SVEUILITE U MOSTARU FILOZOFSKI FAKULTET ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

Vladinir Beci i Kosta Hakman

seminarski rad iz Umjetnost 19. i 20.stoljea u BiH

Mostar, 2012.

Mentor:
dr. sc. Ljiljana Rajkovi

Izradio:
Anto Miura

Vladimir Beci
Vladimir beci je bio Hrvatski slikar roen 1. lipnja 1886. u Slavonskom Brodu a umro 24. svibnja 1954. u Zagrebu. U poetku je studirao pravo u Zagrebu i pohsao privatnu slikarsku kolu Mencija Klementa Crnia i Bele Cikoa. 1905. prekinuo je studij prava i otiao u Minhen gdje je pohaao Umjetniku Akademiju. 1909. odlazi u Pariz gdje pohaa pariku akademiju likovnih umjetnosti i radi kao crta za za asopis Le Rire. U Zagreb se vraa 1910. Gdje odrava svoju prvu samostalnu izlobu. Za vrijeme Prvog svjetskog rata bio je dopisnik i ratni slikar zaasopis L'Illustration na solunskoj fronti, stvarajui niz slika s prikazima vojnika i ranjenika. 1919. Odrava svoju drugu samostalnu izlobu u Zagrebu. Od 1919. do 1923. Beci ivi i radi u selu Blauj koje se nalazi blizu Sarajeva stvarajui serije ulja i akvarela ije su teme bili krajolici i seljaci koje oznaavaju dozrijevanje slikarskoga koncepta tonskog koloristikog oblikovanja volumena i prostora. Poslije toga se seli u Zagreb, gdje predaje na Umjetnikoj akademiji do 1947. 1930. Vladimir Beci, zajedno sa Ljubom Babiem i Jerolimom Mieom osniva Grupu trojice, to je vana odrednica ne samo za Becia, ve i cijelog hrvatskog slikarstva prve polovice 20. Stoljea koje obiljeava realistika umjetnika vizija. U takvom e se umjetnikom ozraju Becieva paleta rasvijetliti, volumeni omekati, a slike postati izraz intimnih emotivnih doivljaja u nizu portreta, krajolika i figuralnih kompozicija kao primjerice na slikama Portret moje ene, Djevojica s lutkom, Djeak s kukuruzom, te mnogobrojnim mrtvim prirodama. Njegovi najraniji radovi iz vremena mnchenskog kolovanja, s djelima Raia i Kraljevia ine kompleks hrvatske slikarske moderne, oni stilistiki nose znaajke tradicije i novoga, suvremenog minhenskog akademizma, i maneovske rekapitulacije Goyina i Velasquezova slikarstva. Poslije e se pribliiti Czanneu, a potom e naglaenim geometrijskim strukturiranjem motiva i voluminoznou oblika ui u svoj neoklasicizam. Tih mijena u Becievu slikarstvu bit e vie. Meutim, pravi naglasak ostat e uvijek na njegovu minhenskom stvaranju, koje je i Ljubo Babi oznaio kao razdoblje to oznaava nenadmanu odrednicu u redoslijedu Becievih sretnijih i manje sretnih faza. Beciev slikarski izraz od samih je poetaka usmjeren vie prema modelaciji i jasnoi, nego prema lirizmu. Njegove skice u ulju, a pogotovo u akvarelu, izraavaju svjeinu neposrednog slikarskog doivljaja. Posljednjih godina ivota obraivao je motive iz Istre i s radilita na Neretvi.

Kosta Hakman