuivo reagirajui na neutemeljene optube, a kao predsjednik stranke sam putem odvjetnika upozorio sve lanove GO na protustatutarno ponaanje dijela GO i pozvao da svoj rad vrate u statutarni okvir. Iz njihovog ponaanja je oito da u tome nisam uspio pa sam prinuen vui nove poteze sukladno Statutu BDSH. Uz jo jednu zamolbu da ovaj dopis im prije objavite, srdano Vas pozdravljam.

Nedad Hodi s lojalnim lanovima stranke

Nalaz Dravnog ureda za reviziju uvjetno miljenje

Dravni ured za reviziju Podruni ured Rijeka objavio je 4. studenog 2013. Izvjee o obavljenoj financijskoj reviziji BDSH za 2012. godinu. Na zahtjev Faruka Kuria, predsjednika Glavnog odbora BDSH, pomonica glavnog dravnog revizora 26. studenog 2013. dostavila je Izvjee o obavljenoj reviziji lanovima Glavnog odbora BDSH. Ovom prigodom u cijelosti prenosimo III. poglavlje Miljenje.

III. MILJENJE
1. Na temelju odredbi lanaka 12. i 14. Zakona o Dravnom uredu za reviziju, obavljena je financijska revizija Stranke za 2012. Revizijom su obuhvaeni financijski izvjetaji i poslovanje. Izraeno je uvjetno miljenje. 2. Revizija je obavljena na nain i prema postupcima utvrenim okvirom revizijskih standarda meunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne etike dravnih revizora. Planirana je i obavljena s ciljem da prui razumno uvjerenje jesu li financijski izvjetaji sastavljeni prema raunovodstvenim propisima i standarda, a poslovanje usklaeno sa zakonima i drugim propisima. 3. Sljedee injenice su utjecale na izraavanje uvjetnog miljenja: Uinkovit sustav unutarnjih kontrola nije uspostavljen. Slabosti sustava unutarnjih kontrola su uoene u planiraju i raunovodstvom poslovanju, te troenju sredstava. (toka 1. Nalaza) Dravnom uredu za reviziju su dostavljeni financijski plan i program rada za 2012. bez datuma i potpisa. Glavni odbor nije usvojio financijski plan i program. Financijskim planom su prihodi planirani u iznosu 338.725,00 kn, a rashodi u iznosu 338.725,00 kn, te nisu planirani prema vrstama prihoda i rashoda iz raunskog plana za neprofitne organizacije. Godinji program rada Stranke ne sadri iznos sredstava potrebnih za financiranje planiranih aktivnosti. Dravnom uredu za reviziju nisu propisanom roku dostavljeni program rada, financijski plan i izvjee o primljenim donacijama. Popis imovine sa stanjem na dan 31. prosinca 2012. nije sastavljen. Stanje novanih sredstava iskazano u knjizi blagajne vee od stanja

26

PREPORODOV JOURNAL 157

BONJACI U HRVATSKOJ
istaknutog u glavnoj knjizi i financijskim izvjetajima, odnosno nije usklaeno knjigovodstveno i stvarno stanje novanih sredstava. Knjiga dugotrajne imovine i knjiga putnih naloga nisu ustrojene, a svi putni nalozi ne sadre podatke prema kojima bi se moglo potvrditi da su poslovni dogaaji stvarno nastali i da su povezani s aktivnostima predvienim godinjim programom rada. Prema blagajnikim izvjetajima zavrna stanja u blagajni su iznosila od 41.026,00 kn do 72.356,00 kn to je viestruko vie od utvrenog blagajnikog maksimuma u iznosu 10.000,00 kn. (toka 2. Nalaza) Rashodi su ostvareni u iznosu 261.265,00 kn, a odnose se na materijalne rashode u iznosu 235,213,00 kn, rashode za donacije u iznosu 21.500,00 kn, rashode za amortizaciju u iznosu 3.347,00 kn, te financijske rashode u iznosu 1.205,00 kn. Iz dijela knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su evidentirani rashodi za nabavu roba i usluga (materijalni rashodi) nije razvidno jesu li sredstva koritena iskljuivo za ostvarenje ciljeva utvrenih godinjim planom u iznosu 6.564,00 kn koji se odnosi na drugu pravnu osobu, trgovako drutvo. (toka 3. Nalaza) 4. Stranka je pravna osoba upisana u registar politikih stranaka. Osnovana je 2008., a u Registar neprofitnih organizacija upisana 2012. Djelokrug rada je odreen Statutom i Programom. Stranku predstavlja i zastupa predsjednik Nedad Hodi. Stranka nema zaposlenika. Koncem 2012. je imala 12 ogranaka. Nakon izbora u prosincu 2011. Stranka je postala parlamentarna (jedan zastupnik u Hrvatskom saboru koji zastupa albansku, bonjaku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu). Do 2012. nije sastavljala financijske izvjetaje, ve je voeno jednostavno knjigovodstvo (prihodi, rashodi i imovina su bili manji od 100.000,00 kn). Financijskim planom za 2012. planirani su ukupni prihodi i rashodi u iznosu 338.725,00 kn. Prema podacima iskazanima u izvjetaju o prihodima i rashodima za 2012., ostvareni su ukupni prihodi u iznosu 334.981,00 kn, ukupni rashodi u iznosu 261.265,00 kn, te je koncem 2012. iskazan viak prihoda u iznosu 73.716,00 kn. Manjak prihoda iz prethodne godine je iznosio 43.693,00 kn, te viak prihoda raspoloiv u sljedeem razdoblju iznosu 30.023,00 kn. Vrijednosno najznaajniji prihodi su ostvareni iz dravnog prorauna u iznosu 325.725,00 kn ili 97,2% ukupnih prihoda. U 2012. nije bilo donacija Stranci. Prema odluci Glavnog odbora iz 2012. lanarina se ne naplauje. Iz dijela knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su evidentirani rashodi za nabavu roba i usluga (materijalni rashodi) nije razvidno jesu li sredstva koritena iskljuivo za ostvarenje ciljeva utvrenih godinjim planom aktivnostima i financijskim planom. Plaen je raun za telefonske usluge u iznosu 6.564,00 kn koji se odnosi na drugu pravnu osobu, trgovako drutvo. Rashodi su ostvareni u iznosu 261.265,00 kn odnose se na materijalne rashode u iznosu 235.213,00 kn, rashode za donacije u iznosu 21.500,00 kn, rashode za amortizaciju u iznosu 3.347,00 kn, te financijske rashode u iznosu 1.205,00 kn. Obveze prema dobavljaima koncem 2012. iznose 3.829,00 kn (podmirene su u 2013.). Dravnom uredu za reviziju su dostavljeni u propisanom roku financijski izvjetaji. Uz financijske izvjetaje nisu dostavljeni program rada, financijski plan i izvjee o primljenim donacijama u 2012. Financijski izvjetaji i financijski plan su pravodobno objavljeni na web stranicama (28. veljae 2013.), a godinji program rada i izvjee o primljenim donacijama u 2012. su objavljeni 12. oujka 2013. Revizijom za 2012. utvrene nepravilnosti koje se odnose na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i raunovodstveno poslovanja, te nekoritenje sredstava iskljuivo za ostvarenje ciljeva utvrenih programom i statutom, utjecale su na izraavanje uvjetnog miljenja. q Pripremio: Ismet ISAKOVI
Plaa saborskih zastupnika
26.07.2013. na internetskim stranicama Hrvatskog sabora objavljeni su podaci o plaama saborskih zastupnika. U prvoj polovici 2013. godine samo za plae 151 zastupnika isplaeno je 24,6 milijuna kuna brutto, to znai da je prosjena mjesena brutto plaa saborskih zastupnika iznosila 27.152 kune. Uz plae, zastupnicima je isplaeno jo 4,5 milijuna kuna drugih naknada propisanih Zakonom o pravima i dunostima zastupnika.

Zastupnici tako imaju pravo i na zastupniki paual, za poveane materijalne trokove u obnaanju zastupnike dunosti, koji je neoporeziv, a iznosi 1.500 kuna na mjesec. Onima koji ive na adresi vie od 50 kilometara udaljenoj od Zagreba u vrijeme kada zasjeda Sabor isplauje se i naknada za odvojeni ivot od 1.000 kuna na mjesec. Isti zastupnici u vrijeme sjednice imaju pravo smjestiti se u slubenom stanu, u unajmljenoj garsonijeri ili jednosobnom stanu iji najam nije vei od 2.500 kuna na mjesec. Nadoknauju im se i trokovi za reije do 500 kuna na mjesec, a mogue razlike u trokovima najma i reija zastupnici plaaju sami. Zastupnici imaju pravo i na dnevnice: za slubeni put u zemlji dnevnica je 150 kuna. Imaju pravo i na naknadu trokova za koritenje privatnog automobila za slubene svrhe 2 kune po prijeenom kilometru, te na naknadu trokova cestarine uz predoenje rauna. Zastupnici koji se koriste smjetajem u slubenim ili u unajmljenim stanovima i oni koji se iznimno koriste hotelskim smjetajem, a na saborske sjednice dolaze vlastitim automobilom, imaju pravo na viekratnu naknadu trokova kilometrae. Dakle, pri dolasku i odlasku u svakom tjednu koliko traje sjednica. Oni koji se ne koriste tom vrstom smjetaja, a imaju prebivalite udaljeno vie od 50 i manje od 100 kilometara od Zagreba te na saborske sjednice dolaze vlastitim automobilom, imaju pravo na naknadu trokova prijevoza do 2.500 kuna na mjesec. Da bi doli na saborsku sjednicu, zastupnici s prebivalitem udaljenim vie od 50 kilometara od Zagreba mogu se koristiti i javnim prijevozom (autobus, vlak, avion, trajekt). Tako nastali trokovi takoer im se refundiraju uz predoenje rauna. Isto vrijedi i za slubena putovanja u inozemstvo, koja uz to ukljuuju i plaanje hotelskog smjetaja.

Nedad Hodi (BDSH) veljaa 2013.

Brutto plaa: 33.441 kn. Paual: 1.500 kn. Stanarina i reije: 3.000 kn. Putni trokovi: 1.908 kn. Naknada za odvojeni ivot: 1.000 kn. Ukupno: 40.849 kn.
Izvor: http://www.24sata.hr/prigoda/poruka/saborski-zastupnici-1325/ q

STUDENI 2013.

27

HRVATSKA

MJESEC DANA ESTOKIH IDEOLOKIH SVAA

Vlast zaustavljena u Vukovaru

Hrvatska i dalje tone u gospodarskim vodama, broj nezaposlenih potkraj studenog 2013. dostigao je 356.000, industrijska proizvodnja i dalje pada. I osmi kvartal zaredom BDP e biti negativan. U takvoj atmosferi nalo se dovoljno prostora da graani Hrvatske raspravljaju o referendumu o braku kao zajednici mukarca i ene, potpisivanju referenduma o upotrebi, tonije reeno, nemojmo se lagati, zabrani irilice, a kulminacija se desila 18. studenog na Dan sjeanja na rtvu Vukovara. Usprkos pozivima na razum obiljeavanje stradanja Vukovaraca od prije 22 godine ipak je na kraju pretvoreno u politiki obraun Stoera za obranu hrvatskoga Vukovara s dravnom vlasti, a konaan epilog mune situacije bio je odustajanje dravnog vrha od hodnje prema Memorijalnom groblju. Aktivisti Stoera blokirali su im put i sprijeili ih da u koloni idu od Ope bolnice do groblja. Kao to vidite, u elji da svi zajedno odamo poast stradalima Vukovara, na neki nain smo sprijeeni organiziranom opstrukcijom. Ova opstrukcija je pokazatelj da onima koji su je organizirali nije stalo ni do Vukovara ni do pijeteta. Pijetet je u naim srcima i on postoji, bez obzira na one koji su danas uinili da se Hrvatska razjedini. Upravo zato to je dan pijeteta mi neemo inzistirati, jer bi to znailo inaenje, a nama to ne treba u vrijeme kada svi moramo imati osjeaj potovanja, a ne osjeaj inaenja. Mi emo poloiti vijence na Ovari, a naravno Vukovar je u naim srcima i mi emo rtvama odati duno potovanje, izjavio je predsjednik drave Ivo Josipovi, dok je predsjednik Sabora Josip Leko dodao da je Vukovar simbol pomirenja hrvatskog naroda i hrvatskog drutva bio i ostat e, bez obzira tko iz dnevnopolitikih potreba radio podjele. Meni je ao da ne moemo poloiti vijence i na taj nain zahvaliti se braniteljima i stradalnicima, ali vremena su takva. Proi e, bit e bolje i u Vukovaru i u Hrvatskoj, kazao je Leko o dogaanjima u Vukovaru koje premijera Zorana Milanovia nisu iznenadila. Na alost, ovo je manje-vie bilo oekivano. Ovome se nitko niti kani niti se kanio suprotstavljati, a tko god to eli na ovakav nain organizirati i u stanju je okupiti odreeni broj ljudi, to moe napraviti. Mislio sam da ni ove godine neu morati davati izjavu u koloni, ali mislim da smo duni objasniti zato ove godine ne moemo. Naprosto na silu ne ide i to ne dolazi u obzir. Tko ovo doivljava kao utakmicu neka igra sam, jer za mene ovo nije utakmica, poruio je premijer Milanovi, nakon ega se dravni vrh te predstavnici diplomatskog zbora okrenuo te okolnim putem zaputio prema Ovari.

Zoran Milanovi, Ivo Josipovi i Josip Leko u Vukovaru U to vrijeme program u bolnici jo je trajao, no kako je kolona bila dugaka, u jednom trenutku slubeni protokol trebao se spojiti s kolonom koja je ranije krenula. Tada su na scenu nastupili aktivisti Stoera koji su blokirali put predstavnicima dravnog vrha i drugim gostima. Propustili su tek ratne zapovjednike Vukovara, dok su dravni vrh drali u blokadi oko 20 minuta dok nije prola cijela kolona. Kada su se predstavnici vlasti ponovno pokuali prikljuiti koloni, nakon to su prethodno s ceste uklonjeni lampioni, koji su bili simbolina barijera, skupina ljudi ispred njih ponovno se zaustavila. U tom trenutku ministar Kotromanovi izvijestio je predsjednike o svemu to se dogaa te je nakon kratkih konzultacija odlueno da e se Vlada povui i da nee inzistirati na hodoau. U slubenom protokolu bila je i biva predsjednica Vlade Jadranka Kosor, a po prvi put doao je i predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, koji je najavio kako e se poloiti vijenac za sve vukovarske rtve i Hrvate i Srbe. Inae, meu brojnim gostima, braniteljima, pripadnicima poasnih udruga bila je primjetna zbunjenost stanjem u koje su dovedeni. Svojim je ponaanjem tzv. Stoer najvie ponizio upravo rtve Vukovara u koje se najvie kleo.

Gay nije OK
Paralelno s iekivanjem 18. studenog trajala je estoka kampanja oko referenduma o braku. Referendum je pokrenula udruga U ime obitelji koju vodi eljka Marki. Referendum je odran 1. prosinca, a za je glasalo 65,87%, dok je protiv bilo 33,51% graana koji su izali na glasanje. Glasanju je pristupilo ukupno 37,9% biraa. Za je 942.665 graana, a protiv njih 481.314. Tako je odluila Hrvatska definicija iz Obiteljskog zakona da je brak ivotna zajednica mukarca i ene bit e unesena u Ustav. Dvotreinsko za na referendumu o ustavnoj definiciji braka kao zajednice mukarca i ene predsjednika Republike Ivu Josipovia nije iznenadilo, no oekuje da takav rezultat ne bude razlog novih dubokih ideolokih podjela u drutvu, a ni motiv za sprjeavanje pravednog zakonskog ureivanja prava istospolnih zajednica. U rezultatima referenduma ne iitava nikakvu politiku poruku, jer referendumsko pitanje bilo je tipino svjetonazorsko. Ono nije po-

Poniavanje rtava
Meu njima su bili i hrvatski branitelji, a danas ministri u hrvatskoj Vladi Ante Kotromanovi, Predrag Mati Fred i Ranko Ostoji te naelnik Glavnog stoera OSRH Drago Lovri. U koloni koju je organizirao tzv. Stoer bili su generali Ante Gotovina, Mladen Marka, Ivan ermak, Damir Krstievi. S njima su bili i ratni zapovjednici obrane Vukovara Mile Dedakovi - Jastreb, Branko Borkovi - Mladi Jastreb i Tomislav Merep, iako su prisustvovali i prigodnom programu u dvoritu Ope bolnice skupa s jo 200-300 okupljenih. Dok je trajao program, velika veina ljudi, njih vie od 50.000, na poziv Stoera, ali i nagovore njihovih aktivista ostalo je izvan bolnice i formiralo svoju kolonu koju su nazvali u Stoeru vukovarska Hrvatska.

28

PREPORODOV JOURNAL 157

HRVATSKA
Ministar poduzetnitva i obrta Gordan Maras nije uope bio iznenaen Vidoevievim uhienjem. Poruio je da ovo nije obraun s njim kako bi se postavili drugi ljudi - skloni SDP-u. Neka policija i DORH rade svoj posao. Drago mi je vidjeti da institucije rade svoj posao. elim upozoriti da pria oko javnog novca, javnih ovlasti, javnih pozicija mora imati jednu drugu konotaciju kada su u pitanju HGK i Obrtnika komora. Ovakve stvari su nedopustive. Jo prije mjesec dana sam rekao da Vidoevi mora odstupiti, rekao je ministar Maras. Vidoevi je bio predsjedniki kandidat 2009., ali prije toga i lan HDZ-a. Maras dodaje da je uhienje samo dokaz kako je HDZ radio. Ne boji se kritika da se zapravo radi o muki SDP-a i pokuaju da se preuzme HGK. Do zadnjih predsjednikih izbora Vidoevi je bio vrlo ugledan lan HDZ-a. To je ta razina odgovornosti HDZ-a koja se prakticirala 90-tih, a ja bih rekao nastavila poslije 2004. do 2011. kada su bili na vlasti na elu sa Sanaderom. To je dokaz da ovo itekako ima veze s njima, a s SDP-om apsolutno nikakve. Maras oekuje da i drugi u HGK, kolokvijalno reeno "Vidoevievi ljudi" preuzmu odgovornost za nain na koji je troen novac poduzetnika. Znam da to nije jednostavno ljudima koje je Vidoevi doveo i vodio 20 godina. Ali odgovornost se mora preuzeti, jer sadanja situacija to nalae, dodao je ministar Maras. q Edis FELI
Hrvatska na SP u Brazilu 2014.
Hrvatska se uspjela plasirati na svjetsko nogometno prvenstvo koje e se idue godine odrati u Brazilu. Nakon prve utakmice odigrane 11. studenog u Rejkjaviku koja je zavrila 0:0, etiri dana kasnije u Maksimiru je Hrvatska slavila 2:0. Prvi gol postigao je Mario Manduki u 27. minuti. Pred kraj poluvremena Manduki je nespretno onom startao na gostujueg igraa zbog ega ga je nizozemski sudac Bjorn Kuipers iskljuio, pa je Hrvatska cijelo drugo poluvrijeme odigrala s igraem manje. Unato tome, Hrvatska je i u drugom poluvremenu bila daleko bolji protivnik, pa je Darijo Srna ve u 47. minuti sjajnim udarcem s 20-ak metara iskosa pogodio za 2:0. Samo je srea Islanane sauvala jo teeg poraza. Sjenu na ovu utakmicu bacio je incident koji je na kraju izazvao hrvatski reprezentativac Josip Joe imuni. On je u deliriju oduevljenja uzeo mikrofon i nekoliko puta uzviknuo ustaki pozdrav Za dom", a dobar dio publike mu je odgovarao sa Spremni.

eljka Marki litike naravi i mislim da jako grijee oni koji ga ele shvatiti kao politiku ili glasanje o Vladi, predsjedniku, dravi i dravnom sustavu. Rije je zaista o tipinom svjetonazorskom pitanju - mi smo prilino tradicionalno drutvo, sa svim dobrim i loim stranama takve pozicije. Ovdje ne iitavam nikakvu politiku poruku - znam ljude koji su inae skloni oporbi, a koji su glasali protiv, znam i mnoge koji su uz vladajuu koaliciju i koji su glasali za, rekao je predsjednik Josipovi. Ocijenio je da nije dobro za demokratske procese to je mali broj graana izaao na referendum. Upitan kako gleda na mogunost da uskoro bude odran jo jedan referendum - o uporabi manjinskog jezika i pisma, budui da je Stoer za obranu hrvatskog Vukovara poruio da je prikupio dovoljno potpisa za njegovo odravanje, Josipovi je kazao kako svaki referendum koji bi iao za smanjivanjem prava nacionalnih manjina ne bi bio primjeren. Ne bi po meni bio ni u skladu s Ustavom, ali o tome e Ustavni sud, dodao je Josipovi naglaavajui u tom kontekstu problem neprimjerene legislative o referendumu, to je pokazao i dananji referendum. Mislim da je i ovaj referendum pokazao koliko je neprimjerena naa legislativa vezana uz referendum, od samih ustavnih odredbi do odredbi zakona, te da jedan zaista demokratski instrument poput referenduma moe postati neto drugo", rekao je predsjednik RH.

Uhapen Nadan Vidoevi

U prolom smo broju pisali o aferi Remorker, odnosno izvlaenju novaca iz HGK i HAC-a. Nakon to su mu pohapeni najblii suradnici, tu je sudbinu doekao i Nadan Vidoevi, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Uskok ga tereti da je zajedno sa proelnicom svog ureda Zdenkom Peternel i njenim pomagaem Davorom Komerikim sudjelovao u izvlaenju oko 32,9 milijuna kuna iz HGK u razdoblju izmeu 2005. i 2010. preko tvrtke Igora Premilovca Remorker, po kojoj je afera i dobila ime. Uz Vidoevia istranje radnje vrene su i nad voditeljicom Slube za financijsko-raunovodstvene poslove HGK Josipom Mladinov. Policija je pretraivala prostorije HGK i Vidoevievu kuu na Gornjem Prekriju iz koje je slijedeih nekoliko dana zaplijenjen veliki broj umjetnina. Odvjetnik Zdenke Peternel demantirao je medijske tvrdnje da je ona u svom iskazu teretila danas uhienog Vidoevia. Zdenka Peternel, nakon to je prvi puta iznosila obranu prilikom uhienja, od dana 16. listopada 2013. svoju obranu nije dopunjavala te time nije mogla uiniti ono to joj mediji neutemeljeno stavljaju na duu, istakao je njen odvjetnik Davorin Budin. Od svih osumnjienika na slobodi je ostao jedino Igor Premilovac koji je priznao da je preko fiktivnih tvrtki i rauna u inozemstvu izvlaio novac koji je umanjen za proviziju predavao Zdenki Peternel.

Josip imuni imunia je FIFA kaznila s 10 utakmica zabrane igranja za reprezentaciju, to znai da nee moi sudjelovati na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. Osim toga, zabranila mu je i odlazak u Brazil kao navijau. Manduki je pak dobro proao, izvukao se s jednom utakmicom zabrane neigranja, a to e biti ba prva utakmica s kojom e domain Brazil i Hrvatska 12. lipnja idue godine u Sao Paolu otvoriti Svjetsko prvenstvo. Uz Brazil, s Hrvatskom su u grupi A jo Meksiko i Kamerun. Dok se Hrvatska borila za plasman u Brazil, BiH je u St. Louisu u SAD-u odigrala prijateljsku utakmicu s Argentinom i izgubila 2:0. Voljom drijeba ove e dvije reprezentacije igrati zajedno i u grupi F u Brazilu. Argentina i BiH e utakmicu odigrati na brazilskoj Marakani u Rio de Janeiru 16. lipnja, a s njima u grupi jo su Nigerija i Iran. q

STUDENI 2013.

29

INTERVJU

CHRISTIAN SCHWARZ- SCHILLING, NJEMAKI POLITIAR BIVI VISOKI PREDSTAVNIK MEUNARODNE ZAJEDNICE U BIH
U Daytonu nije ni bilo koncipirano da visoki predstavnik svake sedmice dobija nareenja, nego da samostalno nosi odgovornost. I to se moglo zaista dobro i primijeniti, kako bi dobio i potrebnu reputaciju. Po Daytonskom sporazumu on je mogao i susjedne zemlje konsultirati. Sa Hrvatskom sam tada imao jako dobre odnose. Tada je predsjednik Stjepan Mesi obustavio zahtjeve regija naseljenih Hrvatima za pripajanjem Hrvatskoj ili stvaranjem samostalne dravne tvorevine. Danas se to odvija pod terminom 'trei entitet'.

Trebao sam zatvoriti OHR za pola godine

Razgovarao: Elvir BEIROVI
Roen 1930. godine u Innsbrucku, Christian Schwarz-Schilling maturirao je 1950. godine u podijeljenom Berlinu. Studirao Istono-azijske kulturoloke i lingvistike nauke, gdje je promoviran 1956. Zatim slijedi obrazovanje za bankovnog slubenika, nakon ega upravlja s nekoliko poduzea. 1960. godine postaje lan Kransko-demokratske unije, a est godina poslije biran je za poslanika u parlamentu pokrajine Hessen. U Bundestag ulazi 1976. godine i biva biran u vie mandata. Od 1982. sve do davanja ostavke u decembru 1992. obnaa dunost ministra za pote i telekomunikacije u Saveznoj vladi Njemake na elu sa kancelarom Helmutom Kohlom. Nakon toga slijedi ponovni rad u Bundestagu i angaman kao posrednik meu zaraenim stranama u BiH. Na elo OHR-a dolazi poetkom 2006. godine, a dunost visokog predstavnika meunarodne zajednice u BiH obnaa do sredine 2007. godine, kada na njegovo mjesto dolazi Miroslav Lajk. Je li Ustavni sud onda uope konsultiran? Da, od Socijaldemokratske parije (1994. godine, op. au.) Ali ne od Vlade? Ne, ne... ta mislite da je bio razlog oklijevanja kancelara Kohla i Savezne vlade, time to se prvo argumentovalo pravnim nedoumicama? Njemaka je imala strah iz ranijih vremena, sada samostalno nastupiti i samostalno donijeti odluku u jednom pitanju, imala je i strah da bi morala opet slati njemake vojnike, u sklopu NATO-a, u Jugoslaviju. Bilo je sumnja da bi se loa iskustva sa Nijemcima, s obzirom na period nacionalsocijalizma, mogla ponoviti. Tu sam bio potpuno drugog miljenja: U suprotnom, mi moramo biti najsenzibilniji. Ukoliko se pojave takvi predznaci ne smije se ekati. Kako je rekao Vclav Havel da ukoliko u poetku primijetimo takve stvari i ne damo odmah otpor, onda toak brutalnosti samo dalje osnaava i neemo ga vie moi zaustaviti.

Njemaki stav (strah) prema ratnim deavanjima u BiH

Prije nego to su slike stradanja u Bosni i Hercegovini poplavile medijski prostor u svijetu, vi ste se angairali u BiH, izmeu ostalog i kroz ostavku na mjesto ministra u Vladi SR Njemake zbog neslaganja s njenom politikom prema ovim deavanjima. ta ste tada traili od vae Vlade? Konkretan zahtjev je bio, u odgovornim evropskim institucijama smjesta razviti i primijeniti strategiju intervencije i dogovoriti se sa Sjedinjenim Dravama, te time uiniti to jednim evro-atlantskim djelovanjem. Meutim, njemaka Savezna vlada je tada imala pitanje pred Ustavnim sudom da li Njemakoj njen Ustav uope doputa djelovanje u sklopu NATO-a u sluaju jedne out of area akcije. To je dovelo do toga da je kancelar rekao da mi moemo djelovati tek kad dobijemo odgovor na ovo pitanje od suda. Moja pozicija je bila, da smo i prije imali slina pitanja pred Ustavnim sudom, na primjer odluka o ulasku u NATO, ali i tada nismo ekali na odgovor iz Ustavnog suda. I to je bila kontroverza, jer sam traio od kancelara da smjesta kae NATO-u i Evropskoj uniji, da mi kao veliki susjedi ne moemo mirno gledati, upravo jer smo nauili drugu lekciju u naoj povijesti.

Francuska i Engleska su bile protiv svakog oblika intervencije

Kako je se ta tema tretirala u razgovorima sa ostalim evropskim vladama? Zar nije bilo apsolutno nikakvog zajednikog imenitelja? Nije bilo zajednikog stava. Evropa je se tog momenta odmah raspala u stare nacionalistike dijelove. Francuska i Engleska su bile protiv svakog oblika intervencije, a SAD su prvobitno bile miljenja da se to treba, sada nakon Hladnog rata, prepustiti Evropljanima koji su morali preuzeti odgovornost. Kada su primijetili da se to ne deava, onda su oni predloili prve mjere, primjerice da se obrui opsade bosanskih gradova unite i ukine embargo. To je onda i kancelar Kohl podravao, sa kojim sam i poslije moje ostavke imao razgovore kao predsjedavajui parlamentarne Komisije za ljudska prava. Preuzeo je prijedloge predsjednika Clintona i od Evropskog vijea zatraio da se ukine embargo na uvoz oruja. To je bilo 1994. godine, kada je na zasjedanju Evropskog vijea odbijeno donoenje odluke o ukidanju embarga upravo zbog protivljenja vodstva Francuske i Engleske. Istodobno je to znailo i protivljenje prema tadanjem stavu Sjedinjenih Amerikih Drava u pitanju odnosa prema ratu u bivoj Jugoslaviji.

30

PREPORODOV JOURNAL 157

INTERVJU

Posredovao sam u razgovorima izmeu stranaka u parlamentu, etnija, pojedinih gradova i regija u Bosni i Hercegovini. Posebno se povratak izbjeglih tek sa takvim razgovorima mogao pokrenuti. Na tom komunalnom novou uspio sam dogovoriti preko 50 ugovora. To vrijeme i taj posao su bili jako konstruktivni, ali im je za jedan dogovor bila potrebna saglasnost viih instanci, primjerice kantona, entiteta ili itavog dravnog nivoa, sistem bi zakazao iz razloga to bi se meunarodna zajednica neusklaeno uplela ili to sami nisu poduzeli nikakve inicijative koje bi vodile ka rjeenju. Ja sam imao mnogo vie iskustva iz 10 godina posredovanja u BiH, nego poslije kroz OHR i kao visoki predstavnik. Tada sam od meunarodne zajednice praktiki bio obmanut, time to su mi prije stupanja na dunost rekli da je reforma policije zavrena, reforma Ustava dolazi polako, sve je najbolje, ja trebam samo ugasiti svjetlo za pola godine Poslije sam, naravno, vidio ta je stvarnost. Sve je la i obmana, samo se htjelo 10 godina Daytona prodati na veliko vani kao veliku uspjenu priu saveznika i onda zatvoriti OHR.
Zbog ega su te dvije strane tako ustrajavale na tim pozicijama? To su bili historijski razlozi. Primjerice francuski predsjednik Mitterrand je bio blisko vezan sa Titovim partizanima i onda je iz toga donio pogrenu odluku, da nijedan francuski vojnik nee ui u poloaj protiv Jugoslavije, odnosno Srbije. Promjena je dola tek kada je Chirac postao predsjednik. A Engleska je, naalost, pod premijerom Majorom bila apsolutni protivnik da se poloaj Srbije otea. Imao sam jednu oprenu kontroverzu sa tamonjim ministrom vanjskih poslova, bio je to tada Douglas Hurd. Mene je pozvao britanski ambasador u Bonnu i pitao zbog ega tako otar stav prema Vladi Velike Britanije, na to sam ja odgovorio: Kada ministar Hurd na pitanje kako sada jugoslavenski problem tretirati i zavriti, odgovori da trebamo saekati i vidjeti tko e biti tu najjai i s njime onda o novom ureenju Jugoslavije voditi razgovore onda vam mogu rei, da ja u sluaju takvog stava nisam spreman na kompromis. Moje cijelo iskustvo iz vremena nacizma i poslijeratnog perioda jeste da je upravo politika stiivanja dovelo do Drugog svjetskog rata, a ne da ga je ublaila, kako su Chamberlain i Daladier u Mnchenu zamiljali. snu, onda su rekli: Zaboga, to se ne moe dopustiti, da mi ovdje sjedimo i samo vodimo listu koliko je danas stradalo. To je onda Zelene dovelo do drugaijeg stava, barem 1999. kada je zapoeo NATO-rat na Kosovu, kada su slijedili vrstu odluku za intervenciju. Znai primarno protivljenje intervenciji je bilo kod politikih aktera, a ne u drutvima tih zemalja? Upravo onako kako smo mi imali sree kod ujedinjenja Njemake, da je istodobno u Americi bio Bush Senior, u Njemakoj Kohl i u Sovjetskom Savezu Gorbaov, koji su zajedno iz njihove pozicije moi rekli mi ovdje djelujemo zajedno u smislu slobode, mira i samoopredjeljenja i tek time omoguili njemako ujedinjenje. Poslije vaeg izlaska iz njemake vlade, angairali ste se humanitarno. Manje poznato je vaa uloga posrednika u pregovorima o uspostavi Federacije Bosne i Hercegovine. Kako ste doli do te uloge i ta je bio va zadatak? Bio sam lan parlamentarne Komisije za vanjske odnose i predsjedavao sam Komisijom za ljudska prava, a poslije zamjenik predsjedavajueg. Tada je moj zadatak kao parlamentarca bio brinuti se ovim predmetom, svako nekoliko sedmica bio sam na licu mjesta, a poslije i zaduen od zvaninih strana. Posredovao sam u razgovorima izmeu stranaka u parlamentu, etnija, pojedinih gradova i regija u Bosni i Hercegovini. Posebno se povratak izbjeglih tek sa takvim razgovorima mogao pokrenuti. Na tom komunalnom novou uspio sam dogovoriti preko 50 ugovora. To vrijeme i taj posao su bili jako konstruktivni, ali im je za jedan dogovor bila potrebna saglasnost viih instanci, primjerice kantona, entiteta ili itavog dravnog nivoa, sistem bi zakazao iz razloga to bi se meunarodna zajednica neusklaeno uplela ili to sami nisu poduzeli nikakve inicijative koje bi vodile ka rjeenju.

Mnogi su osuivali evropske politiare zbog Bosne

1995. godine rekli ste novinaru Spiegela da je Zapad dopustio kristalne noi na rate. Sa pozicije jednog Nijemca sa iskustvom Drugog svjetskog rata, recite mi, je li Evropa shvatila ta se ponovo u Evropi zbilo, odnosno koji utjecaj ima ili e imati taj genocid na Evropu? Bojim se da je potreban dulji proces. I tada je bilo naravno ljudi kao gospodin Soros, filozof Popper u Engleskoj, pa francuski filozofi koji su moralni deficit evropskih politiara stavljali na stub srama. Popper je zahtijevao odmah poduhvat politike i govorio da se u takvim okolnostima mora i vojnom silom ii protiv genocida. To je tek sporo onda u politici primijenjeno. Tako je bilo i u Njemakoj sa partijom Zelenih i gospodinom Fischerom, koji su se do tada gostili u pacifizmu. Kada je onda sa svojom delegacijom putovao u Bo-

Lai i obmane oko OHR-a

U bosanskohercegovakoj javnosti dominirajua percepcija vaeg mandata kao visokog predstavnika bila je da se niste do-

STUDENI 2013.

31

INTERVJU

Nune korekcije, da OHR svoje ovlasti ne koristi za smijenu osoba nego za poboljanje zakonodavnih poduhvata kako bi se strukture obnovile, na alost su izostale. Postigao sam ouvanje Ureda visokog predstavnika, ali sam zato rtvovao svoju poziciju. Uobiajeno je svaki visoki predstavnik bio tri do etiri godine na dunosti, a ja sam istupio nakon 17 mjeseci, to je bilo zahtjevno posebno iz Bruxellesa Bio sam tamo u jednom periodu kada na zahtjeve meunarodne zajednice nisam mogao obraati veliku panju. Za mene je sudbina Bosne imala prednost.
voljno sluili ovlastima OHR-a i time aktivno pridonijeli promjenama ka poboljanju cijelokupnih odnosa u Bosni i Hercegovini. Vi kaete da je va fokus bio na strukturalnim pitanjima, a ne smjeni politiara. Ja sam imao mnogo vie iskustva iz 10 godina posredovanja u BiH, nego poslije kroz OHR i kao visoki predstavnik. Tada sam od meunarodne zajednice praktiki bio obmanut, time to su mi prije stupanja na dunost rekli da je reforma policije zavrena, reforma Ustava dolazi polako, sve je najbolje, ja trebam samo ugasiti svjetlo za pola godine Zatim sam imao razgovor kao kandidat u Washingtonu, Moskvi, Parizu i Londonu i rekao: Ako je to sve zaista tako... Ali da sam bio skeptian, moete mi vjerovati nakon 10 godina kao posrednik i gdje sam znao ta se moe vjerovati a ta ne, ta se sve potpie a nula implementira. Dakle, rekao sam: Ako to sve stoji, rado sam voljan uiniti tako neto. Ja sam ve jednom cijelo ministarstvo razrijeio iz cjelokupne kompetencije zakonodavstva. Poslije sam, naravno, vidio ta je stvarnost. Sve je la i obmana, samo se htjelo 10 godina Daytona prodati na veliko vani kao veliku uspjenu priu saveznika i onda zatvoriti OHR. Onda sam, kako bi ubijedio meunarodnu zajednicu da je to neodgovorno ta se ovdje od mene trai, propustio neke stvari kako bi se vidjelo da moramo ostati dalje. Tada je bila pria oko samoodgovornosti, koja se iz kompetencije Ureda visokog predstavnika trebala prenijeti u ruke bosanskih politiara. Samo sam se mijeao, kada sam primijetio da neka stvar ide u haos. Sve ostalo sam prepustio bosanskim institucijama, kako bi mi svi, ukljuujui i meunarodnu zajednicu, dobili sliku kako e izgledati ako odgovornost u tadanje vrijeme zaista prenesemo. To sam morao pokazati meunarodnoj zajednici, jer su svi njeni glavni gradovi imali nerealne predodbe. I Washington je zaokrenuo tek kada su republikanci izgubili veinu na izborima 2006. godine. Tek onda su shvatili, kada sam razgovarao sa Holbrookom i sa Albright, i pitao zar ne vide kakvu su odluku donijeli i da izlazimo u ovakvoj situaciji. I onda su oni rekli: Sad imamo veinu u Senatu i Predstavnikom domu, sad se s odlukom o zatvaranju ili nezatvaranju OHR-a mora ekati dok novi predsjednik bude izabran. Tad se ve znalo da e demokrata biti izabran. I tako se amerika lokomotiva zaokrenula za 180 stepeni, a Evropljani su se zaudili. Ali onda su rekli: Schwarz-Schillingu neemo vie produiti, on radi protiv nas. U Bruxellesu je taj stav posebno bio izraen. Nune korekcije, da OHR svoje ovlasti ne koristi za smijenu osoba nego za poboljanje zakonodavnih poduhvata kako bi se strukture obnovile, na alost su izostale. Postigao sam ouvanje Ureda visokog predstavnika, ali sam zato rtvovao svoju poziciju. Uobiajno je svaki visoki predstavnik bio tri do etiri godine na dunosti, a ja sam istupio nakon 17 mjeseci, to je bilo zahtjevno posebno iz Bruxellesa.

Za mene je sudbina Bosne imala prednost

Ipak ste u dva znaajna sluaja posegli za Bonnskim ovlastima: u pitanju dravne imovine i Memorijalnog centra u Potoarima. To je bio zadnji trenutak mog djelovanja, sluaj sa Potoarima sam odradio zadnju sedmicu. Zato to sam vidio da se, sa srpske strane, stvar o Srebrenici hoe prekriti. Kroz politiku u Republici Srpskoj htjelo se zauzeti ovo podruje pod svoju samostalnu odgovornost i time naravno izuzeti iz meunarodne oblasti. I tu sam rekao da to ne dolazi u obzir, da je Srebrenica velika stvar, koja e imati jo velike posljedice. Bit e tu jo veliki proces, doi e pitanje meunarodnog prava, pitanje Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju. To ne smije biti oteeno, time to e jedna strana, naime jedan entitet sada rei da je to podruje njegovo, a time kontrakarirati i pitanje izbjeglica i onih koji su tamo doivjeli strahote. Zbog toga sam rekao da prije nego to odem, to e biti od mene tako odlueno, jer to nikada neu moi progurati kroz politiku triju strana, oni e se izmeu sebe blokirati. Govorili ste o nunosti promijene politike meunarodne zajednice. Mislite li da je to uslijedilo sa vaim nasljednicima Miroslavom Lajkom i Valentinom Inzkom? Nita. Moram vam rei, ne elim govoriti o mojim nasljednicima, ali dokle god se tamo visokom predstavniku ne preda odgovornost kako bi samostalno djelovao i dokle god se svako pitanje ne uvjetuje od glavnih gradova, do tada jedna takva konstrukcija nikada ne moe funkcionisati. U Daytonu nije ni bilo koncipirano da visoki predstavnik svake sedmice dobija nareenja, nego da samostalno nosi odgovornost. I to se moglo zaista dobro i primijeniti, kako bi dobio i potrebnu reputaciju. Po Daytonskom sporazumu on je mogao i susjedne zemlje konsultirati. Sa Hrvatskom sam tada imao jako dobre odnose. Tada je predsjednik Stjepan Mesi obustavio zahtjeve regija naseljenih Hrvatima za pripajanjem Hrvatskoj ili stvaranjem samostalne dravne tvorevine. Danas se to odvija pod terminom trei entitet. Bio sam tamo u jednom periodu kada na zahtjeve meunarodne zajednice nisam mogao obraati veliku panju. Za mene je sudbina Bosne imala prednost. q

32

PREPORODOV JOURNAL 157

BOSANSKI BAROMETAR

NAZIRU SE NEKI DOGOVORI OKO USTAVNIHH PROMJENA, ALI ODNOS PREMA DANU DRAVNOSTI JE ISTI

Nove politike koalicije

Nita novo, rekao bi neki promatra izvana, nije se desilo u Bosni i Heregovini. No onaj koji malo dublje promatra rei e da su pregovori oko ustavnog pitanja Sejdi-Finci u studenom 2013. pomalo napredovali. Naravno, pitanje je jesu li eventualni dogovori dobri ili loi, ali o tome emo nekom drugom prilikom. Razgovori koji su u listopadu zapali u orsokak, iako su svi hvalili vladajue politiare da su zapeli da rijee probleme, nisu bili na vidiku ni poetkom studenog. tovie, lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi rekao je da su dva HDZ-a konica rjeavanja pitanja SejdiFinci zbog pretvrdog stava i da trae previe. On je pojasnio da da postoji model rjeavanja pitanja Sejdi-Finci koji je prihvatljiv za sve stranke osim za dva HDZ-a. Zapelo je na zahtjevima ovih stranaka za nekakvim dodatnim mehanizmima koji bi garantirali da nee biti nametanja izborne volje, odnosno da brojniji narodi nee izabrati predstavnike malobrojnim, pojasnio je Izetbegovi. On je rekao da nije uvjeren da je mogue ponuditi takve mehanizme, a da se ne ue u prostor novih diskriminacija. Bojim se da emo, zbog pretvrdog stava dva HDZ-a i ovaj put ostati nedovrenog posla, ocijenio je zakljuivi da HDZ-ovi trae previe. No nekoliko dana kasnije predsjednici SDA i HDZ-a BiH Sulejman Tihi i Dragan ovi dosta su pribliili stavove tijekom susreta u Bosanskom amcu, u okviru kojeg su razgovarali o partnerstvu dvije stranke, ureenju Srednjobosanskog i Hercegovako-neretvanskog kantona, grada Mostara i Distrikta Brko te oko presuda Sejdi-Finci. Morat u u skorije vrijeme imati sastanke s Fahrudinom Radoniem (SBB) i Zlatkom Lagumdijom (SDP). Ima nekih korekcija u odnosu na ranije dogovore i prije bilo ega potrebna je njihova saglasnost na predloene modele. O detaljima ne mogu govoriti prije tih sastanaka, rekao je Tihi. to se tie ustroja SBK i HNK, rekao je da je princip da ono to dobiju Hrvati u SBK, pripada Bonjacima u HNK. Tako bi, ustvrdio je, imali i simetrinost, ali i ravnopravnost dva naroda. SDA i HDZ imaju potpunu saglasnost i Tihi je rekao da je stvar tehnike i procedure da se sporazum potpie. Lideri dvije stranke saglasni su u cijelosti i kada je u pitanju status Brkog. Smatraju, naprimjer, da se gradonaelnik treba rotirati. U prolom mandatu bio je Srbin, sada je Hrvat, a u narednom mandatu to mjesto pripada Bonjacima, ime je Tihi pokazao da se nije maknuo od svoje politike kojoj je temelj nacija, a ne graani. Kada je Mostar u pitanju, elnik SDA stava je da se tu mora postii saglasnost u vezi s nekoliko bitnih detalja, ne no nije elio otkrivati o emu se radi.

Dragan ovi (HDZ BiH) i Sulejman Tihi (SDA) sno na dravnom nivou. Meutim, spominjui bonjaki dio u FBiH Tihi i svi koji ga podravaju indirektno sugerira da postoje srpski i hrvatski dio BiH, to nije nikako dobro jer se time ide naruku onima koji uporno nastoje podijeliti zemlju na etnike feude. U SDAu bi morali dobro razmisliti kuda vodi takva politika jer je vanije spasiti zemlju nego sklopiti sporazum s oviem i domoi se vlasti. Sa SDP-om imamo loa iskustva. Raspoloenje nije u tom pravcu, ali vidjet emo. Tu su Savez za bolju budunost i Stranka za BiH. Vidjet emo ta e biti i s Demokratskom frontom. Sve zavisi od rezultata izbora. Ne moemo rei hoemo li biti s ovom ili onom stranom, zakljuio je Tihi. ovi mu je dao podrku: Mogu se sloiti s Tihiem. Da je on bio nazoan svim razgovorima, a bez elje da umanjim bilo iji znaaj i kvalitet, dosad bi to sve bilo zavreno. to su se konkretno dogovorili oko kantona, nije ba bilo jasno, no oglasio se hercegovako-neretvanski Kantonalni odbor SDP-a koji je pozvao Tihia i SDA da konano odustanu od crtanja granica i definiranja nacionalnih interesnih zona, odnosno podjele drave Bosne i Hercegovine. Izjava Tihia da je princip da ono to dobiju Hrvati u SBK, pripada Bonjacima u HNK, princip kojim se jami simetrinost, ali i ravnopravnost dva naroda predstavlja jedan od najoitijih i najbrutalnijih napada na pravni ustroj drave i princip graanske jednakopravnosti. Podsjeamo Tihia da ravnopravnost, odnosno jednakopravnost podrazumjeva osiguranje jednakih prava svim graanima na svakom pedlju drave, a ne trgovinu po sistemu hajde da povuemo crtu pa emo mi biti malo ravnopravniji ovdje, a vi tamo. Gospodo Tihi i ovi, ukoliko imate jednog obespravljenog i podreenog Bonjaka ili Hrvata u jednoj sredini i drugog koji uiva potpuna prava ili dominira u drugoj sredini, to ne znai da su u prosjeku ravnopravni. Primjeujemo da je Tihi u svom raunanju Srbe i ostale pomnoio s nulom, pa oni oito vie nisu faktor koji treba spominjati. Konano, dogovori o raspodjeli na bonjake i hrvatske zone odgovornosti neodoljivo podsjeaju na ratna prekrajanja teritorija i na 1993., a ne 2013. Dobro bi bilo da gospoda Tihi i ovi konano shvate da je ovo 21. stoljee i da takav plan nee moi proi i da e mu se SDP BiH odluno suprostaviti na svaki mogui nain, rekli su u SDP-u.

SDA-ove greke
Lider HDZ-a ovi kazao je da je bio u posjeti Tihiu prije svega kao dragom ovjeku nakon povratka s lijeenja. Ali, s obzirom na to da je bio ohrabren Tihievim oporavkom, kae da su razgovarali i o aktuelnoj politikoj situaciji. On vjeruje da e u narednom mjesecu imati definiran strateki dokument o partnerstvu HDZ-a i SDA, odnosno suradnji dvije stranke na svim nivoima vlasti. A to se tie suradnje SDP-a i SDA, Tihi je kazao i da e SDA, nakon generalnih izbora naredne godine, morati imati najmanje jednog politikog partnera kad je u pitanju obnaanje vlasti u bonjakom dijelu u FBiH, odno-

STUDENI 2013.

33

BOSANSKI BAROMETAR
Dijagnoza je tona, SDA na ovaj nain opasno klizi u ruke onih koji ele podjelu BiH i mora ju se pod hitno zaustaviti, no s obzirom to je SDP uradio u zadnjih godinu dana, tj. razbio je Platformaku koaliciju, pitanje je imaju li u toj stranci prava da kritiziraju SDA.

Djeca i dalje bez kole

Problem pohaanja kole za bonjaku djecu iz Konjevi Polja nije rijeen ni u studenom. Bakir Izetbegovi je pitanje Konjevi Polja uzdigao na najviu razinu istiui da je ono vanije od pitanja Sejdi-Finci. Upozorio je da e djeca, koja zajedno s roditeljima prosvjeduju u sreditu Sarajeva, izgubiti pravo na kolsku godinu ukoliko se do 23. studenog ne postigne dogovor s vlastima u Banja Luci.

elnici SDA, SDP BiH, Saveza za bolju budunost (SBB) i Stranke za BiH (SBiH) poduprli su zahtjeve roditelja oko 60 djece koji tjednima ne pohaaju nastavu u mjestu Konjevi Polju i prosvjeduju ispred zgrade Ureda visokog meunarodnog predstavnika u Sarajevu traei odravanje nastave iz nacionalne skupine predmeta na bonjakom jeziku umjesto po programu vlasti veinskog srpskog entiteta. No, tamonje vlasti odbijaju zahtjeve roditelja i djece te spomenutih stranaka, pravdajui to propisima po kojima ne postoje uvjeti za odravanje nastave po bonjakom nastavnom planu i programu.
Preliminarni rezultati Popisa stanovnitva u BiH
Poetkom studenog Agencija za statistiku BiH objavila je preliminarne rezultate popisa stanovnitva u BiH koje je odrano od 1. do 15. listopada 2013. godine. Prema tim rezultatima, u BiH su popisane 3.791.662 osobe. U entitetu FBiH ih ivi 2.371.603, u entitetu RS ih je 1.326.991, dok ih je u Brko Distriktu BiH 93.028. Drugim rijeima, u odnosu na ukupan broj stanovnitva u BiH u FBiH ih ivi 62,55%, u RS gotovo upola manje 35%, dok ih je u Brko Distriktu BiH 2,45%. Ukupno je popisano 1.163.387 domainstava, od ega se 721.199 nalazi u FBiH, 414.847 u RS-u te 27.341 u Brko distriktu BiH. Preliminarni rezultati pokazuju i to da u BiH ima 1.617.308 stanova, odnosno u FBiH 991.384, u RS-u 588.241, a u Distriktu 37.683. Prosjeno popisano kuanstvo u BiH ima 3,26 lanova, dok je prosjean broj stanova po kuanstvu 1,39.

Bakir Izetbegovi i eljko Komi (bonjaki i hrvatski lan Predsjednitva BiH) Bonjaki lan Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi je nakon zajednikog sastanka s predstavnicima roditelja djece iz Konjevi Polja izjavio da je odgovornost na izvrnoj vlasti tog entiteta i da taj entitet ne pripada samo srpskom narodu te da moraju prilagoditi obrazovni sustav. Ovo je vjerojatno najbitnije politiko pitanje u ovom trenutku u BiH i vanije od rjeavanja predmeta Sejdi-Finci, rekao je Izetbegovi nakon viesatnog sastanka. Po rijeima predsjednika SBB-a Fahrudina Radonia, radi se o segregaciji i aparthejdu prema bonjakoj djeci. Mogu rei da su se SBB, SDP, SDA i Stranka za BiH u potpunosti usuglasile s tim da su zahtjevi roditelja neto to RS, pogotovo predsjednik Dodik, mora ispotovati, rekao je Radoni. Ministar obrazovanja FBiH Damir Mai iz SDP-a BiH istaknuo je da e ove stranke traiti razgovore s dunosnicima iz Banja Luke i Ureda visokog meunarodnog predstavnika kako bi se rijeio ovaj problem. Ministar obrazovanja vlade u Banja Luci Goran Mutabdija rekao je da ne postoje tehniki uvjeti za odvijanje zasebne nastave u koli u Konjevi Polju zbog malog broja bonjake djece.

Povjesniar Dodik
Bosna i Hercegovina je proslavila jo jedan 25. studeni/novembar, Dan dravnosti bez onih koji je ne vole. To nije nova pria, no Milorad je Dodik pokuao "minirati" proslavu u Predsjednitvu na koje su pozvane ugledne linosti iz politikog i javnog ivota zermlje te diplomatski kor. On je u otvorenom pismu visokom predstavniku Valentinu Inzku, efu Delegacije EU u BiH Peteru Sorensenu i ostalim predstavnicima meunarodne zajednice u BiH skrenuo panju da su oni svojim prisustvom dali znaaj nepostojeem prazniku naslovljenom kao Dan dravnosti BiH, a svaki pokuaj njegovog uspostavljanja je antidaytonski. Daytonski sporazum jasno je odredio da daytonska BiH nastavlja da postoji u skladu sa unutranjom strukturom, koja je tim sporazumom utvrena, pa je, prema tome, svaki jednostrani pokuaj iz Sarajeva da se batine praznici i dogaaji iz bive Jugoslavije neregularan i nemogu za itavu BiH, naveo je Dodik. Onda je nastavio na svoj osebujan nain, kako je znao i prije tumaiti povijesne dogaaje, tumaiti i ulogu ZAVNOBiH-a. Rekao je da je svi koji poznaju istoriju naroda na ovim prostorima potpuno je jasno da je ZAVNOBiH bio samo priprema za zasjedanje AVNOJ-a na kome je stvorena druga Jugoslavija koje vie nema. Zato i jeste licemjerno da se danas ZAVNOBiH obiljeava kao Dan dravnosti, jer su se muslimani odrekli i Jugoslavije i AVNOJ-a, koga da-

Na konferenciji za novinare organiziranoj tim povodom reeno je kako je popis stanovnitva i domainstava uspjeno proveden, to je ocjena i Eurostata. Ovo nisu konani podaci o broju stanovnika, kuanstava i stanova jer tek predstoji obrada i od 1. srpnja 2014. do kraja 2016. biti e objavljeni svi konani rezultati. Podsjetimo, prema popisu stanovnitva iz 1991. u BiH je ivjelo 4.377.033 osoba, to znai da ih u 2013. ivi oko 600.000 manje. q

34

PREPORODOV JOURNAL 157

BOSANSKI BAROMETAR
nas i ne pominju, tvrdi Dodik. U pismu je naveo i da, to se tie antifaizma, eli da upozna Inzka i ostale meunarodne zvaninike, a nada se da nee biti necivilizacijski, da je notorna injenica da su svi ustanci protiv faizma u BiH podignuti u mjestima sa veinskim srpskim, a nijedan sa veinskim muslimanskim stanovnitvom. Nastavio je tvrdei kako su uglavnom Srbi bili u partizanima i rijetki muslimani upozoravajui diplomate da u njegovom entitetu nee nikada biti obiljeavan Dan dravnosti BiH. Vae prisustvo i davanje znaaja nepostojeem prazniku daje mi za pravo da Vas zapitam kako to da ne dolazite u Republiku Srpsku na obiljeavanje praznika koje priznaje Dayton, kad ve prisustvujete obiljeavanju nepostojeih praznika u Sarajevu? Vae prisustvo na ceremoniji u Predsjednitvu BiH nije nita drugo do krenje Daytonskog sporazuma i svrstavanje na jednu stranu. Koliko mi je poznato, ne postoji odluka ni jednog relevantnog organa dejtonske BiH, to je bilo neophodno donijeti nakon potpisivanja Daytona, koja potvruje da postoji Dan dravnosti BiH. Zato pristajete da budete dio nelegitimne prie i da prisustvujete obiljeavanju nepostojeeg praznika u Predsjednitvu, kada ne postoji odluka Predsjednitva da se taj dan obiljeava kao praznik!?", upitao se Dodik. Sada je potpuno jasno, konstatirao je, zato se Bonjaci svojstveno trude da izaberu Hrvata u Predsjednitvo. Jer da je umjesto Komia, izabranog glasovima Bonjaka za lana Predsjednitva bio izabran autentini Hrvat, on ne bi doao na sveanost u Predsjednitvo. Tako bi Bakir Izetbegovi ostao usamljen u pokuaju prekrajanja istorije. Ovako tu je uvijek deurni Komi, koji je, i ovoga puta, upotrebljen za falsificiranje povijesti, naveo je u otvorenom pismu Dodik. No, svima kojima je poslao pismo, doli su usprkos njegovom trudu. Povodom 25. studenog, Dana dravnosti Bosne i Hercegovine, lanovi Predsjednitva BiH Bakir Izetbegovi i eljko Komi upriliili su u Predsjednitvu prijem za visoke zvanice. Prisutnima se obratio predsjedavajui Predsjednitva eljko Komi koji svim graanima Bosne i Hercegovine estitao Dan dravnosti te dodao kako ne eli drati duge govore i da je kao i prole godine, mladu grupu zamolio da otpjevaju pjesmu koja prilii trenutku. Pjesma je vezana za antifaizam, za borbu Bosanaca i Hercegovaca protiv faizma, za jednu lijepu hercegovaku rijeku. Hvala vam jo jednom to ste se odazvali pozivu i to cijenite da ovaj datum treba obiljeiti, jer je to veliki datum u povijesti BiH, istakao je Komi. U svom obraanju prisutnima Bakir Izetbegovi je podsjetio kako je prolo 70 godina od povijesnog zasjedanja ZAVNOBiH-a, na kojem je potvren viestoljetni dravno-pravni kontinuitet BiH, to je prethodilo njenom ulasku u tadanju Federativnu Jugoslaviju, nekoliko dana kasnije na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu. U BiH, u sva tri njena nacionalna korpusa i meu svim njenim graanima, ima sasvim dovoljno dobrih, plemenitih i dobronamjernih ljudi koji vole svoju zemlju, koji joj ele dobro i iju povijest doivljavaju u njenoj punoi i neprekinutom kontinuitetu, bez falsikifata, ideolokih predrasuda i bilo kakvih iskljuivosti. BiH sa svim svojim teretima i problemima, nedoumicama i dilemama, ide u pravom smjeru. Moda idemo sporo, ponekad i sa duim zastojima, ali nai ciljevi su jasni i oni e biti ostvareni, poruio je Izetbegovi te estitao svim graanima BiH Dan dravnosti. Prijemu su prisustvovali ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdija, ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radoni, premijer FBiH Nermin Niki, gradonaelnik Sarajeva Ivo Komi, specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen, brojni ambasadori kao i drugi predstavnici politikog i javnog ivota u BiH. q Edis FELI
Theodor Meron u Tomaici
Tomaica kod Prijedora, otkrivena poetkom rujna 2013. zahvaljujui informacijama koje su dala dvojica bivih pipadnika vojske bosanskih Srba, jedna je od najveih masovnih grobnica otkrivenih u BiH nakon 1995. godine i pretpostavlja se kako krije posmrtne ostatke najveeg dijela od oko 1.000 osoba sa ire prijedorske regije koje se jo uvijek smatraju nestalima. U kampanji etnikog ienja 1992. godine srpske su snage na tom podruju pobile vie od 3.000 Bonjaka i Hrvata.

Predsjednik Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (ICTY) Theodor Meron posjetio je podruje Tomaice u studenom iz koje su do tada bila ekshumirana tijela vie od 430 Bonjaka i Hrvata ubijenih jo 1992. godine. Veoma je teko stajati na ovom mjestu suoen licem u lice s uasima to ih jedan ovjek moe uiniti drugom, kazao je Meron. Podsjetila ga je na zloine poinjene u holokaustu koji su zadesili i njegovu obitelj. Iskreno se nadam da e rad Tribunala u Haagu i nacionalnih sudova u regiji dovesti poinitelje zloina pred lice pravde i ponuditi barem djelominu utjehu preivjelima i obiteljima rtava, kazao je Meron koji boravio u trodnevnom radnom posjetu BiH. Posjetio je i bivi zatoeniki logor za nesrbe Omarska kod Prijedora a nakon toga je u Sarajevu sudjelovao na konferenciji posveenoj 20. obljetnici rada ICTY-a.

I na suenju Ratku Mladiu u Haagu tuitelj Dermot Groome rekao je da je u masovnoj grobnici u rudniku Tomaica otkriveno ve do sada jako puno posmrtnih ostataka, najavivi da e dokaze o tome predoiti na proljee 204. kada ekshumacija bude okonana. Groome je izjavio da e dokazni postupak protiv generala Mladia, zapoet u srpnju prole godine, okonati za dvije nedjelje. On je, meutim, naznaio da e u veljai idue godine zatraiti da ponovo otvori dokazni postupak, kako bi u oujku prezentirao dokaze pronaene u masovnoj grobnici Tomaica. Ekshumacija je, po rijeima tuioca, oteana zbog snijega koji je pao i nedostatka resursa. Dokazi iz Tomaice odnose se na prvu taku optunice, koja, podsjetio je tuilac Groome, Mladia tereti za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam opina u BiH. Zastupnik Optube precizirao je da je pet od 12 do sada identificiranih tijela iz Tomaice direktno povezano sa optubama protiv generala Mladia. Podsjetio je i da je sam Mladi, u jednom od svojih ratnih dnevnika, u vezi sa Tomaicom pomenuo 5.000 tijela. Istovremeno, Mladiev branilac Branko Luki zatraio je est mjeseci za pripremu dokaznog postupka odbrane, poslije okonanja izvoenja dokaza Tuilatva. q

STUDENI 2013.

35

IZ SVIJETA

BLISKI ISTOK: RAT, PREGOVORI I MIROVNE INICIJATIVE

U potrazi za mirom
SIRIJA: Izmeu rata i mira
Nova politika zaljevskih monarhija
Poetkom studenog 2013. ameriki The Washington Post je objavio kako monarhije Perzijskog zaljeva, predvoene Saudijskom Arabijom, kreu s novom politikom prema sirijskom sukobu. Pritom odbacuju ameriko vodstvo, gnjevni zbog injenice da SAD nisu vojno napale Siriju. Nova politika, o kojoj govore zaljevski dunosnici, zapravo je pojaano naoruavanje i podupiranje pobunjenika u Siriji koji se bore protiv sirijskih vlasti i regularne vojske SAA. Zemlje antisirijske koalicije u regiji, na ijem je elu Saudijska Arabija, naoruavaju i podupiru pobunjenike/militante u Siriji jo od samog poetka sukoba. No, izvori iz regije otkrivaju u razgovoru za The Washington Post kako ove snage odustaju od amerikog vodstva i amerikog koordiniranja ovih poteza. Operacije CIA-e su pokrenute, no Saudijci i njihovi saveznici smatraju kako su one nedovoljne ili pak spekuliraju kako se SAD polako povlai iz ovog konflikta te su ak spremni pristati na diplomatsko rjeenje. Takvo rjeenje, prema kojem bi Assad na bilo koji nain ostao bitan akter u Siriji, za zaljevske monarhije, kao to je Saudijska Arabija, potpuno je nedopustivo. The Washington Post prenosi kako Saudijci planiraju proiriti kampove za obuku militanata na prostoru Jordana te pojaati slanje oruja pobunjenikim skupinama. U svakom sluaju, operacije koje kreu biti e odvojene od koordinacije sa SAD-om. Politiki analitiari smatraju da je vie razloga zbog kojih je Saudijska Arabija, kao i Izrael, razoarana ulogom SADa. Odustajanje od amerike vojne intervencije u Siriji je samo jedan od razloga. Vane su jo dvije injenice: ameriko pribliavanje ruskom stajalitu o potrebi za diplomatskim rjeenjem, kao i diplomatsko pribliavanje Iranu. Oigledno je da SAD ozbiljno razmatraju mirno rjeenje sirijske krize. S tim u vezi, postavlja se pitanje tko e sada zauzdati ogromne ambicije Saudijske Arabije i njihovih saveznika u regiji koji su oito naklonjeniji politici Riyadha nego Washingtona? Saudijci su okirani injenicom da se ameriki napad na Siriju nije desio. Pristali smo na sve to se od nas trailo... u skladu s onime to se trebalo dogoditi. Umjesto 10 do 12 sati nakon koliko je trebao poeti napad, kako su nam Amerikanci obeali, saudijski ef obavjetajnih slubi princ Bandar bin Sultan saznao je za otkazivanje napada iz vijesti na CNN-u, rekao je jedan ogoreni saudijski dunosnik u razgovoru za The Washington Post.

John Kerry i Bandar bin Sultan razmimoilaenja SAD-a i Saudijske Arabije po pitanju sirijskog sukoba? pobunjenikim skupinama. Primjerice, koalicija koju predstavlja Saudijska Arabija nema nikakve veze sa sirijskim narodom. Koga ovi ljudi predstavljaju na terenu? Al-Qa'edu i Al-Nusra front? Sigurno je kako ne predstavljaju sirijski narod, rekla je Shaaban. Komentirala je i nastupe amerikog dravnog tajnika Johna Kerrya istiui kako Kerry daje izjave ovisno o tome s kime se trenutano nalazi. Ameriki dravni tajnik trebao bi stajati uz svoje rijei i imati isti stav bez obzira gdje se nalazi, kako bi ljudi mogli shvatiti koji je zapravo stav SAD-a, rekla je. Naime, mnogi su ve kritizirali Kerrya da esto prilagoava svoje izjave ovisno gdje se nalazi. Tako, primjerice, na sastanku s ruskim dunosnicima tvrdi kako se sirijska kriza treba okonati dijalogom bez preduvjeta, dok je za vrijeme posjeta Saudijskoj Arabiji ponovno istaknuo kako Assad mora otii. 9. studenog u razgovoru za RT, Mark Almond, ameriki geopolitiki povjesniar, rekao je kako smatra da SAD, ili barem pojedini lobiji unutar SAD-a, i dalje trae povod za moguu vojnu intervenciju. Neki ljudi u Washingtonu, kao to su Susan Rice, amerika ambasadorica pri UN-u, su jako razoarani dogovorom oko eliminacije kemijskog oruja. Oni se sada vraaju na stare i provjerene metode koje su koristili protiv Saddama Husseina prije 12 godina. Drugim rijeima, oni poruuju kako unato tome to inspektori ne pronalaze nikakve znakova Assadovog varanja, on oito vara nekako, jer diktatori varaju. Mislim da u SAD-u postoji lobi koji je jako razoaran injenicom da nisu uspjeli bombardirati Siriju. U razgovoru se osvrnuo i na potencijalno odravanje mirovne konferencije eneva II. Istaknuo je kako e organizacija konferencije biti jako teka jer utjecajne zemlje s mnogo novca, poput Saudijske Arabije i Katara podravaju tvrdolinijae u NATO-zemljama. S druge strane imamo ljude u lanicama NATO-a, pa i u Washingtonu, koji danas kau: 'Recept za promjenu reima koji nam je prodan nije uspio u Siriji. Cijena je previsoka.' To je takoer jedan od razloga zato je Obama u kolovozu odustao od napada na Siriju. No, vjerujem kako jo uvijek postoje ljudi koji smatraju kako se sirovom silom moe dovesti do promjene reima, istaknuo je Almond.

Brojne prepreke pred mirovnim rjeenjem

5. studenog 2013. u razgovoru za RT dr. Bouthaina Shaaban, politika i medijska savjetnica sirijskog predsjednika Bashara alAssada, istaknula je kako sirijska kriza moe biti brzo gotova ukoliko bi postojala politika volja na svim stranama. Ako razne strane budu imale politiku volju da se zaustavi patnja Sirijaca, sirijska kriza se moe zaustaviti u par tjedana. Kada bi se samo zaustavilo financiranje naoruanih pobunjenika i prebacivanje terorista preko turske granice, 50% sirijske krize bi se rijeilo u dva tjedna", istaknula je Shaaban. Naglasila je kako je sirijska vlada spremna sudjelovati u konferenciji eneva II bez ikakvih preduvjeta. Vlada predsjednika Assada spremna je sjesti i pregovarati s ljudima koji predstavljaju politiku opoziciju sirijskog naroda, ali ne s naoruanim

Mirovna konferencija eneva II

27. studenog sirijska vlada i opozicijski prozapadni SNC potvrdili su dolazak na mirovnu konferenciju eneva II, koja je do sada vie puta najavljivana i odgaana. Ukoliko sve bude po planu, 22. sijenja 2014.

36

PREPORODOV JOURNAL 157

IZ SVIJETA
po prvi put od poetka sukoba u oujku 2011. mogli bi se sastati predstavnici sirijske vlade i opozicije. Slubeni cilj eneve II je pokrenuti pregovore oko formiranja tzv. prijelazne vlade. Znatan dio opozicije i pobunjenikih predstavnika odbacuju bilo kakve pregovore u kojima se nee eksplicitno pozivati na odlazak predsjednika Assada. Meutim, Lakhdar Brahimi, specijalni predstavnik UN-a za Siriju, rekao je kako se konferencija mora pokrenuti bez preduvjeta. Opozicijska Sirijska nacionalna koalicija (SNC) do sada je odbijala dolazak u enevu tvrdei kako nikada nee prisustvovati pregovorima s predstavnicima Vlade na ijem je elu predsjednik Bashar al-Assad. No, kako se i smatralo cijelo ovo vrijeme, SNC e pristati na pregovore onda kada im iz SAD poalju signal da je vrijeme da to uine. Izgleda kako je taj signal i stigao. Spremno smo doi u enevu. Opozicija vidi pregovore u enevi kao put prema tranzicijskoj vladi i stvarnoj demokratskoj transformaciji Sirije, rekao je Ahmad Al-Jarba, lider SNC-a. Pritom je, referirajui se na predsjednika Assada, istaknuo: Nema naina da pojedinac odgovoran za unitenje zemlje bude ujedno odgovoran i za izgradnju te zemlje. Tko e na kraju biti prisutan na pregovorima u enevi, jo nije poznato. Opozicijski SNC i dalje se protivi ideji da jedan od lanova pregovora bude Iran. Iran je odgovoran i sudjeluje u ubijanju u Siriji na vrlo jasan nain. Ubili su na tisue Sirijaca svojom Revolucionarnom gardom i plaenicima iz Hezbollaha, koja se smatra teroristikom skupinom, rekao je Al-Jarba, koji oito ISIL i AlNusra front ne smatra teroristikom organizacijom. Izvor iz sirijskog ministarstva vanjskih poslova istie kako e predstavnici sirijke vlade doi u enevu s ciljem zaustavljanja rata u zemlji, ali ne da bi predali vlast ili pregovarali o odlasku Bashara alAssada. Zapadne sile i njihovi regionalni saveznici tvrde kako je Assad izgubio legitimitet te kako zbog toga mora otii s vlasti. Sirijsko ministarstvo vanjskih poslova na takve komentare odgovora: Era kolonijalizma, kada su se postavljale i ruile vlade, je gotova. Vrijeme je da se probude iz svojih snova. Ako budu inzistirali na ovim iluzijama, onda nema ni potrebe da dolaze na enevu II. Nadalje, u slubenoj poruci sirijskog ministarstva vanjskih poslova navodi se: Slubena sirijska delegacije nee doi u enevu predati vlast. 27. studenog Faisal al-Mikdad, sirijski zamjenik ministra vanjskih poslova, dao je intervju za CNN, u kojem je komentirao aktualnosti u Siriji te se osvrnuo na opoziciju koju podravaju zapadne sile. Istaknuo je kako ti ljudi nemaju nikakve veze s demokracijom te kako se Sirija suoava sa srednjovjekovnim neprijateljem. Mislim da oni ive u jednoj drugoj eri. Ovi ljudi dolaze iz Srednjeg vijeka. Oni su protiv demokracije, protiv izbora, ak su i protiv teritorijalnog integriteta i jedinstva sirijskog naroda, istaknuo je Mikdad. Naglasio je kako nema anse da Assad sada sie s vlasti: U vrijeme kada se brod nalazi u oluji, voa - kapetan - ne moe odstupiti Spremni smo razgovarati o svemu, ali nema anse da emo dopustiti stvaranje vakuuma u Siriji - takav vakuum bi doveo do dezintegracije zemlje, do kaosa u zemlji. Naa je odluka da sva pitanja postavimo sirijskom narodu, putem referenduma, jer samo sirijski narod moe u konanici donijeti odluku o svojoj budunosti. Na pitanje novinara o strahu opozicije da bi glasanje moglo biti namjeteno, Mikdad je istaknuo kako se druga strana oito boji naroda: Boje se odluke naroda jer znaju da su izolirani i znaju da narod nije na njihovoj strani. Politiki analitiari se pitaju to bi eneva II mogla postii ukoliko do njene organizacije ikada doe? Cilj bi bila prijelazna vlada, neto slino kao i u Egiptu, koja bi imala zadatak upravljati zemljom do odravanja novih izbora. Iz Sirije su ve najavili da e se, ukoliko doe do obustave sukoba na terenu, prvi demokratski predsjedniki izbori odrati tokom 2014. godine. Tu se dolazi do problema za antisirijsku koaliciju najvei zagovaratelji demokracije nisu pretjerano spremni vojni sukob prebaciti u demokratsku arenu jer, smatraju analitiari, znaju da bi Bashar al-Assad vjerojatno odnio izbornu pobjedu. Upravo je to razlog zbog kojeg se inzistira na mantri da je Assad izgubio legitimitet. S druge strane, ako je izgubio legitimitet, sirijski narod ima pravo o tome odluiti na slobodnim izborima, uz maksimalni mogui nadzor stranih promatraa, iz raznih drava, kako bi se eliminirala bilo kakva mogunost manipulacije. 22. sijeanj 2014. je i blizu i daleko. Borbe u Siriji, koje su do sada odnijele blizu 130.000 ivota i otjerale oko 9 milijuna ljudi u izbjeglitvo, bit e sve ee kako e se pribliavati datum mirovne konferencije eneva II.

IRAN: Sporazum o iranskom nuklearnog programu

Povijesni sporazum Irana i skupine P5+1
Nakon etiri dana pregovora u nonim satima 23./24. studenog 2013. u enevi je postignut je povijesni sporazum izmeu Irana i predstavnika skupine P5+1 (Rusija, Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija i Njemaka) o iranskom nuklearnom programu. Dogovor u enevi je, izmeu ostalog, postignut i stoga jer je SAD-u, koje prolaze kroz najgore razdoblje u svojoj novijoj povijesti izuzetno, stalo da odigraju kljunu ulogu u pregovorima s Iranom. To se vidi i iz tajnih bilateralnih pregovora koje su, kako pie BBC, izaslanici Baracka Obame s iranskim dunosnicima, vodili u Omanu i to prije no to e Hassan Rohani biti izabran za novog iranskog predsjednika. Ti su pregovori toliko uznemirili Izrael da je Netanyahu ogoreno izjavio kako su pregovori koje je SAD krio i od svojih saveznika utrli put potpisivanju sporazuma u enevi. Najmanje pet susreta, na kojima su zamjenik dravnog tajnika William Burns, potpredsjednik Joe Biden, te vii savjetnik za vanjsku politiku Jake Sullivan pregovarali s iranskim dunosnicima, zapoeli su u oujku 2013. godine u Omanu, a odluujui pregovori su se vodili nakon to je Hassan Rohani izabran za iranskog predsjednika, prenosi Associated Press. S druge strane, Reuters je slikovito opisao postignuti sporazum: Veliki Sotona se susreo s Osovinom zla i sklopio dogovor. U sporazumu stoji kako e Iran zaustaviti obogaivanje urana iznad razine od 5% i unititi zalihu srednje obogaenog urana, zaustaviti e razvoj postrojenja u Araku, pristao je na vei nadzor inspektora Meunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), to ukljuuje i pristup nuklearnim postrojenjima Natanz i Fordow. Iranu se zauzvrat est mjeseci nee uvoditi nove sankcije povezane s njihovim nuklearnim programom, privremeno e se ukinuti sankcije koje se odnose na plemenite metale i zrani promet, ali e zato prodaja iranske nafte ostati na sadanjoj razini. Iranu e se, ukoliko ispuni uvjete iz sporazuma, omoguiti trgovinska razmjena u vrijednosti od 4,2 milijarde dolara. Prvi koraci ublaavanja sankcija ne mogu ni blizu nadoknaditi desetine milijardi dolara tete koje je Iran pretrpio samo u protekle dvije godine. Meu-

STUDENI 2013.

37

IZ SVIJETA
tim, njihovo ublaavanje je znaajno jer se tako umanjuju anse za vojne akcije protiv Irana, ali i uvoenje dodatnih sankcija u budunosti.

Iran i skupina P5+1 reakcije za

Ministri vanjskih poslova skupine P5+1 pozdravili su opseno rjeenje, pri emu su svi sloni kako su napravili veliki posao. Svi redom napominju kako je uinjena velika stvar, ali da je jo puno posla pred njima. Francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius nakon potpisivanja sporazuma s neskrivenim zadovoljstvom grlio se s iranskim ministrom vanjskih poslova Javadom Zarifom. Ameriki dravni tajnik John Kerry i predstavnica Europske unije Catherine Ashton takoer nisu mogli skriti zadovoljstvo postignutim sporazumom, to se vidjelo iz estitanja koje je po mnogima izalo iz uobiajenog pravila diplomatskog ponaanja. Dananji dogovor je samo prvi korak, ali radi se o velikom postignuu. Po prvi put u gotovo jednom desetljeu, zaustavili smo progres iranskog nuklearnog programa, istaknuo je u poruci ameriki predsjednik Barack Obama. Naglasio je kako se Iran mora drati dogovora jer e se u protivnom sankcije dodatno pojaati. Iranski predsjednik Hassan Rohani rekao je kako je dogovor u enevi pokazatelj kako svijet danas priznaje iransko pravo na nuklearnu energiju. Istaknuo je kako e se pregovori odmah nastaviti i da Iran ima veliku elju krenuti dalje istim putem. Naglasio je kako su za uspjeh pregovora zaslune smjernice ajatolaha Alija Khameneija, vrhovnog voe Irana. Khamenei je pak komentirao kako ovaj dogovor moe biti osnova za daljnje inteligentne poteze. Iranski zamjenik ministra vanjskih poslova, Seyed Abbas Araghchi, rekao je kako se ovim dogovorom priznaje pravo Irana na nuklearni razvoj, a s takvom konstatacijom se sloio i ruski MVP Sergej Lavrov koji je istaknuo: Ovaj dogovor znai da se slaemo kako trebamo priznati iransko pravo na mirovnu nuklearnu energiju, ukljuujui i pravo na obogaivanje urana, uz razumijevanje da e otvorena pitanja, kao i sam program, biti pod najstroim nadzorom IAEA-a. Ruski predsjednik Vladimir Putin je izjavio kako su pregovori oko iranskog nuklearnog programa doveli do toga da su se svjetske sile sloile oko jednog od najveih problema koji je optereivao meunarodnu zajednicu. Dogovor u enevi je postignut zbog fenomenalnog pristupa estorke, Irana i skupine P5+1, ali i zahvaljujui tekom radu pregovarakih timova. Ovaj je ugovor uravnoteen i bez sumnje e imati pozitivan utjecaj na razvoj meunarodne situacije, posebno na Bliskom istoku. Rusija se oduvijek zalagala za rjeenje iranskog pitanja diplomatskim sredstvima i vano je plan iz eneve posljedica takvog pristupa. Rusija je ranije predloila naelo postupnosti i uzajamnosti koje se u potpunosti ogleda u dogovorenom dokumentu. Ovim su dogovorom svi na dobitku i on je potvrda da se zajednikim radom mogu pronai rjeenja za sve gorue probleme i prijetnje u svijetu. Sporazumom je probijen led i ovo je prvi korak na dugom i tekom putu, no mi emo zajedno s naim partnerima nastaviti traiti rjeenja koja e biti prihvatljiva za sve, to podrazumijeva priznavanje neotuivog prava Irana da razvija nuklearni program pod nadzorom IAEA-e, ali i sigurnost svih zemalja na Bliskom istoku, ukljuujui i Izrael, rekao je predsjednik Vladimir Putin.

(Ne)diplomatske estitke nakon potpisanog sporazuma Irana i skupine P5+1 Ono to se dogodilo sino je povijesna pogreka. Svijet je od danas puno opasnije mjesto jer je najopasniji reim na svijetu napravio vaan korak unaprijed prema nabavi najopasnijeg oruja na svijetu. Svjetske sile su pristale na obogaivanje urana u Iranu te u isto vrijeme ignoriraju Rezolucije Vijea sigurnosti UN-a koje su sami donijeli", tvrdi Netanyahu. Izrael nee biti obvezan ovim dogovorom. Reim u Iranu je usredotoen na unitenje Izraela i Izrael ima pravo i obvezu braniti se od svake prijetnje. elim jo jednom naglasiti, kao premijer Izraela: Izrael nee dopustiti da Iran razvije vojne nuklearne sposobnosti, rekao je izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Svoj komentar na aktualnu situaciju dao je i izraelski ministar vanjskih poslova, Avigdor Lieberman, istiui kako je dogovor u enevi najvei iranski diplomatski trijumf jo od pobjede Islamske revolucije 1979. godine. Takoer je rekao kako smatra da bi sada mogla krenuti utrka u naoruanju jer e se neke sunitske arapske zemlje osjeati ugroene, referirajui se na zaljevske monarhije poput Saudijske Arabije, Kuvajta i Katara. Politiki analitiari istiu kako je Riyadh okiran i vrlo nervozan zbog dogovora s Iranom. Saudijska vlada je vrlo zabrinuta zbog pregovora s Iranom i nesretna zbog ovog dogovora, izjavio je za CNN saudijski dravni dunosnik koji nije bio ovlaten za razgovor s medijima. Narod Bliskog istoka nee mirno spavati zbog dogovora izmeu svjetskih sila i Irana, rekao je Abdullah al-Askar, savjetnik saudijskog ministra vanjskih poslova. Jedan dunosnik blizak kraljevskoj kui u Riyadhu za Reuters je izjavio kako sumnja u dobre namjere Teherana zbog njihove umijeanosti u unutarnje prilike u Siriji, Jemenu i Bahreinu. Nuklearni arsenal nije njihov jedini arsenal. Njihov arsenal je zlo i to nas zabrinjava, izjavio je saudijski dunosnik, to potvruje jedinstven stav Izraela i Saudijske Arabije po pitanju sporazuma. Zaljevske zemlje su s pravom uznemirene, budui da su zbog prerade bitumenskog pijeska SAD sve vie energetski neovisne i nee se vie toliko brinuti o Hormukom tjesnacu na kojega otpada 40% tankerskog naftnog transporta. S druge strane, to znai da e se tjesnac djelomino demilitarizirati, to je svakako dobra vijest. Emile Hokayem iz Meunarodnog instituta za strateke studije upozorava na zajedniki interes Izraela i zemalja Zaljeva protiv zajednikog neprijatelja Irana: Rije je o zajednikom interesu, nikako savezu. Svaka od tih zemalja e vriti pritisak na Capitol Hill, ali e teko doi do izravne suradnje.

Izrael i Saudijska Arabija reakcije protiv

Tko je nezadovoljan sa sporazumom? Odgovor je razumljiv sam po sebi - u prvom redu Izrael i Saudijska Arabija.

Iranska pozicija nakon sporazuma

U intervjuu za RT profesor Seyed Mohammad Marandisa sa Sveuilita u Teheranu izjavio je kako je zaustavljanje obogaiva-

38

PREPORODOV JOURNAL 157

IZ SVIJETA
nja urana na razini od 20% prednost za Iran. Iran ve ima vie nego dovoljno urana za svoje medicinske potrebe, a dodatna proizvodnja bi bila preskupa za iransko gospodarstvo. U zemlji postoje i oni koji kritiziraju ovaj dogovor, no Iran je raznolika zemlja s mnogo politikih stranaka i skupina i mislim da veina politiara i lidera u ovoj zemlji pozdravljaju postignuti dogovor. Ajatolah Ali Khamenei je podrao sporazum, predsjednik parlamenta i zastupnici takoer. Treba naglasiti kako svi misle da je osam godina otpora kojeg su pruili obini Iranci drave bila prava stvar. Iranski nuklearni program koji je prije osam godina bio u povojima, danas je napredni nuklearni program. Zapadne zemlje unutar skupine P5+1 su zbog konstruktivne uloge Rusije i Kine, a ponajprije zbog Iranaca koji su izdrali sve ove godine, bile prisiljene prihvatiti injenicu da Iran ima pravo na razvoj svog programa u miroljubive svrhe, to smo mi godinama dokazivali, ali smo cijelo vrijeme bili ignorirani. Iranci su ve proizveli dovoljno urana istoe 20%. Toga vie ne treba i zaustavljanje u ovom trenutku je zapravo prednost za Iran. Nama ne treba nikakav viak, jer je to vrlo skupo. Dakle, Iranci smatraju da imaju vie koristi, nego to su ovim sporazumom izgubili. Do dogovora je dolo i iz razloga jer su SAD u mnogo slabijem poloaju nego to su bile u prolosti i jednostavno su, zajedno sa saveznicima, morali prihvatiti injenino stanje na terenu. Ponavljam kako je stav svih Iranca da neemo odustati od obogaivanja urana u miroljubive svrhe, izjavio je prof. Marandisa. upadanja u domove Afganistanaca. Drugim rijeima, izgleda kako e sve ostati po starom. 21. studenog 2013. poeo je petodnevni sastanak velike skuptine, tzv. Loya Jirga, skupa u kojem je sudjelovalo oko 3.000 istaknutih Afganistanaca, politiara, plemenskih starjeina, uglednika. Oni su prihvatili ameriki sigurnosni pakt te pozvali predsjednika Hamida Karzaija da ga to prije potpie. No, Karzai, koji je i ranije bio skeptian prema amerikom prijedlogu, nije dao konanu odluku po pitanju hoe li pakt potpisati ili ne: Ako nema mira, ovaj pakt bit e velika nesrea za Afganistan. Mir je na preduvjet. Amerika mora osigurati mir i onda emo ga potpisati.

Ameriki neokolonijalizam gubitak afganistanskog suvereniteta

Za Amerikance, koji se u Afganistanu nalaze jo od 2001., osiguravanje ovog pakta od iznimne je strateke vanosti. Nervoza s njihove strane je velika, jer bi im se mogla dogoditi slina situacija kao i u Iraku, gdje su takoer eljeli zadrati znatnu prisutnost, ali im je to odbijeno. Problem s Afganistanom je u tome to Amerikanci u preko 12 godina rata nisu uspjeli poraziti talibane. Ako se sada povuku, talibani su zasigurno spremni na nove ofenzive protiv centralnih vlasti i vojske koja im se sama teko moe suprotstaviti. Politiki analitiari smatraju da je ono na to Karzai cilja, a i to bi vjerojatno u ovom trenutku bilo najbolje rjeenje za Afganistan potpisivanje mirovnog ugovora s talibanima s ciljem zaustavljanja sukoba. No, kao i u susjednom Pakistanu, SAD su vojnim napadima eliminirali pojedine kljune talibane s kojima su vlasti ve pregovarale. Ispostavlja se kako SAD-u mir u Afganistanu nikako ne odgovora, to je logino. Karzai tvrdi kako e potpisati pakt s Amerikancima nakon to se osigura mir u zemlji. Iz SAD-u su svjesni kako ih njihov saveznik Karzai moda lae. Nadalje, to se tie samog pakta, on je savren primjer amerikog neokolonijalizma jer se u njemu trai ostanak amerike vojske (oko 15.000 vojnika) do 2024. i potpuni imunitet od afganistanskih zakona i bilo kakvih sudskih procesa protiv amerikih vojnika. Karzai sada mora, tj. od njega se trai, da proda suverenitet svoje zemlje SAD-u. Oito je kako i on uvia svu izdajniku narav takvog poteza, ali za pretpostaviti je da e na kraju ipak potpisati. Ovo je vjerojatno samo predstava za narod. Podsjetimo kako je njegov glavni zahtjev bio da se s paktom prieka do odravanja predsjednikih izbora 2014. godine. Zato ekati? Tako da moe na elo drave postaviti svog ovjeka, to e mu biti jako teko ako u meuvremenu bude obiljeen kao osoba koja je prodala zemlju Amerikancima. Nadalje, Karzai je svjestan da e na iduim izborima on je ve odradio dva mandata i vie se ne moe kandidirati Amerikanci nastojati postaviti svog ovjeka na predsjedniku funkciju. Ako bi uspio odgoditi potpisivanje pakta do idue godine, mogao bi isti koristiti kao polugu kojom bi sprijeio dublji utjecaj SAD-a na unutarnju politiku. No, 26. studenog iz SAD-a su poruili kako ne planiraju toliko ekati te da postoji ozbiljna mogunost da e se iz Afganistana povui sva vojska do kraja idue godine ako predsjednik Karzai bude i dalje odugovlaio oko potpisivanja Pakta o sigurnosti. Pitanje sigurnosnog pakta mora biti rijeeno do kraja ove godine. Bivi ameriki ambasador u Afganistanu, Ronald Neumann, komentirao je situaciju: On mora biti taj... onaj koji e staviti potpis na gubitak afganistanskog suvereniteta. On intelektualno shvaa kako je ovo u interesu Afganistana, no u isto vrijeme mu se gadi. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

AFGANISTAN: Sigurnosni pakt SAD Afganistan

15.000 amerikih vojnika do 2024. godine?
Izvori sugeriraju kako su SAD i Afganistan postigli dogovor oko nacrta zajednikog sigurnosnog pakta. Ugovor na 25 stranica, pod nazivom Dogovor o sigurnosnoj i obrambenoj suradnji izmeu Sjedinjenih Drava i Islamske Republike Afganistan, jo nije potpisan, no otkriva kako SAD eli zadrati svoju vojnu prisutnost u Afganistanu jo dugi niz godina. Nacrt dokumenta je prvi objavio ameriki kanal NBC News. U njemu se istie kako bi oko 15.000 amerikih vojnika moglo ostati u Afganistanu do 2024. godine. Iz SAD-a istiu kako se jo vodi rasprava o pojedinim detaljima ovog kontroverznog ugovora. U dokumentu se istiu brojni drugi detalji kao primjerice imunitet za amerike trupe pred afganistanskim zakonom. Podsjetimo, iz SAD-u su obeali kako e se povui iz Afganistana do kraja 2014., no ve neko vrijeme je poznato kako SAD ne eli potpuno povlaenje iz zemlje. Sve strane su slone kako je nastavak amerikih vojnih operacija nuan u borbi protiv Al-Qa'ede i njihovih suradnika, istie se u dokumentu. Izgleda kako e na temelju ovog dokumenta amerike trupe i dalje imati mogunost

Hamid Karzai i Barack Obama ostati ili otii?

STUDENI 2013.

39

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

ESTOKE EKONOMSKE TURBULENCIJE FAZNA PROMJENA ODNOSA U SVIJETU

Smrt odgoena do otplate duga

Jedan od klasinih hitova amerike pop scene 50-ih godina, a izvodili su ga i ikone poput Elvisa Presleya i Toma Jonesa, zvao se Sixteen tons esnaest tona. Izvorno je i tekstualno i notno nastao poetkom 40-ih s referencom na strane uvjete amerikih rudara iz tih godina. Bazirao se na atmosferskom pritisku koji se, pretvoren u koncetriranu silu u toki mjeri kao teina od 16.000 kilograma, odnosno 160 kilonewtona. Ta teina od 16 tona, autorskom je dosjetkom pretvorena u metaforu svakodnevne teine radnikog ivota u uspjenoj amerikoj poslijeratnoj ekonomiji, jakog rasta BDP-a i industrijske proizvodnje. Rudari su metaforu koristili i za prikaz ukupne teine koju su dnevno iskopali i prenijeli na povrinu. No, unato rastu i posljedinom statistikom porastu prosjenih nadnica, pjesma kazuje, radnik je bio u sve teem poloaju. Jedan stih kazuje kako duguje svoju duu tvrtkinom duanu u kojem, na tvrtkine bonove koje dobija na kredit, nabavlja osnovne potreptine i da, zbog toga, ak ne smije niti umrijeti. Zvui poznato? ilo da se originalni kredit od 100 milijuna dolara, uz par reprograma i usputno dizanje ugovorenih kamatnih stopa te kamate na kamate, vratio barem jednom u cijelosti, sa kamatama, a dug se popeo na etverostruki iznos. Raslojavanje i sve vee socijalne razlike, paradoksalan rast broja milijardera u svijetu i to u samo nekoliko drava, dok je kriza sve dublja, nezaposlenost sve vea, glad sve prisutnija, a zaboravljene boletine sve rairenije, treba i nazvati pravim imenom novi feudalizam, poredak baziran na protuindustijskoj ideologiji u kojem jedva 2 % stanovnitva ivi besprimjerno bogato, dok ostalih 98 % duguje duu tvrtkinom duanu. Evo kako to izgleda na hrvatskom sluaju. Vlada Ivice Raana u etiri godine mandata zaduila je Hrvatsku za oko 33,2 milijardi kuna, est godina vladavine Ive Sanadera za oko 40 milijardi kuna, a dvije i pol godine vladavine Jadranke Kosor vie od 40 milijardi kuna na domaim i meunarodnim financijskim tritima. Milanovieva Vlada se u manje od dvije godine od poetka mandata, na domaim i inozemnim tritima zaduila za vie od 35,2 milijarde kuna. Hrvatska se nedavno dodatno zaduila izdavanjem 10-godinjih obveznica u vrijednosti 1,75 milijardi dolara, uz prinos od 6,2%, s tim da se o kamatama nije govorilo. Prije toga Vlada se na domaem tritu zaduila 10. srpnja za iznose od 2,7 milijardi kuna na pet godina uz 5,25% kamata i 750 milijuna eura na 11 godina uz kamatu od 5,75%. Na inozemnim tritima Vlada se zaduila 27. travnja prole godine na iznos od 1,5 milijardi dolara na 5 godina uz kamatu od 6,25% i 27. travnja ove godine na iznos od 1,5 milijardi eura na deset godina uz 5,5% kamata. Ministar financija Slavko Lini najavio je i dodatna zaduivanja u iduih 5-6 godina. Konsolidirani dug ope drave dolaskom Jadranke Kosor na vlast iznosio je oko 120,4 milijardi kuna. To je bilo ravno iznosu rashodovne strane budeta. Do dolaska na vlast Kukuriku koalicije popeo se na 170,4 milijardi kuna. Krajem prole godine iznosio je 183,27 milijardi kuna, a prema projekcijama Ministarstva financija na kraju godine bi mogao biti 190,39 milijardi kuna ili 56,6% BDP-a. Tzv. Maastrichtski kriterij doputa maksimalno 60%, kao i maksimalni iznos budetskog deficita od 3% BDP-a. Konsolidirani dug 2009. godine iznosio je 36,6% BDP-a, 2010. godine 44,9%, 2011. godine 51,6%, 2012. godine 55,5%. Hrvatska je 2012. zakljuila s budetskim deficitom od 16,35 milijardi kuna ili 5% BDP-a, pa je ula u proceduru prekomjernog deficita prema kojem bi EU trebala odrediti mjere koje se moraju provesti kako bi se uravnoteile javne financije i sprijeile fiskalne potekoe. Po prijedlogu rebalnsa, rashodovna strana budeta raste na 140 milijardi, a deficit na 17. No, licemjerno je od Hrvatske traiti svoenje budetskog deficita na 3% kada to ne ine ni Njemaka ili Francuska. Prema podacima Europske komisije javni dug Hrvatske sljedee bi 2014. godine prvi mogao prijei granicu od 60%, a za dvije godine bi mogao biti dosei 69% BDP-a. Uz visoko zaduivanje Vlada ne odustaje ni od privatizacije dijela dravnih i javnih tvrtki te tzv. monetizacije autocesta. Za otplatu dugova, ergo, rasprodaje se gotovo sve. Duguje se dua. Ideje za rast svode se na zazivanje EU fondova, bez restrukturiranja BDP-a.

Jo dan stariji i dublje u dugu

Duniko ropstvo pojedinca kompaniji, metafiziki moe se promatrati tek kao projekcija takvog ropstva drave konzorcijima privatnih banaka kompanija. Kako kae drugi stih davnanjeg hita, jo dan stariji i jo dublje u dugu, nalazi se pojedinac ovisan o svome radu, ili drava ovisna o svojim nerazvijenim resursima, slaboj organiziranosti ili nesposobnosti vladajue klase. Dan stariji znai i toliko nemoniji, a dublje u dugu znai sve ovisniji o novim kreditima ili reprogramima starih, s novim kamatama. Vjerovnici koji olako daju tui novac, onaj iz tednje istih radnika, ne mare za njegov povrat, ve trljaju ruke na zaradi koja se zove kamata. Bude li kredit neotplativ, tu je drava koja e to sanirati iz budeta u koji uplauju isti tedie i radnici. Ali kako? Tako to e se i drava zaduiti kod nekih drugih bankara, a moda i istih, pa u jednom trenutku niti ona nee moi plaati obaveze. Bankari e, milosrdno i dravi reprogramirati kredit, s malo poveanim kamatama, tj. zaradom. Oni, naravno, to rade samo zato da bi zatitili svoje vjerovnike, odnosno svoju pasivnu stranu bilance, pa u te efektivne kamatne stope kako ih zovu, a one su do 50% vee od onih s kojim su vas namamili na kredit, ugrauju premije rizika. Osim nekima, naravno. To neki ekonomski analitiari zovu bankarskom artimetikom. U sluaju latinoamerikih ekonimija s kraja 70-ih i poetka 80-ih godina prolog stoljea kada je dananja kriza zapravo zapoela, to je zna-

40

PREPORODOV JOURNAL 157

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

Dva trenda funkcija kolapsa

Hrvatski sluaj nije jedinstven, sve je vei broj zemalja, neke jako dugo, u fazi dunikog ropstva. Istovremeno, kako biljei Izvjetaj The Wealth X and UBS Billionaire Census 2013, raste broj milijardera, najvie u SAD, Rusiji i Kini. Izvjetaj, objavljen u studenome, otkriva kako su milijarderi od krizne 2009. do danas udvostruili svoje bogatstvo. Samo u proloj godini poveali su ga za 226 milijardi USD. Zajedniko bogatstvo aice ultra-bogataa vee je od BDP-a bilo koje zemlje na svijetu, osim SAD i Kine. Elita je 2009. posjedovala 3,1 bilijun USD, dok je taj iznos danas 6,5 bilijuna. Veina bogatstva nalazi se u bankarskom sektoru koji je ovih godina spaavan diljem SAD i Europe (17%), dok na proizvodnju otpada svega 8%. Analiza pokazuje da je izvrena bezobzirna relokacija bogatstva od onih koji privreuju i stvaraju bogatstvo je prebaeno u banke i njihove financijske filijale. lanstvo u klubu povealo se za 60% od 2009., za 810 novih milijardera, te ukupan broj iznosi 2170. Izvjetaj prognozira daljnji rast ove skupine, pa bi broj milijardera do 2020. trebao dosei 3900. Postoji, meutim, problem u interpretaciji ovih brojki koje samo odaju vrijednost bilanci, ali ne otkrivaju strukturu aktive i pasive reenih milijardera. Koliko je zapravo ovdje nepovratno izgubljenih spekulativnih investicija koje e se pretvoriti u dug kada ponu pozivi za trenutnu naplatu korporativnih obveznica (margin calls) za koje se jamilo drugim setovima kredita, odnosno investicijskim paketima baziranim na skupu dugova, tek e se vidjeti, kao to se vidjelo i 2009. Hoe li i onda priskoiti i u kojoj mjeri dravni budeti, a bez veih pobuna pauperiziranih, sve veeg broja novih kmetova ili napoliara iz predkapitalistike podjele rada? Smjestimo li ta dva trenda u koordinatni sustav, uoit emo kako jedan i drugi, po neto drukijim funkcijama kojima ih je mogue empirijski opisati tee u + odnosno - beskonanost. Takvo se stanje opisuje kao tipna funkcija kolapsa. Fizikalno, to znai faznu promjenu koja moe biti dvojaka, ovisno o reakciji politike i ekonomske elite. Dva se odgovora kao alternativna naziru beskonanom financijskom izvlaenju (bail out aranmani) spekulanata u bankarskom, osiguravateljskom i drugim financijskim sektorima koje provode trenutne elite tzv. liberalnog kapitalizma. Prvi je socijalizam, ili bolje reeno neo-socijalizam populistikog tipa u tzv. bolivarskoj revoluciji, koje danas tipizira venezuelanski predsjednik Nicolas Maduro. Drugi je reafirmacija principa fizikalne ekonomije, odnosno ekonomije zakonitog rasta, na temeljima znanstvenog i razvoja tehnologije, po zakonitostima projekcija Univerzalnog zakona na fiziki svijet koji podrava i poglavar Katolike crkve, papa Francisco I. Prvi je antikapitalistiki (ne treba zaboraviti da su antikapitalisti bili i faisti, a da se se oni njemaki zvali nacional-socijalistima) koji vodi u smanjenje ulaganja, obeshrabrivanje privatnog poduzetnitva, dravni intervencionizam i konano boljeviku kontrolu svega i svaega. Papa Francisco I pozvao je u dosad najvanijem dokumentu svoga pontifikata na obnovu Katolike crkve i osudio nesputani kapitalizam kao novu tiraniju. Pozvao je svjetske elnike da se bore protiv siromatva i sve vee nejednakosti. Papa je objavio Apostolsku ekshortaciju Evangelii Gaudium (Radost Evanelja), koju agencije nazivaju slubenom platformom njegova pontifikata, kojom je nadogradio svoja stajalita izreena u propovijedima i izjavama. U ekshortaciji, odnosno poticaju i smjernicama za djelovanje biskupa Francisco je otiao korak dalje od dosadanjih kritika globalnog ekonomskog sustava, osudivi idolatriju novca i pozvavi politiare da hitno zajame svim graanima dostojanstveni posao, ob-

razovanje i zdravstvenu skrb. Bogate je pozvao da podijele svoje bogatstvo. Ba kao to zapovijed Ne ubij postavlja jasno ogranienje s namjerom da se sauva vrijednost ljudskog ivota, danas moramo rei Neete ekonomskom iskljuivanju i nejednakosti. Takva ekonomija ubija, napisao je. Kako vijest moe biti to da je vrijednost burze pala za 2%, a nije vijest kada beskunik umre, zapitao je. Dok se god problemi siromanih radikalno ne rijee odbacivanjem apsolutne autonomije trita i financijskih spekulacija, odnosno napadajui strukturalne uzroke siromatva, nee biti rjeenja za svjetske probleme i, zapravo, bilo kakve probleme, smatra Papa.

Papa Franjo Papa zapravo, na jednostavniji nain podrava fizikalnu ekonomiju rasta po zakonu zlatnog reza, kroz ulaganje u kapitalnu potronju, porast udjela investcija u BDP-u, koja postie nelinearni efekt rasta ulaganjem u stvarnu tehnologiju (ne u raunalne gadgete). Takva ekonomija nagrauje produktivan rad, ulae (a ne smatra to trokom) u socijalno i zdravstveno osiguranje i osnovne funkcije drutva. Ona netto rast oitava iz nelineranog efekta ulaganja u kapitalnu potronju i investicije u znanstvena otkria i primjene. Ukratko, to je ekonomija realne proizvodnje, a ne virtulane spekulacije. Ohrabrenje da se o takvom pristupu ekonomiji poelo ozbiljno razmiljati daje poetak projekta fuzijske energane u Francuskoj. Rije je o jeftinoj i sigurnoj, praktiki stalno obnovljivoj energiji visoke gustoe energetskog toka koja moe pokretati industriju, za razliku od bedastoa s vjetrenjaama niskog eneregtskog toka iji se financijski gubici pokrivaju iz dravnih poticaja (!) ili spaljivanja hrane za etanol, protuprirodan proces pretvaranja vieg oblika energije hrane u nii gorivo.

Direktnom demokracijom u nita

vicarci su 24. studenoga izali na referendum o prijedlogu Inicijative 1:12 kojim bi se postavio limit na plae u kompanijama. Uspjeh referenduma znaio bi da najvea plaa u nekoj kompaniji ne bi mogla biti vie od 12 puta vea od najnie plae. Inicijativu 1:12 pokrenuli su vicarski Mladi socijalisti (JUSO). No, referendum nije uspio jer je ak 65% izalih glasalo protiv prijedloga. Gospodarski i istraivaki odjel ETH Zrich (KOF) proveo je studiju koja je pokazala da bi ovom mjerom bilo zahvaeno 1.200 kompanija. Veliki dio njih nalazi se u financijskom, trgovinskom i sektoru osiguranja. Plae 4.400 osoba koje najvie zarauju bile bi

STUDENI 2013.

41

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

smanjene za 1,22 milijarde eura. U posljednjem desetljeu razlika u plaama konstantno je rasla. Plae tzv. top menadmenta u bankarskom sektoru, osiguravajuim kuama i velikim meunarodnim korporacijama probile su sve barijere, dok plae veeg dijela vicarskog stanovnitva jedva da su se poveale. Oni s najmanjim primanjima doivjeli su smanjenje kupovne moi unato nominalnom poveanju plae od pet posto jer su cijene znatno poveane, iako se stvarna inflacija ne priznaje, odnosno brojke friziraju. Stotinama tisua graana plae nisu dovoljne za podmirenje rauna, niti ostvaruju utedu. naderi u trgovinskom lancu Daka su uhieni, a kompanija e biti prisiljena prodavati proizvode po fer cijenama, potvrdio je. Nedugo zatim stotine su pohrlile u trgovine kako bi kupovali po novim, znatno snienim, cijenama. Perilica za rublje kotala je preko 600 eura, dok je minimalna mjesena plaa oko 370 eura. Interes za kupovinu po novim cijenama je izuzetno velik, ljudi su danima kampirali pred trgovinama da dou na red. Vlada je prisilno snizila cijene i u lancima s odjeom, obuom, i cijene automobila. Svi ovi proizvodi naglo su poskupili posljednjih mjeseci i postali nedostupni prosjenom kupcu.

Podrka vicarskoj inicijativi 1 : 12 Od 2000. do 2010. godine plae osoba s visokim primanjima doivjele su rast od 19% koji nije zaustavila niti ekonomska kriza 2008. te se nastavlja i danas. UBS banka je prijavila gubitak od 2,5 milijardi franaka za 2012., ali je isplatila bonuse u istom iznosu. 1% najbogatije populacije u vicarskoj kontrolira 39% ukupnog bogatstva zemlje. 10% najbogatijih posjeduje 74% bogatstva, dok preostalih 90% kontrolira samo 26%. Od 1989. godine bogatstvo 300 najbogatijih vicaraca povealo se pet puta i s 86 milijardi franaka naraslo je na 449 milijardi. Umjesto podravanja slobode interesa kapitalista, ekonomija mora biti organizirana kako bi doprinijela cijelom drutvu, tvrde inicijatori. No, taj cilj moraju podrati sve stranke u parlamentu. Inae, do prije 30 godina omjer izmeu najvie i najnie plae u vicarskoj bio je 1:6, dok u nekim kompanijama danas dosie i 1:239. Protivnici referenduma navodili su da bi smanjenje top menaderskih plaa otetilo dravni i kantonalne budete zbog smanjenih poreza i doprinosa. Jedan od inicijatora, David Roth iz JUSO odgovorio im je da su licemjerni jer bi samo u njegovom kantonu taj gubitak bio oko 9 milijuna franaka, dok parlament ve raspravlja o novim olakicama za velike kompanije iji iznosi premauju stotine milijuna. Zanimljivo je kako se govorilo samo o smanjenju astronomskih plaa menadera, dok se poveanje (makar za stopu realne inflacije) zaposlenika nije spominjalo. Prijetilo se i odlaskom tvrtki iz drave, to je Roth proglasio besmislenim jer tvrtke ne biraju vicarsku zbog toga pto se u njoj mogu plaati velike plae, ve zbog odline infrastrukture, sigurnosti. Ovo, naravno, nije stanje samo u vicarskoj, ve irom nekadanjih socijalno i ekonomski uspjenih zemalja zapada koje su se u posljednjih 30-ak godina pretvorile u spekulativne kockarnice s trendom refeudalizacije drutvenih odnosa.

Nicolas Maduro, predsjednik Venezuele Poslovne grupe su gnjevne, tvrde kako Maduro pokree lov na vjetice. Maduro je takoer istaknuo kako planira uvesti limit na profit kompanijama, ukoliko mu Kongres da takve ovlasti. Nadalje, istie kako e osnovati posebno vladino tijelo koje e nadzirati tvrtke kako ne bi dolazilo do novih pljaki naroda. Liberalni ekonomisti istiu kako je jedini spas za ekonomiju Venezuele podizanje kapitalnih kontrola koje je prije vie od desetljea uveo bivi predsjednik Hugo Chavez. Maduro istie kako je visoka inflacija, koja je dosegla 54%, rezultat ekonomskog rata kojeg protiv njega i njegove Vlade vodi pro-kapitalistika opozicija u suradnji sa SAD. To je djelomino tono, ali problem Venezuele je u nedostatku prave razvojne politike, razvoja vlastitih tehnologija i proizvodnje, umjesto ivota od prodaje prirodnih resursa i ekstenzivne, uglavnom tehnoloki slabe i neproduktivne poljoprivredne ekonomije. Ne smije biti nikakve tolerancije prema spekulantima, poruio je Maduro. Ovo je vie od lihvarstva, ovo je pljaka, rekao je. Voa opozicije, Henrique Capriles, estoko je napao Madura i rekao kako je on propali pijun kubanske vlade. Svaki put kada otvori usta otjera investitore koji stvaraju radna mjesta i time poveava krizu, tvrdi Capriles koji je tijesno izgubio na izborima u travnju. Maduro je obeao kako e pojaati ekonomsku ofenzivu protiv tvrtki u zemlji koje se sumnjii da prodaju artikle po nerealno visokim cijenama. U meuvremenu, parlament mu je odobrio dodatne ovlasti i vladanje dekretom. Ovime Maduro dobiva, na rok od 12 mjeseci, specijalne ovlasti koje mu doputaju zaobilaenje Vrhovnog suda. On je rekao da mu te ovlasti trebaju kako bi se obraunao s korupcijom u zemlji i mogao uspjeno voditi ekonomski rat. Uvest e kontrolu nad cijenama za sve proizvode u zemlji, kako ga je citirao BBC. To se, inae zove diktaturom. Opozicija je kritizirala ovu odluku. Jedini cilj ovoga je progon kritinih glasova i neistomiljenika, nevladinih udruga i politikih stranaka s drugaijim pogledima, rekao je opozicijski lider, Eduardo Gomez Sigala. Desio se institucijski udar u Venezueli, nema vie diobe vlasti, naglasio je. Maduro istie kako je u svega nekoliko trgovina, od oko 1.400 u koje su upali inspektori, otkriveno da

Diktatura proletarijata?
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro naredio je poetkom studenoga okupaciju lanca trgovina koji prodaju elektroniku robu i druge proizvode, istiui kako su cijene previsoke. Brojni me-

42

PREPORODOV JOURNAL 157

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

su cijene bile potene. Neke tvrtke poele su samoinicijativno sniavati cijene u strahu od reperkusija, dok su druge zatvorila vrata. Snizili smo cijene od 10 do 15%, ali nije fer, ne moemo ostvariti profit, rekao je jedan vlasnik trgovine elektronikom robom. Dravni inspektori istiu kako su neki trgovci napuhali cijene i do 1.000%, negdje i vie. Kritiari istiu kako ovi potezi nee rijeiti osnovne probleme venezuelanske ekonomije, kao to je precijenjena valuta zbog koje mnogi uvoznici kupuju dolare na crnom tritu te taj troak prebacuju na potroae. Da radikalne mjere venezuelanskog predsjednika komu se smijei poraz na lokalnim izborima daju samo kratkorone unutranjopolitike efekte svjedoe i Dravne obveznice Venezuele ija cijena kontinuirano pada od kako je Maduro preuzeo vlast, a ozbiljnije otkako je, u uvjetima inflacije koju bi mogao kontrolirati i pametnijom monetarnom politikom, posebno valutnog teaja, krenuo u nasilno smanjenje cijena, ak i vojskom, ili postizanje pariteta na bazi dekreta. To je nemogue, u emu su se slagali i socijalistiki ekonomski zanstvenici. na najvioj razini Turska polako napreduje, meu turskim stanovnitvom elja za lanstvom u EU kopni. Prema studiji Transatlantski trendovi amerike zaklade German Marshall Fund, objavljenoj ove godine, 44% Turaka je za ulazak u EU 4% manje nego prole godine. 34% ispitanika misli da bi ulazak u EU tetio Turskoj. Prije skoro 10 godina je dvije treine stanovnitva bilo za ulazak u Europsku uniju, a samo ih je 9% bilo protiv. Bhlke smatra da je razlog tome dugo trajanje pregovora o lanstvu. Pregovori s Turskom se vode od 1963. godine. Treba malo stati i sagledati koliki je to period, kae. Za neke druge zemlje, poput Islanda, elja za lanstvom u EU je bila kratka. Vlada u Reykjaviku je pregovore suspendirala jer zemlja, za razliku od Ukrajine i Turske, manje ovisi o lanstvu u Uniji. Financijski i politiki sustav u toj zemlji su ponovo konsolidirani, objanjava politolog Khnhardt: A onda se, naravno, na dnevni red opet vratila rasprava o identitetu i pitanje je li doista dobro za Island da se ponovo prikljuuje jednoj zajednici koja od njega trai da se odrekne dijela svog suvereniteta. Razlozi za negativno raspoloenje prema EU su razliiti. Strunjaci smatraju, meutim, da je klju u emocionalnom stavu prema zajednikoj europskoj obitelji. Imamo probem imida, jer EU nastupa kao politika neman, a ne kao ivo, pulsirajue drutvo. To je najvei problem koji trenutno ima EU, konstatira Ewald Bhlke i zakljuuje: Europska unija mora konano poeti raditi na marketingu za Europu! Naravno, da se ovdje ne radi o problemu imida. Ponaanje Troike, Europske komisije, Europske centralne banke i MMF-a u hrvanju s ekonomskom krizom koja je najtee pogodila june evropske zemlje, znatno je drukije od naina na koji je slino generiranu krizu rijeio Island. Island koji je ignorirao svaku sugestiju Troike ili njezinih lanica i uspjeno se odhrvao financijskom uzroku krize, ne spaavajui spekulantske banke, ve njihovu pasivu, odnosno depozite graana i poduzea nema to traiti u ovakvoj EU koja na utrb graana i poduzea sanira beznadeno propale spekulante, uglavnom iz uspjenih zemalja evropskog sjevera-sjeverozapada: Njemake, Nizozemske, Britanije... Isti problem vidi i Turska iji ekonomski rast Evropa zasada moe samo sanjati, uza sve rezerve koje prema turskom ekonomskom udu treba imati jer je ono, izmeu ostaloga, bazirano i na nereguliranim kapitalnim tokovima i spekulacijama u graevinskom sektoru, to moe ponovo biti okida visoke inflacije.

EU neprivlana novim lanicama, ali jeste SAD

Nakon to je Ukrajina zaustavila proces pridruivanja EU, u medijima se ponovo poelo raspravljati o njenoj atraktivnosti. EU nije imala dovoljno ambicija da vee nove demokracije iz istone Evrope nakon 1989., komentirao je francuski Le Monde odbijanje Ukrajine da potpie s Europskom unijom sporazum o pridruivanju. Godinama su Bruxelles i Kijev pregovarali - krajem ovoga mjeseca je sporazum trebao konano biti potpisan. Umjesto toga je Ukrajina pritisnula gumb za pauzu, pie ukrajinski list Den i konstatira: Za to su odgovorne sve strane - i Vlada, i oporba, i - Europska unija.

EU je jo uvijek vrlo atraktivna, tvrdi bonski politolog Ludger Khnhardt. On u razgovoru za DW kae kako je upravo to razlog to rusko vodstvo, a dijelom i ukrajinsko, pokuavaju sprijeiti daljnje pribliavanje Ukrajine EU. Ni za Ewalda Bhlkea iz Njemakog drutva za vanjsku politiku (DGAP) odluka vlade u Kijevu ne znai openito ne Europskoj uniji. Atraktivnost se u stvari sastoji u viziji ili utopiji koju EU nudi Ukrajini: ako nam se pridruite, moete i vi biti uspjeni, kae Bhlke, a prema njegovom miljenju, s tim se slae i veina ukrajinskog stanovnitva. To, meutim ne potvruju brojke izalih na ulice, a delegitimizaciji protesta doprinose i nasilni neredi te zauzimanje vladinih zgrada, to su inae boljevike metode. Ukrajinskog predsjednika Janukovia opozicija optuuje i za boljeviko, nedemokratsko vladanje koje epitomizira proces bivoj, liberalnoj premijerki Juliji Timoenko i odnos prema njoj za vrijeme izdravanja sedmogodinje zatvorske kazne. Kod drugih zemalja, poput Turske, proces pribliavanja je zapeo. Nakon viemjesene pauze, pregovori su nastavljeni u studenom. Iako

Istovremeno, poeli su dugotrajni pregovori SAD EU o uklanjanju trgovinskih barijera. Kako je dobar dio stvarne, a posebno financijske trgovine izmeu Unije i SAD davno dereguliran, ovi se pregovori vie svode na ujednaavanje standarda i normi zbog lakih homologacija i konanih prodaja s obje strane Atlantika. Pravih prepreka vie nema, a intersantan je stav ljeviarskih medija kako se ovdje radi o stvaranju novoga, ekonomskog NATO pakta. q Faris NANI

STUDENI 2013.

43

KULTURA

BOSANSKI JEZIK TEMELJ BONJAKOG NACIONALNOG IDENTITETA (II)

Bosanski jezik u kontekstu srednjovjekovnih dogaanja (II)

Od Prvog svjetskog rata i politiki realizirane ideje o jugoslovenskom zajednitvu dokinut e se status bosanskog jezika koji je od tada pa sve do nedavne prolosti bio predmetom rasprava, kako na razini trivijalne svakodnevice obinih ljudi voenim trenutnim drutveno-politikim utjecajima koji ne poznaju povijesne ni kulturoloke okvire nastanka, razvoja, a ni nestanka naziva bosanskog jezika (neto to ve postoji moemo nazvati kako god elimo, ali ne moemo to to postoji negirati, jer ono naprosto postoji bez bilo ijeg utjecaja i udjela), tako i na razini akademskih rasprava gdje se nazire manipulacija sa jezikom pripadnosti Bonjaka i svih onih koji BiH smatraju svojom domovinom. Oni koji namjerno osporavaju dugu povijest postojanja bosanskog jezika, znaju da bosanski jezik skupa sa srpskim, hrvatskim, makedonskim, slovenskim, crnogorskim i bugarskim jezikom dijeli zajedniku sudbinu porijekla u sklopu junoslavenske zajednice jezika; od prvih pisanih spomenika, svjedoanstava slavenskog duha na bosanskom prostoru, jo od ranog srednjovjekovlja, kao i prisutnosti nacionalnog imena Bonjak koje je u upotrebi od najstarijih vremena. Narod u Bosni je imao svoje stoljetno ime, koje nije nastalo za dnevno-politike potrebe niti je produkt laboratorijskih drutvenih i socijalnih pokusa devedesetih godina 20. stoljea i svoj jezik, kulturu i tradiciju to mu omoguava vlastitu samobitnost i samopostojanje u budunosti. Na prostoru srednjovjekovne Bosne bila su u upotrebi dva pisma glagoljica i irilica. S kraja 14. i poetka 15. stoljea u irilinim rukopisima na njihovim marginama ostale su upisane glagoljske glose kao to je na ajnikom evanelju, Zborniku krstjanina Radosava (Zbornik se nalazi u Vatikanu), Hrvojevom misalu kojeg je pisao dijak Butko. Natpis na crkvi u Kijevcima kod Prijedora (11. ili 12. stoljee), zapis u kamenu iz okoline Banjaluke, na Humakoj ploi govore o dugoj tradiciji upotrebe glagoljskog pisma na prostoru Bosne. Veina crkvenih tekstova bila je prepisana s glagoljskog pisma na irilicu, to znai da oba pisma predstavljaju znaajan segment kulturne batine srednjovjekovne Bosne. Pored dokumenata, pisanih na kamenu, povelja, crkvenih spisa itd. koji svjedoe o dugoj povijesti postojanja bosanskog jezika, jedan od najstarijih notarskih zapisa je pronaen u Kotoru, od 3.7.1436. u kojemu stoji kako je mletaki knez u Kotoru kupio petnaestogodinju djevojku bosanskog roda i heretike vjere, zvanu bosanskim jezikom Djevenu. Krstjanin Hval je 1404. godine za vrijeme dida Radomira, poglavara Crkve bosanske, napisao bosanskom irilicom (bosanicom) vjerski zbornik za hercega Hrvoja Vukia Hrvatinia, reprezentativno djelo srednjovjekovne bosanske knjievnosti. Zbornik se sastoji od 359 listova bogato ukraenih iluminacijama i minijaturama. Sadri Novi zavjet, dijelove Starog zavjeta te etiri apokrifna teksta. Zapis na Hvalovom zborniku glasi: U ime o(t)ca i s(i)na i s(ve) toga d(u)ha. A sie se knjige napisae ot ruki Hvala krstijanina na potenie (u znak potovanja) slavnomu g(ospo)d(i)nu Hrvoju, hercegu spljetskomu (splitskom) i knezu od Doljnjih krai (Donjih krajeva) (i) inim mnogim zemljam. Time (Zato) molju vi, bratie, kto budu proitati sie pismo, ote (ako) eso (to) ne umil budu svriti v siem pisanii, prostite, a tute (itajui) pominjajte (spominjite) toga komu se pisae, a pisara toliko koliko je vam razumiti ot toga metarstva (majstorstva). A pisae se i dovrie v ljeto rodstva (roenja) H(ri)s(to)va 1404. ljeto, v dni episkupstva i nastavnika i svritelja crkvi bosanskoj g(ospo)d(i)na djeda Radomer. Hvalov zbornik, kao i drugi rukopisi, nijemi svjedoci duge bosanske povijesti, naalost pronaao je krajnje odredite izvan BiH, uva se u Italiji, Univerzitetskoj biblioteci u Bolonji. Jedan fragment

Oivljavanje Crkve bosanske

Dvadesetih godina 14. stoljea uenje i djelovanje Crkve bosanske je ponovno oivjelo, nakon to su u 13. stoljeu bili uestali kriarski pohodi protiv heretike vjere. Iz tog perioda sauvana su dva rukopisa koji nastavljaju glagoljsku tradiciju, Evenelje Manojla Grka (Mosatrsko evanelje) i Evanelje Divoa Tihoradia. U drugoj polovini 14. i poetkom 15. stoljea nastali su manuskripti crkvene knjievnosti: etverojevanelje iz Dovolje, Srekovievo evanelje, Ljubljansko bosansko evanelje, Nikoljsko evanelje, Rukopis krstjanina Hvala, ajniko evanelje, Evanelje Tvrtka Pripkovia, Mostraski listovi, Mletaki zbornik, Zbornik krstjanina Radoslava i Poetije svijeta.

44

PREPORODOV JOURNAL 157

KULTURA
crkvene knjige iz vremena srednjovjekovne Bosne uva se u Bosni, a to je ajniko evanelje, ostali rukopisi su razasuti po svijetu te se danas uvaju u Lenjingradu, Moskvi, Vatikanu, Veneciji, Carigradu, Beu, Bugarskoj itd. Heretika Tajna knjiga (latinski prijevod se nalazi u Nacionalnoj biblioteci u Beu) nastala je u vrijeme neomanihejskih uenja o kojoj je s negativnim predznakom govorila inkvizicija, a istona Crkva ju je nazivala neastivom. Nakon Bilinog polja kod Zenice kako bi se spasilo bogumilsko stanovnitvo, heretici u svoju vjeru poinju uvoditi ortodoksne simbole i pravovjerno uenje, prestaju prepisivati zabranjene knjige, orijentirajui se na prepisivanje kanonskih tekstova, posebno Novog zavjeta.

Dualizam u uenju Crkve bosanske

Postojanje srednjovjekovne bosanske knjievnosti se esto nijeka ili ju se smjeta u okvire drugih nacionalnih knjievnosti. Sve vie dolazi do izraaja znanstveni pristup u prouavanju i valoriziranju ove knjievnosti gdje se popis srednjovjekovnih rukopisa poveava (Vladimir Vrana: Knjievna nastojanja u srednjovjekovnoj Bosni, kojemu je A. Solovjev dodao Gruievo evanelje u knjizi Vjersko uenje Bosanske crkve. Svetozar Radoji je upozorio na Kopitarevo bosansko evanelje u knjizi Stare srpske minijature. Na Mletaki zbornik i Odlomke iz Montepardona ukazao je Jaroslav idak u knjizi Problem bogumilstva v Bosni.) Bosanskom srednjovjekovnom knjievnou bavili su se ponajvie lingvistiari koje je zanimao jezik srednjovjekovne Bosne, a manje su vanosti pridavali samom sadraju tekstova. Danas, historiare jezika, kao i kulturologe zanima problem uenja Crkve bosanske, njihovo bogumilsko, dualistiko uenje. Manihejstvo se javilo u 3. stoljeu nove ere u Iranu, definira se kao sinteza tradicionalnog vjerskog dualizma dobro/zlo s elementima ranog kranstva. Tu sintezu uobliio je vjerski perzijski uenjak Mani po kojemu je dobilo ime cijelo jedno vjersko uenje i nain ivota. Nakon Manijeve smrti, njegovo uenje se proirilo diljem Rimskog Carstva te je prelo na prostore Balkana i druge dijelove Europe. Car Dioklecijan 296. je naredio da se imovina manihejaca zaplijeni, a njihove knjige spale. Bez obzira to su bile na snazi represivne mjere, manihejstvo se snano irilo, posebno kod obespravljenog dijela stanovnitva. Ovo uenje u kranskom svijetu nije nailo na odobravanje te je bilo podvrgnuto nemilosrdnoj inkviziciji. Iz njega se razvila

hereza, bogumilstvo, koje je na prostoru srednjovjekovne Bosne oznaeno Crkvom bosanskom. Manihejstvo je zagovaralo asketski nain ivota, susprezanje od jela i pia, pogotovo mesa i vina, koje je kasnije izriito zabranjeno, propovijedajui vjeru u Boga, tvorca svega i dobrog, a simbolizira ga svjetlost. Manihejsko Zlo se manifestira kroz sve to je materijalno i zavodljivo. Manihejci nisu imali in iskupljenja grijeha niti zadnju pomast, jer je ovjek odgovoran za svoje postupke samo pred Bogom. Vjerovali su u ivot nakon smrti i ivjeli su skromno. Bilo je zabranjeno ukraavanje bogomolja, ali i izrada skulptura te prikazivanje Boga u bilo kojem obliku. Njihovi hramovi su bili bez likovnih prikaza i bez skulptura. Bili su vrsni majstori minijatura to je utjecalo na umjetnost Orijenta. Meu slavenskim i franakim seljatvom razvile su se brojne neomanihejske zajednice, a najpoznatija je bila Crkva bosanska koja je bila dravna religija srednjovjekovne Bosne i najvjerojatnije najbrojnija i najstabilnija neomanihejska zajednica od Male Azije do Pirineja. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

STUDENI 2013.

45

KULTURA

PRIA O SEVDALINKAMA: BONJAKA PJESMA KOJU SMO UVEZLI IZ EKE

U Stambolu na Bosforu
U Stambolu na Bosforu, bolan paa lei, dua mu je na umoru, crnoj zemlji tei. Molitva je njemu sveta pa mujezin s minareta, ui na sav glas: Allah illallah, selam alejkum! Kad ste vjerno sluge moje, sluili moj harem, neka svaki od vas uzme, jednu enu barem. Iz oka mu suza kanu, pa na minder mrtav panu, stari musliman: Allah illallah, selam alejkum! Kad je ula painica, za tu tunu vijest, da se paa preselio, sad na drugi svijet. Iz oka joj suza kanu, pa na minder panu, ljubav paina: Allah illallah, selam alejkum! Malo je pisanih tragova o nastanku sevdalinke. Jedan od najranijih je putopis s poetka 17. stoljea jednog Italijana, koji kratko konstatuje da se prolazei kroz Bosnu zadrao u Visokom, gdje je sluao neke tune pjesme tamonjih ljudi koje su ga uinile melanholinim i razdraljivim. U Erlangenskom rukopisu iz prve polovine 18. stoljea, imamo bogata svjedoanstva o lirskoj i epskoj muzici Balkana, koja ukljuuje i zabiljeenih 47 sevdalinki. U jednom dopisu splitskog kneza venecijanskim vlastima iz 16. stoljea, o sluaju zabranjene ljubavi izmeu hrianske djevojke Mare Vorni i muslimanskog mladia Fadila, navodi se i prvi zabiljeeni tekst jedne sevdalinke koji u dananjoj transkripciji glasi: Zaljubi se Turin u nau golubicu. Lice joj je bjelje od mojega voska, a ljepe od rua to sam ocijedio. Ovaj stvarni dogaaj svrstava se u 1574. godinu. Danas se ipak prvom historijski zabiljeenom sevdalinkom smatra Bolest Muje carevia, koja se datira oko 100 godina prije, otprilike u 1475. godinu, a koju su ispjevali Bonjaci na Carigradskom dvoru. Posveena je traginoj ljubavnoj aferi sina sultana Mehmeda Atiha, Muje, i ene turskog vojskovoe i pjesnika Mahmut-pae Angelovia. U knjizi Karakterologija Jugoslovena autora Vladimira Dvornikovia, postoji sjajan opis sutine pravog pjevanja sevdaha. U Dvornikovievoj prii radoznali stranci su doli u Sarajevo izmeu ostalog jer su uli za sjajnog pjevaa sevdalinki koga ele da uju. Kad se na jednoj veeri sretnu s njim, oni ga mole da im otpjeva jednu pjesmu. Ovaj oklijeva, vrda, gleda da to na svaki nain izbjegne. Na kraju sve proe i on ne otpjeva tu pjesmu. Kad ga neko od prisutnih upita zato nije udovoljio elji tih radoznalih stranaca, on odgovori: Nisam mogao. Tu se vidi da ta pjesma nije neki estetiki ukras i dodatak ivotu kako se esto razumije, ve stvar najdublje line vjernosti i fanatine posveStambol u vrijeme nastanka pjesme enosti. Izvoenje pjesme pred strancima moe predstavljati veliku neprijatnost za pjevaa, jer on poput glumca svoju umjetnost doivljava kao snano priznanje. Za pjevaa mora postojati kontekst u kome pjevanje uopte ima smisla, ono je potpuno intiman i lian in. I dokaz da za sevdalinku mora postojati trenutak, kad se moe pjevati. Pjesmu U Stambolu na Bosforu prvi je snimio banjaluki sevdalija i glumac Muhamed ejvan, koji ju je prvi put uo 1928. godine od jednog ininjera iz Kaknja, koji je studirao u Pragu, gdje je i uo eku varijantu pjesme. Kasnije je eka varijanta prepjevana na bosanski jezik i to u ejvanovoj interpretaciji. Bez obzira to je u Bosnu preko kakanjskog ininjera uvezena iz eke, ova pjesmu su ipak napisali i ispjevali Bonjaci sultanu Abdul Medidu, koji je zasluan za izgradnju uvenog dvorca Dolma bae u Istambulu, u ijoj posluzi na dvoru su i oni uestvovali, a ovaj ih je bogato nagraivao prema broju djece u familiji. To je bilo 1853. godine, a osmanska vlast se preselila ve sledee 1854. godine u ovaj uveni dvorac. Njegovu gradnju je zapoeo sultan Mahmut Drugi sa eljom da se dvorac koji se nalazio uz plitko more na tom dijelu spoji sa dvorskim ljetnikovcem, kako bi nastao uveno dvorac (saraj), sa platoom irine od 150 i duinom od 600 metara. Ostae nepoznato, zbog ega ova pjesma koju su skrojili Bonjaci, nije u Bosni zaivjela prije nego to je uz eke donio kakanjski ininjer, i kako je uope ona iz Turske dospjela u eku, gdje je sa turskog prevedena i pjevana na ekom jeziku. Prve bosanske sevdalinke bile su snimljene na ploama jo daleke 1937. godine, a otpjevao ih je upravo rahmetli ejvan. Na pitanje: ta je zapravo sevdalinka, ejvan je znao kazati: Ljubav, milovanje, zanos, vatrena elja, ljubavna patnja, uzdisanje..., eto to je sevdah i sevdahlinka. Edo Ljubi je 1941. godine pjesmu U Stambolu na Bosforu snimio u Americi, a zanimljivo je da je u periodu od 1912. do 1942. godine u Americi snimljen veliki broj bosanskih sevdalinki, uglavnom pjevanih od pjevaa izvan Bosne i Hercegovine. Poslije Drugog svjetskog rata, za vakta komunistikog reima, sevdalinku U Stambolu na Bosforu najbolje i najhrabrije je tumaio rahmetli Himzo Polovina. q Avdo HUSEINOVI

46

PREPORODOV JOURNAL 157

KULTURA

7. KONCERT SEVDAH U LISINSKOM I FOTO-PRIZNANJE NEDIBU VUELJU

Sevdah i fotke
udo od sevdaha u Zagrebu
Tradicionalni koncert Sevdah u Lisinskom, po sedmi puta zaredom, odran je srijedu, 6. studenog 2013., u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. U prepunoj Velikoj dvorani okupilo se vie od 2.000 ljubitelja bosanske sevdalinke. udo od sevdaha oaralo je zagrebaku publiku u Lisinskom, koja je na nogama doekala izvoae i uglas s njima pjevala najljepe sevdalinke. Voditelj programa bio je Esad Budimli, a spektakularnu glazbenu veer zapoeo je Reuf Fekovi pjevajui Eminu. Nakon njega nastupili su Ibro Selmanovi, Mersa Miljkovi, Esad Kovaevi, Ibro Bublin, Azra Husarki, Amir Kazi Leo, Vesna Hadi, Muhamed Mujkanovi i Merima Njegomir. ute dunje, Tebi majko misli lete, S one strane Plive, Mostarski duani, Moj dilbere, Snijeg pade na behar na voe i Jutros mi je rua procvjetala samo su neke od otpjevanih sevdalinki. 7. koncert Sevdah u Lisinskom okonan je na spektakularan nain Haris Dinovi je sevdalinku udna jada od Mostara grada otpjevao u publici. Tokom koncerta pjevae je glazbeno pratio izvanredno uigran orkestar Dinka Mujanovia. Kaljevi: Kao Bosancu mi je ao to svi cijene, potuju i uivaju u sevdahu, a Bosanci, iji je to proizvod, najmanje. Pritom je iskazao zadovoljstvo zbog velikog interesa zagrebake publike prema bosanskom sevdahu, pri emu je rekao kako ozbiljno razmilja da dogodine uvede nastupe za dvije veeri.

2013. godina velikih uspjeha Nediba Vuelja

7. studenog 2013. Nedib Vuelj je dobio jo jedno priznanje za fotografiju u Zagrebu. Radilo se o meunarodnom natjeaju na koji se prijavilo 117 autora iz 10 europskih zemalja: Hrvatske, BiH, Slovenije, Srbije, Njemake, Italije, Nizozemske, Turske, Rumunjske i Maarske. Od 398 prijavljenih fotografija izloeno je 60 najboljih, meu kojima su bile i dvije Nediba Vuelja: fotografija Vulkanizer iz nude, na kojoj biciklista iz vicarske krpa gumu na Peterskoj visoravni kod Tutina (Sandak), te nagraena fotografija Extreme, na kojoj je buimski biciklista Edvin ahinovi. Vuelju je priznanje urueno prilikom otvaranja izlobe u galeriji Zagy foto u Zagrebu. Izloba se mogla pogledati do 18. studenog 2013.

Haris Dinovi meu publikom u Lisinskom Dva dana prije koncerta Tomislav Kaljevi, producent i autor projekta Sevdah u Lisinskom, molio je hrvatske TV-stanice da prekinu emitiranje reklamnih spotova jer su sve ulaznice, ija je cijena bila 90, 110 i 130 kuna rasprodane. U izjavi za tiskovne medije nakon velianstvenog koncerta koji je oduevio posjetitelje u KD Vatroslav Lisinski, Kaljevi je zraio ponosom i zadovoljstvom. Zaista se trudim da ljudima pruim maksimum za ono to plate. I tu je tajna uspjeha. Pokuavam probrati najbolje i ponuditi dobru produkciju. Pokuavam ouvati autentian sevdah, bez ijedne primjese modernih varijanti. I za sada uspijevam. Dokaz za to je sedam godina 'Sevdaha u Lisinskom', mada je to skupa i veoma zahtjevna pria, rekao je Kaljevi. Muhamed Mujkanovi, bosansko-hercegovaki muziki doajen, za zadovoljstvom i ushienjem je rekao da bio uesnik i svjedok nezapamenog koncerta. Tomo Kaljevi je napravio udo od sevdaha u Zagrebu. Moda u svojoj dugogodinjoj karijeri nisam imao eksplozivniji koncert i publiku. Da je neki aparat mjerio aplauz i oduevljenje publike, eksplodirao bi, rekao je Mujkanovi i istaknuo kako se u projektu Sevdah u Lisinkom inzistira na autentinom sevdahu. Ljudi su zatrovani raznim izvoenjem nae sevdalinke i ovakvi projekti mogu vratiti povjerenje u nau tradicionalnu pjesmu, naglasio je Mujkanovi. Slinog miljenja je i Tomislav

Nedib Vuelj kod nagraene fotografije Extreme Nedibu Vuelju je ovo etvrto ovogodinje priznanje za fotografiju dobiveno u Hrvatskoj na takmienjima meunarodnog karaktera. Na foto-natjecanju na temu ovjek i fotoaparat 2013., odranom u travnju u Zagrebu, Vuelj je za fotografiju pod nazivom Lovac na dobre fotke osvojio prvo mjesto. U srpnju, na Fotofestivalu Slovin Slunj Rastoke 2013, osvojio je treu nagradu za fotografiju Refleksije u vodi. Na 8. Memorijalnom natjecanju u fotografiji Jozo Vrani, odranom u Donjoj Stubici krajem rujna, osvojio je Grand Prix za fotografiju pod nazivom ep. Nedib Vuelj (Morane kod Tutina, 1955.) je novinar, pisac i fotograf, koji ivi u Buimu. Njegovi uspjesi nisu ostali nezamjeeni u BiH i Sandaku. Povodom 70-godinjice ZAVNOS-a i ZAVNOBiH-a, Udruenje Bonjaka porijeklom iz Sandaka u Federaciji BiH Nedibu Vuelju je dodijelilo Zlatnu plaketu za njegove velike uspjehe na polju novinarstva, knjievnosti i fotografije, a posebno za uspjehe na meunarodnim takmienjima i afirmaciji BiH i Sandaka u svijetu. General Ramiz Drekovi, predsjednik Udruenja Bonjaka porijeklom iz Sandaka, prilikom uruivanja priznanja istaknuo je kako narod veoma cijeni Nedibov rad, ne samo u Sandaku, ve i mnogo ire, a posebno u Bosanskoj krajini. q Ismet ISAKOVI

STUDENI 2013.

47

KULTURA

NOVA KNJIGA U IZDANJU KDBH PREPOROD: POETIKA ENVERA OLAKOVIA EMSUDA SINANOVIA

Kultura izopavanja i iskljuivanja

Novo Preporodovo izdanje, doktorska radnja Emsuda Sinanovia, Poetika Envera olakovia (Antimodernizam kao duhovni etimon autorovog stvaralatva) bavi se pievim stvaralakim portretom (prevoditelj s maarskog i njemakog jezika, pjesnik, pripovjeda, romanopisac itd.), antimodrnistikim pristupom tumaenja objavljenog olakovievog djela, s dobrim osvrtom na pievu izuzetnu biografiju i drutvenu uvjetovanost nastanka i (ne)objavljivanja napisanog. Sinanovi se u prvom dijelu rada osvrnuo na nezavidnu olakovievu drutvenu poziciju, u kojoj mu je od strane tadanje vlasti bilo zabranjeno objavljivati, a paradoksalno, dozvoljeno pisati. Mogli bismo rei kako je bila na djelu kultura izopavanja i iskljuivanja, prisutna u drutvu jo od stare antike a, naalost, aktualna i u dananjem vremenu u izravnim i neizravnim oblicima. Ljudska civilizacija se u svojoj dugoj povijesti, pored izgraivanja pozitivnih i humanih principa, odraava i u iskljuivanju iz drutveno - politike ili kulturalne svakodnevice drugaijih bilo po nacionalnoj, spolnoj, ideolokoj itd. odreenosti. Ali, in iskljuivanja producira i potrebu za pojanjenjem iskljuivosti/odbacivanja/iskljuivanja onoga koji iskljuuje i iskljuenog. Kod ovog drugog se javlja potreba za kreativnou da ukae na nepravian odnos drutva prema njemu. olakoviev in pisanja, ta kreativna energija koja je bila vea od koristi, usmjerena je ka tome da niti jedan dan nije bio bez napisanog stiha, pokuavajui eliminirati svoju iskljuenost iz drutvene zbilje pisanjem pobjei od stvarnosti. Veina njegovog knjievnog djela je objavljena posthumno. Oslanjajui se na tumaenje olakovievog djela iz pera njegovog sina Zlatana olakovia, Sinanovi govori o osam razdoblja pievog stvaralatva u kojima se, ovisno o drutveno-politikoj situaciji, reflektira stilska, poetika i tematska oznaka njegovog djela. Upravo zbog pojanjavanja drutvene klime i ideoloke okosnice koja je bila prisutna u vremenu socrealizma na ovim prostorima, preko Sinanovievog tumaenje olakovieve poetike i antimodernizma dobiva se jasnija slika u okviru valoriziranja olakovievog djela; djelo nije nastalo samo po sebi niti ga moemo posmatrati samostalno i izdvojeno od autorovog ivota i drutvenih kretanja vremena u kojemu je nastalo. Ne radi se o aludiranju na praksu pozitivizma, nego o novom pristupu sagledavanja napisanog koje se reflektira kroz ukupnost drutvenih dogaanja, meusobnom proimanju tekstova (intertekstualnost) i kultura (interkulturalnost).
O autoru

Emsud Sinanovi, pjesnik, povjesniar knjievnosti, knjievni kritiar i teatrolog rodio se 1955. u Vrhpolju kod Sanskog Mosta (BiH). Osnovnu kolu zavrio je u Vrhpolju, srednju u Prijedoru, u Zagrebu studirao na rudarstvu, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao filozofiju, komparativnu knjievnost i jugoslavistiku; magistrirao s temom iz povijesti bonjake drame i teatra. Do sada je objavio zbirke poezije Vrhpoljski ehidi (1994.), Osmijesi Bosne (1997., u suautorstvu sa sinom Gordonom), Tarih o ljubavi (2001.), Tarih o Slavonki (2008.), komediju Ramo i ulka (2007.) i Bonjaku dramu, knjigu o povijesti bonjakog teatra. 2010. godine obranio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorsku disertaciju pod naslovom Poetika Envera olakovia Antimodernizam kao duhovni etimon autorovog stvaralatva. ivi i radi u Zagrebu.

Iz recenzije prof. dr. Zvonka Kovaa

Osim politike nepodobnosti, Emsud Sinanovi trai i poetike razloge olakovieva nesnalaenja u poratnom modernistikom svijetu drutvenih promjena i knjievnih previranja. U tu svrhu Sinanovi, u poglavlju Antimodernizam, opirnije prikazuje koncept antimodernizma, kako ga je kod nas osmislio Zoran Kravar, ujedno i njegov nastavnik na doktorskom studiju. Antimodernizam, koji svoju kritiku poziciju trai u predmodernim i transmodernim svjetovima, za ovo istraivanje postaje viestruko vanim odreditem. U njegov se duhovni obzor, kako moemo razumjeti iz Sinanovieva preuzimanja, mogu upisati i olakovieva ishodina poetika naela i protukomunistika uvjerenja i, ne na kraju, interpretatorova idejna orijentacija. Antimodernizam tako postaje posvojeni svjetonazor koji unato njegovu prikrivenu modernitetu u doktorandovu kritikom obzoru osigurava najprimjereniji kontekst tumaenja olakovieva, u odnosu na kanonske tekstove modernizma, tematski i izraajno zaostalija, bosansko-ruralna i tradicijski zavisnija djela. Antimodernistika historiomanija, s etapama iskona otkrivenosti bitka, moderne zaborava bitka i eshatona nadolaska bitka, prema doktorandovim izvodima, mogu se dovesti u vezu s praizvorima bosanske, upravo bonjake duhovnosti, njezinom moderistikom zaboravu i eshatolokim usponom u duhu postmoderne, pa su to ujedno i glavne knjievno-historiografske koordinate najirega razumijevanja olakovieva opusa. q

Antimodernizam u olakovievom djelu

Sinanovi se u tumaenju olakovievog stvaralatva, prije svega, poziva na koncept antimodernizma, kako ga je osmislio Zoran Kravar koji se moe oznaiti i pievim svjetonazorom, osloncem u slijeenju predmoderne i transmoderne poetike prakse. Sinanovi konstatira kako je sve odrednice kritike modernog svijeta lako iitati i to ne implicitno, nego eksplicitno; olakovieva kritika uperena je na tipine pojavnosti socijalizma, a manje na graan-

48

PREPORODOV JOURNAL 157

KULTURA
sku epohu, tj. kapitalizam to je razumljivo ako se zna kakav je bio odnos socijalistike vlasti prema njemu. Bitno je naznaiti da je olakoviev antimodernizam utemeljen i na leksici, sve predmete i pojave iz starog svijeta Bosne, on oznaava posuenicama iz turskog, arapskog, perzijskog jezika koje ine sinonimski par s rijeima iz standardnog knjievnog jezika kojima imenuje iste stvari, pojave iz novog doba. Dakle, radi se o svjesnom rabljenju arhainih rijei, jer kroz rije olakovi kao da kani zaustaviti ono to je zauvijek prolo. Prekomjernost upotrebe turcizama u knjievnom djelu proistekla je iz svjesne namjere i elegine prirode koja determinira jezik cjelokupnog njegovog stvaralatva, o emu se olakovi izjasnio: Moje openito elegino osjeanje u svemu ima utjecaja i na taj jezik, tako da esto nastojim zastarjele provincijalizme, samo ako su naeg jezinog korijena i specifino nai (bosanski) oivjeti i upotrebljavam ih. U mojim pjesmama, (a osobito u prozi), u kojima opisujem svoju Bosnu, mnogo je slaveniziranih turcizama i nemodernih provincijalizama. Namjera mi je, majko, da bar u literaturi sauvam jezik svojih pradjedova, jer on naglo umire.

Osnovne crte poetike knjievnog djela Envera olakovia

Sinanovi u poeziji Envera olakovia pronalazi oznake antimodernizma koje su, moda, vie prisutne nego u drugim pievim djelima. Za reprezentativan primjer pojanjenje olakovieve historionomije i antimodernistikog svjetonazora, Sinanovi uzima pjesmu Umiranje kasabe, utemeljene na opreci starog, tradicijskog i novog modernog kapitalistikog doba. Sinanovi je konstatirao kako neke olakovieve pjesme pate od nedotjeranosti, ponekad i povrnosti pa citira olakovia koji se ali kako jezik nije u mogunosti izraziti osjeaje i misli, npr. za rije ljubav pronalazi samo nekoliko izraza: Za najljepe ovjekovo osjeanje, koje se ispolji u neizbrojivo mnogo varijanti, za ljubav na jezik ima samo nekoliko izraza ... Naalost, ni maarski jezik nije bogatiji, pa ni njemaki, francuski, latinski, moda jedino arapski. U vrijeme olakovievog stvaralatva bila je prisutna poetika socrealizma, s angairanom literaturom. olakovi nije slijedio ustaljenu poetiku praksu niti romanesknu strukturu koja je bila u europskom kontekstu usvojena jo u vremenu avangarde, nego na temeljima idealiziranog svijeta, starog zlatnog doba Bosne i romantiarske duhovnosti, podario je pseudohistorijska djela, pogotovo roman Legendu o Ali pai. Enver Kazaz smatra kako roman Legenda o Ali-pai spada u najpopularnije tivo bonjake knjievnosti uope. Od preuivanog, zabranjenog i izopenog autora iz kulturne zbilje postao je najitaniji autor na bosanskom prostoru. Zato je to tako? Odgovor bi se, moda, mogao dobiti u Liotarovoj odrednici postmodernizma koji predstavlja jednakost za antimodernizam, gdje se istie kako u vremenu u kojemu se nude bezbrojne reprodukcije i ono to je odivljeno, sve su vie na cijeni starinski predmeti; postajemo sve vie nostalgini za starim vremenom, stvarnost postaje suvina, stigli smo u hiper - realnost. olakovieva pria je vezana za pojedinane sudbine, vie za lirsku nego za epsku tradiciju, osim u prikazivanju sela kao idealiziranog kolektiva koji ivi po starim adetima. Sinanovi je u svakom objavljenom olakovievom djelu pronaao elemente antimodrnizma, kritiku novog doba koja se reflektira i kroz upotrebu jezika, turcizmi imaju funkcionalno znaenje, uvaju od zaborava staro vrijeme, a standardnojeziki leksemi i izrazi su oznaka novog doba, matrica graanske kulture. U analizi romana Mali svijet, Jedinac, Legenda o Ali-pai i pripovijetkama Lokljani reflektira se Sinanoviev komparativni pristup na nain da se ukazuje na dodirne tematoloke toke i meuknjievna proimanja junoslavenskog prostora, npr. lik Anke i Mare iz Legende o Ali-pai je doveden u vezu s Anikom iz Andrievog djela Anikina vremena. U Sinanovievom tumaenje potike romana Legenda o Ali-pai, pored antimodernistikog tumaenja, zamjetan je koncept Proppovog tumaenja bajke, ime se olakoviev romaneskni svijet moe oznaiti legendom, hikjajom, bajkovitim sadrajem u kojemu dobro biva nagraeno, a zlo kanjeno. Upravo zbog toga to olakovi povijest ne prihvaa kao injenicu, svoj romaneskni svijet temelji na legendi koja nadrasta povijest i omoguava mu da se kree u okvirima pseudopoijesne zbilje. Staro vrijeme Bosne prikazano je na idealiziran nain, a kuranskim principima ivljenja prostor Bosne je doveden u vezu s kulturom orijentalno-islamske duhovnosti. Upravo na temeljima bajkovitih dogaaja, koji se reflektiraju i kroz junakov san i snovienja, Sinanovi citirajui Nihada Agia pojanjava kako se san nuno realizira u zbilji kod dobrog ovjeka, glavnog junaka, Alije Lepira: Slijedei osnovnu preobraajnu logiku junakovih snova, dolazimo do toga da se odista sve to mu se dogodilo u snu dogaa, nakon nekog vremena, i u zbilji. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

Bonjaka kulturna tradicija u olakovievom knjievnom djelu

Sinanovi je pokazao kako se piev svjetonazor izravno odraava ne samo na umjetnikovo stvaralatvo nego i njegov ivot. injenica koja, naalost, s manje ili vie odstupanja je aktualna i u suvremnom postmodernom dobu. olakoviev ivot i stvaralatvo karakterizira izuzetna rairena lepeza tematskih preokupacija u kojima se zrcali polifoninost kao oznaka irine njegovog duha, formiranog u meusobnoj interakciji razliitih kulturolokih oznaka, osobnost koja je participirala u nekoliko europskih kulturalnih tradicija, bilo po obrazovanju ili naslijeu: maarskoj, njemakoj, bosanskoj/bonjakoj i hrvatskoj. Stoga i ne iznenauje kako je olakovievo veliko djelo ureeno razliitim poetikim i kulturnim projekcijama. Emsud Sinanovi istie kako je olakovi sadrajno okrenut bonjakoj kulturnoj batini, pogotovo to se tie usmene poezije, inkomponiranja kolokvijalnog govora u stihove, a cijelo mu je djelo zasnovano na islamskom svjetonazoru, pa shodno tome islam je u svim svojim pojedinostima: od Boga, vjere, slube, obreda, citatima iz Kurana izvor i utok stvaralatva. (Naroito mu je omiljena tema u poeziji muslimanski vjerski praznik Bajram i krunica za molitvu, tespih.).

Emsud Sinanovi (desno) - kazalina predstava Ramo i ulka

STUDENI 2013.

49

PRIE IZ BOSNE

SELMAN SELMANAGI OD STOLARA IZ SREBRENICE DO DEKANA VISOKE KOLE U BERLINU

Bonjaki arhitektonski genije

Pria o slavnom njemakom arhitekti, urbanisti, scenografu, dizajneru i pedagogu Selmanu Selmanagiu nije nikada ispriana nama. Ko je taj Bonjak, o kojem s ponosom priaju Nijemci, a mi ne znamo ni da je postojao? Autentino je da je Selman Selmanagi, rodom iz Srebrenice, bio sekretar elije Komunistike partije Njemake na Univerzitetu Bauhaus krajem 20-ih i poetkom 30-ih godina prolog stoljea, da se vratio u Hitlerovu Njemaku usred rata, ali da je poslije u Istonoj Njemakoj slavljen kao veliki borac protiv faizma.

Od Srebrenice, preko Ljubljane do Njemake

Selman Selmanagi roen je 25. aprila 1905. godine u Srebrenici. Roen je u zemljoposjednikoj porodici, odrastavi zajedno sa desetoro brae i sestara. Selmanov otac Alija Selmanagi studirao je u Kairu na Univerzitetu Al Azhar, gdje je i upoznao suprugu Egipanku koja je pola za njim u Bosnu. Selmanov brat bio je prvi bosanski pilot. Nakon etverogodinjeg kolovanja za stolara na Dravnoj strunoj koli u Sarajevu, koje je zapoeo sa 14 godina, Selman odlazi na Zanatsku kolu u Ljubljani gdje stie naziv majstora graditeljskog i namjetajnog stolarstva. U nadi da e kao stolar pronai posao u Njemakoj, sa 24 godine po prvi put putuje u Njemaku. Sretna okolnost da je 1919. godine u Weimaru poeo sa radom Bauhaus, jedinstvena Visoka kola za umjetnost, arhitekturu i dizajn, koja je pomogla Selmanagiu da svoj visoki domet stolarskih umijea objedini u jedinstvu umjetnosti i zanatstva, to je bio jedan od osnovnih ciljeva ovog znaajnog eksperimenta 20. vijeka, ugraenih u trajne temelje moderne umjetnosti i arhitekture tog vremena. Tokom tog putovanja vozom prema Berlinu, sa njim kupe dijeli arhitekta koji ga je upoznao o radikalnom konceptu kole Bauhausa u Dessau, tako da je u toku vonje odluio promijeniti planove i poi u Dessau, te probati svoju sreu. Ovakav instinkt hvatanja ideja u zraku obiljeava njegov cijeli ivot, njegov internacionalni duh sklon novome i naprednom. Nakon dolaska u Dessau, radi u stolarskoj radionici Bauhausa, gdje je brzo zakljuio da njegova tradicionalna stolarska naobrazba nema nita zajedniko sa likovnim izriajem Bauhausa: funkcionalnou, odnosu prema materijalu, istinskim prikazivanjem osobnosti i sposobnosti materijala, detaljem i istoom forme. Nije se opirao novim pravcima Bauhausa, upravo suprotno, on ih je prihvatio i vrlo brzo poeo prakticirati. Razvio se dovoljno brzo i u struci i u jeziku za prijem u elitnu kolu Bauhausa.

Selman Selmanagi sebi otvara studij oznaen velikim zahtjevima za raznovrsnou studenata. Sve djelatnosti likovnih umjetnosti i arhitekture su obraivane u nastavnom programu Bauhausa. Zanimao se za urbano planiranje, izgradnju stambenih naselja, visokogradnju, unutranje ureenje, scenografiju, postavku izlobi, kao i dizajniranje tapeta, tekstila i predmeta za svakodnevnu upotrebu. Specifinost naina edukacije u Bauhausu, gdje profesori dijele slobodno vrijeme i smjetajne kapacitete sa studentima, dalo mu je priliku da svoje slobodno vrijeme provodi sa velikim umjetnicima. To je sve imalo velikog utjecaja na njega. Tadanji profesori na Bauhausu, posebice Meyer i Hilberseimer, s kojim je on dijelio kuu, bili su veliki socijalisti komunisti. Svoje ideje su praktino ivjeli, u njih iskonski vjerovali i praktino ih implementirali u arhitektonsko-urbanistika soc-utopistika rjeenja. Mayer je iz svojih ubjeenja, naprimjer, odmah nakon to je zbog politikog pritiska morao napustiti mjesto dekana Bauhausa, otiao u Moskvu, sa sobom poveo sedam studenata Bauhausa i tamo osnovao jako utjecajnu grupu Lijeva kolona. Takvo intelektualno okruenje Selmanagia pribliava iskrenim idejama komunizma u praksi, te on postaje lan Komunistike partije Njemake 1930. Jedan kolski projekt na Bauhausu, posebno, u kojem je on uestvovao pronalazi se u literaturi i uvijek drugaije tumai. Radi se o imaginarnom planu radnikog naselja za radnike tvornice aviona

lan Komunistike partije Njemake od 1930.

Od est studenata iz Kraljevine Jugoslavije koji su primljeni na Bauhaus, samo je Selmanagi zavrio kompletan studij i radio kao profesor. Proveo je i est godina radei za berlinski UFA, kao arhitekta i scenograf. Radivi sa priuenim majstorima, koji su esto bili nepismeni za nacrte, Selman je uloio veliki trud te uradio i statiki proraun greda nadprozornika, nadvratnika i temelja, meuspratne konstrukcije i cijelo ljeto sam nadzirao radove. Ovim on

50

PREPORODOV JOURNAL 157

PRIE IZ BOSNE

Zlatno mjesto u historiji njemake poslijeratne arhitekture

Jedan je od najzaslunijih ljudi u infrastrukturnoj obnovi Njemake nakon rata. Ve po samom okonanju rata 1945. godine Odjel za izgradnju i stambena pitanja Gradske uprave Velikog Berlina tada u potpunosti poruenog grada kao vrhovni gradski organ za planiranje i izgradnju grada postavlja Selmanagia u tim koji radi ambiciozni projekat Gradskog plana II. Osnovna zadaa bila je izrada inovativnih koncepata za obnovu i dalji razvoj grada Berlina. On je preuzeo voenje dijela projekta koji se bavio mjestima kulture i rekreacije u gradu Berlinu. Njegova odgovornost time je bila vezana za gradsko planiranje u oblastima kulture, sportskih kapaciteta te zatite i budue izgradnje gradskih kulturno-historijskih znamenitosti. Svoj plodan stvaralaki ivot nakon Drugog svjetskog rata proveo je u Berlinu kao ugledan lan njemake akademske zajednice. Njegovo ivotno djelo, stadion Walter Ulbricht u Berlinu, 1973. godine renoviran i nazvan Stadion svjetske omladine, izgraeno je 1950. godine, u slavu takmienja koje vie ne postoji. Radilo se, naime, o socijalistikoj Univerzijadi, studentskoj olimpijadi svjetske socijalistike omladine, stvorenoj kao pandan takmienjima ostatka svijeta. Taj stadion sagraen je u dijelu nazvanom Mitte i koriten je za utakmice Dynama i Vortwartsa, klubova koji su se takmiili u Prvoj nogometnoj ligi DDR-a.

Stolice Selmana Selmanagia iz 1939. koje se prodaju na aukcijama Junkers sa 20.000 stanovnika, gdje je Selman preuzeo projektovanje bolnikog kompleksa. Poslije zatvaranja Bauhausa od strane nacistikog reima grupa se rasula, ali pojedini lanovi, kao i ostali bauhausovci, ostali su u stalnom meusobnom kontaktu radivi na velikim projektima opet poslije rata zajedno. Pored stalnih predavaa na Bauhausu, on je bio i pod uticajem pojedinih predavaa koji su u auli Bauhausa drali predavanja sa vrlo irokim spektrom tematike, kao to su: beki sociolog Otto Neurath, eki sociolog Karle Teige, Herman Duncker i psiholog Karlfried grof von Drckheim.

Organizator i voa antifaistikog otpora u Berlinu

U 1932. godini, brzo prije prisilnog zatvaranja kole, diplomira na Bauhausu u doba kada je dekan kole bio Mies van den Rohe. Poslije diplomiranja odlazi prvo u Berlin, gdje je radio u arhitektonskom birou kod Waltera Gropiusa i saraivao je na izradi urbanistikog projekta Berlina pripremanom za kongres CIAM-a. Pogoranjem politike situacije u Njemakoj, pritisak na strance i bauhausovce u toj zemlji je bio ogroman. U konanici nije mu preostalo nita drugo do prepustiti drugima svoj posao i napustiti Njemaku. Poetkom 1933. godine putuje u Tursku i pronalazi zaposlenje u Istanbulu kao slobodni saradnik. Sveukupno etiri godine on je bio u razliitim zemljama, skoro po pravilu, sa malo para u depu i u stalnoj potrazi za ugovorima i narudbama. Njegova u literaturi uljepana putovanja kao studijska, vodila su ga u Italiju, Grku, Bugarsku, Egipat, Siriju, Palestinu, Jordan i Tursku. U Jerusalimu se skrasio neko vrijeme radivi kao slobodni saradnik u arhitektonskom birou Richarda Kaufmannsa. U njegove projekte ovog perioda spadaju eneterijeri duana, stanovi, porodine kue. Pored toga bavio se i izgradnjom vila. Od 1937. do 1938. godine se osamostaljuje kao samostalni arhitekta u Jerusalimu. U ovom periodu projektira jednu tvornicu namjetaja u okolini Jerusalima, nekoliko zgrada bankovnih filijala, kua za stanovanje, kao i jedan stambeni blok za muslimansku zajednicu u Jerusalimu sa sedam stanova. Cijelo vrijeme Drugog svjetskog rata proveo je u Berlinu kao organizator i voa antifaistikog otpora. Kada mu je bilo nareeno da dvorane projektira u stilu nacistike arhitekture, on to odbija te se povlai u scenografski odjel UFA-e gdje ostaje sve do zavretka rata 1945. godine. Njegova djela iz ovog perioda su malo dokumentirana moda i iz razloga stalnih bombardiranja Njemake, kada je najvjerovatnije dobar dio toga i uniten.

Stadion u Berlinu koji je projektovao Selman Selmanagi Bio je predava, a kasnije i dekan Visoke kole u Berlinu. Inicijator je obnove kole Bauhaus Dessao zajedno sa prvim Bauhausovim dekanom, jednim od najznaajnijih arhitekata dananjice, Walterom Gropiusom. Sredinom 70-ih godina prolog stoljea je sa velikim Walterom Gropiusom inicijator ideje obnove Bauhausa u Njemakoj. Selmanagi spada meu nae najvee arhitekte, dizajnere i urbaniste, ali isto tako on je dio kolosalne generacije Bauhausovaca, koju predvode Van der Rohe, Gropius, Kandinsky, Moholy-Nagy, Klee, Schlemmer, Mondrian, Meyer i mnogi drugi. Selman Selmanagi je ime koje nikada neete uti na katedri arhitektonskih fakulteta, likovnih i akademija scenskih umjetnosti u BiH. Ime koje nikada neete vidjeti na tabli neke ulice u Bosni i ime koje nikada niste vidjeli u jugoslovenskoj maineriji antifaistike propagande. Meutim, meu njemakim arhitektima, on je ime na ije se pominjanje ustaje. Na Ahiret je preselio 7. maja 1986. godine u Berlinu. Malo koji Bonjak iz Podrinja zna da se u Srebrenici nalazi mezar Selmana Selmanagia, ovjeka ije je ime zlatnim slovima zapisano u historiju njemake poslijeratne arhitekture. q Avdo HUSEINOVI

STUDENI 2013.

51

DIJALOG CIVILIZACIJA

MOZAIK FAIZMA ZA NOVU 2014. GODINU

Tko pod drugim jamu kopa

Prije nekoliko dana, graanska inicijativa protiv izgradnje damija u hrvatskim gradovima, objavila je na tiskovnoj konferenciji kako poetkom idue godine kreu u prikupljanje potpisa za referendum na kojemu e se graani izjasniti o poeljnosti muslimanskih bogomolja u mjestima u kojima ive. Minarete smatraju invanzivnima, a ezan ih uznemirava pet puta dnevno svojom glasnoom. Spomenuli su kako ih smetaju burke i marame na ulicama, a i da ele da se islamski vjeronauk izbaci iz kola. Neka rade u svoja etiri zida to ele, neka se nose kako ele i mole kako to rade, ali ja to ne moram gledati, izjavio je glasnogovornik inicijative. Tko uope ima pravo na neiji reproduktivni izbor, odnosno fiziki integritet? Na nedavno odranoj tribini pod nazivom Posljednji kranski pohod u organizaciji Galerije WHW istaknuto je kako je oito da se unutar paradigme vjerskog i crkvenog ne njeguje pluralistiki kriterij ukljuivosti ljudskih prava. Za razliku od paradigme ljudskih prava koja ukljuuje i vjernika i vjersko. S jedne strane inicijativa U ime obitelji, s druge strane inicijativa Graani glasaju protiv, a izmeu toga premalo glasova i poziva na bojkot referenduma. Pitanje ljudskog dostojanstva i integriteta nikada ne smije biti pitanje o kojemu se na ovakav nain odluuje. O njemu osobito ne mogu odluivati oni koji nisu dovoljno informirani, obrazovani, objektivni. O njemu ne smiju odluivati indoktrinirane mase koje nisu imale pristupa spoznavanju svijeta kakav jest, od svojih poetaka, u svojim specifinostima. Ipak, glasati protiv u ovom kontekstu znailo je glasati protiv mnogo ega. U prvom redu protiv onemoguavanja ivljenja ivota i injenja izbora, izbora koji ne predstavlja ugroavanje drugoga. Osim toga, glas protiv bio je glas protiv manipulacije demokratskim mehanizmima i institucijama za nedemokratske ciljeve. A pitaju li se ljudi tko je sljedei? A osim toga, jesmo li i koliko svjesni tko se krije iza inicijative U ime obitelji, tko osigurava financijska sredstva i kako te zato ova konzervativna katolika struja predvoena opasnim svjetonazorom Opus deia, koristi nestabilnu politiko-ekonomsku klimu za ostvarivanje opasnih politikih ciljeva? asne su sestre ak zamijeene kako ispred crkava skupljaju potpise za najavljivani referendum o irilici. U oekivanju jo jednog ANTI referenduma, kojega je pokrenuo Stoer za obranu hrvatskog Vukovara, svakodnevno svjedoimo prijeteoj klimi negiranja manjinskih prava i radikalnom ovinizmu za koji vladajua struktura ne pronalazi odgovarajua rjeenja, a vjena opozicija razumu i etici Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Zna se, politikantski potpiruje nerede. Antiirilina histerija u Vukovaru, ali i ire, prema rijeima Srana Dvornika objavljenih u oktobarskom Identitetu, potvruje da Hrvatska nije ni poela prevladavati svoj temeljni nacionalistiki mit da negdje iznad realnog drutva i drave kao institucionaliziranog politikog sistema lebdi neka prava, istinska, domovinska drava, koja nije sistem institucija vezanih pravilima, nego uzvieno utjelovljenje tobonjeg tisuljetnog sna i najvii izraz zamiljenog kolektivnog identiteta.

U ime obitelji vs. Graani glasaju protiv

Scenarij iz uvodnog ulomka ovoga teksta jo se nije dogodio, ali smo mu nadomak. Uzevi u obzir protekla dogaanja u hrvatskom drutvu koja ukazuju na duboke demokratske deficite i omalovaavanje manjinskih prava, ne bi nas iznenadilo da su sljedei na tapeti muslimani. Ili Bonjaci. I svi oni drugi koji nisu ono to se naziva veinom ili dominantnom drutvenom grupom. Dominantna drutvena grupa nije nuno veinska, ali vrsto dri poloaj koji joj omoguuje diktiranje dominantnih drutvenih vrijednosti ili trenutnoga smjera.

Tako nas tjedan-dva dijeli od dana koji do sada gotovo ni po emu nije bio znaajan datum. No, 1. prosinca 2013. godine pamtit emo kao datum kada je vie od pola milijuna graana ove zemlje svjesno odluilo izabrati trenutno dominantan smjer zgazi onoga koji ti se ne svia. ujemo da su i imami sa mimbera pozivali na izlazak na referendum otvoreno sugerirajui zaokruivanje za pozivajui na navodnu zatitu braka kao zajednice ene i mukarca, a pritom legitimirali postupke grupacije koja e vjerojatno dovesti do gore spomenutog scenarija kada e se muslimani hvatati za glavu zbog onoga to im drutvo ini. Mogu li vjernici uope biti suci odlukama i izborima drugih ljudi? Umjesto da su propovjedaonice mjesta propovijedi o ljubavi i solidarnosti, prijateljstvu i podrci, one se sve vie legitimiraju kao mjesta politikog obrauna i demonstracije duboke nekompetencije. Veinom su vjerske propovjedaonice u posljednjim mjesecima pokazale politiku sjedenja na dvije stolice, iskorake prema nacionalizmu, ovinizmu, homofobiji, ksenofobiji i drugim -izmima. No, pravo je pitanje ega se bojimo i od ega se titimo? U sluaju da je veina referendumskih glasova bila protiv, ime bismo bili ugroeni i kako?

Josip imuni

52

PREPORODOV JOURNAL 157

DIJALOG CIVILIZACIJA
Dodajmo svemu tome i liicu vegete pokli Za dom spremni koji je naiao na vie drutvene podrke nego osude. Sluaj iskazanog govora mrnje od strane hrvatskog nogometnog reprezentativca Josipa imunia nakon odigrane utakmice izmeu nogometnih reprezentacija Hrvatske i Islanda 19. studenoga, osudile su Puka pravobraniteljica i FIFA. Naime, nakon utakmice, nogometa imuni klicao je pozdrav Za dom nakon ega su navijai s tribina opetovano skandirali rije Spremni. Pokli Za dom spremni je stari hrvatski pozdrav (opravdanje koje se esto uje) koliko je i svastika stari indijski znak. I jedno i drugo ima sasvim odreeno znaenje kad ga navijai uzvikuju ili pokazuju i predstavlja velianje ustatva, odnosno nacizma. Zamislimo kakva bi bila reakcija u Njemakoj, u svijetu, da igra njemake reprezentacije izae na teren poslije pobjede i vie Sieg, a navijai mu odgovaraju Heil.

Bauk krui Europom

Umjesto onog lijepog, europskog lica s poetka srpnja, danas u ogledalu vidimo lice naborano problemima. Umjesto jedinstva kakvo smo imali na ulasku u EU, imamo drutvo nagrieno svjetonazorskim sukobima i netrpeljivou prema onima koji drukije misle, ive, mole, piu i govore. Umjesto eljenog gospodarskog uzleta, gospodarstvo nastavlja tonuti u recesiju, nestaju tvrtke i radna mjesta. Ljudi sve tee ive. Umjesto drutva u kojem jedan drugome pruamo ruku solidarnosti, mnogi ostaju naputeni, siromani i bez nade. I ne mogu a da se ne zapitam, je li ono nae lijepo, europsko lice bilo samo maska, a postupak pristupanja EU tek maskenbal? Jesmo li zaista prihvatili europske demokratske vrijednosti, ili smo se samo pretvarali kako uvaavamo ljudska i manjinska prava? I da li koristimo demokratske institucije da ostvarimo nedemokratske ciljeve? Jesmo li se pretvarali da potujemo svakog ovjeka i dajemo mu ansu jednaku naoj? I jesmo li tek umiljali da smo sposobni ui u trinu utakmicu po europskim pravilima i glumili kako vjerujemo u nae sposobnosti i ambiciju da pokrenemo gospodarstvo, zaposlimo ljude, uinimo nae obitelji i drutvo bogatijim i sretnijim? Konano, da li smo zaista vjerovali u Hrvatsku kao drutvo znanja, pravednosti i solidarnosti, da li smo zaista vjerovali u europsku Hrvatsku? Mnogi su s pravom razoarani jer su duh politike, nacionalne, vjerske i druge iskljuivosti i radikalizam ponovo tu, trujui nae due, posebno mladih, mrnjom i iskljuivou, rekao je predsjednik Republike Ivo Josipovi na svom godinjem prijemu. Kao da smo izgubili optimizam i energiju potrebnu za izlazak iz krize, svekoliki napredak i konanu pobjedu humanih europskih vrijednosti. Zemlja kao to je naa, morala bi znati kud vode ekstremizmi i netolerancija. Imali smo tragino 20. stoljee, i ne elimo da nam se ono ponovi u istom ili slinom izdanju. Politike mrnje, koketiranje s faizmom i totalitarizmom iskuenje su, ne samo za nas, ve i za mnoge drave, pa i etablirane demokracije Europske unije, dodao je predsjednik RH. U Europskoj uniji ne cvatu rue, reklo bi se. A Hrvatska je postala lanicom tog treeligakog kluba. Najstarija europska i svjetska demokracija danas je leglo neonacistikih pokreta koji ovu duboko ekonomski devastiranu zemlju jo dublje devastiraju. U jeku ogromne ekonomske nejednakosti i priljeva velikog broja migranata koji se nalaze u stranim uvjetima dolaska i boravka u Grkoj, svoju je snagu pokazala stranka Zlatna zora javno napadajui one s razliitim miljenjem i razliitom pripadnou. Poznat je sluaj kada je lan stranke ekstremne desnice na javnoj televiziji opalio pljusku i

Neonacistike skupine u Europskoj uniji dalje fiziki napadao svoju politiku neistomiljenicu. Osim toga, Zlatna zora je stala u obranu grkoga roda doslovno prikupljajui grku krv i organizirajui akcije solidarnosti za Grke, a protiv pridolica. Uzorne demokracije ak pokazuju svoje drugo lice. Mnogi od nas govorili su kako su vedska i ostale skandinavske zemlje uzor demokracije. Ovih dana obasule su nas vijesti o broju prosvjeda u vedskoj organiziranih od strane protivnika rasizma i nacionalizma. Tisue ljudi izlaze na ulice i bune se protiv ekstremistike politike i rastuih pokreta neonacista. Neonacisti svakodnevno ostavljaju uvredljive grafite i poruke na javnim mjestima, a prije nekoliko su dana fiziki napali grupu prosvjednika, a neke od njih i policiju ozbiljno ozlijedili. Norveko lice demokracije zamijenila je pobjeda ekstremne desnice, Progresivne stranke, poznate po Breiviku koji je sredinom 2011. godine ubio 77 osoba. Progresivna stranka otvoreno zagovara opasne politike aranmane desno-libertarijanskog tipa, a njezin je program islamofoban, ksenofoban i rasistian. Iz raznih svjetskih medija saznajemo kako se radi o stranci koja ima snanu protuimigracijsku politiku, koja ima selektivan pristup ljudskim pravima i bezuvjetno podrava izraelsku politiku. Neto je trulo u dravi Danskoj i bolesno, pjeva Bijelo dugme. Francuska deportira romske obitelji i unitava itava romska naselja uz od ranije poznatu asimilacijsku politiku migranata. panjolska radikalizira ljudska prava i izbacuje obrazovanje za ljudska prava i demokraciju iz kola. Nizozemska je zabranila pokrivenim muslimankama rad na mjestima na kojima su susreti s klijentima dio radnog procesa. eka i Maarska raaju nove neonacistike grupe u sprezi s politikim strukturama. Rumunjska, Poljska, zemlje biveg Sovjetskog Saveza jednako tako. Neonacistike manifestacije dio su svakodnevne ritmike zemalja lanica Europske unije i ire. I nije to samo do ekonomskih turbulencija i gospodarske krize. Dublje su podjele posrijedi. I tako, vidjeli smo jedan val faizama ove godine. Vidjet emo jo jedan i sljedee godine. A moda i nakon nje jo vie veih i snanijih. Na kraju jo jedne godine kada veinu drutvene neistoe pokrije bijelilo snijega i kada svjetlee lampice krijui mrak radosno najavljuju novu godinu, poelimo si barem jednu pametnu novogodinju elju. Nama na savjest. U ime svake obitelji. U ime ljudskog dostojanstva. U ime borbe protiv ljudske gluposti i neznanja. q Emina BUINKI

STUDENI 2013.

53

IVJETI ISLAM

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XIX)

Od prve kuranske objave do hidre (I)

Prvi susret s melekom/anelom Objave
Na koji e ga nain Dragi Bog odabrati za Poslanika, Muhammed, a.s., nije imao nikakve predodbe sve do kraja mjeseca ramazana 610. godine, raunajui vrijeme po roenju Isa, a.s., kada e se u potpunosti promijeniti ne samo njegov osobni ivot te ivoti stanovnika Mekke, nego i cijeloga ovjeanstva. O tome nam govori i Kuran: Ti (Muhammede) nisi oekivao da e ti Knjiga biti objavljena, ali ona ti je objavljena kao milost Gospodara tvoga; zato nikako ne budi nevjernicima suuesnik! (Al-Qasas, 86) Svoje prvo iskustvo susreta s Dibrilom, melekom Objave, Muhammed, a.s., je doivio u peini Hira, u noi koju muslimani posebno obiljeavaju, i koju Kuran naziva Lejletu-l-Kadr, u prijevodu No sudbine ili Mona no.1 Taj prvi susret s onostranim, Muhammed, a.s., je prepriao mnogo puta svojim suprugama i svojim najvjernijim sljedbenicima/ashabima, a Poslanikovo, a.s., kazivanje u nekoliko razliitih, ali nikako suprotstavljenih, verzija biljee sve poznatije zbirke njegovih izreka/hadisa.2 Te nam zbirke govore da je Boji poslanik, a.s., u najvrednijoj od svih noi, za koju Kuran veli da je vrednija nego tisuu mjeseci u kojima te noi nema3, dok je bio zaokupljen najdubljim mislima u traganju za Stvoriteljem nebesa i zemlje i Izvoru sveg ivota, najedanput osjetio jak stisak, toliko jak, da je pomislio kako se rastaje s ovim svijetom. Neka snana i nerazumljiva sila, svjedoit e kasnije Poslanik, a.s., okupirala je njegovo prilino jako tijelo, tako da se nije mogao ni pomjeriti te odjednom traila od njega da ita: itaj, uo je glas Muhammed, a.s., ali nije mogao vidjeti nikoga. Ja itati ne znam, bio je odgovor iznenaenog, uplaenog i izgubljenog Muhammeda, a.s., koji nije ni slutio to ga je spopalo.4 Do tada mu se u ivotu nita slino nije dogodilo. Nije znao kako reagirati u situaciji u kojoj se pobojao za vlastiti ivot.5 Bilo je to prvo, za Muhammeda, a.s., ne ba ugodno, upoznavanje s njegovim buduim vjernim prijateljem melekom Dibrilom, koji e ga u idue 23 godine redovito posjeivati i donositi mu po Bojoj naredbi Kuranske rijei.6 Jo je nekoliko puta uo naredbu Iqre ili itaj i svaki put bi odgovorio Ja ne umijem itati ili u drugoj verziji Nisam od onih koji itaju.7 Zatim mu je Dibril izrecitirao prve kuranske ajete koji su ujedno oznaili poetak sputanja kuranske objave: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! itaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna. (Al-Alaq, 1-5)8

Debelu-n-Nur (Brdo svjetlosti)

Ulaz u peinu Hira pomou adekvatnog znanja. Samo znanje ovjeka moe dovesti do njegova Izvora odnosno do njegova Stvoritelja Allaha, d.. A znanje uvruje vjerovanje, jer ovjek moe slijepo vjerovati i bez znanja, ali samo istinskim znanjem ovjek dokuuje pravi smisao vjerovanja. I zato, dva puta u imperativnoj formi, Stvoritelj svjetova Svome poslaniku, a.s., ali i svim muslimanima, u prvoj kuranskoj objavi nareuje da itaju, studiraju, istrauju, obrazuju se, stjeu znanje, a sve nabrojano sadrano je u kuranskoj naredbi IKRE. Jer, Kuran sebe predstavlja kao ogledalo Univerzuma. Sastavljen je od ajeta ili znakova, isto kao to svemir obiluje znakovima koje nazivamo prirodnim pojavama. Kada se Kuran i Svemir itaju srcem i razumom, a ne samo analitikim razumom, tada se dva teksta jedan drugome dou kao lijek i oba govore o onome drugome i o Jedinome. Znakovi nas podsjeaju to znai roditi se, ivjeti, misliti, osjeati i umrijeti. Znakovi nam govore da je Izvor svekolikog ivota Jedan Bog.9

Stjecati znanje - prva kuranska naredba!

Prve kuranske rijei odnosile su se na itanje, razumijevanje, znanje i spoznaju. Nabrojane mogunosti odlike su kojima je (jedino) ovjek uzdignut iznad svih ostalih stvorenja u univerzumu. Znati itati znakove iz prirode, dokuiti svojim ulima i razumom, ali i srcem, da je sve oko nas, kao i nas same, stvorio Allah, d.., moe se samo

54

PREPORODOV JOURNAL 157

IVJETI ISLAM

Vjera i znanje ovjekove najdragocjenije vrijednosti

U islamu znanje, razumijevanje, spoznaja imaju nezamjenjivu ulogu u govoru o Bogu, kozmosu i ovjeku. Znanje je dar Boji, mogunost da ovjek iri svoje vidike, spoznaje ivot i sve njegove oblike; mogunost da sebi olakava ivot i ini ga kvalitetnijim. Znanje koje je plod rada, istraivanja, eksperimenta, koje islam uvaava i potie, moe pomoi u spoznaji Boga i svega to ovjeka okruuje, ali se ne moe zamijeniti znanjem koje su iskusili iskljuivo Poslanici. Njihovo se znanje dobiva direktno od Boga posredstvom meleka Dibrila i ne moe se stei ni iskustvom ni eksperimentom, nego direktnim Bojim odabirom, odnosno direktnim Bojim pouavanjem. To znanje je Objava ili Vahj i ono nas ui kako ispravno i na pravi nain oboavati Boga, ali isto tako nas ui kako djelovati; to je dobro i dozvoljeno odnosno to je zlo i zabranjeno; gdje su granice ljudske slobode. Znanje, Vjerovanje, Ponaanje i Djelovanje u sri su kuranske objave; njen su sadraj i njen cilj. Kada ovjek istinski spozna Boga i prizna ga za svoga Stvoritelja, tj, kada stekne pravo znanje, vrenje Ibadeta mu nee predstavljati problem. Zapravo e tek onda dokuiti smisao molitve, posta, zekata i hodoaa, dobroinstva prema rodbini i svim ljudima, te smisao patnji, iskuenja i rtve odnosno smisao cjelokupnog ivota. Kao rezultat toga ovjek e biti uvijek spreman pomagati drugima te eljeti drugima ono to eli sam sebi. Zato je, a Allah najbolje zna, Muhammedu, a.s., prva objava naloila da ita, da istrauje, ui i saznaje, a ne, recimo, da klanja ili posti, to e mu biti nareeno tek kasnije. I zato Dragi Bog u Kuranu veli: On daruje znanje onome kome On hoe, a onaj kome je dano znanje dano mu je ogromno dobro. (Al-Bekara, 269) Reci: Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju! (Az-Zumer, 9) Na drugom mjestu Allah d.. opisujui uene napominje njihovu najveu odliku, a to bogobojaznost: A Allaha se boje od robova Njegovih ueni. (El-Fatir, 28) U islamu su vjera i znanje nerazdvojivi. Skoro da jedno nema prednosti nad drugim i zapravo jedno drugo potvruju i nadopunjuju. Cjelokupan islam bitno je utemeljen na Znanju i neraskidiv je od njega. Allah, d.., e u mnogim kuranskim ajetima podcrtati vanost umnih ljudi, do mjere da e objaviti kako samo razumom obdareni pouku primaju.10 A Muhammed, a.s., e u svojim izrekama naglasiti da je znanje najvee ovjekovo blago koje ga uzdie na oba svijeta.11 I dok su muslimani ovako shvaali nauku bili su na tronu svijeta, ali ne kao osvajai, nego kao osloboditelji. Te su generacije oslobaale cijele narode od stege praznovjerja, nepravde lanih autoriteta i utjecaja lanih boanstava.

psihofiziko stanje. I ne samo to, bojao se Muhammed, a.s., da ga ne bi njegov narod proricateljem proglasio ili, ne dao Bog, vraem ili opsjednutim, ako saznaju to mu se dogodilo. A Muhammed, a.s., je i prije poslanstva, vie od svega na svijetu, prezirao pjesnike, koji kroz svoje stihove smiljaju lai, proricatelje sudbine i bezvrijedne idole.14 Kada se malo smirio, ispriao je u detalje svojoj voljenoj supruzi to mu se dogodilo. (Nastavlja se)
Biljeke
1 Ne zna se tono koja od ramazanskih noi je Lejletu-l-Kadr. Iz izreka Muhammeda, a.s., znamo da je treba traiti u zadnjoj treini mjeseca ramazana i to u nepranim noima. Kod nas je prihvaen stav da je to 27. no mjeseca ramazana. Tu no muslimani vie nego obino dolaze u damiju i provode je u Bogotvolju/Ibadetu. 2 Te su verzije pokuaj da se do u najsitnije detalje opie tako vaan dogaaj. Uglavnom se opis Poslanikovog prvog susreta sa Dibrilom, a.s., prenosi od njegove supruge Aie, r.a., a prvi kroniari poslanikovog ivota Ibn Ishak i Ibn Hiam su ga uvrstili u svoje biografije o Bojem poslaniku, a.s. Naravno, i sve poznate zbirke hadisa kao to su Buhari i Muslima, biljee ovaj dogaaj. 3 Lejletu-l-Kadr je spomenuta u istoimenoj kuranskoj suri Al-Kadr. U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Mi smo ga poeli objavljivati u Noi Kadr - a to ti misli to je No Kadr? No Kadr je bolja od hiljadu mjeseci - meleki i Dibril, s dozvolom Gospodara svoga, sputaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (Al-Kadr, 1-5) 4 Martin Lings, priznati autor o ivotu Muhammeda, a.s., tvrdi da se melek Dibril Muhammedu, a.s., u peini Hira pojavio u ljudskom liku. Zna se da se melek Dibril znao pojaviti u liku ovjeka kada je saopavao Objavu Muhammedu, a.s.. ak je mao i ime. Zvao se Dihje el-kelbi. Pogledati: Martin Lings, Muhammed, str. 60. 5 Kad god bi mu dolazila Objava, na bilo koji nain, Muhammed, a.s, je prema vlastitom svjedoenju osjetio golemi pritisak na svome tijelu i svojoj dui, govorei da ima osjeaj kako se dua odvaja od njega. Vidjeti: Seyyed Hossein Nasr, Muhammed, ovjek Boji, str. 27. 6 Ibn Hiam tvrdi da je Muhammed, a.s., spavao kada ga je posjetio prvi put Dibril u peini Hira, odnosno da je prvu kuransku objavu dobio u snu i prenosi sljedei tekst: Onda mi je doao Dibril, dok sam ja spavao, na jednoj prostirci od brokata na kojoj je bilo neko pismo. itaj!, rekao mi je. Ne itam, odgovorio sam. Ja sam to proitao, a on je uutio i otiao od mene. Onda sam se probudio, imajui osjeaj da mi je u srcu ispisana knjiga. Vidjeti: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, str. 44. 7 Ve smo vie puta naglasili da je Muhammed, a.s., prije kuranske objave bio umijj ili nepismen u smislu poznavanja itanja i pisanja. to zbog nerazvijenosti arapskog drutva, to zbog okolnosti u kojima je ostao siroe, Muahmmed, a.s., naprosto nije do svoje 40. godine ivota nauio itati i pisati. Nakon prve kuranske objave koja je ujedno i imperativ da se muslimani moraju opismeniti, Muhammed, a.s., je ubrzo nauio itati i pisati. 8 Skoro svi biografi navode da je Dibril tri puta traio od Muhammed, a.s., da ita, i tek je onda izrecitirao prve kuranske rijei. 9 Vidjeti: Tarik Ramadan, Stopama Bojeg poslanika, str. 51. 10 U tim ajetima, Kuran ipak pravi distinkciju izmeu onih koji znaju i onih koji znaju i pouku primaju. Neki ljudi imaju Znanje ali nemaju pameti, jer njihovo znanje umjesto da ih uputi ka Izvoru svega, kod njih izazove oholost i niske strasti. 11 Biljee Ebu Davud i Tirmizi u hadisu koji je hasen od Ebu Derde, radijallahu anhu, da je rekao: uo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme, da je rekao: Tko bude iao putem traenja znanja, Allah e ga uputiti na jedan od dennetskih puteva. I doista meleki svojim krilima natkriljuju znanstvenika koji trai znanje, i doista za znanstvenika trae oprosta oni koji su na nebesima i oni koji su na zemlji, pa ak i ribe u vodi. A prednost znanstvenika nad pobonjakom je kao i prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. I doista su znanstvenici nasljednici poslanika, a poslanici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema, ve su ostavili znanje, pa ko ga uzme, uzeo je obilnu sreu. 12 Prema islamskom uenju, Allah, d.., meleke, kao duhovna, razumna, nevidljiva bia stvara sa krilima, kao to ljude stvara sa rukama. O tome nam govori i Kuran: Hvaljen neka je Allah, stvoritelj nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, tri i etiri krila ini izaslanicima; On onome to stvara dodaje to hoe, On, uistinu, sve moe. (Fatir, 1) Muhammed, a.s., je vidio meleka Dibrila samo dva puta u njegovom naravnom (ob)liku. Prvi puta prilikom prve Objave, a drugi puta na Miradu. O tome govori Kuran. Prvo vienje se spominje u 23. ajetu sure Et-Takvir: On ga je na obzorju jasnom vidio, a drugo vienje se spominje u 13., 14. i 15. ajetu sure En-Nedm: On ga je i drugi put vidio, kod Sidretu-l muntehaa, kod kojeg je Dennetsko prebivalite. Ponekada Muhammed, a.s., nije uope vidio meleka Dibrila nego mu je Objavu dostavio u srce, a ponekada bi se melek Dibril, Allahovom odredbom, pojavio u ljudskom liku. 13 Biljei Buharija da je Abdullah ibn-Mesud rekao: Poslanik, salallahu alejhi ve selem, je vidio meleka Dibrila i na njemu esto krila. Tumaei 8. ajet sure En-Nadm: Vidio je najvelianstvenija znamenja svoga Gospodara, ibn Mesud je rekao: To jest,vidio je zelena krila koja su prekrila horizont. (Buharija). 14 Muhammed Hamidullah, Muhammed, a.s., ivot, str. 108. q

Poslanikov, a.s., strah

Kada je stisak popustio, a neobine rijei odzvanjale njegovim sluhom i cijelim biem, Muhammed, a.s., je u mah pomislio da su ga dinni/demoni obuzeli ili nekakve druge zle sile. No, taj njegov ljudski i prirodni strah odmah je pokuao ublaiti sam melek Dibril koji se Muhammedu, a.s., pojavio u svom naravnom liku, prekrivi svojom pojavom cijeli horizont.12 Muhammed, a.s., je svjedoio: Gdje god sam se okrenuo vidio sam Dibrila. Pokrivao je cijeli horizont. Rekao je: Muhammede, ti si Allahov vjerovjesnik, a ja sam Dibril.13 Muhammed, a.s, je u velikom strahu napustio peinu Hira i odmah se vratio svojoj eni Hadidi, neka je Allah zadovoljan njome, govorei joj da ga pokrije. Drhtao je od straha, bojei se za svoje

Mirza MEI

STUDENI 2013.

55