Komparativna Mitologija

Osnovna literatura: V. Belaj: Hod kroz godinu, Golden Marketing 1998.
KOMPARATIVNA (POREDBENA SLAVENSKA) MITOLOGIJA

2. oujka 2006.
Osnovni pojmovi
MITOLOGIJA ili bajoslovlje: !"#, mythos i logos: !" $ %rije&, govor, slovo, 'esjeda, (ri(ovijedanje, (ri(ovijest), #$%!" $ %rije&, govor, slovo, 'esjeda, (ri(ovijedanje, (ri(ovijest) )Mitologija) je )govor o govoru), ili )rije& o rije&i), %slovo o slovu* itd. !" + ,- mudh., /mdh. u 0na&enju %&e0nuti, te1iti 0a &i2e, 'iti us2jeren na ne3to*. novo(er0ijski mja = %tu1'a* 4te1nja 0a us(ostavo2 (ravednoga stanja5 gotski maudjan $ %nekoga (odsjetiti na ne3to* 41eli 2u se osvje1iti (a26enje5, engleski mind $ %2isao, na2jera, sje6anje* (raslavenki /mysl, 7rvatski $%2isao* 4(osljedak te1nje 0a ra0u2ijevanje25, litavski masti $ %&e0nuti*. 8ve su to (oj2ovi koji o0na&uju ne3to 3to nije konkretno, 3to ne2a2o u ruka2a, 0a &i2e se te1i, 3to 'is2o tek 7tjeli ostvariti. #$%!" + starogr&ki !9#:, l go )sku(ljati, 0'irati, 'rojiti, (ri(ovijedati, &itati, ka0ati, re6i). +,/l g! )sku(ljati, 0'irati, 'rati). latinski l go, ! r )&itati) 4sku(ljati, 'rati;&itati< slovenski "rati $ )&itati)5 l g nda )to 3to se tre'a &itati) 4,van Belostene=, 1>?@.: #azo$ila%ium: $ &njiga itka s' t h5 Vladi2ir Ani6 4(j )nik hr'atskoga j zika, 1991.5 $ *r daja o i'otu n k oso" ili o n kom doga+aju, *ri)a o n o"i)nu doga+aju. rije&i i0vedene i0 korijena /l g! odnose se na konkretne, ostvarene (oj2ove: latinski l gio $ %legija, (ostroj'a (ro'rani7 vojnika*, l gans $ %i0a'rano, ukusno, elegantno* l , $ %0akon* !" je rije&, govor, (ri(ovijedanje, slovo o 'ogovi2a i nji7ovi2 0goda2a. O juna&ki2 djeli2a 'ogova, (ri&a o djeli2a koja o'i&an s2rtnik ne 2o1e i0vesti i koja su takva 0na&aja da i7 se ne 2o1e ra0u2o2 o'jasniti . 2o1e2o sa2o te1iti nji7ovu ra0u2ijevanju. #$%!" o'u7va6a (odru&je logi&noga, ra=ionalnoga, onoga 3to se 2o1e ra0u2ski s7vatiti (a onda i o'jasniti.
&om*arati'na mitologija
Mi&olo'ija je ra0u2sko o'ja3njavanje ina&e (o svoje2 su6u nera0u2ljivi7 (ri(ovijesti o 'ogovi2a. ritual ( obred 4(sl./o"r-d./ ono 3to je %o' redu*, u redu, ureBeno5. lat. ritus $ )(ro(isani &in) + ,- /ar!, )'roj, 'rojati) 4tj. ( o r e d a t i 'rojke5 sanskrtski rt0m = )do'ro slo1eni sveti red), avestijski ratu! $ )vre2enski odsje&ak), staroirski rim $ )'roj), =C2ri&ki rhi$ $ )'roj), staronordijski rim $ )ra&un, o'ra&un) 4to su %sreBeni 'rojevi*5 rima $ )ureBene rije&i) u sti7u. kr36anska Dra0eologija: ritus $ )(ro(iso2 ureBeni na&in o'avljanja liturgije) sakralno i0 lat. sa% r $ %svet, neko2 'ogu (osve6en*, od sa%ro, !ar %(osvetiti* latinski san%io, !n,i, !n%tum = %(osvetiti, (otvrditi 0akon, sank=ionirati*, san%tus = %svet, 'ogu ugodan, (o3ten*. lat. sa *io, !*si, !*tum %ograditi*, sa *ta %ograda unutar koje su Ei2ljani glasovali*< sakralno 'i 'ilo i0vorno s2je3teno u sveti, ograBeni (rostor. profano i0 lat. *ro$anus1 *ro! %is(redF *ro$ano je ono 3to je is(red 7ra2a. $anum %7ra2*<
E&)olo'ija *+is&,*a *+e-.e&, *+o,/ava)ja 0i1 va)a2 i 0i1 ),&+a2 Gako u6i u 2itologiju koja vi3e ne 1iviH
Kratki teaj obredne antropologije

34 5a6&o a)&+o*olo'ija7 4(rvi tragovi vjerovanja, nastanak homo sa*i nsa i sadr1aj njegove kulture, evolu=ionisti&ke %(araleleF, kulturno(ovijesna %(rakulturaF, %univer0alijeF 2 84 9,):;ija .i&a: Mit (ri(ovijeda o dogaBaji2a koji su se dogodili i0van na3ega svakodnevnog svijeta, i0van na3ega vre2ena: dogodili su se (rije (o&etka vre2ena 4%in illo te2(oreF, %u ono do'aF< ti su najva1niji5, dogaBaju se 2i2o njega, dogodit 6e se nakon njegova isteka 4u %(unini vre2enaF5 Mit (odu&ava 2lade1 o to2e kako je ustrojen svijet, da se 2ogu (o to2e ravnati< Mit (rati o'redni &in kao ko2entar ili si2'ol radnje u &inu< Mit nije 'eletristika i ne (ri(ovijeda se oni2a koji7 se to ne ti&e. Svje&o)a1o+ onoga vre2ena: dvo&lane o(reke 4'inarne o(o0i=ije5, o'ja3njavaju i svijet oko nas 4 gor 3dolj , na*rij d3nazad, s*rij da3straga, s'j tlo3tama, suho3'lano, lij 'o3d sno , tuga3radost, do"ro3lo4 , to*lo3hladno itd. itd.5 i =ijeli 8ve2ir. Iro&lane o(reke 4trokutne5 su sa2o 0a ono najva1nije, najsvetije, (o(ut 5r s' toga 6rojst'a u kr36anstvu.Iaj se s(o0najni 2odel javja u Dilo0oDiji i 0nanosti sve do danas. Jovoljno 6e 'iti (odsjetiti na trinitarni 2odel dijalektike 4 t za!antit za!sint za5, na kr36ansku &a""alu 4gornji
trokut s $ir tskoga sta"la: 8ina Linteligen=ijaM.9ho%hma L2udrostM.& th r :ljon Lnajvi3a krunaM5, na Gia2'attista Vi=a i njegovu (odjelu (ovijesti u tri do'a 4koji2a odgovaraju tri vrste naravi, tri vrste o'i&aja, (le2enskoga (rava, re(u'lika, je0ika, (isa2a itd. 4Vi=o, 5rinzi*i di una s%i nza nuo'a d;intorno alla %ommun natura d lla <azioni, 1?KN5, na *trokutnu* strukturu Oegelove :n%yklo*=di d r *hiloso*his%h n >iss ns%ha$t n 4Oeidel'erg, 181?< ovo je =ijelo djelo (odijeljeno na dijelove, odjele, odsje&ke itd. (o na&elu ,., ,,., ,,,., A., B., P., a5, '5, =5, Q5, R5, #5, a da se nigdje ne nastavlja ,V., J., d5 ili S5, na Morganovu s7e2u kulturne evolu=ije 4T stadija: divlja3tvo, 'ar'arstvo, =ivili0a=ija, svaki ra0dijeljen u donji, srednji i vi3i stu(anj< UeVis OenrC Morgan, ?n%i nt @o%i ty. ( s ar%h s in th Ain s o$ Human2. O'red kao =jelina (o&iva na tri ele2enata. Io su: W 2isao 4s(o0naja5 o katastroDi&nosti situa=ije i o 0adatku, (revladati ju< W o'redni &in 4SXYZ[[5 s koji2 6e2o (osti6i taj 0adatak< W tekst 45 koji (rati o'redni &in. Mitovi o nastanku o(isuju: o o o stanje (rije stvaranja 4B mlja "ija4 *usta i *razna/ tama s *rostirala nad " zdanom, i Cuh 8oji l "dio j nad 'odama. \ost 1,1.K.5 sa2 stvarala&ki &in ko02osa i0 kaosa, kao serija (ojedina&ni7 stvaranja (oku3aj uni3tavanja stvorenoga< s,:ob i1.e<, S&vo+i&elja i )je'ova s,*a+)i:a &e.elj je +a1,.ijeva)j, svije&a o:o )as4
Ia s(o0naja, koju do'iva2o i0 2ita, o2ogu6uje na2 da o'redni2 &ino2 (revlada2o o(asnost 4tj. (onovno us(ostavi2o red5., a jer neke 'o1anske &inove ne 2o1e2o (onoviti, si2'oli0ira2o i7 (ri(ovijedanje2 2ita. Gaoso2 su (ose'no o(tere6eni kona= vre2enskoga ra0do'lja 4dan, 2jese=, godina5 i (rjela0ni trenit=i u ljudsko2e 1ivotu: roBenje, svad'a, s2rt.
]in
Ob+e- ( s*o1)aja o *+o*as&i = ob+e-)i /i) (>?@AB!B) = !"
2is ao
govor
Mitski svjetona0or i0jedna&uje 2ikroko02os i 2akroko02os, &ovjeka i sve2ir. ^ 2itovi2a je uo&ljiv (araleli0a2 i02eBu ljudskoga tijela i (rirode oko nas: tijelo krv kosa kosti o&i da7 W W W W W W 0e2lja voda drve6e ka2en sun=e vjetar
i tako dalje. Uije(o je to vidljivo u drevno2e islandsko2 tekstu koji o(isuje stvaranje svijeta i0 tijela (radiva _2ira:
Ed Fmiro'a m sa "ija4 o"liko'an s'ij t i od kr'i mora, "rj go'i od kostiju, dr' Ga od kos i od lu"anj n "o. 4Gri2nis2`l @a5
O(reka &ozmos3&aos $ r d3n r d $ sakralno3*ro$ano. O'navljanje redabsvetoga tre'a se (rovoditi %o' reduF. cato su 2itovi slo1eni u ureBenu, ve0anu govoru 4(jes2i5. Budu6i da je u \rado'a 'io stvoren =ijeli na3 svijet, svetost 4ureBenost5 (ro1i2a sav 1ivot, sve okolje. 8ve je sakrali0irano, 2o1e se govoriti o %svesakralnosti*, svesvetosti. Ovo s7va6anje jedna je od najva1niji7 =rta 2itskoga svjetona0ora. do isto se tako (osvuda osje6a djelovanje sila dereda. 8uko' i02eBu Go02osa i Gaosa vodi se u svi2 seg2enti2a stvarnosti. Pos&oji &o/:a , svije&,, u kojoj (ostoji 2aksi2u2 svetosti: Io je ona to&ka u (rostoru i vre2enu gdje je, i kada, stvoren svjetski (oredak. ^ to2 sakralno2 sredi3tu svijeta, ta2o gdje je vr7una= svetosti, dola0i do odsudnoga suko'a i02eBu Go02osa i Gaosa. S*o1)aja o o+'a)s:o. je-i)s&v, *+os&o+a i v+e.e)ae
rtva
Vr7una= o'reda, latinski sa%ri$i%ium, od sa%rum $a% r kri2inalni2 &ino2. %&initi svetost* stoji u o(re=i s
7rvatski rt'a + (raslav. /rt'a je (arti=i( (erDekta (asivnoga od glagola /rti %&initi 1rtvu, 1rtvovati*. /r%, 1re=: staroindijski grnati $ %(jevati, 7valiti*, gir %7vala*, latinski gratus $ %ugodan*, gratia $ %7vala, slava*, litavski girti $ %7valiti, slaviti*, staroirski "ard $ %(jesnik*, sve od indoeuro(skoga /gH rIJ2. %(ovisiti glas, 2oliti se*. us(. ie. /gH u! %govoriti, guditi* (rasl. / rti, %1derati* 4ie. /gH r. %jesti, (iti*5. O'redi i2aju tri osnovne Dunk=ije: religijsko.2oralnu 42itovi o'ja3njavaju kako se ljudi tre'aju (ona3ati, o'redi to o2ogu6uju5 0a3titnu 4vojni&ku< dru3tvo tre'a 0a3tititi (red na(adi2a ne(rijatelja5 gos(odarsku 4o'redi2a tre'a osigurati rodnost i (lodnost5. E&olo1i su otkrili, da i 1ivotinje (o0naju neke kretnje koje (onavljaju u odreBeni2 (rilika2a, (a se tako 2o1e govoriti o nekoj vrsti *rotorituala koji su stariji od je0ika. Io 0na&i da je je0ik 2ogao nastao kao dodatak, naglasak, tu2a&enje 4eks(lika=ija5 o'reda. fe0ik je u okviru o'reda 2ogao (reu0eti ulogu neki7 drugi7, stariji7 i jednostavniji7 sustava ko2uni=iranja.
O'redni &in $ sredi3te 1ivota (rvi7 0ajedni=a koje su kro&ile na sta0u ljudske (ovijesti, na sa2o2e (o&etku ljudskoga rodae Osje6aj 8vetoga ne3to je 3to govjek nosi u se'i od (o&etka Vre2ena.
Izvori za poznavanje i rekonstrukciju praslavenskoga bajoslovlja

A. Arheoloki izvori
Ar7eolo3ki su i0vori 0a rekonstruk=iju na3ega 'ajoslovlja, na1alost, jedva u(ora'ivi. Ar7eolo0i su, dodu3e, us(jeli (rona6i nekoliko (raslavenski7 7ra2ova, &ak i ki(ova (raslavenski7 'o1anstava. do ni to nije (ro3lo 'e0 nes(ora0u2a, (a &ak i 2istiDika=ija. O vjerovanju u 1ivot (oslije s2rti svjedo&e 'rojna (oganska gro'lja 4to vjerovanje je, uostalo2 'ilo kulturna svojina ljudi jo3 u srednje2 (aleolitiku, (rije (ojave suvre2enoga &ovjeka, homo sa*i nsa5, no ni ona ne otkrivaju 'ajoslovlje, 'are2 ne ne(osredno. Mora2o se (odsjetiti: 2it je u osnovi surje&je, tekst koji (ri(ovijeda o 'ogovi2a i nji7ovi2 0goda2a. 8laveni su (ak, i s nji2a \ra7rvati, neki2 (ara0nanstveni2 7i(ote0a2a us(rkos, 1ivjeli sve do doti=aja s kr36anstvo2 'e0 (is2a, jedino 3to su gatali 0nakovi2a ure0ani2a u 3ta(i6e. hijkl mno pqor sl sl tu v wstx s yiz{|ut t i}|ut yz{v t x|{||v ~ox|st pl, %\rije 8laveni ne i2a7u knjiga, nego =rta2a i 0are0i2a &ita7u L'roja7uHM i gata7u dok 'ija7u (ogani*, na(isao je jo3 u . stolje6u neki 2akedonski ili 'ugarski redovnik i2eno2 Ora'ar. Io 0na&i da na2 ar7eolo0i, na1alost, ne 2ogu i ne 6e 2o6i (odastrijeti nikakva (raslavenska surje&ja, &ak niti i2ena (raslavenski7 'ogova. Ar7eolo3ki i0vori 2ogu, dodu3e, 2nogo3ta is(ri(ovijedati, ali o stvari2a koja nas ovdje 0ani2aju, a to je (ri(ovijest o dogaBaji2a, nu1no 3ute. Oni 2ogu, u naj'olje2 slu&aju, (otvrditi neke 0aklju&ke do koji7 dola0i2o drugi2 (ute2. dajkorisniji su kada otkriju na nala0i3tu neke strukture koje su (re(o0nate u sveti2 tekstovi2a. ^ takvi2 je slu&ajevi2a nji7ova vrijednost ne2jerljiva. \oka0ali su to svoji2 sjajni2 istra1ivanji2a, (ri2jeri=e, Aleksandar Jur2an na ranoindoeuro(sko2e gradivu na Vu&edolu, te Andrej \leterski na slavensko2e u isto&ni2 Al(a2a.
. !isani izvori
Jruga vrsta i0vora 2nogo je is=r(nija. \isane i0vore 2o1e2o, u na&elu, (odijeliti u dvije sku(ine. fedno 'i 'ili i0vori koji svjedo&e o (raslavensko2 (oganstvu i0 vre2ena kada su 8laveni jo3 &inili jednu, (o svojoj kulturi =jelovitu 0ajedni=u, a drugo i0vori koji govore o vjeri, 'ogo3tovlju i 'ajoslovlju koje su ra0vili (ojedini slavenski ogran=i nakon ra0la0a negdje u V,. stolje6u. do, vijesti i0 (rvoga ra0do'lja 0a(ravo i ne2a. 8tariji su se istra1iva&i slavenskoga 'ajoslovja (o0ivali, dodu3e, na gr&koga istra1iva&a, etnologa i (ovjesnika Oerodota 4@9a.b@8N..@Ta.b@K9.5 i njegovu vijest o deuri2a: %Ii su ljudi &aro'nja=i. 8kiti i Gr=i o nji2a govore, da se deur svake godine jedno2 na nekoliko dana (reo'ra0i u vuka a 0ati2 (ovrati u svoje o'li&je* 1. Jr1ali su,
Oerodot ,V.1aN. Oerodotov o(is (reo'ra0'e deura u vukove tu2a&i se o'i&no kao odra0 vjerovanja u vukodlake 4diederle 191>:@T5, no ne2a nikave (otre'e 0a do2i3ljanje2 jer je Oerodotov tekst (osve jasan: s'i su se deuri j dnom godi4nj (ro2etnuli u vukove i nakon nekoliko se dana (ovratili u (rvo'itno o'li&je. Io je (osve
1
nai2e, deure 8laveni2a, no to se 2i3ljenje 2o1e sve te1e 'raniti. ô(6e se (re2a noviji2, dosta do'ro argu2entirani2 (ostavka2a litavski7 je0ikoslova=a, u Oerodotovo do'a jo3 ne 2o1e govoriti o 8laveni2a kao (ose'noj indoeuro(skoj je0i&noj sku(ini K. ,du6a vijest 2laBa je (uni7 tisu6u godina, a (otje&e i0 (era 'i0antskoga (ovjesnika \roko(ija i0 Pe0areje 4V,. stolje6a (oslije Grista5. Ona 0avrjeBuje da ju, 'are2 u (rijevodu, navede2 u =ijelosti: %Oni, nai2e, (ri0naju da je jedan 'og, tvora= 2unje, jedini gos(odar svega< nje2u (rinose 0a 1rtvu vola i sve 1ivotinje 1rtvene. 8ud'inu uo(6e ne (o0naju niti joj (ri(isuju ikakva 0na&enja u 1ivotu ljudi, a kada i2 gro0i s2rt, u 'olesti ili u ratno do'a, o'e6avaju 'ogu s(ravljanje 1rtve 0a svoje i0'avljenje. \o u2inu6u o(asnosti is(unjavaju o'e6anje i vjeruju da toj 1rtvi 0a7valjuju s(as svojega 1ivota. Odaju takoBer (o&asti rijeka2a, ni2Da2a i drugi2 de2oni2a i nji2a takoBer (rinose 1rtve, no svoja (rori=anja &ine sa2o kod oni7 (rvi7 1rtava.* 48 llum #othi%um ,,,, 1@, KT5. \roko(ije je ovdje o(isao vjerovanje jedne sku(ine slavenski7 Anta koja je u ono do'a 1ivjela jo3 sjeverno od Junava, no to isto (okoljenje uskoro je (re3lo Junav (re2a jugu. Bili su to, dakle, ju1ni 8laveni ne(osredno (rije no 3to su doista (ostali ju1ni2a. Io je ujedno jedina vijest o i0vorno2 ju1noslavensko2 (oganstvu. fu1ni su 8laveni, nai2e, uskoro (ri7vatili kr36anstvo 4(rvi 'ija7u Orvati5 i nji7ovo (oganstvo nije, 'are2 0a neko vrije2e, 'ilo 0ani2ljivo2 te2o2 koju 'i valjalo (ri'ilje1iti. gak su se i (osredne vijesti o 7rvatsko2e (oganstvu (oka0ale kao krivo inter(retirane. Vrijedi to 0a navodni s(o2en %'oga Orvata* kod Gonstantina \orDirogeneta 43to se (oka0alo kao, najvjerojatnije, nes(retnost u (re(isivanju, vidi Gati&i6 198Na 2, a 2o1da i 0a 'ilje3ku u (o0natoj is(ravi ostrogonskoga nad'isku(a eli=ijana i0 11T@. o to2e da je sv. Uadislav oko 1a9@. osnovao 'isku(iju u cagre'u ut Luos rror idolatri a d i %ultura ,tran os $ %at, *is%o*alis %ura ad 'iam ' ritatis r du% r t , %da one koje je 0a'luda idolo(oklonstva udaljila od 'ogo3tovlja, 'isku(ova 'riga (rivede na (ut istine*. Io se (onavlja u is(ravi Andrije ,,. i0 1K1?. 4a" rror ydolatri ad %hristianitat m, %od 0a'lude idolatrije do kr36anstva* i kasnije. fo3 u Vite0ovi6evoj inter(reta=iji i0 1?aT. stoji liminatis g ntilitatis rrori"us 4%da 'i uklonio 0a'lude (oganstva*5, (a se (re(o0naje kao staja6i i0ri&aj u srednjovjekovni2 i0vje36i2a te vrste. ,(ak, novija istra1ivanja u(u6uju na (o2isao da je i u nas kro0 neko dulje ra0do'lje (ostojalo %dvovjerjeF (o(ut onoga 3to je o(isano u ruski2 i0vori2a. Iako, (ri2jeri=e, deven Budak s jedne strane tvrdi da je (okr3tavanje Orvata u sjeverni2 krajevi2a 'e0 su2nje (o&elo jo3 (rije osnivanja 'isku(ije u cagre'u, a s druge da su ivanov=i u nas (okr3tavali (ogane 4199@:>@.>N, ?15. A (rvi s(o2en ivanova=a u na3i2 krajevi2a (otje&e tek i0 do'a 'ana Bori6a 411N@..11>T.5 koji i2 je darovao Gornji 8veti Martin na Jravi 'li0u Va3ke. Ovakvo 2i3ljenje kao da (otvrBuju i noviji ar7eolo3ki nala0i. Eas(rava 0agre'a&koga 'isku(a Augustina Ga1oti6a i0 1TKa. @u* r Lu stioni"us d "a*tization ymaginum t aliarum su* rstitionum 4%O (itanji2a kr3tavanja slika i drugi7 (ra0novjeri=a*5 ne sadr1i ni3ta o (retkr36ansko2 2itsko2 sustavu 4Belaj 199@, 199N'5. Mala 'ilje3ka Io2e Ar=iBakona o 2itskoj (redod1'i o (o2r&ini 2jese=a kod navodni7 \ra7rvata, drevni7 Gureta, u njegovoj Historia @alonitana slavni je i0u0etak koji sa2o (otvrBuje (ravilo, a i (itanje je na koga se ona 0a(ravo odnosi.
ra0govjetan o(is 2askiranja 2o2a&ke dru1'e u 1ivotinjske 2aske koje o dovoj godini (redstavljaju du7ove (redaka i ne2a (otre'e (osi0ati 0a vukodla=i2a.
K
8laveni 'i se u ono do'a tek (o&eli odvajati od %'altoslavenskoga* sta'la 42o1da 'a3 kao deuri5.
>
Brojniji su i rje&itiji i0vori o isto&noslavensko2e (oganstvu. dajvrjednija su (ojedina 2jesta u drevno2e Gijevsko2 ljeto(isu, od koji7 neka (otje&u jo3 i0 vre2ena kada su 8laveni 'ili (ogani. Io su, (ri2jeri=e, 2irovne (ogod'e i02eBu (oganski7 Eusa i kr36anski7 Bi0antina=a, (ri &e2u se svaka strana 0aklinjala u svoje 'ogove \eruna i Volosa odnosno u kr36anskoga Boga. ,0u0etno je va1an o(is 4u isto2e ljeto(isu5 uvoBenja neke vrste organi0irane, dr1avne religije godine 98a. kada je kne0 Vladi2ir dao u Gijevu (ostaviti is(red svojega dvora s trije2o2 ki(ove 'ogova 5 runa, Hrsa, Ca"oga, @tri"oga, @ margla 4ili je to nes(retno slo1eno od dva i2ena: @ m i (iglH5 i Noko4 te (ri7va6anja kr36anstva i ru3enja (oganski7 sveti3ta ve6 godine 988. da osnovni Gijevski ljeto(is oslanjaju se 0ati2 'rojni o(isi u kasniji2 djeli2a &iji su autori dodavali (ojedinosti 3to su 'ile 0a'ilje1ene u na2a danas ne(o0nati2 i0vori2a ili su se &uvale u (u&koj Dolklornoj (redaji, a (odosta su i sa2i iskitili 2a3to2. cani2ljiv je t0v. ,(atjevski ljeto(is, nastao u ,,,. stolje6u, u koje2 je gr&ki OeDest (oistovje6en s do2a6i2 @'arogom, dok je 8un=e na0vano Ca"ogom. ^ kasniji2 srednjovjekovni2 =rkveni2 s(isi2a i2a alu0ija na ostatke (oganstva 4t oxsrt uoq{p, }orml lxo r|iojyluz, %i ognju se 2ole, 0ovu6i ga 8varo1i6e2*, 0a(isao je (rijekorno neki sve6enik u ,V. stolje6u5, (a su &ak u V. stolje6u (u&anstvo Orlovske gu'ernije na0vali krolrlit, %dvovjer=i*. \ose'no 2jesto 2eBu isto&noslavenski2 i0vori2a i2a qoro o ~oqwm xoiorl, %\ri(ovijest o ,gorovoj vojni*, e( koji se o(6enito datira u vrije2e oko godine 118N. ^ nje2u se na nekoliko 2jesta aludira na drevne (oganske 'ogove O l sa, Ca"oga i Hrsa. Iekst je (ronaBen kraje2 V,,,. stolje6a, no (ojavile su se su2nje u njegovu i0vornost koje nisu ni do danas (osve uklonjene. daj'rojniji i naj'ogatiji su o(isi (oganstva 0a(adnoslavenski7 naroda, to&nije, (ola(ski7 i (o2orjanski7 slavenski7 (le2ena. Oni su (okr3teni ra02jerno kasno, tek tijeko2 ,,. stolje6a, (a su kr36anski 2isionari, (onaj(rije nje2a&ki, i2ali dosta vre2ena da se u(o0naju s nji7ovo2 vjero2. ca takvo 3to 'ili su dvojako 2otivirani. 8 jedne i2 je strane 'ilo va1no u(o0nati religijski sustav (rotiv kojega su se 'orili, a s druge su 1eljeli (oka0ati svoji2 &itatelji2a kako su sve gro0ne i nakaradne (ojave us(jeli nadvladati. Ako se jo3 u02e u o'0ir da gotovo nitko od ti7 2isionara i ljeto(isa=a nije (o0navao slavenske govore, onda (ostaje jasno da nji7ove 'ilje3ke (redstavljaju te3ko ra02rsivo klu(ko korisni7, vjerodostojni7 inDor2a=ija, veliki7 (retjerivanja i te3ki7 0a'una. davest 6u najva1nija djela i nji7ovo osnovno 0na&enje 0a rekonstruk=iju 0a(adnoslavenskoga 'ajoslovlja. Godine 1aa8. (rekorio je 2isionar Bruno =ara Oeinri=7a koji se u ratu (rotiv kr36anski7 \oljaka (ove0ao s (oganski2 Ujuti6i2a 41ivjeli su sjeverno od Berlina5 rije&i2a: Puomodo %on' niunt Buarasiz dia"olus t du, @an%torum ' st r t nost r NauritiusQ 4%to 6e is(asti, (ove1u li se Lnji7ovM vrag 8varo1i6 i voBa va3i7 i na3i7 sveta=a MaurikijeH*5. 8varo1i6a kao va1noga 'oga u 0e2lji Ujuti6a s(o2inju i kasniji i0vori, a s(o2inje se, kako s2o vidjeli, i u ruski2 i0vori2a. Magde'ur3ki kanonik I7iet2ar 49?>..1a18.5 sastavio je nakon 1a1N. godine Ujeto(is u koje2u je o(isao 7ra2 u 0e2lji ljuti&koga (le2ena Eedarija=a. 8tajao je u %gradu* 0vanu (i d gost 4Eadogo36eH5, a u nje2u su 3tovali Buarasi%a 48varo1i6a5. 8vaka je 0e2lja 4(le2e5 i2ala sveti3e (osve6eno svoje2u najva1nije2 'o1anstvu, no 2eBu svi2a 0au0i2ao je grad Eiedegost (rvo 2jesto. ^ (rvoj (olovi=i ,. stolje6a na(isao je Ada2 i0 Bre2ena, sve6enik i u&itelj, (ovijest Oa2'ur3ke 'isku(ije # sta Hamma"urg nsium %%l sia *onti$i%um. , on se osvrnuo na vjeru 0a(adni7 8lavena, naveo je u&ena 2jesta, (ri2jeri=e i0 :n id , (re(ri&ao I7iet2ara, no kod njega se ne
s(o2inje (le2e Eedarija=a, a %grad*, tada ve6 uni3ten, nosi nji7ovo i2e u o'liku ( tra. 8tarije i2e grada (re3lo je na 'o1anstvo koje 'i se 0valo (adigost. ,2e 8varo1i6 nestalo je. dije (osve jasno je li Ada2 doista sa2 (ogrije3io i na(ravio (o(rili&nu 0'rku 4kako 2isli Br=kner 19K>:@5, ili je . 3to se &ini i(ak te3ko vjerojatni2 . (uk (o2ije3ao ta i2ena nakon 3to je 7ra2 'io (oru3en. \resudno je 'ilo 3to je Ada2ov o(is, 0ajedno s (re2je3teni2 i2eni2a, (reu0eo Oel2old 41u(nik u Bsauu kod o'odritskoga (le2ena Vagrija=a, i02eBu U'e=ka i Giela, i0a 11??.5 u svoju 9hroni%on @la'orum 4nastala oko 11?a.5. Iaj su ljeto(is godine 1NN>. tiskali, (a je %'og Eadigost* (ostao svojino2 slavenskoga 'ajoslovlja i ostao do danas. Oel2old je s(o2enuo (oi2en=e i ra0ne druge 'ogove. Io su 'ili 5ro' , 'og alde'ur3ke 0e2lje, (a %dia'olus* B rn "oh 4Prni 'og, no Oel2old nije s(o2enuo nikakva Bijelog 'oga i0 &ega 'i se 2oglo 0aklju&ivati o nekakvo2 duali02u kod 8lavena, 3to se kasnije &inilo5, de2on 5odaga u 0e2lji \ln, neki nei2enovani 'ogovi &iji su ki(ovi i2ali (o vi3e glava te @Hant Hit 48vantevit5, 'og Eujana=a i, (o njegovu uvjerenju, 'og svi7 40a(adni75 8lavena. daveo je i jedno 1ensko 'o1anstvo, @iHa, d a 5ola"orum IivaLHM, 'oginja \ola'ljana5. Oel2old je 0a(isao i jednu sitnu, a va1nu (ojedinost: (re2da ti 8laveni 3tuju 'rojne 'ogove i de2one, i(ak ne nije&u istinu da nad svi2a vlada jedan 'og na de'u 4nije 2u, na1alost, naveo i2e5. do on se, ka1e, (re2a slavensko2e vjerovanju 'avi sa2o ne'eski2 (ro'le2i2a, a 0a sve ostalo nadle1ni su drugi 'ogovi koji su njegove krvi 43to 0na&i da su njegova dje=a< (odatak je to 3to su ga kasniji evolu=ionisti&ki inter(reti (raslavenske religije 2arljivo (reviBali< Oel2old ,:8T5. \oneku kr7otinu na6i 6e2o (a'ir&e6i i (o s(isi2a drugi7 (isa=a. Iako je, (ri2jeri=e, 2agde'ur3ki nad'isku( Adelgot 11a8. godine naveo slavenskoga 'oga 5ri* gala, &ije je i2e tu2a&io kao slo1eni=u od i2ena odvratni7, 'esra2ni7 (oganski7 'ogova \ria(a i BelDegora 45ri* gala, ut aiunt, 5ria*us st t 8 l*h gor5. Io su i2e kasniji istra1iva&i (oku3ali kojekako (rotu2a&iti i do danas nije ra0ja3njeno. deo'i&no je va1an o(is 0a(adnoslavenskoga (oganstva u # sta Canorum, \ovijesti Jana=a 3to ju je na(isao danski sve6enik 8ao, a 0vali su ga, jer je 'io (is2en, Gra22ati=us 411Na..1Ka@.5. On je o(isao 'ojni (o7od danskoga kralja alde2ara godine 11>8. na onda slavenski otok Eujanu 4danas Egen u0 nje2a&ku o'alu na Baltiku5, osvajanje grada Arkone i ru3enje 8vantevitova 4@uanto'itus5 7ra2a u nje2u 4ne3to o to2e i2a i Oel2old5. ^s(ut je donio i o(se1ne o(ise 'ogo3tovlja (ove0ana sa 8vantevito2. 8ao s(o2inje (oi2en=e slavenske 'ogove i u drugi2 2jesti2a, (ri2jeri=e, u Goreni=i 4Gar05 'ija7u 3tovani (ugi 'it, 5or 'ith i 5or nutius 4svaki je i2ao ki( s (o vi3e glava5. alde2arov (o7od na Eujanu s(o2inje i danska GnCtlinga saga 4saga, ka0ivanje o GnCtlin0i2a, tj. Gnutovi2 (oto2=i2a i nji7ovi2 (ot7vati2a u . i ,. stolje6u5. ^0 8vanevita su s(o2enuti 5izamar 4Bjeso2orH5, 6iarnaglo$i 4grnoglav, IroglavH5, 'og (o'jede, (in'it, 6uru*it i 5uru'it. Bit 6e to, dijelo2, iskrivljena i2ena isti7 'ogova koje na'raja i 8ao. Va1na su i tri 1ivoto(isa 'a2'er3koga 'isku(a sv. Otona koji je i0a 11KT. (ola0io u vojno. (astoralne 2isije \o2orjani2a u0 Baltik. Autori su i2 Oer'ord, -''o i jedan anoni2ni (isa=. Oer'ord je o(isao Otonov dola0ak u 80=0e=0in i (oganske 7ra2ove koje je ovaj dao (oru3iti. dajva1niji 7ra2 'io je Iriglavov 4 6riglaus5. ^ olgastu je vidio 7ra2 'oga # ro'ita 4(oistovjetio ga je s ri2ski2 Marso25. -''o je o(isao 7ra2ove u 80=0e=0inu 4 6riglo'5 i ollinu te svetkovinu u &ast # ro'itu u Oavel'ergu. Anoni2 se uglavno2 slu1io Oer'ordovi2 i -''ovi2 (odat=i2a, no dodao je i neke vlastite vijesti. Gerovitovo su i2e kasniji istra1iva&i tu2a&ili kao Saro'it. \ojedini (is=i dodavat 6e ovi2 (o(isi2a i02i3ljene 'ogove 4 8Tl"og, Ulins5, (a 6e &ak u
V,,,. stolje6u %(rona6i* ki(ove (raslavenski7 'ogova s odgovaraju6i2 nat(isi2a u ger2anski2 runa2ae God ranije (okr3teni7 ge7a i \oljaka ne2a o(isa nji7ove i0vorne (oganske vjere. cato su (ojedini ljeto(is=i, 1ele6i (rika0ati 1ivot ge7a i \oljaka (rije (okr3tavanja, 2orali (osegnuti 0a rekonstruk=ijo2. Iako je, (ri2jeri=e, ve6 &e3ki (ovjesnik Gu02a \ra3ki 41a@N..11KN.5 u svojoj 9hroni%a 8oh morum (rika0ao slavenski (anteon (o analogiji (re2a ri2sko2e i na(isao da su (oganski gesi 3tovali Su*itra, Narsa te or ad , driad , hamadriad itd. fednako je (ostu(io i (oljski (ovjesni&ar fan Jugos0bUonginus 4krakovski kanonik, 1@8a.5 u svojoj vele'noj Historia 5oloni%a. do on je u0 ri2ska i2ena dodao i2ena slavenski7 (oganski7 'ogova. Iako je (oistovjetio, ve6 (osve u 7u2anisti&ko2 du7u, slavenske s ri2ski2 'ogovi2a: 9onstat aut m 5olonosW So' m, Nart m, O n r m, 5luton m, Cianam t 9 r r mW. ?** la"antW So' m F szam lingua suaW Nart m 'o%a"ant AyadamW O n r m nun%u*a"ant Czydzil lyaW 5luton m %ognomina"at <yaW Ciana lingua orum Cz Hana t 9 r s Narzana 'o%ata W 4*,2a7u (ak \olja=i fu(itra, Marsa, Veneru, \lutona, Jianu i Pereru cva7u fu(itra S zom, Marsa Aadom, Veneru Czydzil lya, \lutona <ya, Jianu Cz Hana i Pereru Narzana*5. Jugos0 nije ta i2ena u0eo i0 stari7 o(isa, nego i7 je rekonstruirao na te2elju Dolklorni7 tekstova. Uako (re(o0naje2o ina&e nera0u2ljive (ri(jeve (jesa2a 3to i7 (jevaju i na3e ladari% i lj lj . Jugos0 nije 'io u to2e (rvi. 8talne (ri(jeve u 'rojni2 svad'eni2 i ljetni2 o'redni2 (jes2a2a slavenski7 i 'altijski7 naroda %(re(o0nali* su kao i2ena (oganski7 'ogova (oljski =rkveni (is=i jo3 (rije njega. On je u svoje2 ljeto(isu sa2o u(ora'io ve6 (ostoje6u %2etodu* i ova do2i3ljanja ugradio u =jeloviti sustav rekonstruirane (ra(oljske religije. fedno2 tako rekonstruirani, ti %(raslavenski 'ogovi* na(u&ili su (olja slavenskoga 'ajoslovlja i ne daju se vi3e s nji7 istjerati. Mo1da sa2 u (ret7odno2e odlo2ku stavio rije& m toda ne(ravedno u navodnike. Jugos0 je u V. stolje6u svjesno (oku3ao re=entne Dolklorne tekstove u(ora'iti 0a rekonstruk=iju (oganskoga 'ajoslovlja. Bio je to 0nanstveni (oku3aj. \ro'le2 je sa2o u 2etodi&ki2 (o2agali2a o koji2a Jugos0, naravno, jo3 nije 2ogao i2ati (oj2a.
d" !redajni izvori

Ii2e sa2 se dotaknuo i tre6e sku(ine i0vora. da0vao sa2 i7 (redajni2a, (re2da neki od nji7 ne2aju na (rvi (ogled s (redajo2 4tradi=ijo25 ni3ta 0ajedni&ko. Io su Dolklorne tvor'e (o(ut (jesa2a i (ri(ovjedaka te o'i&aja u koji2a 2o1e2o slutiti kr7otine stari7 2itova i o'reda, ra0na %(ra0novjerja* koja 2ogu 4ali ne 2oraju5 (otje=ati i0 starijega, ve6 rasto&ena vjerskog sustava, dje&je igre, ra0ne Dra0e, (a i2ena gora, vr7ova, rijeka itd. Oni 6e u na3e2 (oslu i2ati vel2a istaknuto 2jesto. Ii su i0vori (riku(ljeni ve6i2 dijelo2 tek u drugoj (olovi=i ,. i u . stolje6u, a naviru i sada. Iek rijetki stariji 0a(isi (jesa2a, rije&i, 2jesni7 i2ena svjedo&e da u to2e gradivu doista s2ije2o o&ekivati kontinuitet koji traje kro0 duga stolje6a. Ea0li&ite 0na&ajke dviju (oglaviti7 sku(ina i0vora 4(isani7 i0vora i0 ..,,,. i Dolklornoga gradiva i0 ,. i . stolje6a5 stavljaju (red istra1iva&a (raslavenskoga 'ajoslovlja gotovo ne(re2ostive 0a(reke. de2a2o, nai2e, o&uvan niti jedan jedini i0vorni (raslavenski 2itski tekst od kojega 'is2o 2ogli (o6i. eli2o li (rotu2a&iti (raslavensko 'ajoslovlje, 2ora2o ga (rvo rekonstruirati. \rito2 6e2o nai6i na (ote3ko6e i unutar (ojedine sku(ine i0vora. Bogovi isto&ni7 8lavena nisu isti kao oni kod 0a(adni7. fedino 0ajedni&ko 'o1anstvo je 8varo1i6. fednostavno
X0
us(oreBivanje, (ri2jeri=e, \eruna sa 8vantevito2, koliko god 2oglo 'iti 0avodljivo, ne6e o2ogu6iti vjerodostojne 0aklju&ke. ,sto&noslavenski 'ogovi kakve su 3tovali u . stolje6u u Gijevu i dovgorodu i 0a(adnoslavenski i0 olina, 80=0e=0Cna, Oavel'erga, Eujane, 3tovani u ,. i ,,. stolje6u, o(isani su nekoliko stotina godina, (a i (ola tisu6lje6a, nakon ras(ada (raslavenske 0ajedni=e. ^ 2eBuvre2enu su o'je slavenske grane (ro1ivjele velike i 'urne kulturne, (oliti&ke i dru3tvene (ro2jene i dola0ile u doti=aj s ra0li&iti2 drugi2 i druk&iji2 kultura2a. \rito2 su se nji7ovi religijski sustavi 0natno (ro2ijenili i ra0vijali se svaki u svoje2 (ose'no2 s2jeru. O(isani 'ogovi nisu vi3e (raslavenski 'ogovi. fo3 je te1e us(oreBivati (odatke i0 (isani7 i0vora s (odat=i2a 3to i7 nude Dolklorni tekstovi. Oni, (rije svega, (ri(adaju ra0li&iti2 kategorija2a. 8rednjovjekovni i0vori o(isuju organi0iranu religiju s 7ra2ovi2a, ki(ovi2a, sve6enstvo2, a Dolklorni ulo2ke (u&ke vjere i (rakse. cati2, 2eBu nji2a je veliki vre2enski ra02ak u koje2 su Dolklorne tvor'e 'ile (odlo1ne veliki2 sadr1ajni2 i Dunk=ionalni2 (ro2jena2a. Gona&no, (isani srednjovjekovni i0vori daju na2 i2ena 'ogova, &itave (o(ise, no ne govore ni3ta o juna&ki2 djeli2a ti7 'ogova. Io su (o(isi oso'a koje nastu(aju u 2itskoj dra2i, no ne2a teksta. ,0u0etno 'rojni Dolklorni tekstovi (ri(ovijedaju (ak o dogaBaji2a, ali juna=i ti7 dogaBaja nisu vi3e (oganski 'ogovi nego o'i&ni suseljani kao furaj, ,vo, Mara, ili (ovijesne oso'e kao ,vo Garlovi6, ili (ak kr36anski sve=i (o(ut sv. furja, sv. ,vana Grstitelja, sv. ,lije, Bla1ene djevi=e Marije, a u (ojedini2 slu&ajevi2a nastu(aju &ak i kr36anske 'o1anske oso'e ,sus i Bog Ota=. \oganski se 'ogovi tu ne s(o2inju. Iako je nastala "l sa'a situa=ija u kojoj i2a2o s jedne strane (o(ise oso'a a s druge o(ise 0'ivanja, no ne 0na2o koja je od nji7 3to uradila. da dlanu je le1alo da se 0a sv. ,lijo2, koji se igra gro2ovi2a, 2ora skrivati (oganski gro2ovnik. Io je (onukalo istra1iva&e da ve6 (onuBenu le(e0u %(raslavenski7 'ogova*, rekonstruiranu i0 ra0ni7 (ri(jeva, (ro3ire 'o1anstvi2a koja se skrivaju 0a Dolklorni2 likovi2a ili kr36anski2 sve=i2a u (u&koj (redaji. ca2isao je 'ila is(ravna, no 2anjkala su u(ora'iva u(ori3ta 0a takva (oistovje6ivanja. Io2e valja dodati da su jo3 srednjovjekovni (ovjesni=i nastojali (ove0ati re=entne euro(ske narode s rodoslovni2 sta'lo2 narod i0 'i'lijske &njig *ostanka. Eenesansni su se (ak (jesni=i dodatno (oslu1ili i anti&ki2 4gr&ki25 2itski2 2otivi2a. Iako je, (ri2jeri=e, furaj i1gori6 41@Ka..1Na9.5 godine 1@8?. u C situ Yllyria t %i'itat @i" ni%i doka0ivao kako su Orvati ne(osredni 4i je0i&ni5 (oto2=i ,lira, a tu je 0a2isao dalje ra0radio Vinko \ri'ojevi6 u (o0nato2 javno2 (redavanju odr1anu u Ovaru 1NKN. i o'javljenu u Mle=i2a 1NTK. godine (od naslovo2 C origin su%% ssi"usLu @la'orum. On je u jedno2 od doini7 unuka, Iirasu 4\ost 1a,K5, vidio (rao=a Ira&ana< od njega je *ot kao )ita' onaj rod, koji sada ima im Z@la' ni[ . fedan od njegovi7 (oto2aka je, tvrdi \ri'ojevi6, Yllyrios, sin \olC(7e2a i Galateje, (raota= ,lira. ^ ovu je kon=e(=iju vje3to utkao staru legendu o tri 'rata i2eno2 9z %h, A %h i (hus. dji7ovo je (odrijetlo i0 ,lirika sjajno o'ja3njavalo veliko ra3irenje slavenski7 je0ika. \ri'ojevi6 je dodao kako se sa2 osvjedo&io da i stanovni=i sjeverne Eusije, oko Uedenoga 2ora, govore %dal2atinski2 je0iko2*: ha" nt s dalmatarum s rmon , %i2aju dal2atinski govor*. \oglavlje 0a se'e (redstavlja 7rvatski 2itski svijet u 'rojni2 dra2ski2 djeli2a 7rvatske renesanse i 'aroka, (ose'i=e u ko2edija2a i (astorala2a, od Marina Jr1i6a 41Na8..1N>?.5 do ,vana Gunduli6a 41N89..1>T8.5. c'ivanja su u nji2a s2je3tena u 2itsku Ju'ravu. Iu u Cu"ra'i nastaje novi, slo'inski 47rvatski5 2itski svijet, jer su staroga ve6 odavna 'ili 0a'oravili. Vile do'ivaju svoja i2ena, i02i3ljaju se novi 7rvatski 'ogovi 4(ri2jeri=e, @lo'an, Ca'or, A ro5, 'ogovi &ija i2ena i danas (ri&injavaju do'rona2jerni2, a nekriti&ni2 %2itolo0i2a* (odosta
1a
XX
glavo'olje. c'ilo se ne3to 0a -uro(u ne&uveno: dok su svi %(o'enavili* 4Eadi6ev je i0ra05 0a gr&ko.ri2ski2 'ajoslovlje2, Orvati stvaraju vlastito, slo'insko, (a 2akar ga 2orali tek i02isliti. do, ono i(ak nije ni3ta drugo do li int r*r tatio sla'i%a ri2sko.gr&koga 2itskog svijeta, to su ri2ski i gr&ki 'ogovi (rotu2a&eni i2eni2a koje slavenski &itatelj 2o1e ra0u2jeti i0 vlastita je0ika. 8jajan je (ri2jer 0a tu tvrdnju clatari6ev (rijevod Iassova ?minta. Jo2inko clatari6 (reveo je tu (astoralu Ioruatta Iassa na 7rvatski godine 1N8a., dakle, jo3 (rije no 3to je tiskan talijanski i0vornik. \rijevod je korektan i ne2a ni&ega oso'ita u nje2u. \onovno ga je i0dao 1N98., (reraBena, ovoga (uta (od naslovo2 Aju"mir. Ve6 se u naslovu vidi ra0lika, a ona 6e (ostati jo3 o&itijo2 &itanje2 toga djela. clatari6 je radnju 2alko (re(ravio i (reselio ju u do2a6i krajolik. \o7rva6ivanje2 i2ena stvorio je u &itatelja osje6aj da je iskora&io i0 klasi&noga gr&ko. ri2skoga svijeta i (reselio se u stari slo'inski. ,0 Ja(7ne (ostala je S la, i0 8Clvie Cu"ra'ka, a i i2e naslovnoga junaka (reveo je (o isto2e na&elu 4i2ena ?minta3Aju"mir odnose se jedno (re2a drugo2e kao glagoli amar 3lju"iti5. 8(o2inje2 ovo, (re2da na (rvi (ogled i0gleda da 2itologija 7rvatske renesansne Dik=ijske knji1evnosti ne s(ada u 2itologiju kao dis=i(linu koja (rou&ava drevne 2itove, nego u 0nanost o knji1evnosti. gini2 to 0ato jer je dio ti7 is(jesnjeni7 'ogova u3ao u tekstove do'rona2jerni7, a nevje3ti7 na3i7 2itograDa.
#nanstveni pristupi i pokuaji rekonstrukcije

Grani=u i02eBu i0vora i (rou&avanja te3ko je (ovu6i. Ve6 i stoga 3to na2 starije ras(rave nerijetko slu1e kao i0vori 0a (odatke do koji7 vi3e ne 2o1e2o do6i. da 0nanstvenoj rekonstruk=iji slavenskoga (oganstva oku3ali su se ve6 Gu02a \ra3ki, fan Jugos0, (a kasnije u nas \avao Eitter.Vite0ovi6, fosi( Bedekovi6, Matija \etar Gatan&i6 i 'rojni drugi. \osve novo i 0nanstveno 2nogo 'olje ute2eljeno us2jerenje o2ogu6ilo je na (rijela0u i0 V,,,. u ,. stolje6e lingvisti&ko otkri6e o srodnosti indoeuro(ski7 je0ika. Io je us2jerilo 0ani2anje (ovjesnika kulture na ,ndiju i nje0inu kulturu, 3to 6e o2ogu6iti 3iroko(ote0ne indoeuro(ske ko2(arativne studije ne sa2o indoeuro(ski7 je0ika nego i 'ajoslovlja. ^tvrdit 6e se, (ri2jeri=e, eti2olo3ka srodnost i2ena gr&koga 'oga ^rana i indijskoga Varune. fako' Gri22 o'javit 6e 18TN. godine svoju C uts%h Nythologi , (ri2jernu (ored'enu rekonstruk=iju (rager2anskoga 'ajoslovlja te2eljenu u velikoj 2eri na Dolklornoj (redaji. Gri22 je do'ro uo&io da u us2enoj (redaji i2a 2nogo (oganski7 2itski7 ele2enata, no s kona&ni2 re0ultati2a te (redaje, (u&ki2 (jes2a2a, (ri(ovijetka2a i 'ajka2a 4&ind r! und Hausm=r%h n, %Jje&je i ku6ne 'ajke* ,.,,,.\181K.181@5 rukovao je kao s i0vorni2 2itovi2a. 8voji2 je 2itolo3ki2 istra1ivanji2a ute2eljio (ose'an (rava=, 0van %2itolo3ka 3kola*. Gotovo 6e istodo'no tako raditi ro2anti&ki us2jereni slavenski narodoslov=i, (ri2jeri=e, \avol fo0eD aD`rik 4 @lo'ansk staroitnosti 18T>5 i fan Goll`r 4@la'a 8ohyn 18T95 koji 6e u rekonstruiranju (raslavenske kulture uo(6e i 'ajoslovlja na(ose (osegnuti, osi2 0a Dolklorni2 gradivo2, i 0a (ored'eni2 gradivo2 i0 ,ndije. Od Orvata 6e ti2 sto(a2a krenuti Uuka ,li6.Oriov&anin 4181?..18?8.5 u svoji2 <arodnim sla'onskim o"i)ajima 4cagre' 18@>5. On je nastojao (ojedini2 re=entni2 slavonski2 o'i&aji2a i vjerovanji2a doka0ati du'oku starinu us(oreBuju6i i7 s o'i&aji2a drugi7 slavenski7 naroda i ,ndija=a. ^0a svu nedore&enost njegovi7 us(ored'i, i2(onira navoBenje i0vora. ,li6 s(o2inje \roko(ija i0 Pe0areje, Iiet72ara, Oel2olda, Ada2a Bre2enskoga, A. Guagninija, B. A. Bal'ina, G. G. Antona, f. Goll`ra, \. f. aD`rika, (a &ak i Ve0dina. ^ stvarnosti se, dodu3e, njegova lektira svodi uglavno2 na Goll`rovu @la'a 8ohyn i0 koje je =r(io ve6inu (odataka. do to2e us(rkos, ,li6evi <arodni sla'onski o"i)aji (rva je 3iroko 0asnovana (ored'ena narodoslovna i 'ajoslovna
11
X2
studija u nas. Ii2e je i u nas uvedeno (ored'eno indijsko tu2a&enje (ra7rvatskoga 'ajoslovlja 4Belaj 19915, &i2e je kona&no u&injen (rekid s 'arokno2 tradi=ijo2. Brojni slavenski 0nanstveni=i, (ose'i=e &e3ki, (oljski i ruski, o'javili su u ,. stolje6u 2noge ras(rave i knjige (osve6ene slavensko2e 'ajoslovlju. Osnovna 0na&ajka gotovo svi7 'ilo je istodo'no kori3tenje stari7 (isani7 i novi7 Dolklorni7 i0vora, (ri &e2u su 0ane2arivali 'itne ra0like 2eBu ti2a dvje2a vrsta2a graBe. Io je i2alo 0a (osljedi=u 'rojne, nerijetko 2eBuso'no su(rotne, ne(rovjerljive 7i(ote0e i inter(reta=ije. 8lavensko je 'ajoslovlje 'ujalo i i0raslo u ne(ro7odnu d1unglu. ,(ak tre'a istaknuti veo2a 0aslu1ne u&enjake kao 3to su 'ili, (ri2jeri=e, . ,. Buslajev 4p{oitylpwtl oyliwt, 8ankt \eters'urg 18>15, Aleksandr dikolajevi& ADanasjev 4hol{tylpwtl ro}}ilst pq|rs s| ~itiokm, Moskva ,.,,,b18>N.18>95, Aleksandr ADanasjevi& \ote'nja 4 slwo{oiv pturoq|v r pq|rspwo s|iokso ~ol}tt, 18>a, O uttylpwou }s|ylstt slwo{oiv onikor t ~orlitt, Moskva 18>N5 i drugi, (re2da ni oni, (o(ut na3ega dodila, nisu uo&ili da su se Dolklorne tvor'e, 0a(isane u ,. stolje6u, 0natno udaljile od svoji7 2itski7 (redlo1aka. ^ ti2 su tvor'a2a, dodu3e, doista sadr1ani ulo2=i drevnoga 2itskog ka0ivanja, no 0nanstvenik i7 tek tre'a o(re0no, 2inu=io0no2 ra3&la2'o2, i0lju3titi i0 re=entnoga Dolklornoga teksta i 0ati2 (oku3ati rekonstruirati nji7ov %i0vorniF kontekst, uvijek svjestan da je to u (ot(unosti ne2ogu6e. Iek je Vatroslav fagi6 (oku3ao, (ose'i=e u svoje2 'erlinsko2 &aso(isu ?r%hi' $]r slaHis%h 5hilologi od (rvoga 'roja 18?N. nadalje, kriti&ki2 vrednovanje2 i0vora i (o0itivisti&ki2 (ristu(o2T o&istiti ?ugij ' staj slavenske 2itologije. \ose'i=e se o'orio na nekriti&ko (osi0anje 0a Dolklorni2 tvor'a2a (o2o6u koji7 se, (re2a njegovu 2i3ljenju, slavensko 'ajoslovlje ne 2o1e i ne s2ije rekonstruirati. ^ svoje je do'a 'io u to2e (osve u (ravu, jer jo3 nije 'ilo nikavi7 2etodi&ki7 (o2agala 0a valjano us(oreBivanje (odataka i0 (isani7 i0vora s (odat=i2a i0 Dolklorni7 tekstova. fagi6eva je interven=ija, nakon koje je kao sigurno ostalo tek nekoliko i2ena 0a(adno. i isto&noslavenski7 'ogova, i2(resionirala o0'iljne istra1iva&e te su se dugo skanjivali u(u3tati u 'ajoslovna istra1ivanja. datko dodilo 418T@..191K., (rvi (roDesor (ovijesti na o'novljenu 0agre'a&ko2 sveu&ili3tu5 o'javio je u Akade2ijinu (adu 4188N..189a.5 o(se1nu studiju ( ligija @r"a i Hr'ata na gla'noj osno'i *j sama, *ri)a, i go'ora narodnoga koja je 1981. godine do1ivjela (retisak (od naslovo2 @tara 'j ra @r"a i Hr'ata. Ve6 i0 (odnaslova se vidi da dodilo nije (ri7vatio fagi6ev kriti&ki (ristu( rekonstruk=iji (raslavenskoga vjerskog sustava i 'ajoslovlja, 3to je i2alo 0a (osljedi=u da ni njegovo veliko djelo nije ni3ta 2anje nekriti&ko od ostali7 ro2anti&ki7 djela onoga vre2ena i ne (ru1a nikakvu osnovu 0a daljnji o0'iljan rad. O0'iljniji istra1iva&i, koji su se i(ak (ri7vatili istra1ivanja (raslavenskoga vjerovanja, (ri7vatili su evolu=ionisti&ki (ristu( koji se u etnologiji ra0vio i0 so=iolo3koga (o0itivi02a. Oslanjaju6i se na rekonstruk=iju ra0voja ljudskoga vjerovanja koju je (redlo1io -dVard Burnet IClor 418TK.. 191?.5 u svojoj knji0i 5rimiti' %ultur 4%\rvo'itna kultura*, 18?15 od (rvo'itnoga animizma (reko d monizma i *olit izma do monot izma, evolu=ionisti su u 'iti deduktivno2 2etodo2 (oku3ali svesti (o0nate (odatke o slavenskoj vjeri i 'ajoslovlju u jedan (osvuda jednaki ra0vojni ni0. \rito2 su s2etnuli s u2a da su 8laveni, kao jedna od indoeuro(ski7 je0i&ni7 sku(ina, su'a3tini=i indoeuro(ske je0i&ne, tekstovne i 'ajoslovne (redaje te su (rika0ivali 8lavene i0 V,..
5oziti'izam je (rava= u Dilo0oDiji i 0nanosti koji se javio u (rvoj (olovi=i ,. stolje6a, is(rva u so=iologiji 4us(. naslov knjige 9ours d *hiloso*hi *ositi' , 18Ta,.18@8., Dran=uskoga so=iologa Augusta Po2ta5, a odlikovao se te1njo2 da (ojave o'jasni na sa2oj Deno2enalnoj, (ojavnoj ra0ini, tj. sa2o toliko koliko se1e na3e iskustvo i s(oso'nost (rovjeravanja. ^(ereno is(rva (rotiv 2etaDi0i&ki7 s(ekula=ija, taj se stav kasnije (oka0ao ne(roduktivni2 (a je jo3 u ,. stolje6u uglavno2 na(u3ten.
T
1K
X7
,,. stolje6a (oslije Grista 2nogo (ri2itivniji2a no 3to su to 'ili \raindoeuro(ljani (rije svojega ras(ada na sa2ostalne je0i&ne i kulturne sku(ine kakvi7 (et tisu6lje6a ranije. ^ to2e su (rav=u radili, (ri2jeri=e, Uouis Ueger 4Aa mythologi @la' , \aris 19a1.5, Uu'or diederle 4@lo'ansk staroitnosti. î'ot stary%h @lo'anu ,,.1, O_ra a n0"o nst'_, \ra7a 191>5, Viljo fo7annes Mansikka 4Ci ( ligion d r Estsla' n LP @TM, Oelsinki 19KK5 i drugi. Od ju1noslavenski7 je autora u to2 s2jeru najo0'iljnije radio (iro Guli3i6 4 @tara slo' nska r ligija u s'j tlu no'ijih istrai'anja *os "no "alkanolo4kih, 8arajevo, Jjela Ad^B,O UV,bT 19?95. dajdulje se taj (ristu( odr1ao u na=ionalni2 0nanosti2a (od 2arksisti&ko2 (asko2. 8(o2enut 6u sa2o uglednoga sovjetskog ar7eologa B. A. EC'akova i njegovu lije(o o(re2ljenu knjigu o0'iljna i0gleda }ylp{ro kilrstv pq|rs, %\oganstvo drevni7 8lavena* 4Moskva 19815 @. Bijeg u evolu=ioni0a2 'io je ra0u2ljiv. On je nakon ra0orne fagi6eve kritike nudio i(ak nekakav kriterij 0a ra0vrstavanje Dolklornoga gradiva 4u o(o0i=iji *rimiti'nij 3raz'ij nij 5 i (rivid 2ogu6e us(ored'e na toj ra0ini. dovi (ristu( i0na3ao je tek &e3ki (ovjesnik fan \eisker. On je na 0a(adnoslavensko2e (odru&ju, uklju&iv3i ova2o i 8loven=e, utvrdio TK (ri2jera jednako ras(oreBeni7 ko2(onenti nekoga (oganskoga sakralnog (ri0ori3ta. Io su teku6a voda, s nje0ine desne strane 4gledaju6i ni0vodno5 stijena koja svoji2 i2eno2 (odsje6a na Vraga, stra7, ta2u, (akao, =rno, vran=a, a s lijeve o'i&no ne3to vi3i gorski vr7 &ije i2e aso=ira na 8varoga, 8un=e, 8vantevida, ne'o, 'ijelo, 'ijeloga konjabko'ilu. \eisker je ovu (ravilnost u to(oni2iji inter(retirao kao trag sveti3ti2a stare iranske 0oroastrijske dualisti&ke religije u kojoj 'i na lijevoj strani rijeke 3tovali do'roga, 'ijeloga 'oga, 'oga svjetla, ?hura Nazdu, a na desnoj 0loga, =rnoga 'oga, 'oga ta2e, C 'u. Iijeko2 (okr3tavanja 0loga 'i 'oga i0jedna&ili s Vrago2, a na 2jesta 'iv3i7 sveti3ta (ostavili =rkve (osve6ene kr36anski2 sve=i2a. da lijevu, svjetlu stranu (ostavili 'i =rkvu sv. Vida 4(o aso=ija=iji o)ni 'id ` s'j tlost5, a na desnu sv. furja ili sv. Mi7ovila koji su u'ili 02iju ili 02aja, si2'ol cloga 4\eisker 19K>, 19K>bK?, 19K85. O 2itskoj ulo0i vode nije se i0jasnio. -vo (ri2jera dvaju takvi7 %sveti3taF i0 njegova odgovora fako'u Gele2ini i0 god. 19K>.b19K?.:
Eronimi uz Olta'u,a 4ka
Eronimi uz Nuru, ?ustrija
\eiskerovu 0ani2ljivu, inova=ijsku i argu2entiranu 7i(ote0u na tragu kasnijoj strukturnoj anali0i (ri7vatili su neki 7rvatski (is=i 4uDDlaC 19K8, \ilar 19T15. Gao doka0 0a navodno iransko (odrijetlo Orvata na6i 6e2o ju i danas u (ara0nanstvenoj literaturi. Jrugdje su ju otklonili 4Gele2ina 19K>b19K?5 ili jednostavno ignorirali. \oka0alo se da \eiskerovo tu2a&enje ti7 %kultni7 (o0orni=a* 4Gele2ina 19K>b19K?:1>85 i0 iranskoga vjerskoga duali02a i(ak ne 2o1e i0dr1ati o0'iljnu kritiku. do 0ajedno s \eiskerovo2 inter(reta=ijo2 (ro'le2a i sa2 je (ro'le2, tj., (itanje 0a3to oroni2i stoje u krajoliku u jasnoj 0na&enjskoj o(re=i i 0a3to su i2ena, koja aso=iraju na sun=e, svjetlost itd. uvijek na lijevoj, a ona, (ove0ana s 2rako2, Vrago2 itd. uvijek
@
O EC'akovljevu ideolo3ki 42arksi0a2, 7istori0a2, na=ionali0a25 (rogra2iranu (isanju koje nije (re0alo ni (red DalsiDikati2a, vidi knjigu Ueva 8. Glejna Cas 5h=nom n d r soHj tis%h n ?r%h=ologi 4rankDurt a2 Main Berlin Bern deV _ork \aris . ien, Uang 199?5. Vidi i: Belaj 1998:KNT.KNN.
1T
XD
na desnoj strani rijeke, 'io %(o2eten (od te(i7*. Ii2e je 'ila, na1alost, uklonjena 2otiva=ija 0a otkrivanje2 novi7 2etodi&ki7 (ostu(aka. Ire'a2 ovdje naglasiti da je u nas \eiskerovu 7i(ote0u (ro2i=ao ,vo \ilar koji je ne sa2o (reveo jedan \eiskerov rad, nego je i sa2 (riku(ljao %kultne (o0orni=eF (o ju1noslavenski2 0e2lja2a i o'javio i7 godine 19T1. -vo jednoga (ri2jera:
N
,2a2 doja2 da \ilar nije 'io na terenu, nego je vjerojatno i3&itavao neku nedovoljno (re=i0nu kartu. ,vane&ki (otok 40ove se 8istri%a5 doista odvaja re'ro na koje2 je glavni vr7 ,van3&i=e od Ju'ova=a s ka(elo2 8v. Ju7a, ali Ju'ov=i nisu 8a"ina gori%a. Ona je @T 2 ni1i vr7, oko >aa 2 isto&nije. Osi2 toga, vidjeti u 8veto2e Ju7u kr36anski su(stitut %'oga ta2e i 0laF je jako, jako nategnuto. Glju& 0a ra0rje3enje osnovnoga (ro'le2a sin Lua non, otkrivanja odnosa i02eBu (ojedini7 vrsta i0vora, na3li su Dilolo0i tek onda kada su anali0irali strukturu (redaje (a su (aralele, koje su se (oka0ale na ra0ini struktur , dodatno i0lo1ili lingvisti&koj anali0i. Iu je eti2olo3ka srodnost klju&ni7 (oj2ova 4a ne sa2o i2ena 'ogova5 i =ijeli7 Dra0a kona&no dala dugo tra1eno u(ori3te (ri us(ostavljanju ve0a 2eBu s(o2injani2 kategorija2a (odataka. 8trukturu uvodi u (rou&avanje i0vaneuro(ske 2itologije tek Cla,-e LDvEFS&+a,ss 419a8.. 5 i0a ,,. svj. rata od 4?nthro*ologi stru%tural , a (ose'i=e s NythologiLu s X!7, 19>?.b>8.5, da indoeuro(skoj je ra0ini to (oku3ao, (ri2jeri=e, Geo+'es D,.D1il, a na slavenskoj su (ro'ili led ruski Dilolo0i Vja/eslav Vsevolo-ovi/ Iva)ov i Vla-i.i+ Ni:olajevi/ To*o+ov> svoji2 studija2a o dvo'oju i02eBu Gro2ovnika i c2ijebc2aja. ^s(jelo i2 je (rou&avanji2a na (odru&ju (raslavenskoga 2itskog sustava rekonstruirati ulo2ke sveti7 2itski7 tekstova (oganski7 8lavena i (oka0ati nji7ovu ukorijenjenost u (raindoeuro(sku (redaju 4,vanov.Io(orov 19>N, 19?@5. Ii2e su dali drugi2 istra1iva&i2a valjano oruBe 0a daljnja istra1ivanja. de s2ije se (revidjeti niti B4 A4 Gs*e)s:ij i njegova i0 198K. u kojoj je (o2ni2 su&eljavanje2 Dilolo3koga, etnograDskoga, ikonograDskoga i drugoga kulturno(ovijesnog gradiva rekonstruirao dijelove strukture isto&noslavenski7 (u&ki7 (redod1'i, jako (ro1eti7 s7va6anji2a ,sto&ne =rkve, koje do'ro osvjetljavaju (raslavensko stanje. Od 7rvatski7 i2 se istra1iva&a (ridru1io od god. 198?. Ra-oslav Ka&i/iH, (ose'i=e svojo2 rekonstruk=ijo2 2itskoga ka0ivanja o (raslavensko2 'ogu vegeta=ije. Ii2 (uto2, sa2o na indoeuro(skoj ra0ini, ide i Mislav JeIiH. ,vanov i Io(orov su rekonstruirali ele2ente (raslavenske (redaje o dra2ati&no2 suko'u i02eBu Eeda i dereda. 8ile Eeda (redstavlja Gro2ovnik, a sile dereda c2ija. c2ija naru3ava red, a Gro2ovnik ga (oku3ava (onovno us(ostaviti. Ia i2 je rekonstruk=ija us(jela tako da su tekst s7vatili ne sa2o kao (ri(ovijedanje, nego kao logi&no (oredani ni0 0nakova 4rije&i, i0ri&aja5 koji su u nekakvu suodnosu, a svaki i2a svoje 2jesto i ulogu u (ri(ovijesti. 8uodnos se 2o1e najlak3e (re(o0nati kro0 dvo&lane o(reke 4%'inarne o(o0i=ije*5 kao 3to su, (ri2jeri=e, gor 3dolj ,
,vo \ilar 418?@..19TT.5, (ravnik, ekono2ist i so=iolog, (oliti&ki anga1iran kao (rotivnik kraljevskoga re1i2a 4(isao nerijetko (od (seudoni2i2a, u2ro (od su2njivi2 okolnosti2a5, (isao je i (ovijesne ras(rave 4o 'ogu2ili2a5. ca nas je ovdje 0ani2ljiv kao (revoditelj i nastavlja& \eiskerova djela. V.V. ,vanov i V.d. Io(orov rade 0ajedno i ve6inu svoji7 najva1niji7 djela o'javili su u koautorstvu jedan s drugi2e.
> N
1@
XK
na*rij d3nazad, s*rij da3straga, s'j tlo3tama i tako dalje i tako dalje. Io su, u 'iti, o(reke (o2o6u koji7 s(o0naje2o svijet oko nas. ô&i2o li da vi3e takvi7 o(reka i2a nekakve 2eBuso'ne ve0e, otkrili s2o strukturu. Jvo&lane su o(reke gradivo i0 kojega se grade strukture. Eijetko 6e se nai6i na, (ri2jeri=e, tro&lane o(reke, koje su uglavno2 (ove0ane s najsvetiji2 ili najva1niji2 4(ri2jeri=e, 5r s' to trojst'o u kr36anskoj teologiji, 6rimurti u indijskoj, t za! 3antit za3sint za u dijalekti=i i sl.5. fedna od 0na&ajki struktura jest da se one jako te3ko 2ijenjaju. \ro2ijeni2o li neki od suodnosa unutar strukture, (ore2etit 6e2o joj ravnote1u i 2o1e do6i do veliki7 nes(ora0u2a. Ia (otre'a 0a konstantno36u u'la1ena je 2ogu6no3u 2ijenjanja rije&i koje se ra'e u ka0ivanju. Va1no je jedino da nova rije& koja 0a2jenjuje (ret7odnu nosi isto 0na&enje. Gao (ri2jer 2ogu navesti slavenske (ri(ovijesti o to2e kako se neko ne'esko 'i6e s(ori sa svoji2 (rotivniko2 koji je u sve0i sa 0e2ljo2 i (oku3ava ga u'iti. ^ (ojedini2 ina&i=a2a 8og, #rom, s'. Ylija, Nunja svojo2 munjom, gromom, strj li%om, kam nom 1estoko udara, "ij , trij ska, u"ija su(arnika koji 2o1e 'iti Orag, Bmija, Bmaj, < )ist. Mo1e2o si 0a2isliti koju god ko2'ina=iju ovi7 rije&i odnosno i2ena koja (okrivaju (oj2ove %ne'esko 'i6e*, %oru1je*, %udaranje do s2rti* i %'i6e donjega svijeta*, a da (rito2 struktura ostane ne(ro2ijenjena. \ot(uno je svejedno je li Bog gro2o2 udarao de&istoga ili je sv. ,lija 2unjo2 u'io 02aja, ili (ak Gro2 ka2eno2 tresnuo 02iju. \ri&a je u svojoj strukturi ostala ne(ro2ijenjeno2: ne'eski 'og (oku3ava ne&i2e u'iti svojega su(arnika i0 donjega svijeta. Mogu6nost 2ijenjanja (ojedini7 rije&i 4koje i(ak nije (roi0voljno nego ovisi o ra0ni2 kulturno(ovijesni2 &i2'eni=i2a5 kao 0nakova 0a isti ele2ent strukture o2ogu6ava Dleksi'ilnost (redaje koja 0ato 2o1e trajati kro0 stolje6a i tisu6lje6a, (rividno 2ijenjana (ro2jena2a kultura, utje=aja, je0ika, uloga. Io se 2o1e lije(o (oka0ati 2akedonsko.'ugarski2 (o2ako2 0na&enja rije&i }ult, %02aj*. c2aj (rvotno nije 'io ni3ta drugo nego 2u3ki o'lik rije&i %02ija*. c2aj je 2u1jak od 02ije. A kako to 'iva u 1ivotinjsko2e svijetu, 2u1ja=i su u (ravilu ve6i, stra3niji, rato'orniji, (a su si ljudi najstra3niju 02iju, 2itsku \ra02iju 0a2i3ljali kao 2u1jaka. c2aj je, kao i 02ija koja (u0i (o 0e2lji, 2itsko 'i6e i0vorno (ove0ano u0 donji, (od0e2ni svijet. do u isto&no2e dijelu Balkanskoga (oluotoka slavenski je Bmaj do'io 2o6ne konkurente u gr&koj utvari !Q i u turskoj Hala. O'je su 0a2i3ljali kao (o3asti sa 0na&ajka2a kakve se ina&e (ri(isuju 02ajevi2a. Gr&ka i turska rije& istisnule su slavensku s 2jesta na koje2 je rije& }ult o0na&avala 02ijoliku (o3ast. Eije& i(ak nije nestala, nego se (reselila u su(rotni, ne'eski ta'or i u dana3njoj (u&koj (redaji Makedona=a i Bugara i2eno2 }ult o0na&en je &ovjekoliki (o2o6nik gro2ovita sve=a ,lije. cato je u 2akednoskoj ina&i=i (ri&e o 'or'i i02eBu ne'eskoga 'i6a i 02ijskoga &udovi3ta ult taj koji ognje2bka2eno2 'ije, trjeska (o Aamnji: rl{t qtj| xiut pop woytj|{|. ulo{ iq| oxts ~o q|u|{| t |wo pl pwitl ro slyo: m yorlw, m w|uls tqt m yo k| ntqo, l iqt }ulo{ s| {or| ulp{o po p{ilq| pop op{itq| ok w|uls t |wo xo ~oxokt, l xo {ilyt. 4%8veti ,lija gr2i s ko&ijo2. c2aj 'a=a oganj (o la2nji i ako se Lla2njaM sakrije (od ne3to, (od &ovjeka, (od ka2en ili (od 3to god 'ilo, 'a=it 6e 02aj na to 2jesto strjeli=u s ka2eno2 o3tri=o2 i ako ju (ogodi, ra0'it 6e ju.F Belaj 1988, 1998a:?T5 Velikoj 0na&enjskoj (ro2jeni u rije&i %02aj* us(rkos, nije se u strukturi (ri&e ni3ta (ro2ijenilo. Ii2 su (ostu(ko2 ,vanov i Io(orov us(jeli dose6i ra0inu na kojoj se 2ogu (ove0ivati i0vori ra0ni7 vrsta. \ostu(ak je, 0a(ravo, kao u 2ate2ati=i. Gao 3to, (ri2jeri=e, 2ate2ati&ar 0'raja ra0lo2ke (o(ut 1b@ i 1bT tako da i7 svede na 0ajedni&ki na0ivnik: 1b@ 1bT $ Tb1K @b1K $ ?b1K tako Dilolog us(oreBuje i ko2'inira i0vore ra0ni7 vrsta da 'i i7 sveo na 0ajedni&ku ra0inu. Ia je (ak ra0ina nji7ova struktura.
1N
X6
dastavljaju6i na Ju2e0ila, ,vanova, Io(orova i Gati&i6a 4i na 2oja (redavanja u Uju'ljani od god. 1988.5 ar7eolog Andrej \leterski 4199>: @truktur trid ln id ologij ' *rostoru *ri @lo'anih5 uvodi u igru kuto2jer i trokut: (oganska sveta 2jesta sastoje se od tri dosta udaljene to&ke, (osve6ene: vladaru Eeda 4\erunu5 njegovoj 1eni 4Moko3i5 njegovu su(arniku koji uvodi kaos 4Velesu, Moko3inu lju'avniku5< O3tri kut trokuta i2a KT 4od KK do KN 5, 3to je vrijednost otklona sun&eve (rividne (utanje u ra02aku i02eBu ekvino=ija i o'aju solsti=ija 4KT K?5, du1ine dviju strani=a su u odnosu 1:41 15.
1>
XM
$eligija i mit !raindoeuropljana

,2ati na u2u: Orvati su je0i&no + \raslaveni + \raindoeuro(ljani, 7rvatska 2itologija + (raslavenska + (raindoeuro(ska
I7ie2e, \aul1 # di%ht aus d m (ig' da aus d m @anskrit ]" rtrag n und rl=ut rt 'on 5. 6., @tuttgart 119>@. Ju20il, Georges: AbYdologi tri*arti d s Yndo!:uro* ns. Bruelles, 19N8. Ga2krelid0e, Ia2as i Vja&eslav Vsevolodovi& ,vanov: skolrio~lpwt }w t tskolrio~l. lwosp{imwt t tp{oitwo.{t~oqoxtylpwt |s|qt} ~i|}w| t ~io{owmq{mi. I'ilisi, 198@. Garrett, Ol2stedt: 6h #ods o$ th 9 lts and th Yndo!:uro* ans 4$?r%ha olingua Vol. >5, Buda(est,199@. MallorC, fa2es 4f\5: Yn s ar%h o$ th Yndo!:uro* ans. Aanguag , ?r%ha ology and Nyth . I7a2es and Oudson, Uondon, 1989. Uin=oln, Bru=e: 6h Yndo!:uro* an Nyth o$ 9r ation ^: OistorC oD Eeligions 1Nb19?N.19?>:1K1.1@N. Uin=oln, B.: \riests, >arriors, and 9attl 1 ? @tudy in th :%ology o$ ( ligions 4Oer2eneuti=s, 8tudies in t7e OistorC oD Eeligions < V. 1a5 ^niversitC oD PaliDornia \ress, 198a. Uin=oln, B.: C ath, >ar, and @a%ri$i% 1 @tudi s in Yd ology and 5ra%ti% . ^niversitC oD P7i=ago \ress, 1991. Ie3tk, Ju3an: Gr`l 2u1. 8lovansk et7nogoni=k 2tus v ge=7`=7 9. 1a. stolet. ^: <o'c Nars Nora'i%us an " @"orn_k *d_s*T'ke j 'Tno'ali 5ro$. Cr. Sos $u O0lko'i j ho 0%i a *d0t l k s dmd s0tin0m. ,0d. B. P7o=7ol`&, U. fan, I. Gno0. Brno 1999: ?1.8N. Belaj, Vito2ir: ^0 Gati&i6evu rekonstruk=iju tekstova o 'altoslavenskoj Maj=i 'ogova. ^: 6ra'a od sr%a1 Hr'atsk indij ,,. cagre'. 8tr. 11T.1K?.
<ajstariji r ligijski o"r di indo uro*skih naroda n *r t*osta'ljaju hramo' ili ki*o' . <ij )ak niti r konstruirana rij ) za *ojam Zhramf. ?li *ostojalo j Z"ogo4to'lj f, sh'aG no kao gostolju"i'o *rih'aGanj s goz"om 4to s sastojala od zaklanih i'otinja i "ila *o*raG na r %itiranj m *o zij , kao n kaka' dolazak Zn " skihf u *osj tu Zz maljskimaf. 4\aul I7ie2e5 La&i)4 religio + r !lig r , %u0vratno (ove0atiF. dovije 0na&enjeH Uatin. %r do, staroirski %r tim, 7etitski karatan dai, indijski srad!dha, avestijski zrazda. i0vedeno i0 \,- /k rd. %sr=eF /dh . %udijevatiF, tj. %(redavati svoje sr=eF
1vje1-i;o. J 4aterisko25 o0na&ena je rekonstruirana, ali ne i (is2eno (otvrBena rije& ili Dra0a. K+a&i;e: \,- $ \raindoeuro(ljani, (raindoeuro(ski, \8U $ \raslaveni, (raslavenski.
K+v4 vjera ie. /Hgr. *'iti vjeranF 4avest. 'ar *vjerovatiF, lat. ' rus, irski $ir, stengl. Hhr *istinit, (ravF, nje2. Hahr *istinitoF, ie. /Hgrh. 4stisl. Oar *'oginja vjernostiF, stengl. Hir *ugovor, vjernostF, st.v.nje2. Hhra *ugovor, vjernostF, sr.v.nje2 Hhr *2irF5 odakle i (sl. /'Tra 4slovenski ' ra, sr(. ruski jk*a, 'ug. 'jrus. jlmn, &e3. 'ira, slova&. 'i ra, ukraj. jo*n5 ie. /Hgr + nostrati&ko /pHuqrHr *'iti do'ar, (ravF 47ausa Harai *do'ar, (a2etan &ovjekF, ela2ski uri. *vjerovatiF, 7uritski urhi, urga *do'ar, siguran, vjeranF, dravidski / uru. *(o2islitiF, tunguski, 2and1u uru *istinaF, nanajski ul n *istinaF, niv73ki urIn2d *do'ar, (ravF
1?
,0vorno, 'j ra nije isto 3to i r ligija, nego je to sta' religio0noga &ovjeka.
XR
,sto tako 2o1e2o i0 i2ena 3to i7 0na2o i0 (ojedini7 indoeuro(ski7 2itologija rekonstruirati i2e (raindoeuro(skoga v+Kov)o'a bo'a: latinski Su u2'rijski ilirski sanskrtski 4slavenski: *it r, Yu' *atr , C i *atyros, dyaus *yta, @tri"og., ali je (osve i0gu'io 0voje 0na&enje5,
(a ger2anski /6iHaz, latinski d us 4ne i gr&ki Z"5, litavski Ci 'as, staroirski dia, i0vedeni su i0 \,- /dj uIs2 *Jt r. MallorC to (revodi kao %Ota= de'o 4 Uath r @ky5F, no o'lik dj us je 0a(ravo (osvojni genitiv od dj u %ne'o, ne'esko svjetloF. 8toga je (ravilnije to i2e (revoditi kao %4'og5 ota= de'eskoga svjetlaF, %ota= de'aF. Ako je taj 'og 'io s7va6en kao ota= 4a jest5, onda je 2orala (ostojati i .aj:a. Uako je (ret(ostaviti da joj je i2e i0vedeno od i2ena nje0ina 2u1a, / dj uIs2, (a ju 2o1e2o 0a2isliti i kao /dj uIs2 mat r. -no ni0 visoki7 'o1i=a ovakva i2ena: Uinearni B tekst 0ove ceusovu 1enu CiHija. latinski Ciana 4Varo jo3 i2a: Ci'iana5, ilirski C ana, galski C 'ona. ca(adnoslavenski Cz 'anna, Cz Hana, CT'ana, al'anski zans 4od lat. Ciana5 ru2unjski z_n \re2a isto2e na&elu (ret(ostavljeno je i \,- boIa)s&vo s,);a: sanskritsko 8urCa, litavsko8aule, ger2ansko 8ol, i0 \,- /saH l. b /sH l. b /sul. %sun=eF, i0 nostrati&koga /apLqlt %svijetliti, 'listatiF \,- je, o&ito, i i2e G+o.ov)i:a sanskrtski 5arjanya, litavski 5 rkuns, \8 5 run., nordijski Ujurgynn 42ajka gro2ovnika 6horra, doslov=e: %\erkunja L2atiMF5 al'anski 5 r ndi %Bog* dardsko 5=run %'og rataF Osnova ti2 rije&i2a je \,- /* rIkH2u!no., i0vedeno od glagola / * r. %udarati, 'itiF. deo'i&an je 8tvoriteljev 4a to je 'og Ota= ne'eskoga svjetla5 *+o&iv)i:: vedski Oala \8 O l s.\Oolos. litavski O lionvs nordijski 'alr %(ali vojnikF 4i Oalhalla, Oalkyrja5, i0vedeno je i0 \,- /H l. %(a3njak, livada, 0e2lja 2rtvi7*. 8jeti2o se liz jskih *olja, gr&ki ![ ZS[.
18
deke 2itske likove (ove0uju nji7ove 0na&ajke: indijski ?w'in, gr&ki "-X 4:X i !SZ-5 engleski 4danski, 8 oHul$5 H ngist i Horsa, irski Na%ha svi su 'li0an=i, konjoliki ili u uskoj ve0i s konji2a.
XV
\onekad su (aralele 0a(anjuju6e. ,0 \,- /k r" ro! se 2ogu i0vesti: gr&ki 9XRZXo, (as.&uvar Oada, sanskrtski sa"ala, %3arenF, stalni e(itet jednoga od (sa (ratitelja 'oga 2rtvi7, Fama. D,.D1ilova &+o-ioba: Irodio'a ,- dru3tva (rije ras(ada ,- 0ajedni=e, (red >.aaa godina, (re2a ^dGP,fAMA: sve6eni&ka, intelektualna, (ravna 40nanje5< 8V-IO snaga, o'rana, vojska< 8dAdO (roduk=ija, (osjedovanje stoke 4i 0e2lje5< BOGAIO
Ta &+o-ioba -ob+o je vi-ljiva , +a1)i. ie s:,*i)a.a:

)a+oI)-ij;i: vla-a+ s,s&av 'arna @ 'oje sve&o 'ijelo "r0hmana 4"r0hman $ *0nanje o ve0a2aF5 'ijelo aaur'an s)aI)o ?rya =rveno k4atriya k4atr0 $ snaga =rveno raya.4tar $ Fna kola se (enju6iF, (le2stvo =rveno lat. Luit s 4+ Luus %konjF5 Dait7 bo'a&o 1uto 'aiwya 'iw $ selo, vasbves, lat. 'i%us (lavo '0stry.$4uyaat (+obovi) dasa =rno wudra $ (oro'ljeni stran=i
?ryax r0jan ?ryaman 4+(ie. /rig5
Pe+1ija);i
?rya
*i4tra
huiti
Ge+.a)i Gali ?rio! manus
4.ri%h ; ( i%h5 'ijelo: druidi, "ardi, 'ati a s C0na $ druidi, "ardi, $athi, $ili, "rith m 4su=i5 'ijelo $lam n
slo'odni selja=i slo'odni selja=i "o airig
neslo'odni, oslo'oBeni
ri,
I+;i
zriu, air , (l. airig ?ir m
ri,
La&i)i
r ,
4(ur(ur5 Luit s
/arya is(rva, i0gleda, nije o0na&avalo i2e naroda, nego ljudsko svojstvo: (le2enitost. Osvaja&i su tako o0na&avali se'e u odnosu (re2a (okoreni2 uroBeni=i2a / dasa. Galski ?ryomanus (ak ne 6e 'iti drevna %(aralelaF indoiransko2u ?ryaman, ?hriman, nego (osuBeni=a i0 ri2ski o'likovana 2itraisti&koga kulta.
To se o'le-a i , b+oj)i. .i&ovi.aL le'e)-a.aL *+i/a.a:

Ose&i (IronL os&a;i Ala)a )a Kav:a1,): drevni <arti (odijeljeni u: Ri.: T *(le2enaF T *strankeF u =irkusu:
19
?ligati W sna1ni radi (a2eti, kod nji7 su se oku(ljali darti na slavne (ijanke, tu su se dogaBala &uda 0latne &a3e {,sirtigkati W juna3tvo 4i,sarti $ 7ra'rost5 (amn s W (oto2=i latinski7 drugova Eo2ula i Ee2a al"ati
20
Au% r s W etrurski save0ni=i, vojni=i koje je Uu=a2on doveo Eo2ulu u (o2o6 6iti ns s W is(rva sa'inski ne(rijatelji, i2ali 2nogo stada
russati
8oriati . i2ali 2nogo stoke, ti su 'ili naj2nogo'rojniji S:i&iL *+ea.a Me+o-o&,: a) (ala su tri (red2eta s ne'a: 0latna &a3a Iargitajevi sinovi (odijelili vlast: Ui(oaj
'irid s
0latna 4'ojna5 sjekira
0latni jara2 i ralo
4O5Ar(oaj
Golaaj
b) Oeraklova tri sina (ostala (rao&evi2a triju naroda: @kythos 8kiti2a, srednji 'rat Geloni2a, najstariji . Agat7Crsi2a
A&e)a:
Pla&o) u \oliti=i:
ADrike, -uro(e toga ne2ajue sa2o ,-< neie. narodi A0ije,
T,&.o1is IV4 (NVIII4 -i)as&ija) 3O3P4F3OQP4 (o(is stanovni3tva: sve6eni=i vojni=i sluge i o'rtni=i
Iut2o0is je 0et Artata2a, kralja Mitannija=a koji je dao -gi(tu konja i kolae dat(isi 0ovu ie. vojnike Mitannija=a marianni, od ie. /m0rya 4mar'a, mrha< us(. Luit s5
sve6eni=i, &inovni=i vojni=i, &uvari ora&i o'rtni=i, trgov=i
ilo0oDi vladaju vojni=i radni narod koji stvara 'ogatstvo
Ka
I+a);i Jarije 2oli A7ura2a0du u \er0e(olisu, da 2u &uva 2olitva Agniju u0 u3ta( i 2laB: 8kirnir, sluga 'oga reCra,(oku3ava navesti Gerr da se (oda reCru: 0e2lju od: sla'e ljetine ne(rijateljske vojske (revare, la1i 4krivo 0nanje, lo3e (ravo5
2X
Ve-e:
o&uvaj 2e sla'e 7rane
(odlo1nosti
E--a
ku(uje lju'av 4i2etak5
2a&e2 (rijeti odsje6i glavu
sla'e 1etve 4$(osljedi=a sla'oga i0voBenja o'reda5 tek kada se 0a(rijetio &arolija2a
I+;i:
0a *0e2lju 1ivi7F 0na&ajno: 0a kralja Pon=7o'ora: kralj Ponaire Mr:
vje&no o'jeduju
Uugaid 2a= Pon Gralji=ab'oginja Med' (redaje suverenitet 2lado2e kralju, ako: PRAVO irski 8-dPO^8 ME: tri su trenutka 0a (ro(ast svijeta: E,M8GO \EAVO \laton u Cra'i: LIJERENJE u Veda2a 'ogovi d`satCaW Avin: kentaur Oiron u&i Askle(ija lije&iti: Svi;a+s:a (astir Ees naila0i na tri sirara, nude sirutku:
vlada suglasnost, 'e0 ne2a grije7a ni svaBa (rijestu(a 1ir i 2ast, 2orski ulov 2ir i s(okoj, (rija0no nad0or i (ravo, do'ro (o0dravlj. vladanje %Ei'olov je (od njegovo2 u(ravo2 dao o'ilan ulov, 1irovi 0a svinje le1ali su u jesen do koljena, u'ojstva su u ,rskoj (restala, glas (ojedin=a drugo2e je 0vu&ao kao gla0'a, od (rolje6a do jeseni vjetar nije krava2a (o2i=ao re(ove, nevre2ena i oluja nije 'ilo.F njega su skinuli s (rijestolja, %jer nije rasla trava, na drve6u nije 'ilo li36a, u klasju nije 'ilo 0rnja.F nije 3krt 4i2a5 ra0do'lje s2rti 4'olest, glad5 $urtum: kraBa 47rana5 kraBa 'iljka2a 2r3avoga uvar=i2a nije kukavi=a ra0do'lje rata nije lju'o2oran 40na5 kr3enje us2eni7 dogovora malum %rim n: 'a=anje uroka 'a=anje uroka 'ajanje2 slije(oga 'ajanje2
m m"rum su*tum: tjel. nasilje tjelesno nasilje no1e2 o0lijeBenoga re0anje2
0elenu W 'it 6e 'ogat,
=rvenu W 'it 6e najja&i
'ijelu W 0nat 6e &udesno jodlati
Otac i tri sina

Vidjeli s2o da u 2itovi2a o (odrijetlu 8kita ota= i2a tri sina. ,2a2o taj 2otiv, (ri2jeri=e, i 0a(adnoger2ansko2e 2itu 4Ia=it5: 5e.lja T T,is&o (( -vos*ola;) T Ma)),s T I)'o = Is&o = I+.ioUMe+.io4 (a sli&no u 2itovi2a o nastanku \raga i GrakVa, (a i Giiva: &rak: K sina i najl2aBa k6i, Ai"u4 , udaje se 0a \iasta koji (ostaje (rvi2 kralje2 4K+a:VW, \iastovi6i5
K1
22
&rok: T k6erke, naj2laBa >anda udaje se 0a \e2Csla koji (ostaje (rvi2 kralje2 4 P+a', \e2Cslovi6i5 u Kiiv, se govori sa2o o 'ra6i &ij, |) k, Hori' i sestri Ay" d 4la'udi=a5, a u K+a*i)i (ak o 'ra6i a hu, A hu i N hu i sestri Oil ni%i.
Ie se 2itske (ri&e 2ogu do'ro (rotu2a&iti kao odra0 i o'ja3njenje dru3tvene trodio'e. Gon=e(=ija o trodio'i nastala je, i0gleda, tek 2alo (rije ra0la0a \,- naroda, (red kakvi7 >aaa godina. \rije toga (le2ena su se, sude6i (re2a na0ivi2a 0a srodstvo, sastojala od dviju eg0oga2ni7 (olovi=a. Io starije stanje odra1avaju 2itovi o nastanku naroda od dvoji=e 'ra6e, nerijetko 'li0ana=a 4us(. stvarni nastanak (rve o'itelji homo sa*i nsae5, ili &ak od nekoga dvos(olnog 'i6a. B+,;e Li);ol) 41991.5 je (oku3ao rekonstruirati 2it o nastanku ljudskoga roda ot(rilike ovako: (ar 'li0ana=a Nanu 4$ &ovjek5 F mo 4$ 'li0ana=5. Manu je 'io (rvi sve6enik, a _e2u (rvi kralj, ali jo3 ne2a ni ljudie Manu je (rinio 'rata kralja kao (rvu 1rtvu< i0 _e2ova tijela na(ravio je 0e2lju i ne'o.
Iragova i2a i u 8lavenae ^ skitskoj ver0iji 4a ova2o 6e s(adati i slavenske5 (rvi kralj i2a tri sina od koji7 6e nastati tri naroda. gak je i Nanu otkriven u slavenskoj (redaji 4Ju3an Ie3tk, 1998.5: Ara(ski (isa= al.Masdi je i0a godine 9@?. 0a(isao (ri&u koju je njegov ka0iva& &uo od nekoga ge7a: Ed tih *l m na j dno j imalo n koG da'no % na poetku vremena XYZ,'last nad ostalima, a 'ladara su z'ali &'d(.k% a samo *l m z'alo s ).l.nj'na. 6o su *l m n koG da'no naslj do'ala s'a ostala sla' nska *l m na. \le2e, koje je %na (o&etku vre2enaF 1ivjelo u VolCnju, je 2itsko (le2e< i N}k. je, o&ito, 2itski lik. *el+njani,*ol+njani su 2laBe (le2e, a na nji7ovu (odru&ju su (rije nji7 'ili, (re2a Euskoj kroni=i, 8uani 4Bu3ko 'lato, Bugae5 i Cudlj "i 4Julje'ska kraj Vr'ov=ae5. ^ Oolynju, na 3ire2 (odru&ju 0a(. od Giiva, 1ivjeli su (re2a Dolklorno2 (redaja2a . *elet+% *olot+: 4nekakvi divovi, kasnije oti3li u kurgane gro'ne 7u2ke, danas 1ive (od 0e2ljo2< us(. Dunk=iju O l sa\Oolosae5 N}k., de2inutiv od m}. 4%2u1F5, je N}.'. syn.. -ti2ologija je jasna: i0vor je \,xmangyo!, a kao i2e javlja se u ra0ni2 ,- 2itovi2a kao Nanu, Nanus, Nanu4, Nannus, te nastu(a kao (raota= 'rojni7 ,- naroda. Od svi7 Ju20ilovi7 kriti&ara najkon0ekventniji je Ga+e&& Ol.s&e-& 4199@5 koji je (oka0ao kako je ideja trodio'e veo2a stara, ali nije 'ila so=ijalna, nego (rostorna 0a2isao.
KK
27
On trodijelnost, koja se dosta do'ro uo&ava ali te1e (ove0uje s tri2a Ju20ilovi2 Dunk=ija2a, tu2a&i ko2'ina=ijo2 2itske slike o sta'lu kao svijetubgori: . . . gornji svijet, srednji svijet, donji svijet,
i s (redod1'o2 o genera=ija2a 'ogova.
\re2a Garettu Ol2stedtu 46h #ods o$ th 9 lts and th Yndo!:uro* ans. Buda(est 199@., =?r%ha olingua Vol. >5: Vr7ovni 'og, de'o 4\,- xd i u!, di u!, diu.5, Ci us *;t r, Ota= svi7, s 2ajko2 ce2ljo2 0a&inje sve druge 'ogove. Ali on nije im* rator %a l stium. On i2a tri sina, svaki nad0ire jednu ra0inu svijeta, (a i2a 0ati2 i unuke G+;i:
O,+a)Vs 4%de'oF5 Gaia K+V)os [ RKDa UKEbele Dje;a: 5e^s Pa&D+ [ DiWija Oesiod: sestra Me+a 4de'o, o'la=i, vr7ovi5 Posej-o)L De.D&e+ 40e2lja, konji, 2ore5 Ma-esUPlo^&o) 4(od0e2lje5 G),;i: Me+.esL Pe+se*Ko)eL A*Vllo) P+vi lj,-i (bli1a);i) b,i+i),sL Ro.,l,s i Re. P,saL Vic), C^F CK,lai))L L,' Ma+sL S,..a),s [ 9i-i,s A-i&EaK: 4no6no.dnevno 'ljeskanje5 V\+,)aKL Mi&+\K R,-+aKL _)-+aK Sa&,+),s A')i Ve-iovis ValL V+&+a 4Gore.sredina.dolje $ sjever, sredina, jug5 Co);Koba+ 4^laid5 9e+',s 4Mide5 P RVi 4Mu2u5 9a)- 4Bl\&K)a&5, sestra koja se odvaja od 'ra6e O]i)) (0Alò]+ a) [ 9jo+'E)UIo+]i) 4%-rdeF+ i 1ena i k6ie5 9+i'', k6erka Io+]i) TKV++
Ri.:
Ve-e:
I+;i:
Ge+.a)i:
I,*i&&e+ (DiovisL Dies*i&e+) DEa,KL DE\,s*i&\ od sina Marsa (reu0i2a 4ilirski: Dei*a&E+os5 ulogu nad0ornika de'a 4gro25
Da'-a Eo;Kai- je Ollathair Njo+]+ Ne+&K,s 4id est 6 rra Nat r5
da.aKFda.i 4i das)a5
$-KO./0$1I$A.I !I- &I0/KI &O0I*I

Osi2 sil7ueta ra0ni7 ina&i=a 2ita o tri 'rata rekonstruirano je jo3 nekoliko 2itski7 (ri&a, takoBer sa2o u o'risi2a. davest 6u dva.
A2vamedhaL :o)js:a I+&va

Io je velika, najve6a \,- 1rtva 3to su ju, 0ajedno s u0goje2 konja, (ri7vatili srednje. i sjevernoa0ijski narodi, &ak i neki so'ogoj=i.
KT
2D
O(isana je u indijski2 Veda2a. \rinosio ju je kralj koji je i0a'rao 2u3ko 1drije'e 'e0 ikakve 2ane i dao 2u dru1inu od @aa vojnika. Gonj je %vodioF svoju dru1inu godinu dana, a (oto2 su ga 0aklali i (okrili njega i kralji=u (rekriva&e2< (od nji2e je kralji=a odglu2ila da je s (astu7o2 o'avila onaj ne(ristojni (osao. Gonja su 0ati2 rasjekli i dijelove 1rtvovali 'ogovi2a triju Ju2e0ilovi7 Dunk=ija. \rito2 su se, dakako, (jevali sveti o'redni tekstovi. ^ 8rhadaranyaki je, (ri2jeri=e, 0a(isana (jes2a u kojoj je na0na&ena Dunk=ija konjske 1rtve: %Glava 1rtvenoga konja je 0aista 0ora, njegovo oko sun=e, njegov da7 vjetar, njegovo 1drijelo oganj svega svijeta, tijelo 1rtvenoga konja je godina. djegova su leBa ne'o, njegova tr'u3na 3u(ljina 0ra&ni (rostor, o'lina njegova tr'u7a je 0e2lja, njegovi 'okovi su strane svijeta, njegova re'ra 2eBustrane svijeta, njegovi udovi su godi3nja do'a, njegovi 0glo'ovi su 2jese=i i (olu2jese=i, njegova sto(ala dani i no6i, njegove kosti su 0vije0de, njegovo 2eso su o'la=i. 8adr1aj njegova 1elu=a je (ijesak, njegova =rijeva su rijeke, jetra i (lu6a su 'rda, njegova dlaka trave i drve6e. djegov (rednji dio je sun=e na i0la0u, a stra1nji je sun=e na 0ala0u.F Ovi2 se o'redo2 o'navlja =ijeli 8ve2ire Ve6 sa2 s(o2enuo tekst o stvaranju svijeta i0 nordijske (redaje 4Gri2nis2`l @a5: Ed Fmiro'a m sa "ija4 o"liko'an s'ij t \ i od kr'i mora, \ "rj go'i od kostiju, \ dr' Ga od kos \ i od lu"anj n "o. Ire'a us(ut na(o2enuti da su _2ira u'ila tri 'o1anska 'rata, Oinn, Vili i Ve. deke srodne ele2ente na6i 6e2o i u 'altoslavenskoj (redaji.
Otimanje i preotimanje goveda

A2eri&ki indoeuro(eist Bru=e Uin=oln rekonstruirao 198a. je o'rise \,- 2ita o kraBi stoke i (ove0ao ju sa 0'ivanji2a (ri 3irenju \,- i suko'u sa 0ate&eni2 do2orod=i2a / dhsa., no ako je ona jo3 \,-, onda odra1ava starije stanje, (rije suko'a s do2orod=i2a. Mo1da je jednostavno rije& o uo'i&ajenoj 2eBu(le2enskoj %i02jeniF sredstava (le2enski7 (rora&unski7 sredstava. \ri&a se 2o1e (rika0ati ski=o2: 8tvoritelj 8ve2ira, xCy us *Jt r
dao je stoku narodu /?rya
i (redaje sve6eni=i2a, koji ju 1trvuju xCy us *Jt ru
a ukrali su i2 ju /dhsa.
ratni&ka klasa ju (re(ado2 (reoti2a
, ovi2 6e2o se 2otivo2 kasnije 0a'aviti.
K@
2K
KN
26
$ekonstrukcija struktura praslavenskih predaja

Opet malo metode
\rvo se 2ora2o o(et (odsjetiti na neka 2etodi&ka na&ela. ^ 7u2anisti&ki2 se 0nanosti2a, 'are2 u oni2a koje se 'ave (ovije36u, 0a0ire od deduk=ije kod koje se (ola0i od una(rijed (o0nate &injeni=e kojo2 se onda o'ja3njavaju ne(o0nate. ^ nji2a vrijedi induk=ija, (a se us(ored'o2 tek uo&eni7 (odataka (oku3ava do6i do nji7ova o'ja3njenja, eventualno i do neke (ravilnosti. Io va1i i 0a 2itologiju kao (ovijesnu 0nanost. do sada s2o do3li do to&ke u kojoj je deduk=ija 2ogu6a. dai2e, ako s2o dovoljno uvjerljivo rekonstruirali neke \,- 2itske likove, nji7ova i2ena i Dunk=ije, 2o1da i o'rise 2itske (ri&e o nji2a 4(a (onekad &ak i ulo2ke sa2i7 tekstovae5, onda s2ije2o o(re0no (o2isliti da su i \raslaveni koji su se i0dvojili i0 \,- 2ati=e 'a3tinili te likove i (ri&e o nji2a. Io, dakako, ne 0na&i da \8 nisu vre2eno2 (one3to od toga i i0ugu'ili, neke nove ele2ente (reu0eli od novi7 susjeda, a i koje3ta vre2eno2 (ro2ijenili i (rilagodili novi2 uvjeti2a. do ako sada u slavenskoj (redaji (ronaBe2o ele2ente koji su ve6 'ili otkriveni na \,ra0ini, onda nas ni3ta ne s(rje&ava da te ele2ente (oku3a2o (ove0ati s \,- 2ito2. \ose'i=e to vrijedi sada kada su otkrivene neke od struktura \,- 2itske (redaje. Valja na2: 1. intui=ijo2 utvrditi (ro'le2e koje tre'a (retresti< K. o(et u0eti u ruke i0vore 4relektrura5, i one ve6 (o0nate i novo(rido'ivene, T. kriti&ki (rovjeriti nji7ovu vjerodostojnost, (oku3ati utvrditi kontekst (rilika u koji2a su 0a(isivane, kao i kontekst u koje2 su te (ojave (ostojale u vrije2e kada je (oganska religija 'ila jo3 1iva. ca ovo (osljednje 'it 6e (otre'no (oku3ati %u6iF u ono vrije2e, (re2da je to, dakako, u stvarnosti ne2ogu6e< @. reinter(retirati gradivo, (ri&e2 unosi2o svoje (red0nanje i (redrasude, N. a nakon toga 6e se drugi kriti&ki osvrnuti na na3e tu2a&enje. Ka. dakon toga 6e2o 2i, ili netko drugi, (onovno (rotresti gradivo, (a 6e (onovno K'. 'iti kriti&ki (rovjerena njegova vjerodostojnost itd. itd., vrte6i se kao u s(irali< 3to 6e2o se %vi3eF di0ati, 'it 6e2o 'li1i kona&noj istini koju, dakako, nikada ne6e2o dose6i. Mo1e se to (ogledati na ski=i 3to sa2 ju (reu0eo od \leterskoga:
K>
2M
Izbor i pribavljanje gradiva
kritika (provjeravanje, opisivanje, sreivanje) intuicija
interpretacija provjeravanje
48AJA 8- VEAAMO dA I-G8I Gdf,G- OOJ GEOc GOJ,d^5
!erun3 i *eles34 drugovi ili suparnici5

8ada se 2o1e2o vratiti drevni2 8laveni2a i nji7ovi2 'ogovi2a. ^ (ret7odni2 je re=i2a 'ilo re&eno kako na (o&etku rekonstruk=ije (raslavenskoga 'ajoslovlja tre'a otkriti suodnose 2eBu (ojedini2 &lanovi2a strukture. Ako su \raslaveni vjerovali u vi3e 'ogova, a jesu, onda tre'a (rvo otkriti suodnose 2eBu (ojedini2 'ogovi2a, kako 'is2o otkrili strukturu nji7ova 'ajoslovlja. \o0nato je, nai2e, da se identiteti o'likuju i ras(o0naju tek kada se netko ili ne3to 2o1e us(orediti s neki2 ili ne&i2 3to je druk&ije od njega. do, i0vori na2 ne odaju takve suodnose. God ju1ni7 8lavena i0vori na2 uo(6e ne govore o (oganski2 'ogovi2a. ca(adnoslavenski i0vori donose, dodu3e, =ijele (o(ise 'ogova, (a i o(ise nji7ovi7 ki(ova i sveti3ta, ali ni3ta ne ka0uju o nji7ovu 2eBuso'no2 odnosu. 8a0naje2o tek da je &a36enje 8varo1i6a i 8vantevita 'ilo (ro3irenije nego li &a36enje drugi7 'ogova. Oni kao da su i2ali nadregionalni 0na&aj. ,sto je vrijedilo i 0a nei2enovanoga %'oga na ne'u* o koje2u je (isao Oel2old i0a 11?a. godine. di kod isto&ni7 8lavena ne 'i 'ilo druk&ije, da nisu o&uvane 2irovne (ogod'e koje su (oganski Eusi u nekoliko navrata 4godine 9a?., 9@N. i 9?1.5 sklo(ili s 'i0antski2 Gr=i2a. Ie su (ogod'e, kako je ve6 'ilo re&eno, (ose'no 0na&ajne stoga 3to se u nji2a nije 7tjelo o(isivati rusko vjerovanje, nego 3to vjernije (ri'ilje1iti utvrBene 2eBudr1avne odnose. One nisu ni o(is ni inter(reta=ija vjerovanja, nego di(lo2ati&ki doku2enti. Euski ljeto(isa= unio i7 je u svoj Gijevski ljeto(is da doku2entira (ovijesna 0'ivanja. \oku3at 6u &itatelju (oka0ati, (rete1no na osnovi studija ,vanova, Io(orova i Gati&i6a, kako se 2ogu i0 ne0natni7 (odataka rekonstruirati va1ni dijelovi (raslavenske (oganske 2itske slike. de3to 2alo sa2 u&inio i sa2.
K?
2R
^ s(o2enuti2 (ogod'a2a navode se ruski (oganski 'ogovi 5 run. i Oolos.. \o2no2 anali0o2 ti7 tekstova 2ogu se otkriti neki ele2enti nji7ova suodnosa. ,gro2 slu&aja (oka0at 6e se kasnije da su oni glavni juna=i 2itske ko02i&ke dra2e. \rvu je (ogod'u godine 9a?. sklo(io ruski 4varja3ki5 kne0 Oleg 4Oelge5 2ir s Bi0anto2. O to2e u ljeto(isu (i3e:
uti p{roitp{| p qzxuz | qzx| roktrl s| io{m t umjt lxo ~o mppwoum }|wosm wq|p oimjzlu protu, t hlimsou, noxou protu, t oqopou, pwo{zlu noxou, t m{rikt| uti. %2ir u&ini3e LGr=iM s Olego2. a Olega odvedo3e na rotu Lsud'eno 2jestoM i ljude njegove (o rusko2e 0akonu, i 0akle3e se oru1je2 svoji2, i \eruno2, 'ogo2 svoji2, i Voloso2, skotji2 'ogo2, i sklo(i3e 2ir.*
Jjelatni su'jekt drugoga dijela re&eni=e je ruski kne0 sa svojo2 vojni&ko2 (ratnjo2. Gne0 je, sukladno rusko2e 0akonu, (risegnuo na svoje oru1je i na (oganske 'ogove \eruna i Volosa. de sa0naje2o na 3to su (risegnuli Gr=i. Ono 3to je ovdje 0na&ajno su (ridjevi s'oj i skotij. \erun je kne0u %svoj*, vlastiti, 3to onda tre'a 0na&iti da 2u Volos nije njegov. Mogu se us(ostaviti o(reke s'oj3skotij i kn '3n !kn '. ^0 kne0a idu, dakako, oru1je i rat 4i skla(anje 2ira5. A 3to 0na&i skotijH ^ rje&niku koji2 sa2 se slu1io 4\oljane= 19>>5, rije& skot 0na&i %stoka, 2arva, 'lago*< 2o1e se govoriti o kru(noj, rogatoj, (ri(lodnoj sto=i, krava2a 2u0ara2a 4wim~s, iox|{, ~qlulsso, uoqoys pwo{5, a 2o1e se u(ora'iti i kao (ogrda u s2islu %(rostak, gru'ijan, (odla=*. di0 rije&i u KK natukni=e koje joj slijede, sve i0vedene od rije&i skot, takoBer se odnose sa2o na stoku. do, (ogled u rje&nik suvre2enoga ruskog je0ika ne daje (unu inDor2a=iju. ^ srednjovjekovno2e rusko2 je0iku skot je 0na&ilo ne sa2o %stoka*, nego i %i2etak, nova=*. Eije& je, i0gleda, (osuBena i0 gostkoga. Gotska rije& skatts 0na&ila je %nova=* 4njoj srodna novonje2a&ka @%hatz 0na&i %'lago* u s2islu %vrijednost, i2etak*< uostalo2, i u 7rvatsko2e rije& "lago o0na&uje i i2etak, n(r. zako*ano "lago, i stoku: "lago sitna zu"a5. cna&i li to da Volosa 2o1e2o ra0u2jeti ne sa2o kao 'oga stoke, nego u 3ire2 s2islu kao 'oga i2etkaH \o0nati &e3ki lingvist Eo2an fako'son tvrdi, dodu3e, da i0ra0 skotij "og ne 2o1e 0na&iti ni3ta drugo nego %'og stoke*: %an m an nothing ls than Zth %attl bs god[ 4fako'son 19>9:N815. gini 2i se, i(ak, da je ova deDini=ija (reuska, (ogotovo 0ato 3to 6e2o uskoro vidjeti da je i fako'son (ove0ao 0lato s Voloso2. Godine 9@N. (onovno su iste stranke skla(ale 2ir. ^ tekstu (ogod'e, kako ga (odaje ljeto(is, ne2a Volosa, no, i0 njega se 2ogu sa0nati neke druge va1ne (ojedinosti:
l qt jl w{o o{ ws}z tqt o{ qktt mpzwvz qt vizp{ts tqt sl vizp{ts ~lilp{m~t{z pl ljl lp{z ~tp|so s| v|i|{tt plt nmkl{z kop{ots protuz oimjtluz muil{t t k| nmkl{z wq{ o{ ox| t hlims| wo ~lilp{m~t{ pro wq{rm. %Ako 'i netko od kne0a ili od ljudi ruski7, 'io kr36anin ili ne kr36anin, (restu(io ovo, 3to je 0a(isano na (a(iru ovo2e, neka u2re od svojega oru1ja, i da 'ude (roklet od Boga i od \eruna, ako (restu(i svoju 0akletvu.*
Mirovna (ogod'a 'ila je na(isana na (a(ir 4ruska dr1ava i2ala je sredino2 . stolje6a svoj dr1avni ar7ive5. Euska 0ajedni=a nije vi3e vjerni&ki jedinstvena. MeBu Eusi2a i2a i kr36ana i (ogana 4%ne.kr36ana*5. Eusi 0ato (risi1u i na kr36anskoga Boga i na (oganskoga 'oga \eruna, ve6 (re2a to2e tko u koga vjeruje?. 8a0naje se i kakva ka0na o&ekuje onoga tko 'i (rekr3io
?fako'son
419>9:N8K5 1eli ulo2ak o{ ox| t o{ hlims| (rotu2a&iti kao iskvareno od %i0vornogaF o{ nox| o{ hlims|, dakle %od 'oga \eruna*. cato je i tekst (ogod'e i0 9?1. 2orao %(o(raviti*: k| tulu wq{rm o{ ox|, r slxojl rimlu, t o{ hlims| t o{ oqop|, pwo{t nox|, t k| nmklu }q|{t, wojl }q|{o pl, t protuz
K8
2V
(ogod'u: umrij t 6e od s'oj ga LvlastitaM oruja. 8ada je ra0u2ljivo 0a3to su se &etrdeset godina ranije 0aklinjali oruj m s'ojim. Ire6a (ogod'a, sklo(ljena godine 9?1., sadr1i ele2ente o'iju (ret7odni7. ^ njoj se govori:
Al qt {zko p|u ~iljl ilylsv sl pvi|stu, |} jl t tjl p uso t ~ok uso, k| tulu wq{rm o{ ox|, r slxojl rimlu, t o{ hlims| t o{ oqop|, pwo{t nox|, t k| nmklu }q|{t, wojl }q|{o pl, t protuz oimjtluz k| tpylst nmkluz. %Ako li ti7 sa2i7 (rije re&eni7 ne o&uva2o Ltj. ne odr1i2o s(o2enute o've0eM, ja i oni sa 2no2 i (oda 2no2, da 'ude2o (rokleti od Boga, koji u nj vjeruje2o, i od \eruna i od Volosa, skotjega 'oga, i da 'ude2o 0latni kao ovo 0lato, i svoji2 oru1je2 da 'ude2o (osje&eni.*
Eusko je dru3tvo jo3 uvijek (odijeljeno na one koji vjeruju u Boga 4kr36ane5 i one koji vjeruju u \eruna i Volosa 4(ogane< ova2o s(ada i ruski kne0, koji 6e se (okrstiti tek 988. godine5< svatko se 0aklinje svoji2 Bogo2bsvoji2 'ogovi2a, a (restu(ni=i 6e 'iti s'ojim oruj m sasj ) ni. dejasno je 0na&enje rije&i da "ud mo zlatni kao o'o zlato. %\o0latiti nekoga* kao ka0na nije (osve logi&no 0a2i3ljeno. Janas 0na2o da 'i &ovjeku, kojega 'is2o o'lo1ili 0lato2, (restala disati ko1a i da 'i stoga 2orao u2rijeti. il2ska Dantastika na(ravila je od toga 2a3tovite 0a(lete. do, jesu li to 2ogli 0nati drevni EusiH fako'son je (redlo1io 0ani2ljivo i dosta uvjerljivo rje3enje. 8a 0lato2 su, nai2e, (ove0ane neke 'ole3tine, (ri2jeri=e 1uti=a 4&e3ki 0vana zlat ni%T, slova&ki zl0t ni%a, zlatni%a, zlatka, slovenski zlat ni%a< uo&ljiva je uska 0na&enjska sve0a i02eBu (oj2ova %0latan* i %1ut*5 i 3kroDule 4tu'erkulo0ni &irevi na vratu, ruski 0vani }oqo{mv|5. Eusi su (o0navali i 0agovor (rotiv 3kroDula: oqo{mv|.wi|psmv|, ~okt t} i|n| , t} nmso xoqor, t} psv oyl, m ytp{l ~oq, m ptstl uoi, s| iopp{|st, ~oroio{, s| xqmnowtl noqo{|. kroDulo, (oBi i0 sluge L'olesnikovo i2eM, i0 usijane glave, i0 svjetli7 o&iju, u &isto (olje, u sinje 2ore, na kri1anje, na 0avoj, u du'oka 'lata.
8 ovi2 ti(o2 0agovora jo3 6e2o se sresti, 0asad je dovoljno re6i da su oni u uskoj sve0i s Voloso2 i njegovi2 svijeto2. fako'son je u(o0orio i na 'alti&ko vjerovanje, 0a(isano kod Uitava=a 4Basnavi&ius 19aT:1T@5, da, ako nekoga ka1njava Ol s 42itsko 'i6e u litavsko2e Dolkloru, 0aostatak i0 (oganskoga do'a5, onda 6e on mogus *ag lsta ir ima nykti, %(ostati 1ut i ni3tavan*, tj. te3ko 6e o'oljeti 4fako'son 19>9:N8>5. Ovo tu2a&enje lije(o 0aokru1uje na3e ra0u2ijevanje ruske (risege. Eusi (risi1u na dva 'oga, \eruna i Volosa, jedan je 'og kne0a i njegove vojni&ke dru1ine, drugi seljaka, jedan ka1njava s2r6u oru1je2, drugi o(aki2 'ole3tina2a. do, ovdje se jasnije ra0a'ire jo3 jedna (odjela koja se u raniji2 (ogod'a2a tek naslu6uje. Io je (odjela na one sa mnom 4s kne0o25 i one *oda mnom. \rvi su kne1eva (ratnja, to su oni koji su 2u jednaki, oni su s nji2e. Oni su vojni=i (o 0ani2anju. Io je njegova vojna (ratnja. Io su ruski kwatriy . Jrugi, oni (od nji2, nji2a su (odlo1ni, to su selja=i, ratari i sto&ari. Io su ruski "o airig. ,ndoeuro(ska (odjela jo3 je (re(o0natljiva 4selja=i isto (risi1u, sudjeluju u o'ra2'eno2e ratu, i2aju oru1je, oni su (oliti&ki su'jekt5, no ve6 se (ostu(no us(ostavlja 0avisnost seljaka u odnosu (re2a kne0u i njegovi2a. ^ odnosu (re2a Gr=i2a o'oji su jedno, oni se 4koji jo3 nisu (okr3teni, naravno5 0aklinju \eruno2 i Voloso2. MeBuso'no su (ak u o(re=i, jedni su s kne0o2, drugi (od nji2< jedni su vojni=i, drugi selja=i< jedni (risi1u na \eruna, 'oga svojega, drugi na
oimjtluz k| tpylst nmkluz u sla'o uvjerljivo k| tulu wq{rm o{ ox|, r slxojl r imlu . hlims| t oqop|, pwo{t nox|.
K9
70
Volosa, 'oga selja&koga i2utka, 'laga< jedni 6e, ako (rekr3e rije&, stradati od oru1ja, drugi od 'olesti. 8ada ve6 2o1e2o, vrlo o(re0no, us(ostaviti ni0 o(reka koje ra0likuju \eruna i Volosa. Io su:
Pe+,)e Gne0 i njegovi vojni=i oru1je, rat s2rt oru1je2 gore
Volose (odani=i, selja=i i2etak 4stoka5 s2rt kro0 'ole3tine 4zlat ni%a5 dolje
Ujeto(is, 0a&udo, ne o2ogu6uje ukla(anje o(reke rat3mir u ovu s7e2u. cato on o2ogu6uje druge 0aklju&ke. \rije svega, rije& je o (olo1aju na koje2u su 'ila (ostavljena \erunova sveti3ta. 8veti3ta je dao urediti kne0 Vladi2ir kada je (oku3ao osuvre2eniti svoju jo3 (ogansku dr1avu (o u0oru na =ivili0irani 0a(ad i stvoriti dr1avnu religiju sa svi2 i0vanjski2 0na&ajka2a koje je takva religija u ono do'a i2ala u -uro(i , kao 3to su 7ra2ovi, ki(ovi i javni o'redi. Euski kne0 Vladi2ir Veliki sa2 je godine 98a. nastu(io vlast i, (re2a ljeto(isno2e tekstu, dao (ostaviti ki(ove (oganski7 'ogova:
8
s|y| wsjt{t oqoktuli r tlrl lkts t ~op{|rt wmuti s| voqum rs kroi| {lilus|xo : hlims| kilrs| | xq|rm lxo pilnilsm | mp }q|{ t ip|, |nox| t {itnox| t tu|ixq| t Mowoz.
, (o&e kne1iti L$vladatiM Vladi2ir sa2 u Giivu i (ostavi ku2ire Lki(ove la1ni7 'ogovaM na 7u2 i0van dvora s trije2o2: \eruna drvena a glava 2u sre'rna a 'rk 0latan, i Orsa, Ja1'oga i 8tri'oga i 8i2argla i Moko3.
8taro2 rusko2 (rijestolni=o2 dovgorodo2, daleko na sjeveru, u(ravljao je Vladi2irov ujak Jo'rinja:
oqoktuti jl ~op|kt onis, m prolxor orxoiok. ~itzk onis ormxoiokm, ~op{|rt hlims| wmuti s|k iwm qvoruz< t jzivm lum qktl orxoiokzp{tt |wm oxm. %Vladi2ir (ostavi Jo'rinju, ujaka svojega, u dovgorod. , do3av3i Jo'rinja u dovgorod, (ostavi \erunov ki( nad rijeku Vol7ov< i 1rtvova3e 2u dovgorodski ljudi kao Bogu.F
\erunov ki( je i u dovgorodu i u Giivu 'io gor , na vr7u, nad 'odom 4rijeko25. ^(ada u o&i da 2eBu 'ogovi2a, koji2a je Vladi2ir dao (ostaviti ki(ove u Giivu, ne2a Volosa. Io je te3ko o'ja3njivo, jer Volos je 2orao 'iti stari2 Eusi2a jedan od najva1niji7 'ogova. ,na&e ga ne 'i s(o2injali u 2eBudr1avni2 doku2enti2a. do, ako se (risjeti2o da su \erun i Volos 2eBuso'no su(rotstavljeni, da (redstavljaju unutar ruskoga dru3tva dva sloja, onda su 2o1da i nji7ovi ki(ovi 4ako je Volos uo(6e i2ao svoj ki(5 'ili s2je3teni na su(rotni2 2jesti2a. dai2e, ako je \erunu 2jesto gor , nad 'odom, 2o1da je Volosu 'ilo 2jesto dolj , uz 'odu Irij ku2, jednako kao 3to je u dru3tvu kne0u 2jesto gor , a njegovi2 (odani=i2a *od njim . ^ to2 je slu&aju Volosov ki( 2ogao 'iti s2je3ten (od Giivo2 u0 Jni(robJnje(ar, (a ga (ovijesno sje6anje niti nije tre'alo (ove0ivati s 7u2o2 na koje2u je Vladi2ir i2ao svoj dvor. , doista, Vladi2ir je dao, nakon (okr3tavanja, Velesov ki( odvu6i u Jni(ro.
8
Io 'ija7u, dakako, kr36anska religija i religije tada jo3 (oganski7 0a(adni7 8lavena te veBana. \okr3tavanje veBana, (re2da 0a(o&eto kr3tenje2 kralja OloDa 1aa8. godine, u3lo je u 0avr3nu Da0u tek (okraj ,. stolje6a 0a vlade ,nga starijega ru3enje2 7ra2a u ^(sali.
Ta
7X
Vladi2ir je, nai2e, u'r0o s7vatio da nije dovoljno i2ati 'ilo kakvu dr1avnu religiju ako 1eli da ga =ivili0irana -uro(a (ri7vati kao ravno(ravna (artnera, nego jednu odreBenu. cato se godine 988. (okrstio i od2a7 u Giivu
~orlq wmuti tp~iorilt, or tpyt, | kimx oxslrt ~ilk|{t 0a(ovijedio ku2ire i0vrnuti, ove isje6i, a druge ognju (redati
fednako tako dao je Vladi2ir, (re2a ivoto(isu sv. Vladi2ira, nastalu u ,. stolje6u, sru3iti Volosov ki( i 'a=iti ga u rijeku \o&ajnu:
| oqop| tkoq|, lxo jl tulsor|vm wo 4pwo{t5 nox|, ~orlq r hoy|tsm iwm rrit. a Velesa idola, njega 0va7u 4skotji25 'ogo2, 0a(ovijedi u \o&ajnu rijeku 'a=iti.
\erunov 7ra2 u dovgorodu sru3en je svega tri godine kasnije, 991., i na njegovu 2jestu sagra Ben kr36anski sa2ostan. , u ti2 je vijesti2a jasno istaknuto da je \erunu is(rva 'ilo na2ijenjeno 2jesto gor , a kr36anski 2isionari, da 'i ga o2alova1ili, dali su ga odvu6i dolj , k vodibrije=i i 'a=iti u nju. ^ Giivu:
hlims| jl ~orlq ~itr}|{t woslrt w vrop{m t rqlt p xoi ~o oitylrm s| my|t qlwoum jl lum ~o my|lrt k s~i ~itrqlwl t, ritsm| t r s~i. %\eruna je 0a(ovijedio (rive0ati konji2a 0a re( i vu6i s gore (o Bori&evu na Eu&aj Vuko3e ga (o Eu&aju k Jnje(ru , (rivuko3e LgaM i gurnu3e u Jnje(ar.*
a u dovgorodu:
hlims| ~opyl t ~orlq rrilt r oqvor %\eruna sasje&e i 0a(ovijedi 'a=iti u Vol7ovF.
Ba=anje u vodu (ri2jeren je (ostu(ak kr36anski7 2isionara i o'ra6enika, (un ironi&na (re0ira (re2a (ogansko2e 'o1anstvu 0a koje su idolo(okloni=i vjerovali da 2u je 2jesto na vr7u. Ako je 'odi su(rotstavljena gora, 2o1e se o&ekivati da 6e mokromu 'iti su(rotstavljeno suho. 8ada 2o1e2o, o(re0no, do(uniti ve6 slo1enu s7e2u: Pe+,)e 7u2, gora su7o f Volose voda, rijeka 2okro
davedena 2jesta i0 Gijevskoga ljeto(isa o2ogu6ila su ranije stvaranje sasvi2 odreBeni7 0aklju&aka o (odrijetlu i starosti 'oga \eruna. \re2a ti2 0aklju&=i2a, \erun ne 'i uo(6e 'io slavenski 'og, nego 'i to 'io nordijski I7or kojega da su donijeli sa so'o2 skandinavski Varja0i. Eusi u ,. stolje6u. Iu je tvrdnju i0nio ve6 f. fire&ek 18>T. godine, a (ri7vatili su ju 8. Eo1nie=ki, A. \ogodin i drugi. Veo2a jasno o'ra0lo1io je to -.V. Ani&kov 191@. godine u svojoj knji0i }ylp{ro t kilrs mpz. Gult \eruna, Orsa, Ja1'oga, 8tri'oga, 8i2argla i Moko3, veliki7 'ogova 3to i7 s(o2inje kronika, 'io 'i (osve slu1'eni, dr1avni kult kojega je uveo Vladi2ir (rije svega 0a svoju vojni&ku (ratnju i ne 'i i2ao nikakvi7 korijena u narodu. Ii2e se, ka1e Ani&kov, 2o1e o'jasniti 0a3to je us(o2ena na nji7 tako 'r0o i 'e0 traga nestala. ca nji2a su se (oveli i drugi9.
Iako, (ri2jeri=e, Br=kner o'ja3njava (odrijetlo \erunovo u 0agradi: I=6hor d r <ordmann n!>iking r, di d n (uss nstaat gr]nd t n und di EstslaH n H s ntli%h " in$lu~t n, *$I7or dor2ana.Vikinga koji su osnovali rusku dr1avu i 'itno utje=ali na isto&ne 8lavene2 419K>:K5. Od noviji7 to je, (ri2jeri=e, B.A. EC'akov.
T1
72
Iakvo ra02i3ljanje i2a svoju logiku. Euski kne0ovi 0aklinju se, skla(aju6i 2ir s 'i0antski2 Gr=i2a, \eruno2, 'ogo2 s'ojim, (ri &e2u je on od2a7 su&eljen s Voloso2, 'ogo2 stoke 4selja&koga svijeta5. Eusko2e kne0u i njegovi2 varja3ki2 vojni=i2a je \erun %svoj*, on je 'og dr1avotvornoga sloja koji je kod isto&ni7 8lavena skandinavskoga (odrijetla. \erun je narodu tuB, narod se (o0iva na sto&noga 'oga Volosa. Ea0log ne 2o1e 'iti, 2isle 0astu(ni=i toga 2i3ljenja, do li ra0li&ito etni&ko (odrijetlo ti7 dvaju dru3tveni7 slojeva kod isto&ni7 8lavena. Euski \erun 'io 'i, dakle, sa2o int r*r tatio sla'i%a skandinavskoga I7ora kojega je &astio sa2o skandinavski 4varja3ki5 vojni&ki sloj. Ovaj se 0aklju&ak o(ire na &injeni=u da 'oga \eruna s(o2inju sa2o isto&noslavenski i0vori, dok je kod ju1ni7 i 0a(adni7 8lavena, o&ito, 'io ne(o0nat. 8lavensko 'i kod \eruna 'ilo sa2o i2e, jer i(ak ne2a s(ora o to2e da je rije& / * run. u 0na&enju %gro2 kao 2eteorolo3ka (ojava* (raslavenska. Jruga tvrdnja, takoBer i0vedena i0 teksta Gijevskoga ljeto(isa, do0voljava, dodu3e, da je \erun i0vorno, do2a6e slavensko 'o1anstvo, no njegova antro(o2orDi0a=ija 40a2i3ljanje u ljudsko2e o'li&ju5 'ilo 'i dovr3eno sa2o kod isto&ni7 8lavena i to tek nakon ras(ada (raslavenske 0ajedni=e. \rije toga je slavenska religija 'ila, navodno, na tako nisku stu(nju, da jo3 nije 2ogla (o0navati antro(o2orDne 'ogove. 8laveni su tada, 2o1da, i &astili gro2ove, ali sa2o kao (rirodnu (ojavu. Iek nakon ra0la0a u V,. stolje6u i susreta s ra0vijeniji2 kultura2a, s ger2ansko2, latinsko2 i gr&ko2, 8laveni 'i se u0digli na onaj stu(anj kulturnoga i dru3tvenoga ra0voja na koje2u su si 2ogli os2isliti 'o1anstva u ljudsko2e liku. ,sto&ni su si 8laveni i02islili \eruna kao 'oga gro2ovnika 4(a o nje2u svjedo&e isto&noslavenski i0vori5, dok su si ostali o'likovali (redod1'e o druk&iji2 'ogovi2a s drugi2 i2eni2a. Ova je tvrdnja u skladu s ve6 s(o2injani2 evolu=ionisti&ni2 (ogledo2 na stanje i ra0voj (raslavenske kulture i ra0u2ljivo je da su ju (ri7vatili i ra0vijali, (rije svega, 2arksisti&ki us2jereni istra1iva&i 4(ri2jeri=e, Jer1avin 19@N5.
!erun3
O'a navedena 0aklju&ka (otire dosta o'ilno etnograDsko, lingvisti&ko, (a i (ovijesno gradivo u koje2u se 2ogu na6i tragovi \erunova i2ena i, 3to je 'itnije, njegova 3tovanja kod svi7 triju slavenski7 grana. Io (osredno doka0uje da su \eruna kao 'oga 2orali (o0navati 8laveni jo3 (rije no 3to su se u svojoj (rado2ovini (odijelili na tri grane i raselili u nove (ostoj'ine i (rije no 3to su Varja0i dos(jeli u isto&nu -uro(u. \osredan doka0, da su i ju1ni 8laveni (o0navali \eruna, je 'ugarski (rijevod gr&ke ?l ksandrid i0 . stolje6a, u2etnut u (rijevod 'i0antskoga ljeto(isa ,oanna Malale, u koje2 je ceus (reveden s \orunz: ts nojtt hoims| rlqtw|, |iz qllwp|ski. \re2da nije ne2ogu6e da je (revoditelj (reu0eo gro2ovnikovo slavensko i2e i0 ruske (redaje, 2nogo je vjerojatnije da je u(otrije'io i2e koje su njegovi 'ugarski &itatelji 2ogli (o0navati i ra0u2ijeti. do, ve6 i i0 ra0do'lja raseljavanja, i0 V,. stolje6a, i2a2o je0grovit o(is vjerovanja jedne sku(ine 8lavena koja je u ono do'a jo3 1ivjela na lijevoj o'ali Junava 4idu6e 6e ga (okoljenje (re6i i tako %(ostati* ju1ni2 8laveni2a5. Eije& je o ve6 s(o2enutu \roko(ijevu o(isu, (re2a koje2u 8laveni
TK
77
%(ri0naju da je j dan "og, t'ora% munj , j dini gos*odar s' ga < nje2u (rinose 0a 1rtvu vola i sve 1ivotinje 1rtvene* \roko(ije ovdje (i3e o 'ogu gro2ovniku kao o vr7ovno2e 'ogu, sa2o 3to 2u, na1alost, ne s(o2inje i2ena. Io je te3ko 2ogao 'iti netko drugi do li 'og kojega ve6 (o0na2o (od i2eno2 \erun. Gotovo da je suvi3no navoditi druge doka0e. \a i(ak, vrijedi s(o2enuti 'are2 neke, jer 6e na2 dodatno (roDilirati \erunov lik. \rvi od doka0a je ra3irenje rije&i * run u 0na&enju %gro2, 2unja*. Janas vi3e nitko ne dvoji da su rije&i, i0vedene i0 (raslavenske osnove / * run., koje su jo3 danas u u(ora'i u ^krajini, Belorusiji 4(erun, (run5, \oljskoj 4*iorun5, 8lova&koj 4* run5 te u sjeveroisto&noj 8loveniji 4* r]n, *ar]n5 u 0na&enju %gro2, 2unja* 1a, a do V,,,. stolje6a i u Eusiji 4(erun5 i, 2o1da, Bugarskoj 4ruko(is owiortl k{lu, i0 0a(adne Bugarske s kraja V,,,. st., i2a uqstW hlimsz5 te kod (ola(ski7 8lavena 4 * r=un dn $ %&etvrtak*, doslov=e %\erunov dan*5 istoga i0vora kao i i2e (raslavenskoga gro2ovnika 5 runa i litavskoga 5 rkunsa, kao al'anska rije& 5 r ndi %Bog* ili islandsko i2e Ujorgynn %2ajka gro2ovnika I7ora* 4doslov=e %ergunja L2atiM*5, dardsko 5=run %'og rata*, (a &ak i 2ordvinsko 5urg_ !*as, %gro2ovnik* 4to 6e kod nji7 'iti, vjerojatno, iranska (osuBeni=a5 i Vajna3ko 5irjon 4Vajnasi su neindoeuro(ski narodi6 na Gavka0u< i2e 6e u nji7 'iti rana (osuBeni=a i0 ruskoga5. 8vi2 ti2 rije&i2a is7odi3te je u indoeuro(sko2e korijenu /* r. %udarati* 4odatle i na3e rije&i *rati, *ra'da, *ra'i%a, ras*ra'a5: gro2ovnik udara, ra0'ija svoji2 oru1je2. ^ gr&ko2e i2a2o us(oredni=u 4s (rijela0o2 (;k5 u drugo2e (rijevojno2 stu(nju u o'liku korijena / k r. %ra0'ijati, udarati*, a odatle -ZXQ[" %2unja*. Gr&ki -ZXQ[" u (ot(unosti odgovara (raslavenskoj rije&i / * run.. ceus (onekad i2a e(itet -ZXQ[, %koji 'ije 2unjo2*. Uingvisti su kao (raindoeuro(sko i2e 'oga koji udara gro2ovi2a rekonstruirali o'lik / * rIkH2u! no. 4Glu7ak 199T5. ,0 toga slijedi da je (redod1'a o 'ogu gro2ovniku i2eno2 / * run. , o kojoj svjedo&e stari i0vori, slavenska 'a3tina i0 indoeuro(skoga (rado'a. Ova tvrdnja, dakako, sa2a (o se'i jo3 ne isklju&uje 2ogu6nost da su slavenski (re=i neko6 u svojoj dugoj (ovijesti 2ogli 0a'oraviti na \eruna, (a ga 0ati2 (onovno (ri7vatiti, 2o1da 'a3 od skandinavski7 Varjaga. do, 1eli li netko i0nositi takvu nategnutu (ret(ostavku, 2ora ju 2o6i do'ro o'ra0lo1iti. A argu2enata 0a nju ne vidi2. \osredni7 tragova \erunova 3tovanja 2o1e se na6i i kod 0a(adni7 8lavena. Io nije sa2o rije& * run %gro2*, (o0nata u ra0ni2 dijalektalni2 ina&i=a2a kod \oljaka, 8lovaka, ge7a. dje2a&ki su ljeto(is=i, o(isuju6i vjerske sustave 0a(adnoslavenski7 (le2ena, naveli i2ena koja se 2ogu dovesti u ve0u s \eruno2. Io je, (o neki2 2i3ljenji2a, i2e 'oga 5ro' 4'og kojega su, (re2a Oel2oldu, &astili kod 8targarda u ,,. stolje6u u sveto2 7rastovo2 gaju5 i, sigurnije, 5or nutius 4u Goreni=i na Eujani, 8ao Gra22ati=us5 . Ako je (otonje i0vedeno od i2ena 5 run (a se &ita %\eruni6*, onda je to jednaka tvor'a kao kod 8og8oiG i @'arog@'aroiG. 8varog je, (o(ut \eruna, 0a'ilje1en kao 'og isto&ni7 8lavena, a 8varo1i6 je do'ro (otvrBen kao visoko 'o1anstvo kod 0a(adnoslavenski7 Eedarija=a u Eadogo36u. \orenutius 'i, u to2 slu&aju, 2ogao 'iti \erunov sin. God (ola(ski7 Jrevljana 41ivjeli su osa2desetak k2. isto&no od Oa2'urga, (onije2&eni su sredino2 V,,,. st.5 0a'ilje1en je i na0iv * r=un dn %&etvrtak*, no to 'i 2ogao 'iti kalk 4(revedena (osuBeni=a5 i0 nje2a&koga Conn rstag 4doslov=e: %gro2ovLnikovM dan5.
u(o0oriti na jedno 2jesto u slovenskoj dijalektolo3koj &itan=i 3to ju je i0dao 19?N. god. Iine Uogar 4Mati&etov 19?N5. ca(is je i0 dedeli=e u \rek2urju, s (odru&ja gdje je o&uvana (raslavenska rije& /(erunz u o'liku * r]n, *ar]n u 0na&enj %2unja, gro2*, a govori o dje&joj 'u=i koja je 'ila tako jaka, ka grm) ga "ug0 ni4) n j )]He 4Uogar 19?N:8K5. %Gr2e&i 'og* je, dakako, sa2o Dra0a, kao u Orvata %0li 'og* u u0re&i=a2a (o(ut 6o j dozla"oga dosadno, (ri &e2u nitko nije svjestan doslovnoga 0na&enja ti7 rije&i.
1aValja
TT
7D
God 8lovaka su 0a'ilje1ene ina&i=e 5 ron, 5 raun, 5arom koje se 2ogu na6i u u0re&i=a2a i (ogrda2a:
?"y tba 5arom 'zal ?"y tba 5arom u%hytil ?"y tba 5arom m tal ?"y tba 5aromo'a str la sk0rala\za"ila @to 5aromo'ih stri l do t "a 5 rono'a str la ho za"ila
4%Ja 'i te \aro2 u0eobu7vatiob'a=io< Ja 'i te \aro2ova strjeli=a ka0nilabu'ila< 8to \aro2ovi7 strjeli=a u te'e LudariloM< \eronova ga strjeli=a u'ilae*5. Valja 0nati da u slova&ko2e 5 ron, 5 raun, 5arom ne 0na&i %gro2, 2unja* 4to su rije&i hrom i, u sjeveroisto&no2 kar(atsko2 (odru&ju, * run5 nego je to i2e nekoga (u&kog nadnaravnog 'i6a koje (osjeduje strjeli=e, udara i u'ija. 8toga 2u se i2e (i3e veliki2 (o&etni2 slovo2. Grdnja p%hodbq do 5aroma\arta jasno uka0ije na (araleli0a2 i02eBu \aro2a i 2itskoga 'i6a grta, ovdje s7va6ena kao kr36anskog Vraga. do, to je ve6 int r*r tatio %hristiana (o kojoj su sva (oganska 'o1anstva i0jedna&avana s Vrago2. ^ 5aromu, 5 ronu, 5 raunu valja vidjeti trag drevnoga \eruna. ,2a (odataka koji govore da je \aro2 'io 8lova=i2a ne3to vi3e od vra1i&ka. ^ V,,. stolje6u, 1>N8. godine, kanonski je vi0itator foa=7i2 Galinka u Oravi, (okrajini u sjevero0a(dnoj 8lova&koj, s negodovanje2 0a(isao da ta2o (odlo1ni=i jo3 uvijek u(otre'ljavaju i0ra0 *\aro2ova ku6a* kada govore o kr36anskoj =rkvenoj 0gradie ,0 kanonski7 vi0ita=ija 2o1e se sa0nati i to da su jo3 (o&etko2 ,. st. seoski starje3ine 'ili 0adu1eni (a0iti na to da ljudi ne rade te3ke (oslove u nedjelju, nego da u2jesto toga (o3teno rade &etvrtko2. dai2e, jo3 su uvijek 'ile (risutne te1nje da se &etvrtak s2atra dano2 tjednoga (o&inka. getvrtak je (ak, (o svoji2 i2eni2a kod ve6ine euro(ski7 naroda, gro2ovnikov dan. Ii2e na (ola(ski * r=un dn %&etvrtak* (ada novo svjetlo: &etvrtak kao da je, doista, 'io dan (osve6en gro2ovniku (a nije 'ilo nu1no (otre'no (osi0ati 0a nje2a&ki2 utje=aje2. de 'e0 ra0loga ve6ina je istra1iva&a, koji su doka0ivali o(6eslavenski i (raslavenski 0na&aj \erunov, navodila kao doka0no gradivo to(oni2e i0vedene i0 rije&i / * run.. ^(ada u o&i da njegovo i2e susre6e2o naj&e36e u i2eni2a gora, u oroni2i2a, no to sa2o 0a se'e jo3 ni3ta ne 0na&i. \re2da je \erunu 2jesto %gore*, na gori, neka gora na0vana %\erun* 2o1e 'iti jednostavno gora oko koje se &esto sku(ljaju olujni o'la=i (a i0 nji7 udaraju gro2ovi, * runi. Ire'a jo3 (odataka da 'is2o s2jeli neki to(oni2 dovesti u ve0u s Gro2ovnikovi2 liko2. do, nikakve su2nje ne 2o1e ostaviti navod i0 ljeto(isa koji s(o2inje kako je na 2jestu, gdje je u dovgorodu stajalo \erunovo sveti3te s njegovi2 ki(o2, (odignut sa2ostan koji se 0ove ~list uos|p{li, \erunov sa2ostan. \redaja o to2e (re1ivjela je srednji vijek, (a ju je, (ri2jeri=e, 0a(isao Guagnini 4@armatia :uro*a d s%ri*tio, 1N?85:
,n 7a= =ivitate erat oli2 uodda2 idolu2 \erun a((ellatu2, 7o= in lo=o, uo nun= est 2onasteriu2 5 runski monastyr a' idolo eode2 di=tu2 %^ to2 gradu 'ija3e neko6 idol 0van \erun, na 2jestu gdje je danas 5 runski samostan, na0van tako (o to2 idoluF
cna 0a nj i legenda o nastanku dovgoroda 40a(is je i0 1?. stolje6a5:

{lqo slplso np{z rrliv ~o oso ill oqvorm t t}rlijlso s| niex ~io{tr roqvorsoxo osoxo xoiokw|, tjl ssl }orl{p %tijelo je 'ilo odnijeto u0vodno (o onoj rije=i Vol7ovu i i0'a&eno na o'alu nasu(rot ono2e &aro'nja&ko2 gradi6u koji se danas 0ove \erCnja.*
T@
7K
hlis.
Iu je sve jasno. ,2e (ravoslavnoga sa2ostana nedvos2isleno svjedo&i o ranije2 sveti3tu (oganskoga 'oga \eruna. , kod drugi7 se to(oni2a katkada 2o1e (oka0ati, ili 'are2 slutiti, da se ne odnose sa2o na gro2 kao 2eteorolo3ku (ojavu, nego da sadr1e ele2ente 2itskoga 0na&aja. Iako u jedno2 o(isu grani=a nekoga (osjeda u Gali=iji i0 1TaK. godine stoji: o{ {o xoi ko hlimsor| kmn| xoi pwqos 4%A od te gore Lide grani=aM uvis do \erunova 7rasta*< diederle 191>:9?5. diederle ka1e da to ne 2o1e 'iti drugo nego neki 7rast u kojega je udarila 2unja. \a i(ak, \erunov 7rast je, u krajo'ra0u, negdje gor , ta2o gdje je \erunu 2jesto. , u 8lovaka 'i, (o 2i3ljenju -2ilije Oorv`t7ov, na \eruna (odsje6ala neka 2jesna i2ena. Iako je jo3 1KKa. godine 0a(isano i2e 2jesta \ern, ju1no od Go3i=a, kao 5 rH n, 1TTK. kao 5 ryn. ^ isto&noj 8lova&koj doku2enti s(o2inju gaj 0van 5 r Hn: W lig t 'ulgo 5 r Hn 'o%atumW , %gaj, (u&ki 0van \ereVn*. Ve6 sa2 rekao da sa2o 2jesno i2e koje (odsje6a na \eruna ni3ta ne govori. Ono 2o1e 'iti i0vedeno i0 rije&i koja jednostavno 0na&i %gro2* ili i0 i2ena neke oso'e, a 2o1e 'iti i sa2o slu&ajno sli&no i2enu visokog 'oga. fedno i2e sa2o nije dovoljno. Ire'a jo3 (odataka u0a nj da 'is2o ga s2jeli dovesti u ve0u s Gro2ovnikovi2 liko2. Va1nija 6e, stoga, 'iti dva i2ena, (otvrBena u 8lovaka doku2enti2a koja stoje u u neko2 odnosu (re2a drugi2 to(oni2i2a. Godine 1K>@. kralj Bela ,V. (oklonio je neko2 Ui((oldu selo 5 run, negdje 'li0u Mosona u dana3njoj sjevero0a(adnoj ^garskoj. \okraj sela 5 run 'io je 'urg &al. Jruga se vijest odnosi na 1u(aniju Ge2er, gdje su 1T@?. godine 0a(isana i2ena triju 're1uljaka. Io su, u 2a Barski2 o'li=i2a, i2ena 5aganHar, NogosHarhygh i 5urunhygh. ca (osljednje je 0a(isiva& i0rijeko2 naveo da (redstavlja num n @la'orum g ntilium, u srednjovjekovnoj latin3tini ot(rilike %'o1anstvo (oganski7 8lavena*. do, i u i2enu NogosHarhygh 2o1e2o (re(o0nati i2e 'oginje Moko3 koju s(o2inju ruske kronike u Giivu. davedena i2ena o&ito 0na&e %\oganski grad*, %Gora Mogo3.grada* te %\erunova gora*Ia %gora* 'ila je (ak gradi3te, 2jesto ograBeno 0e2ljani2 'ede2o2. ^ Ge2eru kao da je \erunu su(rotstavljena Noko4 &iju eti2ologiju valja tra1iti oko rije&i sa 0na&enje2 %2okar* i sl., a kod Mosona utvrda &al, %'lato*. O'a se 2jesta lije(o sla1u s oni2e 3to ve6 0na2o o \erunu i njegovu 2jestu u 0a2i3ljenoj sli=i svijeta. 4Oorv`t7ov` 198?5 God ju1ni7 8lavena i2a2o (regr3t to(oni2a, 2a7o2 i2ena gora, vr7una=a, (adina, ali, 3to i0nenaBuje, i (otoka. ^ Orvatskoj su to, (ri2jeri=e, vr7ovi 5 run na ^&ki 4nad Mo36eni=a2a, v. 881 2.< sjevernije je lokalitet 6r "i4G koje ili(ovi6 (ove0uje s tr'a %1rtva*5, 0ati2 5 run, 5 runiG 4sjeti2o se rujanskoga 5or nutiusae5 i 5 runsko na Mosoru, 5 runa% kod \a0ina u ,stri 4ili(ovi6 to tu2a&i kao de2inutiv od 5 run< vojna karta navodi i2e \erunkova= L(re2a 2oji2 sa0nanji2a do2a6e ga stanovni3tvo 0ove 5 run) 'a%M5. ili(ovi6 u(u6uje i na 5 runski *otok kod Eo&a 4no, i0vornik i2a: 5runski *otok< 8tro7al 1919:Taa5 te na i0vor i livadu kod 82iljana 0vane 5 runu4a 4ili(ovi6 19@8, 19N@5. ^ 8loveniji su 2jesna i2ena, 2o1da u sve0i s \eruno2, 5 runja ' s, 5 runji 'rh, 5 rno'ska gor%a, 5 rnjak, 5 ro' %, 5 ro'o s lo, 5 rudina, 5 ro'o. ^ Bosni (ostoji i02eBu 8utjeske i Vare3a 'rdo i (otok 5 run, (laninski i0vor 5 run (od O0reno2, 'li0u 2anastira O0ren, te u Jonjoj Ea2i (adina i voda 5 run i0nad sela Iri36ana, (od goro2 Ba6ino2. Od i0vora nastaje Iri36anski (otok. ^ Makedoniji (ostoji 5 run, 'rdo i0nad Vitoli3ta u Marijovu, vr7 5 run v.
TN
76
1?a@ 2. u (lanini Go0jak, te 5 runik , vr7 411KK 25 u (lanini Nukos 41@@N5 2. i02eBu \rile(skog (olja i Gle(e. ,2a2o li i ovdje (ove0ane \eruna i Moko3H ^ Bugarskoj je od i2ena, koja ovdje dola0e u o'0ir, na(o0natije i2e gore 5irin. ^ nekoliko je (ri2jera, dovoljno da (ostane2o o(re0ni, to(oni2 5 run i sl. (ove0an s (laninski2 i0voro2. Io 6e se kasnije ra0jasniti. MeBu (osredne doka0e o 3tovanju 'oga \eruna u ju1ni7 8lavena valja u'rojiti, (ri2jeri=e, 'iljku * runiku 4iris ger2ani=a5 koja u du'rova&koj okoli=i nosi 0nakovito i2e "ogi4a, i0vedeno od "og. Jan K9. travnja 0ove se ta2o @' ti 5 tar 8ogi4ar, jer toga dana ljudi donose (erunike.'ogi3e na oltare 4Bogdan.Bijeli6 1918:T185. ,2a2o i jako su2njive narodne (jes2e u koji2a se, navodno, s(o2inje \erun. ^ ,. je stolje6u i02i3ljanje %doka0a* o drevnoj 2itologiji u neki2 krugovi2a (ostala gotovo dru3tveno2 igro2, 3to danas ote1ava (osao do'rona2jerni2, a nedovoljno stru&ni2 (u'li=isti2a koji (i3u o 'ajoslovni2 te2a2a. Iako je, (ri2jeri=e, Vasilij Avrilov na(isao 18@1. godine da Bugari u svoji2 (jes2a2a slave \eruna, Goleda, Uadu i Ujelja. Iu je 2udrost o&ito (ro&itao u jedno2 od stariji7 ruski7 i0vora. Grasne je (ri2jere 2itolo3ki7 DalsiDikata s(jesnio neki M.8. Milojevi6, (a u jednoj njegovoj sr(skoj %narodnoj* (jes2i nastu(a sav (raslavenski (anteon. Jovoljan 6e 'iti jedan (ri2jer. ,van (lete =vije6e i
Caj ga "ratu mla+ mu, ? 5 tru "ratu &ol du. 5 tar ga *l t t *l t , Caj ga dadnom Ca"oguW 5 tar ga *l t t *l t , Caj ga 'oju 5 runuW Caj ga to'nom O l suW Caj ga ' lju SariluW Caj ga s'j tlu @' 'iduW Caj ga silnu 6rigla'u, 6rigla'u s' toj troji%i.
fo3 je Gonstantin G. fire&ek 1estoko na(ao Milojevi6ev DalsiDikat 11. Milojevi6 je, i02eBu ostaloga, DalsiDi=irao stare ri2ske nat(ise i0 ,,. st. (o Gristu, navodno i0 okoli=e \e6i i stavljao na nji7 sr(ska i2ena 4diederle 19a>b,,b1:K@15. 8koro 'i 'ilo suvi3no i dalje ga s(o2injati. davodi2 ga, i(ak, 0ato jer se i danas neki slu1e nji2e da 'i u(ot(unili svoje viBenje (raslavenske 2itologije 4Ovse= 1991:1?@5. O i2enu 5 run, koje se (ojavljuje u (ri(jevu neke (jes2e i0 sr(skoga Uev&a 4\etrovi6 19K>:1K@5:
Noja majka Gilim tka Czindziri dzindzir zlato, 6rum" ri, trum" r " 4 , 5 run , 5 tr , kara$ijo moj Yzatkala, m n z'ala.
11
^ B*r0'a%h kr0l 'sk ho ) sk ho s*ol ) nst'a nauko' ho 18?@:K@8.
T>
7M
a koje je takoBer 'ilo (rotu2a&eno kao ostatak i0 (oganske starine, ili(ovi6 je ustvrdio da je 2ogu6e Wda n ma nikak' ' z sa 5 runom n go da s im 5 run tu ja'lja kao hi*okoristikon u odnosu *r ma im nu 5 tar. 419@8:?>< \etrovi6 je 1estoko reagirao 19NK., a ili(ovi6 odgovorio 19N@.5 ,0gleda da je va1an trag \erunova 3tovanja kod ju1ni7 8lavena (ronaBen u o'i&aji2a dodola ili *r*oru4a. Eije& je o o(7odi2a u do'a su3e, u koji2a o(7odni=i, (jevaju6i (ose'ne (jes2e, (ri0ivaju ki3u. fo3 je u V,,,. stolje6u neki 'ugarski kaluBer i2eno2 8(iridon ustvrdio u svojoj 'ugarskoj (ovijesti da Bugari u njegovo do'a jo3 uvijek 3tuju \eruna t plxo hlims| noqx|it ~oyt{|{ . i doka0ivao to (ojavo2 tako na0vana lika u ti2 o(7odi2a 4,vanovz 19a@:1NK5. , 2nogi drugi (ove0ivali su ove o'i&aje s (raslavenski2 gro2ovniko2. ili(ovi6 je o(re0no, na te2elju ras(rostranjenja o'i&aja, (o2i3ljao na to da je sa2 o'i&aj nastao ne0avisno od \eruna, no da o'a na0iva 0a nj 2ogu 'iti u ve0i s nj2e 419@8:?N.??5. Gona&no su i ,vanov i Io(orov 419?@:1a>.11>5 0aklju&ili da su to osta=i (raslavenski7 o'reda usko (ove0ani7 s 2ito2 o \erunu i njegovu djelovanju. Lfa 'i7 i(ak 'io o(re0niji i (o2i3ljao na neko6 2nogo 3ire ras(rostranjenije ono2ato(ejske rije&i o'likovane 'are2 u \,- ra0do'lju 0a o0na&avanje gro2ovite 'uke, te dodole i (r(oru3e, ako se ne naBu &vr36i argu2enti, i(ak tu2a&io kao (aleo'alkanski ele2entM. \ogledaj2o jo3 jednu \erunovu 0na&ajku. ^ jedno2 rusko2 ruko(isu i0 V. stolje6a 4rije& je o nekoj vrsti o(6ega ud1'enika u o'liku (itanja i odgovora5 nai6i 6e2o na (itanje pwoqwo lp{ slnlpH, %Goliko i2a ne'aH* i na 0a(anjuju6i odgovor: hlimsz lp{ usox, %\eruna je 2nogo*. Jvije stvari 0a&uBuju. \rvo, gro2ovnik \erun ovdje je i0rijeko2 i0jedna&en s de'o2 4kao da 2u je (ri(isana uloga drevnoga indoeuro(skoga 'oga ne'eskoga svjetla / dj uIs2*Jt r. koji je u 8lavena nestao gotovo 'e0 traga, i2e 2u se o&uvalo u @tri"ogu5, a drugo, \erun nije sa2o jedan nego i7 i2a vi3e. Gako sa0nati, koliko i7 je 'ilo i 3to to 0na&iH Odgovore 6e na2 dati 'alti&ke dajne.1K Balti gro2ovnika, dodu3e, 0ovu drugi2 i2eno2, no, ono je toliko sli&no slavensko2u da nas ne s2ije s2etati. ^ jednoj 6e2o litavskoj dajni na6i 2jesto koje doslov=e (onavlja odgovor i0 ruskoga ruko(isa a glasi: 5 rkunu yra daug, %hlimsz lp{ usox*1T. ^ drugi2a 6e2o na6i i nji7ov 'roj, (ri2jeri=e:
5 rkunai yra k turi1 Oi nas rytu, &ytas 'akaru, 6r )ias *i tu & t'irtas 4iaur s. \erkuna je &etiri: \rvi na istoku, Jrugi na 0a(adu 4dosl. %ve&eru*5 Ire6i na jugu, getvrti na sjeveru.
,li:
5 rkunaiW yra k turi "roliai1 rytu, *i tu, 4iaur s ir 'akaru 5 rkunai %\erkuna je &etvero 'ra6e: isto&ni, 0a(adni, sjeverni i ju1ni \erkun.*
getiri \erkuna su 'ra6a. fe li 0ato Gro2ovnikov dan, * r=un dn, &etvrtak, &etvrti u tjednuH cna&i li sti7 5 rkunai yra k turi da \erkun i2a &etiri as(ektaH Ja gleda na sve strane svijeta 4tj.
1K Cajn su u Uitava=a i Uatvija=a kratke (jes2e, o'i&no u &etiri sti7a, koje su si (jevali da si (rikrate vrije2e. ^loga i2 je 'ila naoko tako neva1na da su (ro2akle 'udno2 oku kr36anski7 vjerovjesnika te i7 nisu iskorijenili. Io je 0a nas velika sre6a, jer su na(u&ene stari2 'alti&ki2 'ogovi2a. Io su Drag2enti, ulo2=i drevni7 2itova. \ravoga sadr1aja ne2aju, no, u nji2a sve vrvi od alu0ija na drevno (oganstvo. One nude 2ale sli&i=e koje se 2ogu slagati (o(ut nekog *uzzl i otkrivati du'lji 2eBuodnosi. 1TJajne
navodi2, ako nije druk&ije o0na&eno, (re2a ,.I. 19>N, 19?@ te ,vanov 198K.
T?
7R
da vlada =ijeli2 svijeto25H ,li, da nad0ire &etiri godi3nja do'aH fe li on gos(odar svega, i (rostora i vre2enaH dova (itanja naviru 'r1e no 3to se 2o1e odgovoriti na stara. Valja u(o0oriti na skandinavsku ko02olo3ku s7e2u (o kojoj ne'eski svod dr1e &etiri (atuljka. getiri sku(ine (atuljaka, 0vani ?ustri, O stri, <ordri, @udri . %,sto&ni, ca(adni, 8jeverni, fu1ni*, (redstavljaju &etiri glavna vjetra. do, (aralela i2a2o i u slavensko2 svijetu. 8ao Gra22atik o(isao je u Arkoni na Eujani ki( visokoga 'oga 8vantevita koji je i2ao &etiri glave:
Yng ns in a d simula%rum, omn m humani %or*oris ha"itum grandidat trans% nd ns, Luatuor %a*iti"us totid mLu % r'i%i"us mirandum * rsta"at, Lui"us duo * %tus totid mLu t rgum r s*i% r 'id "antur.
%^ sveti3tu je stajao nei02jerno velik &udnovat ki(, sve 2jere ljudskoga tijela nadila0io je veli&anstveno36u, s &etiri2a glava2a i isto toliko 3ija, od koji7 su dvije gledale na(rijed a isto toliko otraga.*
da Eujani je 'ilo nekoliko vi3eglavi7 ki(ova. Eugievit je i2ao seda2, \orevit (et, \orenutius &etiri glave. ^ (o2orjanski2 gradovi2a 80=0e=inu, olinu te u Brani'orubBranden'urg stajali su troglavi ki(ovi 'oga Iriglava. 8vi su o(isani ki(ovi nestali, no, i(ak je u ra0ni2 slavenski2 krajevi2a (ronaBeno nekoliko vi3eglavi7 ki(ova koji (otvrBuju istinitost srednjovjekovni7 o(isa. daj(o0natiji je ki( s &etiri li=a na jednoj glavi 3to ga je godine 18@8. na3ao in1. G. BiekoVski u s(rudu rijeke c'ru& u Gali=iji 'li0u OusjatCna. c'og sli&nosti s ki(o2 3to ga je o(isao 8ao stariji su ga istra1iva&i (roglasili 8vantevitovi2 ki(o2 i to 2u je i2e ostalo do danas, (re2da je jasno da on s rujanski2 8vantevito2 ne 2o1e i2ati nikakve ne(osredne ve0e. \rostorno je 2nogo 'li1i rujansko2e drveni ki(i6 i0 ,. stolje6a, naBen u olinu, na u36u Odre u Baltik. Visok je svega 9,N =2. Mali &etveroglavi ki(i6 i0 kosti, i0 . solje6a, naBen je i u \reslavi, sredi3tu rane 'ugarske dr1ave. cani2ljiv je dvoglavi drveni ki(, visok 1,?a 2., (ronaBen na otoku is=7erinsel u Jolensko2 fe0erubIollensee kraj deu'randen'urga, u 0e2lji srednjovjekovni7 Jolena=a. Gona&no, jedan troglavi ki( (ronaBen je u Jal2a=iji kod 8uvida. Vi3eglavi 'ogovi, odra0 vi3estrukosti jednoga Boga, kao kada se ka1e hlimsz lp{ usox, jo3 ne 0na&e da (osvuda i2a2o (osla s \eruno2. God rujanskoga 8vantevita to je i(ak 2ogu6e. God 'alti&ki7 se 8lavena, nai2e, ne s(o2inje \erun 4nego sa2o \eruni65, a 8vantevit, koji je 'io najugledniji 'og 'alti&ki7 8lavena, i2ao je jasno (re(o0natljivu, &ak do2inantnu vojnu Dunk=iju, (a ga istra1iva&i ve6 odavna us(oreBuju s \eruno2. Gada se ka1e 5 rkunu yra daug, hlimsz lp{ usox, to ne 0na&i da i7 2ora 'iti 'a3 &etiri. ,, doista, u litavski2 dajna2a i2a \erkuna i vi3e: 5 rkunu yra 4 4i, %\erkuna je 3est*, ili:
5 rkunai yra s *tyni1 4 4i griaudia, o s *tinas n .
Z5 rkuna j s dam1 4 st ih grmi, a s dmi n .[
\redstavlja li ovdje sed2erostruki \erkun tjedan sa 3est radni7 i jedni2 neradni2 dano2H \itanja se i dalje 2no1e. fedna latvijska dajna 6e sve jo3 vi3e 0a2rsiti:
5 rkona t 'am C 'ini d li1 6r ji s* ra, 6r ji ru%a, 6r ji zi"in ja. %\erkunovu o=u Jevet sinova: Iroji=a su 'ila, Iroji=a gr2jela, Iroji=a sijevala.*
T8
7V
L\erkunov ota= je stari Jeva, stvorijteljM. Iu i2a2o devet \erkuna, svi oni 'iju, gr2e i sijevaju. Mo1e2o se 2alo igrati ra&unanja i re6i da je devet jednako osa2 vi3e jedan, 9$8 1. Osa2 2o1e 0na&iti &etiri strane i &etiri 2eBustrane svijeta. Io je stara 2itska (redod1'a, vidljiva, (ri2jeri=e, u s(o2enutu vedsko2 o(isu o'navljanja svijeta i0 1rtvenoga konja: pnj go' suq sla"in stran s'ij ta, r "ra m +ustran W 4Br7adaranCaka u(ani3ad5. ^ 8lavena je do'ro (otvrBeno da je taj sku( 'rojeva igrao va1nu ulogu u ra0u2ijevanju svijeta. Eije& je o i0u0etno va1ni2 ar7eolo3ki2 nala0i2a slavenski7 sveti3ta, jedno2 u dovgorodu, a drugo2 kod Be=lava u Moravskoj. ^ dovgorodu su ar7eolo0i, ta2o gdje je do Okto'arske revolu=ije stajao \erunski sa2ostan 4a drugo'i ga nes2iljeno sru3ili5, otkrili (ri iska(anji2a godine 19NK.b19N@. tragove \erunova sveti3ta. Ono se sastoji od okrugle (latDor2e (ro2jera oko 1a 2. u &ije2 je sredi3tu otkriven donji dio odlo2ljena
dovgorod: rekonstruk=ija \erunova sveti3ta. 4(re2a: 8edov 19NT, ri0'a @@:5
stu(a 4'io je to, o&ito, donji dio \erunova ki(a 3to ga je Jo'rinja (ostavio 98a. godine5, okru1ene jarko2 s osa2 (ro3irenja, (o(ut 'lagi7 a(sida. Io je, i0gleda, (ostalo (rototi(o2 tlorisi2a najstariji7 sjevernoruski7 kr36anski7 =rkava. ^ svako2e (ro3irenju (ronaBeni su tragovi 1rtava (aljeni=a, a najvi3e i7 je 'ilo u sredini (latDor2e, kraj stu(a. O'lik se 2o1e najlak3e o'jasniti ve6 (o0nato2 Dor2ulo2 8 1$9. Veliki \erunov ki( s 1rtveni2 ognje2 onaj je (ravi \erun, osa2 1rtvenika (osve6eno je, 2o1da, os2i2 \erunovi2 as(ekti2a. Vidjet 6e2o kasnije kako se ovaj ras(ored 2o1e o'jasniti i (retkr36anski2 kalendaro2. Ia se ista Dor2ula, 8 1, 2o1e vidjeti i u veliko2oravsko2 gradi3tu i0 ,. stolje6a, 0nakovito 0vanu 5ohansko, %\ogansko*, kraj Be=lava u jugoisto&no2e kutu Moravske. ca ovakvo tu2a&enje ti7 nala0i3ta veo2a je 0na&ajno da je sli&no sveti3te 4sa2o, o&ito, i2(rovi0irano5 negdje u0 Volgu o(isao godine 9KK. ara(ski (uto(isa= ,'n adlan. Ia2o su se, 2eBu in=i2a, ruski trgov=i klanjali ni0u 2ali7 idola (ostavljeni7 u krug u &ije2 je sredi3tu stajao jedan veliki. Io2e su se (rvenstveno o'ra6ali u 2olitvi i govorili 2u %gos(odine*. 4diederle 191>:11?5. dije tek jasno, jesu li ti Eusi 'ili Varja0i ili 8laveni. ^ 0e2lji Eadi2i&a, kraj sela Oodo2isi&i a u0 je0ero 8vjatoe, otkriveno je sveti3te i0 (ri'li1no .. ,. stolje6a, no, tu su 'ila &etiri uko(ana 1rtvenika oko ograBena kruga s ki(o2. 8ve (otvrBuje 2isao, da je 'altoslavenska (oganska teologija 'ila 2nogo slo1enija no 3to se o'i&no 2islilo.
T9
D0
@a
DX
*eles3
Vrati2o se 2alo \erunovu (aru i0 rusko.gr&ki7 2irovni7 (ogod'i, Oolosu. Budu6i da s2o 2ogli (rodrijeti du'lje u \erunove 0na&ajke sa2o us(oreBuju6u ga s Voloso2, ve6 s2o (osredno sa0nali ne3to i o nje2u. Jok su u0 \eruna (ove0ani vojni=i, oru1je, rat, s2rt oru1je2, dok 2u je 2jesto gore, na 7u2u, gori, dotle su s Voloso2 (ove0ani selja=i, selja&ki i2etak 4stoka5, 'ole3tine i s2rt, 2jesto 2u je dolje u vodi, rije=i. Volosa s(o2inju i drugi i0vori. ^ ivoto(is sv. Vladi2ira je, (ri2jeri=e, o(isano kako je Vladi2ir dao sru3iti Volosov ki( i 'a=iti ga u \o&ajnu. ^ s(isu qoro slwolxo vitp{oqn| na6i 6e2o Dra0u oqopm pwo{z noxm, a u Oustinsko2 ljeto(isu i0 V,,. stolje6a stoji: oqopz, noxz pwo{t, nl m stv ro rlqtwo ylp{t. do, u ivoto(isu sv. Avraa2a Eostovskoga na6i 6e2o o(isano kako je on u Eostovu uni3tio ka2eni ki( O l so', kojega su ta2o &astili i in=i. \a1ljiviji &itatelj 2orao je uo&iti (ro2jenu u i2enu. ,s=r(io sa2 gotovo sve i0vore koji s(o2inju Volosa. Io su uglavno2 slu1'eni ljeto(isi. ^ drugi2 vreli2a s(o2inje se isti 'og (od i2eno2 O l s. Iako je, (ri2jeri=e, u e(u qoro o ~qwm xoilr, nastalu navodno godine 118N., vidovnjak Bojan na0van Velesovi2 unuko2: t osl, lqlpor rsmyle ^ Dantasti&no2 s(isu ojklstl oxoiokt ~o umw|u stoji: {ios|, vip|, rlqlp|, ~lims| s| nox oni|{t| n pou, %Irojana, Orsa, Velesa, \eruna u 'ogove o'rati3e 'jeso2*. Ovdje je (osve jasno da O l s stoji na 2jestu, na koje2u je u Groni=i Oolos. ^ sjevernoruski2 2jesni2 i2eni2a na6i 6e2o o'like i0vedene i0 O l s i i0 Oolos: oroni2i O l so'o r "ro, Ooloso'a gora, sela O l so'o, Ooloso'o. MeBu stari2 ruski2 oso'ni2 i2eni2a 0astu(ljen je (ak sa2o Oolos. Gao 3to je novgorodsko (ogansko \erunovo sveti3te dalo i2e kr36ansko2 sa2ostanu 4hlist uos|p{iz5, tako je i Volosovo sveti3te, 1> vrsta 4oko 1? k25 udaljeno od Vladi2ira u0 rijeku Golo&ku, dalo svoje i2e sa2ostanu (osve6enu sv. dikoli: oqopor twoq|lrkwt os|p{iz. ô(6e je sv. dikola kod isto&ni7 8lavena (reu0eo 2noge Volosove =rte 4^s(enskij 198K5. Eo2an fako'son sa1eo je dosada3nje s(o0naje o VelesubVolosu u nekoliko to&aka. Gada se Veles s(o2inje s drugi2 'ogovi2a, u tekstu 2u je uvijek naj'li1i \erun< ako se \erun s(o2inje sa2o s jedni2 'ogo2 u dru3tvu, to je o've0no VolosbVeles. ^0 o'lik Oolos jedina je a(o0i=ija "og., (ra6ena atri'uto2 skotii, a ako se u(o(tre'ljava i2e 'e0 a(o0i=ije, onda sa2o u o'liku O l s. Ea0lika u o'liku i2ena navodila je istra1iva&e na ra0ne 0aklju&ke. fo3 je 0a&etnik slavenske Dilologije, fo0eD Jo'rovskC, uo&io srodnost i2ena O l s s i2eni2a neki7 2itski7 'i6a u 'alti&ki7 naroda, i0vedeni2a i0 korijena ' l!. Io su, (ri2jeri=e, litavske Vlinas, Vlnias, Vls, Velions, Veliuon, Vles, Vel, latvijsko Vlns, Vlls, Velis itd. Jo'rovskC je to i0rekao u (is2u od N. svi'nja 1?9T. :
Nit H l s kommt das Aitauis%h H lnas, H linas 6 u$ l ]" r in. S tzt h isst all s 6 u$ l na%h d n #runds=tz n d s 9hrist ntums, H il na%h #ott k in and r s > s n g lt n kann. Nan muss a" r di alt Nythologi und C monologi h rst ll n, Hi si Har und s yn musst . ISako"son XV6V1KRK2 %8 H l s se (odudara litavsko H lnas, H linas Vrag. 8ada se sve 0ove Vrago2 (re2a kr36anski2 0asada2a, jer u0 Boga ne 2o1e va1iti ni jedno drugo L'o1anskoM 'i6e. do, 2ora se us(ostaviti staro 'ajoslovlje i de2onologija kakva je 'ila i kakva je 2orala 'iti.*
Oein0el je 1889. Volosa us(oredio sa skandinavski2 'ogo2 Oolsi, 3to je navelo \ogodina da 0aklju&i kako je O l s stari, o(6eslavenski de2on 4(reu0et od Uitava=a5, a Oolos, koji da s (rvi2 ne2a nikakve ve0e, 'og Eusa, koji su ga 0ati2 (renijeli u 8kandinaviju4e5. diederle je (o2i3ljao
@1
D2
na varja3ki utje=aj, (od koji2 'i se slavensko2 O l su u krugu skandinavski7 Eusa (ro2ijenilo i2e u Oolos 4191>:11>5. da drugoj se (ak strani odigravala jednaka (ri&a kao i s \eruno2: O l s ne 'i 'io i0vorni (raslavenski 'og nego 'i u do'a ruske, jo3 (oganske, dr1ave nastalo (od 'i0antski2 utje=aje2 novo 2itsko 'i6e koje2u u osnovi le1i kr36anski sveta=, !, Vasilije, Bla1, (astir i0 Ga(adokije i 0a3titnik stoke, is(rva (od i2eno2 Oolos 4Miklo3i&, Veselovskij i drugi5. , u ovoj konstela=iji (o2islilo se na to da 'i O l s i Oolos 'ila dva 2eBuso'no ne(ove0ana 'oga. OenrCk UoV2iaski ustvrdio je da je O l s 'io stari ruski selja&ki de2on 1ita, a Oolosa, koji 'i nastao od sv. Bla1a i i2ao Dunk=iju 0a3titnika stoke, da su (ri7vatili varja3ki vite0ovi koji2a je stoka 'ila osnovni i0vor 'ogatstva. 4198>:11T5 Iaj 0aklju&ak nije u skladu s oni2e 3to je (ostalo o&igledno nakon anali0e ruski7 (risega i0 ,. stolje6a, nai2e, da u o(re=i 5 run3O l s na Velesovoj strani stoje selja=i, a ne kne0 i njegova vojni&ka (ratnja. Jrugi su, o(et, (o'ijali i tu (ret(ostavku i to (o2o6u Velesovi7 tragova u druga dva slavenska ogranka. Ako O l sa (o0naju sve slavenske grane, onda on 2ora 'iti (raslavensko do'ro jo3 (rije ra0la0a \raslavena (a ne dola0i u o'0ir da 'i on (ostao od sv. Bla1a. gak dola0i do o'rata: ne da 'i Oolos (ostao od sv. Bla1a, nego su na sv. Bla1a, 0a7valjuju6i sli&nosti u i2eni2a, (renesene Volosove 0na&ajke. Mi se na2jerno ne6e2o (rikloniti ni jednoj od navedeni7 7i(ote0a. \ustit 6e2o da sa2o gradivo govori 0a se'e. fedino 6e2o odsada u2jesto o'lika Oolos ra'iti O l s jer o(6e'altoslavenski i 'li1i indoeuro(sko2e i0voru. \ro2otri2o, i(ak, (rvo te tragove kod 0a(adni7 i ju1ni7 8lavena. daj'olje su (otvrBeni kod ge7a. Iako se, n(r., u &e3ko2 ro2anu 6kadl ) k s (o&etka 1N. stolje6a javlja na jedno2 2jestu negoduju6i u0vik:
GC jest &rt, ane' kC veles, ane' kC 02ek t (roti 2n 0'udilH %Goji te je &rt LvragM, i koji veles, i koji 02aj (rotiv 2ene (o'unioH*
Ovdje su i0jedna&eni Vrag, Veles i c2aj. Oni su, kako 'i to rekli ,vanov i Io(orov, alo* rsonai. Veles je (ostao, s kr36anskoga vidika, 0li2 de2ono2. ^ jednoj 7usitskoj (ro(ovjedi i0 1@?K. godine (o0ivaju se 1u(ljani da ostave svoje grije7e u O l sa. 4fako'son 19>9:N8T5. , ovdje je Veles (ove0an s grije7o2. Vidjeli s2o to, uostalo2 i kod Balta. ^ jednoj nje2a&koj (ri&i i0 1N@8. godine o(isuje se kako je 2u1 sanjao da njegova 0la 1ena H r in #anss, und $l]g ]" r N r, und k m nimm rm hr h im 4%'ila guska i odletjela (reko 2ora i nikada se vi3e nije vratila ku6i*< Ou'erin 1NN@5. Ia je (ri&a 'ila (revedena na &e3ki. ^ (rijevodu i0 1N>1. godine 1ena je odletjela nTkam k O l su za mor W 4Esel 1N>15, a 1N9a. godine je to Martin c`2rskC u jednoj (ostili (araDra0irao nT$kam k O l su *ry) na mor W 4diederle 191>:11@5. Ono 3to je 0lo, tre'a oti6i za mor k Velesu. 8 ti2 6e2o se jo3 susretati. fan 0 Oole3ova, redovnik i0 sa2ostana u Bevnovu, s(o2inje god. 1@K>. u svojoj ras(ravi o 'adnjoj ve&eri &e3ku 'o1i6nu (jes2u, koledu, in 'ulgari1 &ol da i navodi (o&etni sti7: 8 li, 8 li, Cu" % stogy *ostrz d d'oraW Iaj se sti7 (onavljao * r singulos ' rsus huius satis longi %anti%i, %nakon svakoga sti7a te dosta duge (jes2e* koja je ljudi2a o'e6avala $ortunam t "onam gu" rnation m r rum t 'ita , %sre6u i do'ro u(ravljanje stvari2a i 1ivoto2*. Iaj isti sti7 0a(isao je godine 1@T>. sve6enik Matej:
Bo7e2i =u2 ad7u= erant (agani Beel adora'ant et (ro(terea nes=ientes eu2 no2inare, dierunt: > l , > l , Cu" % stogy *ostrz d dHora ue2 %gesi dok 'ija7u (ogani 3tova7u Baala i nji7ovi (oto2=i ga s(o2inju govore6i: O l , O l , du" phrastq stoji *osr d d'oraW kako dosad nji7ovi
@K
D7
ad7u= eoru2 i2itatores de=anta'ant.
o(ona3atelji (jevaju6i (rika0uju*
Ovdje u2jesto 8 li stoji O l , 3to je kasnije, kada je (ostalo jasno da tu ne 2o1e 'iti govora o Deni&ko2 Baalu, navelo na (o2isao da se u (jes2i s(o2inje Veles. diederle je, (ri2jeri=e, (o2i3ljao na vokativ od ne(otvrBena kratka o'lika /O l. ^ 2nogo 2anjoj 2jeri, ali i(ak, i2a Velesu tragova i kod ju1ni7 8lavena. Io su to(oni2i. Mo1e se uo&iti da svi le1e u ni0ini, u0 vodu. fedan je i2e 1ala O l s 'li0u dovoga Vinodolskoga. Ova2o su selja=i i0 Vinodola dovodili goveda 0a (rodaju i utovarivali i7 na laBe. \o0nat je grad O l s u Makedoniji na Vardaru. dad nji2 je 'rdo s vr7o2 koje se 0ove 8v. ,lija. ^ 8loveniji 'i na nj tre'alo (odsje6ati i2e naselja O l so'o u Gorenjskoj, ako to nije 0na&ilo %Veliko selo*. dje2a&ko i2e je, nai2e, Mi=7elstetten, gdje je mi%h l od srednjevisokonje2a&koga %veliki*. Mo1da se i(ak radi o nes(retno2 (rijevodu sa slovenskoga, (ri &e2u (revoditelji nisu vi3e 0nali (ravo 0na&enje do2a6ega i2ena. \ri2jer 0a to i2a2o u Goru3koj sjeverno od Pelov=a, gdje je slovenski oroni2 5l 4 4o0na&uje 6elavi, ogoljeli vr7 3u2ovite gore5 (reveden s 6anz" rg, %\lesna gora*e Gona&no, u Orvatskoj i2a2o, ne tako daleko od vr7a 5 run na ^&ki, gradi6 Volosko dolje u0 2ore. 82eta sa2o o'lik i2ena Oolos, jedini u toj ina&i=i i0van ruskoga (odru&ja. Ldo ako se gleda s vr7a \erun na 2ore, (rva to&ka na o'ali koja se vidi, je rti6 (red Voloski2, gdje su (re2a (redaji Gastav=i tovarili ro'u i stoku na 'rodove.M
Kozmiki sukob
\erun i VolosbVeles jedina su dva (raslavenska 'oga &iji se 2eBuodnos 2o1e 'ar dijelo2i=e rekonstruirati. Io je 'ilo 2ogu6e uraditi sa2o na te2elju (isani7 i0vora. \oka0alo se da oni stoje na su(rotni2 strana2a i i0gleda kao da 2eBu nji2a vlada nekakva na(etost. 8ada se (ostavlja va1no (itanje, 2o1e li se rekonstruirana struktura nji7ova 2eBuodnosa (rona6i u Dolklorni2 tekstovi2a 0a(isani2a u ,. i . stolje6u i 2o1e li se ti2 trago2 do6i do 2itske (ri(ovijesti. \oslu1it 6e2o se stoga klju&e2 3to su ga na3li Dilolo0i tek (o3to su anali0irali strukture (redaja, a nakon toga (aralele, koje su se (oka0ale na ra0ini strukture, dodatno (odvrgnuli lingvisti&koj anali0i. Iako je eti2olo3ka srodnost klju&ni7 rije&i 4ne sa2o i2ena 'ogova5 i =ijeli7 rekonstruirani7 Dra0a kona&no dala dugo tra1eni oslona= (ri us(ostavljanju ve0a 2eBu o'je2a (rije navedeni2 kategorija2a (odataka. \ut je to koji2 su krenuli Ju2e0il, ,vanov, Io(orov, ^s(enskij, Gati&i6. ,vanov i Io(orov u0eli su 0a is7odi3te svoje2 tu2a&enju 'jelorusku (ri&u o 'or'i i02eBu 8oga i < )istoga 4Vraga5 koja 6e i na2a do'ro (oslu1iti:
@T
{o p~oimr|r ox } sytpztwou: nl, w|lz, }|nze W A k { usl }|nz: pvmr|pe W mkH W hok y|qorlw|e W y|qorlw| }|nz, xivm u o{~mm, | . nl }|nze W A ~o{ wose W wos }|nz, y|qorlw| s| x{u ulpt s|xi|jkm, | |nl }|nze W ~o{ woiorm pvmr|pe W woiorm }|nz: vo}tsm s| x{o ulp{o s|xi|jkm, | nl }|nz. W A ~ok nmktsowe W nmksow p~|q< y|qorlw| s| x{u ulpt s|xi|jkm, | nl }|nze W ~ok k}li|ro pvmr|p: {|u { 2sl sl }|nzle W k}li|ro i|}onz t nl }|'ze W m, ~ok w|uls pvmr|pe W w|ulsz i|}onz, t nl }|nze W m, kw , w|lz, pvmr|p m rokm ~o{ woiy, ~o{ woqokme W m, {|u {rol ulp{o, {|u p|nl nmk}e w x{o woqt mk|itz tk}l ~ims, kw x{o og sytpztw| nlz. 4Eo2anov 1891:1NN, ,.I. 19?@:?>5
DD
Io se s(orio Bog s de&isti2: fa 6u te, ka1e se, u'itie W A kako 6e3 ti 2ene u'iti: ja 6u se sklonitie W Ga2oH W \od &ovjekae W fa 6u &ovjeka u'iti, grije7e 6u 2u od(ustiti, a te'e u'itie W A ja (od konjae W fa 6u i konja u'iti< &ovjeka 6u na 2jestu od3tetiti, a te'e u'itie W A ja 6u se (od kravu sklonitie W fa 6u i kravu u'iti, do2a6ina 6u na 2jestu od3tetiti, a te'e u'itie W A ja (od ku6ue W fa 6u i ku6u s(aliti< &ovjeka 6u na 2jestu od3tetiti, a te'e u'itie W A ja 6u se (od sta'lo skloniti: ta2o ti 2ene ne6e3 u'itie W fa 6u drvo ra0'iti i te'e u'itie W do, ja 6u se (od ka2en sklonitie W fa 6u i ka2en ra0'iti, i te'e u'itie. W do, eto, ja 6u se, ka1e se, skloniti u vodu (od (anj, (od kladue W do, ta2o je tvoje 2jesto, ta2o si 'udie -to, gdje god udari gro2, to Bog de&istoga 'ije.
8 (o&etka kao da ova (ri&i=a doista (ri(ovijeda kako se Bog 4Bog kr36ana5 nad2udruje s Vrago2 i (rijeti 2u da 6e ga u'iti. \a i(ak, neki 6e nas i0ra0i 2orati u&initi o(re0ni2a. Bog, nai2e, "ij (o vragu, s*aljuj ku6u, raz"ija drvo i ka2en. On se (ona3a kao gro2ovnik. , doista, u neki2 se ina&i=a2a javlja sv. ,lija kao taj koji se svaBa s de&isti2. do kraj (ri&e o'jasnit 6e o &e2u je rije&. Io je etiolo3ko o'ra0lo1enje, 0a3to gr2i: kada kod gdje udari gro2, to Bog 'ije svojega (rotivnika. Iaj (rotivnik (ak nije kr36anski vrag koji 'i se, kako 'i tre'alo o&ekivati, sakrio u ognjenu 0e2ljinu utro'u, u \akao, nego se on skriva (od (anj u vodu. , Bog je s ti2e 0adovoljane Ovdje i2a2o (osla s lako uo&ljivo2 o(o0i=ijo2 gor na n "u3dolj u 'odi, koja odgovara o(re=i i02eBu \eruna i Velesa. Bog ne 2o1e ovdje 'iti kr36anski Bog, nego je to (oganski Gro2ovnik, a de&isti 'i u to2 slu&aju 2ogao 'iti skotii "og VolosbVeles. Osi2 varijante Bogb,lija 2o1e se uo&iti i va1na varijanta de&istibVragbc2aj. Io je vidljivo i0 dviju drugi7 'jeloruski7 ina&i=a iste (ri&e: w {m{ s| x{o xoil ~ims yoi{| }|ntr i kw {m{ ~ims }|ntr ul 4%-to tu na ovoj gori gro2 je Vraga u'io* i %eto tu je gro2 u'io c2aja*< ,.I. 19?@:?>5. ô&ljiva je (aradig2atska s7e2a (o kojoj se odvija (ri(ovijedanje:
T:o 3
6&o +a-i 8
/i.e g
:o'a O
@@
DK
Bog 8v. ,lija gro2 u'ija 42unjo25
de&istoga gortabVraga c2aja
olklorno gradivo nudi i ra0ne druge 2ogu6nosti:
8 treska
g strjeli=o2 2alje2 ka2eno2
O 02iju u1a
2unja
ra0'ija
\ret(ostavi2o sada da i2a2o (red so'o2 (raslavenski o'redni tekst, ulo2ak 2ita koji je tijeko2 dugi7 stolje6a do'io kr36ansku (resvlaku. A(elativ "og (ro2etnuo se u oso'no i2e kr36anskoga Boga, &ak 6e Bog, koji 6e u'iti &ovjeka, (rvo nje2u ot(ustiti grije7e ili 6e 2u nadoknaditi 3tetu koju 6e (o&initi, a njegov 6e (rotivnik do'iti i2e kr36anskoga Vraga. ,s(od toga le1i, i0gleda, &ista (oganska (ri&a o svaBi i02eBu Gro2ovnika i njegova sudruga. do, #romo'nik i Enaj iz 'od ovdje se ne (oka0uju kao sudru0i, nego kao su(arni=i. Oni se 'ore na 1ivot i s2rt. \rito2 Gro2ovnik 'ije svojega su(arnika, a ovaj ga i0a0iva i (oku3ava 2u u2aknuti. Io daje s7e2u koja se 2o1e rekonstuirati na (raslavenskoj ra0ini:
3
\erun
8
u'ijabgoni
g
2unjo2bgro2o2
O
Velesabc2iju
^ takvoj s7e2i 2ogu se 2ijenjati oso'e koje sudjeluju u 0'ivanji2a, rekvi0iti koji2a se i0vr3ava radnja (a &ak i sa2a radnja, a da (ri&a ostane ista. \osve je isto, ka1e li se da je \erun u'io c2iju ili sveti ,lija Vraga. Ea0lika je sa2o u ra0ini na kojoj se (ri&a ostvaruje. ,vanov i Io(orov (oka0ali su kako ova (ri&a ne sa2o da i2a kod isto&ni7 8lavena i Balta 2no3tvo ina&i=a, nego i da se nje0ino2 strukturo2 2ogu o'jasniti i ra0u2jeti 2nogi drugi Dolklorni tekstovi. cani2ljiva je u to2 (ogledu 'jeloruska (ri&a o to2e kako je Gro2 u'io c2aja. JogaBaj koji se (ri(ovijeda 0'io se na neko2 konkretno2 2jestu, slu3atelji2a do'ro (o0natu. davedena su i2ena sela u 'li0ini. cnakovito je da je 2jesto 0'ivanja u0 %staru =estu*, takvu koja je 'li0u ali ka2o ljudi vi3e ne 0ala0e, na ,gri, xi. Glagol / igrat. o0na&avao je o'redni &in &iji je sastavni dio 'io o'redni (les, nerijetko kolo. ^ nas 2noga Ygri4Ga (odsje6aju na takva sveta sastajali3ta1@. ^ 'ugarsko2 su Dolkloru txit| 2jesta na koji2a se sastaju i (le3u Vile. ^ sr(sko2e igrati i
i0vorno 0na&enje o&uvala je ova rije& u slovenskoj ivanjskoj (jes2i i0 8u7ora u Beloj Grajini, u kojoj se (o0ivaju 2o2=i 4Danti5 na ivanjski (les: A s m, l s m, $anti)i, <a l !ta staro i g r i 4 ) &i smo s lani igrali, 5a "i s radi i l tos. 4trekelj 19a@.19a?b,,,:1@N5
1@8voje
@N
D6
danas 0na&i %(lesati*. da takvo2 2jestu koje (o'uBuje stra7o(o3tovanje, je c2ajev ka2en, ur w|ulsz, s okno2 i dveri2a. 8tar=i su ka0ivali da je neko6 davno u to2 ka2enu 1ivio c2aj. Gro2 ga je (roganjao i u'io, no, to 2u je us(jelo tek (ri tre6e2 (oku3aju 402aj se skrivao5. \ri(ovijest i2a i nastavak. dakon toga dogaBaja tri je dana ki3ilo, sve dok nisu na3li 02ajevo tru(lo. Io je u'ojstvo, o&ito, (rou0rokovalo (reko2jernu ki3u. deki je stara= u(o0orio ljude da c2aja valja 0ako(ati, (a je ki3a (restala. do, 0e2lja je stalno i0'a=ivala c2ajevo tru(lo na (ovr3inu, (a je ki3a (onovno (o&ela (adati. 8tara= je o'jasnio da se to gro2 0a'avlja, udara u njega ne1iva, da ne 'i o1ivio: ~ims ml|l{p, ~il m xo m sjtroxo, . w|n s {jtr. Gi3a tek 3to nije rasto(ila 0e2lju, dok netko 4u (ri(ovijesti se to&no 0na tko5 nije usnio san u koje2 2u je 'ilo re&eno kako tre'a (ravilno 0ako(ati 02aja (a da vi3e ne i0la0i na (ovr3inu 0e2lje. , (ro(ao je, i na vijeke vjekova a2en. , gro'ni 7u2ak je sada ta2o, 'li0u sela 8i2onovi&a ^ jednoj ina&i=i ne s(o2inju se i2ena sela, no ka0iva& je 0a(isiva&u ta 2jesta 0orno (oka0ao: w {m{ s| x{o xoil ~ims yoi{| }|ntr. w s {|u {io pm{ow qlj|r. %-to &, na ovoj gori gro2 je Vraga u'io. -to, on je &a.o tri dana le1ao*. ^ (ri(ovjedno2 tekstu o&uvan je drevni indoeuro(ski stilski ukras, t0v. $igura tymologi%a1N ~ims ~ilz koja je 0a'ilje1ena i u litavsko2 Dolkloru: 5 rkunas is*yr , %\erkun udara*. -le2enti ove (ri&e (risutni su u legendi o nastanku dovgoroda 40a(is je i0 V,,. stoje6a5. \redaja se do 0a(isivanja 0natno iskrivila. \o2ije3ane su uloge, i2a nelogi&nosti u njoj. c2aj je 0a2ijenjen ljutom z'ij ri krokodilom. Bit 6e da je neki =irkus (ro3ao Eusijo2 (a je krokodil 'io 2nogo doj2ljiviji nego nje2u srodan re(til 4c2aj5, kojega nitko nije vidio. Uegenda ka0uje kako se 0li &aro'njak Vol7ov (reo'ra0io u lik ljute 0vijeri krokodila, ro oni|} q{oxo }rli woiwoklq| i 0atvorio vodeni (ut u rije=i Vol7ov 4trgov=i2a je (re(rije&io rijeku5. Ira1io je da 2u se ljudi klanjaju, (a su ga stoga (ogani 0vali gro2 ili \erun. \ostavio je 2ali grad na 2jestu 0vano2 hlis, gdje je stajao \erunov ki(. Bjesovi su ga ra0'ili i uto(ili u Vol7ovu 4u ovoj konstela=iji nije, dakako, 2ogao \erun sa2 se'e u'iti, no, na&in u'ijanja: ra0'ijanje, tjeranje u vodu, 0adr1ani su5, a tijelo je 'ilo odnijeto u0vodno i i0'a&eno na o'alu nasu(rot ono2e gradu koji se danas 0ove hlis. Ia2o je 'io (oko(an i okajan (o (ogansko2 o'redu, trizni: ow|ss p reqtwo {it}so ~o~x|spwo. dakon tri dana (ro(ala je 0e2lja i (o1derala krokodilovo tijelo. Ou2ak se njegov usuo u Oadovo dno i jo3 danas se ta2o vidi ja2a i ne 2o1e ju se na(uniti.
1>
tymologi%a je slaganje dviju rije&i, o'i&no glagola i i2eni=e i0vedene i0 njega, (ri2jeri=e, grom grmi, z'ono z'oni i sl. Ii2e se u ka0ivanju (osti0ao sve&aniji, svetiji doja2.
1>
1NUigura
houtj or{wor|, ~outj ox|qlrwt, t o{ oiwor slk|qlwo, p ~it p{|iokoiojjt, s| xi, ur w|uls, } rowsou t } krli|ut. {|itwt w|}|qt, {o woqt=.{o k|rso m x{tu w|ust }ul jtr | ~ims {il{t mk|itr, m qpm mjl, pomptu } nli|xm, p ~oq, }qllrt. mntr xoe {io pm{ow kojj tor ~opqt {oxo, ~owmq xo s|qt. {|itk { ~ow|}|r: mw|, w|l, {|u t {|u, s| r|| ~oq ~oqlre ]s {|w, w kmx| t rmj|w|, qjt< }s|so, {o }ul. m, s|qt t }|wo~|qt xo. |w kojj t ~otv. ql {li|} pm{wt o~ s s| rlipt. |w m}sor| kojj ~oor. xi|uo{ noqt: ~ims ml|l{p, ~il m xo m sjtroxo, w|n s {jtr. or|qt xo xstw i|}or p {it, t p y|{il. w mp s| rlipt. k rk}l, {|w p|jslr s| woqwt t xsl m= ~oxsl k|q. {|itki w|jm, {o w|n ~oxok| ~op{oq|, kw s o{jtr n|. m, | ox utqopqtr {|w k|r|r, {o py|p s|xsl vu|i|, t xi|uo{t, t kojjt kmj| ~okm, t ~ims ~|q m xo. kmj| nq| rok| rqtw|: ym }uq sl o{{o~tqo. m, kw ~itpstqop {oxk p{|ioum m}lipwoum, {o poni| u|qv k}l sl}s|{ow, t j|i|n{ow xsv pxoql{stv, t ro}t }luq mro {o~w|v, t m ~it~oqav, a j|i|noyw|u {oinoywm s|p~|, k| s| t. {|qt {|w sopt, kw t }|p~|qt, t ~io~|r, t s| rlwt rwou |utse wmixos ~li {|u, ~outjl tuosorty kilrst, t ~outj }|plswm, m qpm.
@>
DM
\ri&a se (ri(ovijeda na nekoliko ra0ina. da jednoj te&e (ri&a o 2itsko2 suko'u i02e Bu \eruna i Velesa 4koja je ve6 jako 0a2agljena5, na drugoj o(isuje (oganski uko(, a na tre6oj daje kriti&ki (rika0 (raslavenskoga (oganstva. O(isan je (oganski (ogre' kakav 2ora 'iti da 'i 'io (ravilan: tru(lo tre'a nasuti 0e2ljo2 i nakon tri dana (rirediti triznu. Iek nakon toga otvara se 0e2lja i u0i2a (okojnika k se'i 4on *ro*ada u nju5. Ii2e je (onovno us(ostavljena ravnote1a u svijetu, naru3ena s2r6u. dovgoroBani2a je, jer su jo3 'ili (ogani i 0nali (ravilan na&in (oka(anja c2aja, (oko( us(io od (rve i nisu ga 2orali (onavljati kao 3to se to 'ilo dogodilo 'jeloruski2 selja=i2a. 8tje&e se doja2 da je u novgorodskoj legendi vidljiv dalek odsjaj nekoga neko6 doista i0voBenog o'reda u koje2u su (oka(ali %c2aja*. Eadoslav Gati&i6 (oku3ao je (oka0ati da i kod ju1ni7 8lavena, (onaj(rije kod Orvata, i2a ele2enata istoga 2itskog ka0ivanja, i to na te2elju uo&eni7 strukturni7 suodnosa i02e Bu (ojedini7 ele2enata. dajrje&itiji su (oda=i i0 jedne listine i0 11?8. godine, u kojoj se kao 2eBa3 s(o2inje neki ka2en %h in s%hia'on si %hiama @mi%ami%, %koji se u slavensko2 0ove 02ijLskMi ka2ik*. Iaj je stajao i0nad sela rnovi=e u \olji=i2a ju1no od 8(lita, na o'ron=i2a 2osorski7 vr7ova 5 run i 5 runiG. ^ jednoj drugoj listini s istoga (odru&ja, ne 2nogo 2laBoj, s(o2inje se kao grani&ni ka2en 6ris%hi ni kamik 4tri4G ni kamik, ka2en u kojega je udario trisk< (raslavenski /trTsk 0na&i %udar 2unje, gro2a*5. Bmiji kamik i2a jasnu (aralelu u navedeni2 'jeloruski2 (ri(ovjedka2a i0 istoga 2itskog kruga u koji2a se s(o2inje u|r w|ulsz u kojega je tresnuo ~ims. , drugi to(oni2i sa 0a(adnoga dijela \olji=a sadr1e iste ele2ente (raslavenskoga 2itskog govora 4Gati&i6 1988, vidi i Belaj 1988a5. Va1na (aralela je Garad1i6ev 0a(is sr(skoga vjerovanja:
&ad grom udara, onda kau da s' ti Ylija, *o za*o'ij sti 8oijoj, ga+a +a'ola IZuz'rdao s kao +a'o is*r d groma[2/ zato go'or da s n 'alja krstiti kad grom *u%a, da n "i +a'o u n 'olji *o"j gao *od krst, u koji grom n G udariti. 418NK5
8v. ,lija je, dakako, kr36anski nado2jestak 0a \eruna, kao 3to je i avao 0a2ijenio Velesa. Gro2ovnik gaBa su(arnika, a (rito2 ne (a0i na &ovjeka koji 'i 2ogao, nedu1an, stradati. 87e2a je ista kao u uvodnoj 'jeloruskoj (ri&i o Bogu i de&isto2e. Gati&i6 je (osvetio dosta (a1nje to(oni2i2a i nj7ovu 2eBuso'nu odnosu u krajoliku. Gdje i2a2o goru ili vr7 &ije i2e 2o1da &uva s(o2en na gro2ovnika a (od nji2, (o 2ogu6nosti u0 vodu, 2jesto koje se 2o1e (ove0ati s njegovi2 (rotivniko2, s2ije2o (o2i3ljati na (ogansko 2iti0iranje okoli3a. Va1nu ulogu 2o1e odigrati i to(oni2 koji o0na&uje 7rast ili 7rastik 4du', du'ravu5 kao 2jesto 2itskoga suko'a. da vr7un=i2a 6e2o nerijetko na6i =rkvu svetog Vida. On je, 0a7valjuju6i sli&nosti u i2enu i (u&koj eti2ologiji koja njegovo i2e (ove0uje s vido2, gledanje2, 2ogao (oslu1iti kao su(stitut Gro2ovniku, ako nije i ovdje na jugu, kako je to vjerojatno 'ilo u 'alti&ki7 8lavena, jo3 u (ogansko do'a u alterna=iji \erunu nastu(ao 8vantevit. Gati&i6 je (riku(io 2no3tvo jako uvjerljivi7 indi=ija, no, sa2u (ri&u nije na3ao. Io je us(jelo, (osve slu&ajno, 2eni dok sa2 ra0vrstavao (a(ire koji su ostali 0a (okojni2 (roDesoro2 Brani2iro2 Bratani6e2. On je, i0 2eni nedoku&iva ra0loga, o0na&io listo2 (a(ira 2jesto u jedno2 &aso(isu na koje2u je 2akedonsko ka0ivanje o gro2u. ca(is je 4 nom n st om n, %i2e je (red0nak*, rekli su stari Uatini5 i0 2akedonskoga grada Velesa. Iekst je, u us(ored'i s 'jeloruski2, (rili&no sa1et, no Dra0a tqt m yo k| ntqo doka0uje da je autor 'io svjestan da nije sve na'rojio. funa=i su takoBer (ro2ijenjeni. Jjelatan je gro2ovnikov (o2o6nik koji se ovdje 0ove Bm j 4u isto&no2e dijelu Balkana i2e Bmaj (re3lo je sa 02ijolikoga 'i6a Lzmaj je sa2o 2u3ki o'lik i2eni=e zmijaM na antro(o2orDno ne'esko 'i6e i0 gro2ovnikova kruga5, dok je
@?
DR
njegov 02ajski su(arnik neka lamnja 4i0 novogr&koga !Q, %du7, utvara*5. \a, i(ak, srodnost s 'jelorusko2 (ri&o2 vi3e je nego o&ita:
rp{t qtj| xiut pop woytj|{|. ulo{ iq| oxts ~o q|u|{| ro slyo: m yqorlw, m w|uls tqt u yo k| ntqo, l iqt }ulo{ s| {or| ulp{o po p{ilq| pop op{itq| ok w|uls t |wo xo ~oxokt, l xo {ilyt. %8veti ,lija gr2i s ko&ijo2. c2aj 'a=a oganj na la2nju i ako se la2nja skrije u ne3to: u &ovjeka, u ka2en ili u 3to da 'ude, 02aj 6e 'a=iti na to 2jesto strjeli=u . s ka2eno2 o3tri=o2 . i, ako ga (ogodi, tresnut 6e ga.*
4Matevz 189T:1TK, Belaj 1988a:1>a5. ,lijin (o2o6nik Bm j 4,lija je kr36anska 0a2jena 0a (oganskoga gro2ovnika5 "ij i tr ska s ognje2 42unjo25 koja je ujedno str la 4strjeli=a5 sos ostrila od kam n, s ka2eno2 o3tri=o2 43iljko25. Iu je (red na2a jasno (otvrBena u(ora'a 2unje u o'liku ka2ena oru1ja u (raslavensko2, a ne nordijsko2 2itsko2 kontekstu. Osi2 toga: ovo (oka0uje da je (ri&a ukorijenjena u ka2eno do'a. Mo1e se (ostaviti s7e2a
3 c2aj 8 trjeska g ognje2, ka2eno2 strjeli=o2 O la2nju
Be0 o'0ira na to da je sada 02aj do3ao u (rvu ru'riku, (ri&a je o&uvala i0vornu s7e2u. Ja (araDra0ira2 raniju tvrdnju: \osve je isto, ka1e li se da je \erun u'io c2aja, ili c2aj la2nju. ^ o'a slu&aja gro2oviti lik 'ije s de'a 2unja2a 02ijoliko 'i6e na ce2lji. Va1no je da se jednake (redod1'e nala0e i u 'alti&koj (redaji. Io do0voljava (ret(ostavku da je rije& o (ojavi 'altoslavenske starine. ^ litavski2 dajna2a, u koji2a su o&uvana i2ena (oganski7 'ogova, govori se o to2e kako se Velnias skriva (red \ekunovi2 gro2o2 (od 1enu, drvo, ka2en,:
O lnias "ga nuo griausmo, @l*iasi u moni r", t m diu, t akm nu/ O lnias nuo 5 rkno tr nkimo *asisl*ia *o did du akm niu, giliai, 'and ny. 4,.I. 19?@:??5 %Velnias 'je1i (red gro2o2, 8kriva se (od 1eninu ru'inu, \od drvo, \od ka2en* %Velnias se (red \erkunovi2 trijesko2 skriva (od veliki ka2en, kri1, vodu*
Io se lije(o (odudara s 2alo (rije s(o2enuti2 sr(ski2 vjerovanje2 da s n 'alja krstiti kad grom *u%a, da n "i +a'o u n 'olji *o"j gao *od krst, u koji grom n G udariti. Ova je struktura do'ro o&uvana u ra0ni2 isto&noslavenski2 (ri(ovijetka2a. cani2ljiva je (ri&a o lisi=i u kojoj se jasno vidi 2otiv suko'u i02eBu Gro2ovnika i c2ije. Eije& je o ina&i=i %Ma&ka u &i02a2a* u kojoj lisi=a (oku3ava (ri'aviti i2etak neko2 siro2a3ku. Io 2o1e 'iti 8tje(an, Go02a i sl. Uisi=a tr&i, ugleda stado i (ita (astire, &ija je to stoka. \astiri joj u 'jeloruski2 ina&i=a2a odgovaraju da je Bmij 'a, odnosno, Bm ja #orym%a 4) {o, yt l{o pwo{HF . )utre) odnosno )h|p{mvt, ~|p{mvt, ytl x{o roqHF )ul oiu|e)5, a u ruski2a da je to stado =ara Bmijulana, stado |i utq|s|. Uisi=a navje36uje dola0ak Gro2a s Munjo2,
@8
DV
odnosno u ruski2 ina&i=a2a =ara Ognja i =ari=e Munje: | {o lkm{ |i xos k| |it| M|q|st|. dato i7 u(u6uje da (re3ute i2e (ravoga vlasnika, jer 'i ina&e Gro2 (o'io &itavo stado: , ~|p{mvt: woqt m r|p v{o p~iopt, ytl x{o roq, kw sl w|jt, 2e oiu|, | pw|jt, y{o l~|s|, rlqtw|xo ~|s|. {o, l}kl iou p oqosl, s ~m~|qt t ~mpu|qt r|p, woqt r x{|w pw|jte 4)Aj, (astiri: ako vas tko (ita, &iji su to volovi, to ne ka1ite da su od 02aja GorC2=a, nego ka1ite, da su 8tje(ana, velikoga gos(odina. dai2e, ja3i Gro2 s Munjo2, on 6e vas (o(aliti i (os2uditi, ako 2u tako ka1etee)5 odnosno A woqt pw|jt{: }utr, {o os r|p mnl t pwo{ }|ni.4%Gada 'iste rekli: c2ijov, on 'i vas u'io i stoku (oku(ioe)5. da kraju lisi=a dola0i do c2ijabc2aja, najavljuje 2u Gro2ovbOgnjev dola0ak i savjetuje ga da se skrije u 3u(ljinu svetoga 7rasta: p{ r {rolu p|km p{|i }|~orlks kmn, pilkts| rp ~orxstq|< nlxt t pvoiostp r km~qo, ~ow| ost utuo sl ~iolkm{. 4%^ tvoje2u je vo6njaku stari sveti 7rast, sredina sva i0gnjila< 'je1i i sakrij se u du(lje dok oni ne (roBu.*5. 4,.I. 19?@:T9< Eo2anov ,,,., 'r. TT,T@5 Gro2 6e, dakako, u'iti 02aja a stada 6e do'iti 8tje(an odnosno Go02a. ,2ena (oganski7 'ogova jedva su (rikrivena. Gro2ovnik je #rom, %ar Eganj, a (rati ga Nunja, %ari%a Nunja. Eije& %ar u isto&noslavenski2 je0i=i2a atri'ut je Boga: %ar Eganj odgovara sintag2i "og Eganj. dovo je da Gro2ovnika (rati dru1i=a. Mitska c2ija je i dalje ostala 2u3ka 02ija: Bmij\Bmaj, %ar Bmijulan. dejasno je tek i2e Bmaj #orym %, #orymi).
h I)-oe,+o*s:i :o+ije)i4 ,vanov i Io(orov (oka0ali su 19?@. godine kako je 2it o suko'u i02eBu \eruna i c2ije &vrsto usidren u indoeuro(sku (redaju. \ose'no su va1ne (aralele s vedski2 tekstovi2a. Io je drevna indijska (redaja, stara do &etiri tisu6e godina. O d su 0'irke (rastari7 o'redni7 (jes2a2a, 7valos(jeva, 7i2ni. Eije& ' da, %sveto 0nanje*, i0vedena je od indoeuro(skoga glagola / H id! %vidjeti, 0nati*. dajstarija 0'irka je (ksamhita, &esto 0vana jednostavno (g' da. deki su nje0ini tekstovi nastali u (raarijsko do'a, (rije nego su se ,ndij=i s(ustili (reko (laninski7 (rijevoja Oinduku3a u dolinu rijeke ,nd. Io su najstariji tekstovni s(o2eni=i o&uvani u 'ilo koje2 indoeuro(sko2 je0iku. Ie su (jes2e vidjeli vidjel=i u vi0ija2a 4/Hid. je sa2o (rijevojni stu(anj od /H id. 5. Oni su tako stekli uvid u skrivenu, a istinitu (rirodu 8vijeta. Iaj koji to 0na 48loven=i 'i rekli: %tisti, ki ' *5 2o1e djelovati na dogaBaje u 8vijetu 4(ri2jeri=e, (ri0vati ki3u5. 8toga je jako va1no da se o'redni tekst i0govara to&no. ,na&e ga oni, koji2a je na2ijenjen, ne6e u0eti u o'0ir. Budu6i da se Vede (renose isklju&ivo us2eni2 (ute2, (ostoje (ose'ne 3kole u koji2a se one u&e na(a2et. Iek su engleski (rou&avatelji indijske kulture (o&eli 0a(isivati te svete tekstove. ,ndij=i2a je 0a(isivanje Veda 'ilo ravno svetogrBu. fednak odnos do 0a(isivanja sveti7 tekstova i2ali su i drugi indoeuro(ski 'ar'ari, (ri2jeri=e, Gelti. Pivili0irani Ei2ljanin fulije Pe0ar tu1io se kako Gali, (re2da (is2eni, ne 0a(isuju svoju svetu (redaju. Iaj je stav (osve u su(rotnosti sa stavo2 =ivili0irani7 naroda \rednjega istoka koji2a je sa2o ona (redaja sveta koja je 0a(isana u knjiga2a. ^ slavenski2 su je0i=i2a indoeuro(ski glagol / H id. i njegove i0vedeni=e do'ro o&uvani. ^ 8lovena=a on glasi ' d ti, a (o0nata je i rije& ' da %grana 0nanosti*. 8lovenski ' d ti je 0ani2ljiv jer stoji u o(re=i s glagolo2 znati, a o'a se na 7rvatski (revode sa %0nati*. Jok slovenski znati 0na&i %u2ijeti ne3to konkretno &initi* 4nje2a&ki kunn n5, ' d ti 0na&i %(osjedovati 0nanje*
@9
K0
4nje2a&ki Hiss n< uostalo2, i Hiss n je i0vedeno i0 istoga korijena5. cnanje koje se tako (osjeduje je vieno 0nanje, 0nanje o sakralni2, 2itski2 stvari2a. 8toga ne &udi velik 'roj i0vedeni=a koje o0na&uju ljude s nadnaravni2 0nanje2 i s(oso'nosti2a. Io su, (ri2jeri=e, u 7rvatsko2e i2eni=e 'j 4ti%a, 'j dogonja, u slovensko2e ' dom %, 'ugarsko2e rt|, &e3ko2e 'Tdi, 'T4t %, (oljsko2e Hi dma, Hi sz%zarz, Hi sz%zka te u isto&noslavenski2 tekstovi2a ve6 od ,. stolje6a (otvrBene rije&i rkmsz, rku|. ,2a, dakle, ra0loga (ret(ostav=i da se is(lati (ogledati u Vede. Vedske (jes2e ne sadr1e (ri&e. (g je o'redna (jes2a u kojoj se 'ra72ani o'ra6aju 'ogovi2a u alu0ija2a. Vi3e i ne tre'a, jer 'ogovi i tako sve 0naju. ca (o&etak neka (oslu1i nekoliko sti7ova 1K. (jes2e u drugoj sa27iti Egvede 4EV ,,.,1K,T5. ^ toj se (jes2i 47i2nu5 na'rajaju juna&ka djela Gro2ovnikova aludiraju6i na neka 0'ivanja koja nisu nigdje o(isana:
C 7atv`7i2 `rinat sa(t` snd7n Goji goveda i0agna odstraniv3i Valu Goji i02eBu ka2ena oganj rodi \o'jednik u natje=anju, on, ljudi, ,ndrae %Goji, u'iv3i 02iju, is(usti seda2 rijeka Goji goveda i0agna odstraniv3i Valu Goji i02eBu ka2ena oganj rodi \o'jednik u natje=anju, on, ljudi, ,ndrae*
funak je u'io 02iju i ti2e is(ustio, oslo'odio seda2 rijeka, uklonio je Valu i ti2e i0agnao 4istjerao5 goveda, stvorio je oganj. \o'jedio je u natje=anju sa c2ijo2, a 0ove se ,ndra. \araleli0a2 i02eBu sti7ova u(u6uje na 0a2jenjivost ele2enata. %^'iti 02iju* jednako je kao %ukloniti Valu*, *is(ustiti rijeke* odgovara %istjerivanju goveda*. Vala je 02ija koja je (osjedovala rijekebgoveda, a junak koji se 0ove ,ndra oslo'odio i7 je. ^ Veda2a ne2a o(isa ti7 (ot7vata. ca nji7 se 0na sa2o i0 ovakvi7 alu0ija. \ri&u kao osnovu 0a alu0ije (osjeduje (ak slavenska (redaja. 8lavenski Dolklorni tekstovi o 'or'i i02eBu \eruna i Velesa u kojoj Gro2ovnik oti2a stoku, 0a(isani kon=e2 ,. stolje6a, o&uvali su ti(olo3ki starije, (regnantnije o'like no 3to su to Vedski 7i2ni i0 (ri'li1no Kaaa. godine (rije Gristae do, 0a(o&ni2o (rvo s Dra0o2 hat'0him sadr1anoj u (rvo2e sti7u y hat'0him 0rinat sa*t0 s_ndhn, %Goji, u'iv3i 02iju, is(usti seda2 rijeka*. Io je stegnuto od hat'a ahim, %u'iv3i 02iju*. 8taroindijsko2e glagolu h0nti odgovaraju (raslavenski /-ti i /gnati, a rije&i ahi (raslavenska /. %u1, 02ija*. Glagoli h0nti, /-ti i /gnati i0vedene su i0 indoeuro(skoga /gHh n. %udarati, u'ijati*. Ea0lika 2eBu slavenski2 o'li=i2a je (rije svega u (odru&ju (ri2jene. Od / -ti su i0vedene %ratarske* rije&i kao ti, t'a, t la%, a od /gnati %(astirske* (o(ut goniti, goni), *ogon, izgon itd. Jok je (astirska ter2inologija (ro0irna 4(astir udara 3i'o2, 'i&e2 stoku dok ju goni na (a3u ili s nje5, ratarsku tek valja o'jasniti. ito se, gdje se jo3 ne u(otre'ljavaju strojevi, 1anje sr(o2. do, to nije uvijek 'io t0v. 'alansni sr( s na'ru3eno2 o3tri=o2 kakav je danas u Orvatskoj u (rete1itoj u(ora'i, nego je on 'io na0u'ljen. dji2e se 1ito nije re0alo 4kosilo5 0a2asi2a od desna (re2a lijevu kao s 'alansni2, nego se lijevo2 ruko2 u7vatila rukovjet 1ita a desno2 se o3tro 0a2a7nulo (re2a se'i udaraju6i sr(o2 (o vlati2a. Ii2e su vlati 'ile (rije 0dro'ljene nego (rere0ane. etva se nerijetko s7va6ala kao u'ijanje 1ita 4(otvrda 0a to i2a, (ri2jeri=e, u gr&koj (redaji5. ^ ti ito 0na&ilo je, dakle, u"iti ga udaraju6i sr(o2 (o nje2u.
XM
Eijekebgoveda (osjedovao je ahi, 02ija odnosno Oala. Mitski junak Vala je 02ijolik i u suko'u je s gro2ovniko2 ,ndro2. On se doi2a (o(ut indijskoga %skotjeg 'oga Velesa*. Joista, Oala eti2olo3ki (osve odgovara O l su. \araleli0a2 i02eBu indijske i slavenske (redaje je (ot(un:
1?
Io&ka (od ovdje 0a2jenjuje re(i6. Io je na0alno o.
Na
KX
,ndra je \erun je
oslo'odiobis(ustio (reoteo
rijekebgoveda stoku
u'iv3i u'iv3i
c2ijubValu c2ijubVelesa
ca3to je do3lo do suko'a i02eBu ,ndre i c2ijeH Ldije rije& sa2o o kraBi stoke 43to je, kako s2o ranije vidjeli, jo3 \,- 2itski 2otivM. O to2e govori EV ,., TK, K: 0hann 0him *0r'at wiwriyan0m %u'io 02iju na gori le1e6u* 4EV ,.,TK,K5
8ada 2o1e2o (olako ra0u2ijeti (ojedine ele2ente (ri&e. c2ija je do(la0ila na Goru, ta2o gdje joj nije 2jesto. Gora je Gro2ovnikova, a c2ija je ko02i&ki (rin=i( nereda. dje0ino (la1enje na Goru nije o'i&no (laninarenje, nego (redstavlja naru3avanje ko02i&koga reda. Gro2ovnik jednostavno 2ora otjerati ulje0a i us(ostaviti (rvo'itni red. do, sada odjedno2 ra0u2ije2o i 'jelorusko i2e 0a c2iju: ul oiul. Io je 02aj koji je oti3ao gore, ta2o gdje 2u nije 2jesto. c2aj GorC2e= nije 'jeloruska (ose'nost. On se s(o2inje u jako 0nakovitu kontekstu u 2akedonskoj (jes2i o djevoj=i Jo'ri koju je ukrao 02aj. Jo'ra je i2ala devetero 'ra6e. c2aj ju je oteo, o&ito 0ato da se njo2e o1eni, (a kada su se s(re2ali u goste nje0inoj o'itelji, 'ojao se svoji7 3urjaka. Jo'ra ga je stoga (retvorila u (aunovo (ero i 0adjenula 0a glavu, no, kada je do3la svoje2 do2u, | o{ws| ~|jms ~lio, Ia xo iq| ro mims|{|, Ia xius|qo, ta {ilps|qo, Ia t}xoilq }ulj oij|sts. 4Eadovanovi6 19TK:K>5 %Ie otkinu (aunovo (ero, Ie ga 'a=i u (e6, Ie je 0agr2jelo, te tresnulo, Ie i0gorje 02aj Gorjanin.
di ovdje se, kao ni u 'jeloruskoj (ri&i, ne vidi 0a3to 'i c2aj 2orao i2ati i2e Gorjanin. do, gr2ljavina i trijesak jasno (oka0uju da je i tu na djelu Gro2ovnik koji u'ija (rotivnika. Jo'ra je, o&ito, i0 Gro2ovnikove ku6e. Va1no je jo3 ne3to. c2aj je, kako je ve6 'ilo re&eno, u 'ugarsko2 i 2akedonsko2 Dolkloru (ro2ijenio lik i 0na&ajke. di Jo'rin udvara& nije vi3e 02ijolik, no, 0adesit 6e ga sud'ina (rotivnika Gro2ovnikove o'itelji. dered 3to ga je c2ija (rou0ro&ila u indijski2 tekstovi2a je u to2e 3to se ona ovila oko Gore i 0a&e(ila sve i0vore. catvorila je (ut voda2a i na 0e2lji nastaje su3a. Gro2ovniku nije (reostalo ni3ta drugo nego da je %u'io 02iju (ro'u3io voda2a (ut (ro'io 'okove gora2a* 4EV ,.,TK,5 Vode, rijeke 'ile su 0atvorene u Gori i ,ndra i7 oslo'aBa. 8ada 6e 2o6i (ote6i rijeke u isu3enu ni0inu i donijeti rodnost njiva2a i so&nu travu (a3nja=i2a. ^ neki2 se tekstovi2a kao ,ndrin su(arnik ne s(o2inje Vala, nego Vrtra 4rije& 'r 0na&i %vrata*, Vrtra je onaj koji 0atvara< us(oredite slovenski glagol za'irati %s(rje&avati*5. 8toga ,ndra (onekad i2a e(itet Ortrahan %koji u'ija Vrtru*. ^ avestijskoj knji1evnosti (osve 2u odgovara OJrJrana. Gatkad se ka0uje da je ,ndra oslo'odio krave:
%,ndra, u0rujan, is(ustio je 0atvorena stada krava* 4EV ,,,,@T,?5
N1
K2
%Io je istina, o, vi sretni=i XRe ,ndra i 8o2a, vi ste onda slo2ili 0aklon 0a konje i krave, oslo'odili ono 3to je sakrito s ka2eno2.* 4EV ,V,K8,N5 %^ 0anosuXV, u koje2u si is(ustio krave, 0atvorene unutar stijene* 4EV V,,@T,T5 %\ro'uBen, u(alio si 8un=e, coru, kada si (ro'io koru 20. Ogro2nu stijenu, 3to je okru1ivala krave, 3to ju se ne 2o1e (odi6i, ti si (o2aknuo s nje0ina 2jesta.* 4EV V,,1?,N5 %On2X je na3ao 0oru, on: sun=e, on: oganj. 8 (jevanje2 (jesa2a (rognao je ta2u. Vali je, koji se di&i krava2a, ukrao LkraveM kao 2o1dinu i0 kostiju.* 4EV ,>8,95
\o ovo2 (osljednje2 tekstu Vala 'i 'io (ravi vlasnik stoke, a ,ndra 'i, 0a(ravo, 'io o'i&an ra0'ojnik. Io se donekle sla1e sa slavensko2 (redod1'o2 o Velesu kao sto&no2 'ogu, (a i s rusko2 (ri(ovjetko2 o lisi=i koja (la3i =ara c2ijulana. ValinbVelesov %grije7* 'io 'i u to2e 3to je on se'i&an i sve 1eli 0a se'e, (a 'i 0'og njega svijet 2ogao ska(ati od su3e i gladi. Osnovna 2otiva=ija vedski7 tekstova je, da je c2ija sakrila vodebkrave (a svijetu (rijeti su3abglad 4nesre6a, kraj, kaos5. Onaj koji 0na istinu 4koji je u(u6en u svete tekstove i o'rede5, i0govorit 6e sveti tekst u koje2u je (osvjedo&en istinit ustroj svijeta. da taj 6e na&in (o(raviti nenor2alno stanje: Gro2ovnik 6e u'iti c2iju i oslo'oditi vodebkrave. Iakav je (ostu(ak o(isan u vedskoj (jes2i 4EV T.TT.5 u kojoj je vidjela= Viv2itra rije&i2a uje=ao na rijeke da s(uste vodenu ra0inu 4i0a0vao je su3u5 kako 'i Arij=i 2ogli sa svoji2 koli2a (re'roditi rijeku. fo3 je rje&itiji 0a(is i0 Uatvije, i0 1>1a. godine:
WLuando magna st si%%itas t rra , in d $ %tu *lu'ia , sol nt in %olli"us int r d nsyssimas syl'as tonitrua adorar W in'o%ando 5 r%unum. %kada je velika su3a 0'og (o2anjkanja ki3e, o'i&avaju na 're1ulj=i2a u gusti2 3u2a2a &astiti gro2 0a0ivaju6i \erkuna.* 42its 19@a:1@aa5
8ada se 2ogu lak3e ra0u2jeti slavenski Dolklorni tekstovi. ^ ve6 s(o2enutoj 'jeloruskoj (ri&i &etiri je dana nakon 3to je \erun u'io c2aja ne(rekidno ki3ilo, sve dok nije skoro svu 0e2lju ra02o&ilo. , u slavenskoj su (redaji, dakle, u'ijanje2 c2ije oslo'oBene vode. Ea0lika je sa2o u to2e 3to u slavenskoj (rado2ovini rijeke ne (resu3uju 4Oerodot je isto&noeuro(ske rijeke u'rojio u *aradoksa, svjetska &uda5, (a se 2otiv 0atvaranja rijeka gotovo (osve i0gu'io. da6i 6e2o ga tek te3ko (re(o0natljiva u legendi o nastanku dovgoroda gdje je ljuta z'ij r krokodil (re(ije&ila (ro2et rijeko2, 0atvorila rijeku trgov=i2a. Velesu je 2jesto u0 vodu ili u vodi. ,sto vrijedi i 0a Vrtru. ^ Veda2a on "udhn0m a4ayat, %na dnu le1i*, a (onekad ga 0ovu 0hi "udhny, %02ija du'ina*, 02ija s dna vode. ,stodo'no su o'oji=a 'ogovi stoke. Ve0a i02eBu ti7 dviju naoko ne(ove0ani7 sDera, vode i stoke, uo&ljiva je tek ako se klju&ne rije&i (odvrgnu lingvisti&koj anali0i. ^ 7rvatsko2u su 0na&enja rije&i vuna i voda danas jasno ra0dvojena. do, u rusko2u rije& roqs| 0na&i i %val, talas* i %vuna*e Io odra1ava (raslavensko stanje gdje je / '.lna 0na&ilo %voda*. Oo2oni2ija 'una!'al 4stoka.voda5 vrlo je o0'iljna.
188retni=i 19,ndrin KaArij=i
su oni koji2a je dano 0nati skrivenu istinu.
na(itak soma i2ao je o(ojan u&inak. su si 0a2iljali ne'o kao ka2eni svod s ru(a2a kro0 koje svjetle ne'eska tijela. ovdje nije ,ndra nego Br7as(ati, to doslov=e 0na&i %gro2o2 ro eni*< 2oda su ga 0a2iljali kao
K18u'jekt
,ndrina sina.
NK
K7
fedno od c2ijini7 i2ena u Veda2a je Oala. djegovo i2e, kao i i2e slavenskoga O l sa\Oolosa i litavskoga O lionvsa i0vedeno je od indoeuro(skoga /H l. %(a3njak, livada, 0e2lja 2rtvi7*. ,0 korijena /H l! i0vedene su i rije&i koje o0na&uju kr0no, vunu, vlasi. Jovoljno 6e 'iti navesti nje2a&ke rije&i Oli ~, >oll , > ll i 7rvatske 'una, 'las, 'lati, 'al. do, ova2o s(ada i i2e 0vije1Ba Ola4iGa, %\lejade*, (a i naroda Olaha. Ovako rekonstruirana uska ve0a i02eBu (oj2ova %kr0no*, %krava*, %val, voda* s 'ogo2 stoke i 2rtvi7 ra0otkriva &itav jedan ko2(leks 2itski7 (redod1'i o ustrojstvu svijeta koji je 'io svojstven (oganski2 indoeuro(ski2 narodi2a. Mjesto suko'a u Veda2a nije sa2o gora. Gao u slavenskoj (redaji \erun, tako i u ,ndijskoj ,ndra 'ije (o sta'li2a: %kao drvosje&a o'ara3 sta'la, sa sjekiro2 i7 sje&e3.* 4EV ,,1Ta,@5 8likovit je (rika0 c2ijina i0a0ivanja 4kao i u slavenskoj (redaji, gdje c2ijabc2ajbVrag 'je1i (red Gro2o2 i0a0ivaju6i ga5 i njegove (osljedi=e: a*ad ahast a*rtanyat indram a*ad ahast *urutra 'rtro a4ayad 'ystah 4EV ,,TK,?5 Z" z nogu " z ruku izazi'ao j Yndru " z nogu " z ruku raz"a%an Ortra l i *os'uda[
a*ad ahast, %'e0 nogu, 'e0 ruku* odnosi se na 02ijski 0na&aj Gro2ovnikova (rotivnika. 8 ti2e u ve0i je 0na&ajna jedna 'jeloruska 0agonetka koja se slu1i isto2 sliko2:
l} sox, nl} imw, | ~om}l y{o x{oH 4mj5 4,.I. 19?@:1aa5 %'e0 nogu, 'e0 ruku, a (u0i . 3to je toH 4u15*
,2a li u indijskoj (redaji traga i \erunovu i2enuH Ve6 je 'ilo re&eno da je to i2e (raindoeuro(sko 4lingvisti su rekonstruirali o'lik / * rIkH2u!no.5 i da je (otvrBeno u ra0ni2 o'li=i2a u 'rojni2 indoeuro(ski2 je0i=i2a, (a 2u se tragovi 2ogu o&ekivati i u indijski2 je0i=i2a. Gro2ovnik je, (re2a veda2a, ahann ahim *ar'at 4i4nyanam, %u'io 02iju na gori le1e6u*. Eije& *ar'atas %gora* 2o1e se eti2olo3ki o(re0no svesti na o'lik / * rHn!It2!as. ,ndoiranski sa2oglasnik a 2ogao je, nai2e, nastati i0 indoeuro(ski7 sa2oglasnika , a, i , o, n, m, (a je to, dakako, tek nagaBanje. \a i(ak, jedno2 stavljena u sustav, ta eti2ologija Dunk=ionira. ^ drugo2 (rijevojno2 stu(nju taj 6e o'lik glasiti / * raunos, &e2u u gr&ko2u 2ora odgovarati o'lik -ZXQ[", kerauns. ,, doista, ta rije& (ostoji u gr&ko2e i 0na&i %2unja, strjeli=a*, a i ceus je (onekad i2ao e(itet -ZXQ[", onaj koji 'ije 2unjo2. Gasnije se u 7induisti&koj religiji ra0vila (redod1'a o k6er=i gore 5ar'ati. \arvati je neka vrsta 'oginje 2ajke, 1ena je ivina 4njega 0ovu Naha d o, %veliki 'og*, korijeni su 2u u vedsko2e 'ogu oluja (udri koji je sijao stra7 svoji2 strjeli=a2a,5 a kao atri'ut i2a 02iju. ^ Veda2a se javlja i 'og nevre2ena 5arjanya. Glasi&na indijska (oe0ija (o0naje rije& *arjanya u 0na&enju %o'lak koji gr2i*. Ioj Dra0i odgovara ruska xiouor| {my|, %gro2onosni o'lak*. ,2e 5arjanya Donetski (osve odgovara 'alti&ko2e 5 rkunas. O&ito je u arijsko2e i2e Yndra us(jelo (otisnuti starije i2e 'oga Gro2ovnika na 2anje va1na 2jesta u 'o1anskoj 7ijerar7iji. Ia je rije& (o0nata i u slavenski2 je0i=i2a, (raslavenski /j-dr, 7rvatski j dar, ali kao (roDana. Jok su Vede najstariji o&uvani tekstovi o'likovani u neko2 indoeuro(sko2 je0iku 4i to sate2 sku(ine5, najstariji 0a(isani indoeuro(ski tekstovi su 7etitski 47etitski (ri(ada u kentu2 sku(inu indoeuro(ski7 je0ika5. Iekstovi koji 6e nas 0ani2ati nastali su oko 1Naa godina (rije Grista.
NT
KD
,ndoeuro(ski narodi u Anadoliji 4Oetiti, Uuvij=i, \alaj=i5 nisu i2ali vlastito (is2o nego su (reu0eli 'a'ilonsko. Ba'ilon=i su se (ak slu1ili slogovni2 (is2o2 2ije3ani2 sa su2erski2 ideogra2i2a 47ierogliDi2a: jedan 0nak 0a jedan (oja25. Iako se u indoeuro(ski2 tekstovi2a i02jenjuju 0nakovi 0a slogove, konstruirani (re2a (otre'a2a se2itskoga je0ika a (ri2ijenjeni na indoeuro(ske rije&i, 0na=i 0a akadske 4'a'ilonske5 rije&i koji su 7etiti2a slu1ili kao ideogra2i 4to su tako 0vani akadogrami koje su &itali 7etitski5, te su2erski 0nakovi 0a neke (oj2ove, sum rogrami. Janas se ti tekstovi transkri'iraju tako da se i0vorne 7etitske rije&i (i3u 2ali2 slovi2a, ?&?CE#(?NY ka(italo2 u kur0ivu a 8^M-EOGEAM, o'i&no2 ka(italo2. Io je dovelo do toga da su (o0nati 0na=i 0a koje se danas do'ro 0na 3to su 0na&ili, ali se ne 0na kako su te rije&i glasile na 7etitsko2e. cna se sa2o kako su i7 &itali na akadsko2 ili su2ersko2. \ri2jeri=e, su2erogra2i J,dG,E ^ 4%'og ^*5 stoje uvijek ta2o gdje se s(o2inje su2erski 'og gro2ovnik, (a se danas ne 0na kako su ga Oetiti 0vali. Akadogra2e i su2erogra2e o(re2ali su 7etitski2 (reDiksi2a, suDiksi2a i nastav=i2a, tako da 0'rka 'ude (ot(una. Gako 'i &itatelj 2ogao lak3e (re(o0nati na 3to se odnosi neki ideogra2, dodavali su katkad is(red njega rije& koja ga je (o'li1e o0na&avala. Io je t0v. d t rminati', rije& koja deter2inira, (o'li1e odreBuje. Io je, (ri2jeri=e, rije& J,dG,E koja odreBuje da rije& ^ 0na&i i2e nekoga 'oga. \ri transkri'iranju taj se deter2inativ (i3e u0dignuto (red rije&i koju odreBuje, katkad krati=o2: J^ %'og ^, gro2ovnik*, (ri2jeri=e, u Dra0i ne.'i.3a.a3 J^ %ne'eski 'oggro2ovnik*. Ovo je 'ilo (otre'no re6i da se &itatelj ne 0'uni vide6i transkri(=ije 7etitski7 tekstova. Oetiti su (o0navali 'oga s \erunovi2 i2eno2, 5 rHa, no, on nije 'io gro2ovnik 4gro2ovnik je uvijek J^5. Iaj je 'og 'io (ove0an s neki2 ka2eno2 koji se 0vao H kur. \erVa i njegov ka2en javljaju se u Dor2ula2a (o(ut dA@7.kur J(i.ir.Va, %ka2enOekur 'oga\erVe*. Iaj je ka2en 'io neka institu=ija. Gnjigovodstveni tekstovi s(o2inju U^M- dA@7.kur J(i.ir.Va, %ljudi \irvinog . . ka2ena* 4sluge, ro'oviH5 i dA@7.kur JUA MA, %7ra2 ka2enaOekura 'oga0a3titnika*. to 0na&i H kurH Ia se rije& 2o1e i0vesti i0 (raindoeuro(ske / H gHr! bHgHor! %gora*. \ostoji, (ri2jeri=e, u staroindijsko2e 0grah i u avestijsko2e agra. %vr7*, (a u (raslavensko2e /gora, staroindijsko2e giri, litavsko2e gir , latvijsko2e dzir , sve u 0na&enju %gora*, (a u srednje(er0ijsko2e gar, gir, al'ansko2e gur %ka2en*. Oetitska rije& h kur je, dakle, is(rva 0na&ila %stjenovita gora*, a h !kur *i!ir!Ha i0 tekstova 'ila 'i doslov=e %\erunova gora*, dakle, neko sveto 2jesto. ^ sve0i s h !kur *i!ir!Ha 0ani2ljiv je 7etitski 7idroni2 J8,G.na. Jeter2inativ ,J 0na&i %rijeka*, su2erogra2 8,J %kr0no, vuna*, a .na je 7etitski nastavak. Bila 'i to nekakva %kr0nena, vunena rijeka*. ,2e joj je 0a(isano i u 7etitsko2 o'liku: CHu!la!na, gdje hu!la!na 0na&i %vuna*. da1alost, ne 0na2o (olo1aj te rijeke. dije li ona 'ila u neko2 suodnosu s H !kur *i!ir!Hi, ot(rilike onako kako je u dovgorodu tekla rijeka Oolho' is(od u0visine hliszH Oetitska (redaja, o&uvana sa2o u ulo2=i2a, (oka0ala je ve6 do'ro (o0nate ele2ente i0 (raslavenskoga 2ita u jednakoj strukturi. Be0 su2nje je ovdje rije& o o(6eindoeuro(skoj (redaji, &vrsto usidrenoj u ter2inologiju ra0li&iti7 indoeuro(ski7 je0i&ni7 grana. Ii(olo3ki najstariji su, kako se vidjelo, slavenski Dolklorni tekstovi i0 ,. stolje6a. Ve6i dio 7etitski7 tekstova su, i0u02u li se knjigovodstveni 0a(is=i, o'redni tekstovi. Io nisu 2itovi, ali u nji2a se aludira na nji7. O&uvan je 2it o 'ogu Iele(inu3u. Io je 'og koji odla0i 4u2ireH5, a 0ati2 se 'lagotvorno vra6a u 0e2lju. djegov odla0ak i dola0ak (redstavljaju vegeta=ijski =iklus, on je 'og vegeta=ije. davest 6u jedan ulo2ak s 7rvatski2 (rijevodo2 is(od svakoga sti7a:
N@
J Ie.le.(i.nu.Va.a3 (i.ru.an G, e.ja ar.ta
KK
4%L'oguM Iele(inu L(red nji2M stoji %iva* 0i20elena5 G, G^ e.ja.a0.kan ^J^.a3 kar.3a.a3 kan.kan.0a 4s ive ov&je runo visi5 na.a3.ta an.da ^J^.a3 ,A.an ki.it.ta 4i onda, unutra Lu runuM ov&ji loj le1i LjeM5 J na.a3.ta an.da 7al.ki.i1 G,E.a3 G-I,d.a3 ki.it.ta 4i onda, unutra 0rnje 'oga njiva LiM vino le1i5 na.a3.ta an.da G^J ^J^ ki.it.ta 4i onda, unutra govedo LiM ov=a le1i5 na.a3.ta an.da M^.GAM G,J.JA J^M^ M- .la.tar ki.it.ta
4i onda, unutra duge godine LiM dje=a le1e*5. 4,.I 19?@:TN5 \red 'ogo2 stoji 0i20eleno drvo, iva 4vrsta vr'e5. Ve0a i02eu 'oga i drva daje slutiti da je ovdje rije& o 8ta'lu svijeta. 8 ive visi ov&je runo, a u to2 runu su sva 'laga ovoga svijeta: 2ast, 1itno 0rnje, vino, stoka. Io2u su dodani dugi 1ivot i (oto2stvo, sve 3to si &ovjek sa2o (o1eljeti 2o1e. , to je sve u ov&je2 runu. Ovaj se tekst doi2lje gotovo kao 'o1i6no.novogodi3nje 1elje na3i7 *olaara. ^ 8a2o'oru je, (ri2jeri=e, o'redni novogodi3nji (o0drav glasio: Ual m "udi Ysus i Narija <a to <o'o l to, da "i "ilo zdra'o i ' s lo, tusto i d " lo, da "i imali *un 4tal "laga, *un ham"ar itka, *un * mni% 'ina, i s ga, kaj si od gos*ona 8oga lit , a naj'i4 mira i 8o ga "lagoslo'a 4Uang 191T:>N5 Oko \tuja u sjeveroisto&noj 8loveniji dodavali su i 1elju *a dosti otrok, %i dosta dje=e*. ^ ti2 se (o0dravi2a 1eli uku6ani2a sve 3to sadr1i navedeni odlo2ak 7etitskoga 2ita o Iele(inu3u: (retilinu, 'lago, 1ito i vino, 'lagoslovljen 1ivot i (oto2stvo. Vrati2o se na trenutak i'i. \re'r0o sa2 rije& ja (reveo s %iva*. -ti2olo3ki su, doista, te rije&i srodne, no, to jo3 ne 0na&i da je 7etitska rije& ja o0na&avala istu 'otani&ku vrstu kao 7rvatska rije& i'a. Oetitska ja 'ila je, vjerojatno, neko 0i20eleno drvo, a 7rvatska i'a je jedna vrsta vr'e. ,0vor je o'je2a indoeuro(ska rije& / iHa. ^ neki2 je0i=i2a ona o0na&uje tisu. Iako je danas u nje2a&ko2e :i" 4starovisokonje2a&ki Ha5, latvijsko2e ' %tisa*. \o0nato je da je u neki7 euro(ski7 naroda tisa drvo s (ose'ni2 nat(rirodni2 0na&ajka2a. ,stoga je (odrijetla i2e Fggdrasill, 8ta'lo svijeta u skandinavskoj (redaji. _ggdrasill je 'ilo ogro2no sta'lo koje je stajalo u sredi3tu svijeta. \od nji2 je 'io i0vor &ije su vode 'ile &aro'ne. da vr7u 2u je sjedio orao, sa sokolo2 (red so'o2. Iaj je orao 2a7anje2 svoji7 krila u0rokovao vjetrove u svijetu. da dnu sta'la le1ala je velika 02ija <_4hoggr, stalno u suko'u s orlo2, a okretna vjeveri=a (atatuskr tr&ala je gore.dolje (o de'lu (renose6i uvrede. dije li ova vjeveri=a isti onaj lik koji, kao lisi=a, tr&i u isto&noslavenski2 (ri&a2a dojaviti 9aru Bmijulanu dola0ak 9ara EgnjaH Ono 3to odska&e od s7e2e je, da drvo _ggdrasill nije 'ilo ni iva ni tisa, nego gigantski jasen. Be0 su2nje je rije& / iHa u indoeuro(sko2e o0na&avala ne sa2o neku 'otani&ku vrstu, nego i sveto sta'lo.
NN
K6
Euno odnosno vuna igrala je u 7etitski2 o'redi2a veliku ulogu. ^ jedno2 lije&ni&ko2 o'redu (rotiv u0etosti o(isuje se, (rvo, kako sve 'iva 0ave0ano 4u0eto5, (a kako se onda to o(et ra0ve0uje. &ine to, naravno, 2itski juna=i: %Velika je rijeka 0ave0ala svoj tok i tada je 0ave0ala ri'e u vodi. Visoka je gora 0ave0ala du'oke doline. Bog vre2ena 0ave0ao je (a3njake 4Vel.na5. cati2 je 0ave0ao u0i=u, 0ati2 je orao 0ave0ao ov=u 0a ivu, i 0ati2 je: O,.A 3a.2a.an.ku.ur.Va.du.u3.kan M^ .u3 an.da 7u.la.ni 7u.2i.ik.ta* 4'radatu 02iju unutra na vuni 0ave0ao5.
Lnakon toga slijedi, u su(rotno2 redoslijedu, o(is odve0ivanjaM. 4,.I 19?@:T@5 Glju&ni ele2enti u ovo2 0agovoru (o0nati su. Io su orao, ov=a i iva. de i0nenaBuje da rije& H l! na o0na&ava (a3njake. -ti2olo3ki je (ove0ana s i2eno2 slavenskoga 4i indijskoga5 sto&nog 'oga Velesa odnosno Vale. ,0nenaBuje (ak 02ija koja je 'radata. da6i 6e2o je u gr&koj 2itologiji. Io je , \Ct7on, 02ija koja je 1ivjela u (ustinji. 8in je Gee i Iartara 4o'oje su 'o1anstva donjega svijeta5. \Ct7on je uni3tavao njive, u'ijao ljude, 0atvarao trgov=i2a =este 4u (ustinji ne2a rijeka< ljuta z'ij r krokodil 0atvorila je trgov=i2a rijeku (od dovgorodo25. ^'io ga je strjeli=a2a gro2ovnik A(olon u JelDi2a (od goro2 \arnas, u 3(ilji s i0voro2. c2ijoliki \Ct7on i2a, o&ito, 2nogo velesovski7 =rta. ^2jetni=i su ga katkada (rika0ivali kao 'radatu 4kos2atu5 02ijurinu. Bradata 02ija nije slu&ajno 0alutala u 7etitsku (redaju. 8(o2inju ju i drugi tekstovi. ^ jedno2 kraljevsko2 o'redu govori se kako Ê ^ ta .i0.0i L 7a.aM t.tLu.3a.anM M^.a3 vu.la.a.li.a0.0i 4%to dola0i u grad Oatu3a 02ija o(letena Ldoslov=e: %ovunjena*M*5 Oetitsko 'ulana isto je 3to i indijsko urna i slavensko /'lna: vuna. 4,.I. 19?@:@N5 Ovi 7etitski tekstovi (odsje6aju na neke isto&noeuro(ske 0agovore i o(ise o'reda: %^ 1?. stolje6u o(isao je jedan (utnik kako je u Uitvi (ri'ivao jedno2 sku(u. da strani (re2a e2aitiji 'ija3e 7rast, od njega jedno (et koraka (rili&no veliki ka2en. dedaleko od ka2ena 'ila je utaknuta Lu 0e2ljuM visoka 2otka, (o njegovu 2i3ljenju naj2anje osa2 7vati visoka Loko (etnaest 2etaraeM, na njoj na(eta ko0ja ko1a a i0nad ko0je glave na(ravljen veliki sve1anj ra0li&itoga 1ita i (ovr6a eCdulut je (olo1io kr0no na ka2en, sjeo na nj, odr1ao govor o nji7ovu (odrijetlu, stari2 o'i&aji2a, vjeri itd., s(o2inju6i Lre=itirao je, o&ito, svete tekstoveM ce2Cna, \erkunsa i vi3e drugi7.*KK cane2ari2o li &injeni=u da je u Uitvi kr0no ko0je a ne ov&je, i2a2o (red so'o2 1iv litavski (oganski o'red i0 V,,. stolje6a kojega tu2a&i 7etitski 2itski tekst stariji naj2anje tri tisu6e godina. deki isto&noslavenski 0agovori (rotiv 'olesti sadr1e istu 2itsku sliku: 8vjetsko sta'lo, a (od nji2 ov&ja vuna. 8ta'lo je du', no, (od du'o2 2o1e 'iti rakitin gr2 (a ga 0ovu du' Eakitan 4rakita je vrsta vr'e, kao i iva5. favljaju se i ka2en i 02ijab02aj. \ri(adnost 2itologe2u o suko'u i02eBu
d r @ yt na%h Bamait n Har in :i%h , da" y tHa K @%hritt da'on in zi mli%h gross r @t in. <i%ht H it 'on d m @t in ist in hoh @tang , s yn r N inung na%h zum H nigst n R &la$t r ho%h g s tzt Hord n, Horau$ in Bi g n$ ll ausg d hn t, ]" r d ss n Hau*t in gross r 5us%h 'on all rhand g tr idi%ht au%h &raut g ma%ht g H s nW d r > ydulut a" r u$ d n @t in das U ll g l g t, si%h darau$ g s tz t in n @ rmon g halt n 'on ihr n H rkomm n, alt n # "r=u%h n, #lau" n t%., d n B myna, d n 5 rkuns und and r m hr g n nn t. 4,.I 19?@:TT5
KKt$
N>
KM
Gro2ovnika i c2ije je o&ita, kao i (rasrodnost s 7etitsko2 (redajo2. -vo tri 'jeloruska 0agovora:
ytp{ou ~oqt s| ptstu uoit p{ot kmn tiowoqtp{, ~ok {u kmnou ror p{|i, ~li|i ylis| rors|. | {o rorst qjt }ul }nls|. 4Eo2anov 191KbV:1a85
%^ &isto2 (olju, na sinje2 2oru stoji 3irokolisti du' L7rastM, (od ti2 du'o2 stare ov=e, H =rna vuna. da toj vuni le1i 02ija 02ijska.*
| ~oqt, s| wtst, {ot kmn |wt{|s, ~ok {u kmnou wmp{ i|wt{mr, | m {ou wmpt i|wt{oru w|uoi|, | m {o w|uoi wmp{ roim, | m {ou m wmpt, m roit, xs}ko, | m {ou xs}kl o, | m {ou t {it }ui. 4Eo2anov 191KbV:1aa5
%da (olju, na 2orskoj o'ali, stoji du' Eakitan, (od ti2 7rasto2 gr2 rakitov, a u to2 gr2u rakitovu ko2ora, a u toj ko2ori gr2 javorov, a u to2 gr2u, u javorovu, gnije0do, a u to2 gnije0du jaje, a u to2 jajetu 02aj.*
| uoit, s| ~oruoit, s| w|ust, s| rp~t p{ot tr| }lqs| 4Eo2anov 191KbV:18N5
%da 2oru, na (ri2orju, na ka2enu, na (oluotoku stoji iva 0elena*
-vo i i' , kao u 7etitski2 tekstovi2a. de odgovara li ruska sintag2a iva 0elena u s2islu (ot(uno, a dijelo2 i eti2olo3ki, 7etitskoj !ja ar!ta, %iva 0i20elena*H
h O*+e:a dobro6zlo7 \erun i Veles su u suko'u. 8i2(atije (uka kao da su na \erunovoj strani. Io se 2o1e o'jasniti ti2e 3to su 1ivi ljudi, kao i de'esni=i, s2je3teni u ovaj svijet, a Veles je gos(odar svijeta 2rtvi7. ivi se 'oje s2rti. ^ kr36anskoj inter(reta=iji Veles se stoga lako i0jedna&io s Vrago2 u \aklu. do, to nas ne s2ije 0avesti na (o2isao da je \erun (redstavljao do'roga, a Veles 0loga 'oga. O'a su 'ila &ovjeku o(asna, no, od o'oji=e je 2ogao i2ati i koristi. \ostoje, (ri2jeri=e, ruske (ri&e u koji2a Veles u liku sv. dikole s(a3ava seljakovu stoku (red o'jesni2, gro2o(u=ateljski nastrojeni2 Gro2ovniko2 sv. ,lijo2 4^s(enskij 198K:T@,TN5. 8u(rotono neki2 o&ekivanji2a, ne2a nikakvi7 indi=ija da 'i \raslaveni i2ali dualisti&ku (redod1'u o 'ogu do'ra i 'ogu 0la.
\oka0ao sa2 kako su rekonstruirani Drag2enti sveti7 tekstova, ne sa2o (raslavenski7 nego i indoeuro(ski7, koji (ri(ovijedaju o 'or'i i02eBu Gro2ovnika i c2ije. ^ uvodno2 sa2 dijelu rekao da 2it ne nastu(a sa2, nego (rati i o'ja3njava o'red. \itanje koje se sada (ostavlja glasi: koji su to 'ili o'redi u0 koje se govorio taj 2itH \odsjeti2o se: o'redi, kada i0gu'e svoju teolo3ku inter(reta=iju, (restaju, dodu3e, 'iti o'redi2a, no, ljudi i7 i dalje i0vode a 2i to 0ove2o o'i&aje2. \uk &esto vi3e i ne 0na to&no &e2u neki o'i&aj slu1i. \risutno je sa2o neodreBeno uvjerenje da to 2ora tako 'iti, da je to red. Mitska (o0adina je 0a'oravljena, religijski sustav je uga3en. ,vanov i Io(orov (oku3ali su otkriti (re1itke (raslavenski7 (oganski7 o'reda (ove0ani7 s 2ito2 o ko02i&ko2 suko'u u jurjevski2 o'i&aji2a, (ri2jeri=e, u 7rvatsko2 B l nom Surju 48veti furaj
N?
KR
koji se 'ori sa 02aje2 sa2o 'i u toj ulo0i 0a2ijenio \eruna5, u o'i&aji2a 0a (ri0ivanje ki3e 4dodol , *r*oru4 5 i u o'i&aju (aljenja 'o1i6nog (anja "adnjaka 4koji 'i (redstavljao 02iju s dna, (a 'i i na0iv 0a nj 'io eti2olo3ki (ove0an s i0ra0o2 0hi "udhny. cani2ljivo je da su sva tri o'i&aja naj'olje, a neki i isklju&ivo (o0nati ju1ni2 8laveni2a. ^ idu6i2 6u (oglavlji2a (oku3ati (oka0ati u kojoj su 2jeri neka od ovi7 tu2a&enja ute2eljena na etnograDski2 &injeni=a2a.
I)-oe,+o*s:i :o+ije)i4 ,vanov i Io(orov (oka0ali su 19?@. godine kako je 2it o suko'u i02eBu \eruna i c2ije &vrsto usidren u indoeuro(sku (redaju. \ose'no su va1ne (aralele s vedski2 tekstovi2a. Io je drevna indijska (redaja, stara do &etiri tisu6e godina. O d su 0'irke (rastari7 o'redni7 (jes2a2a, 7valos(jeva, 7i2ni. Eije& ' da, %sveto 0nanje*, i0vedena je od indoeuro(skoga glagola / H id! %vidjeti, 0nati*. dajstarija 0'irka je (ksamhita, &esto 0vana jednostavno (g' da. deki su nje0ini tekstovi nastali u (raarijsko do'a, (rije nego su se ,ndij=i s(ustili (reko (laninski7 (rijevoja Oinduku3a u dolinu rijeke ,nd. Io su najstariji tekstovni s(o2eni=i o&uvani u 'ilo koje2 indoeuro(sko2 je0iku. Ie su (jes2e vidjeli vidjel=i u vi0ija2a 4/Hid. je sa2o (rijevojni stu(anj od /H id. 5. Oni su tako stekli uvid u skrivenu, a istinitu (rirodu 8vijeta. Iaj koji to 0na 48loven=i 'i rekli: %tisti, ki ' *5 2o1e djelovati na dogaBaje u 8vijetu 4(ri2jeri=e, (ri0vati ki3u5. 8toga je jako va1no da se o'redni tekst i0govara to&no. ,na&e ga oni, koji2a je na2ijenjen, ne6e u0eti u o'0ir. Budu6i da se Vede (renose isklju&ivo us2eni2 (ute2, (ostoje (ose'ne 3kole u koji2a se one u&e na(a2et. Iek su engleski (rou&avatelji indijske kulture (o&eli 0a(isivati te svete tekstove. ,ndij=i2a je 0a(isivanje Veda 'ilo ravno svetogrBu. fednak odnos do 0a(isivanja sveti7 tekstova i2ali su i drugi indoeuro(ski 'ar'ari, (ri2jeri=e, Gelti. Pivili0irani Ei2ljanin fulije Pe0ar tu1io se kako Gali, (re2da (is2eni, ne 0a(isuju svoju svetu (redaju. Iaj je stav (osve u su(rotnosti sa stavo2 =ivili0irani7 naroda \rednjega istoka koji2a je sa2o ona (redaja sveta koja je 0a(isana u knjiga2a. ^ slavenski2 su je0i=i2a indoeuro(ski glagol / H id. i njegove i0vedeni=e do'ro o&uvani. ^ 8lovena=a on glasi ' d ti, a (o0nata je i rije& ' da %grana 0nanosti*. 8lovenski ' d ti je 0ani2ljiv jer stoji u o(re=i s glagolo2 znati, a o'a se na 7rvatski (revode sa %0nati*. Jok slovenski znati 0na&i %u2ijeti ne3to konkretno &initi* 4nje2a&ki kunn n5, ' d ti 0na&i %(osjedovati 0nanje* 4nje2a&ki Hiss n< uostalo2, i Hiss n je i0vedeno i0 istoga korijena5. cnanje koje se tako (osjeduje je viBeno 0nanje, 0nanje o sakralni2, 2itski2 stvari2a. 8toga ne &udi velik 'roj i0vedeni=a koje o0na&uju ljude s nadnaravni2 0nanje2 i s(oso'nosti2a. Io su, (ri2jeri=e, u 7rvatsko2e i2eni=e 'j 4ti%a, 'j dogonja, u slovensko2e ' dom %, 'ugarsko2e rt|, &e3ko2e 'Tdi, 'T4t %, (oljsko2e Hi dma, Hi sz%zarz, Hi sz%zka te u isto&noslavenski2 tekstovi2a ve6 od ,. stolje6a (otvrBene rije&i rkmsz, rku|. ,2a, dakle, ra0loga (ret(ostav=i da se is(lati (ogledati u Vede. Vedske (jes2e ne sadr1e (ri&e. (g je o'redna (jes2a u kojoj se 'ra72ani o'ra6aju 'ogovi2a u alu0ija2a. Vi3e i ne tre'a, jer 'ogovi i tako sve 0naju. ca (o&etak neka (oslu1i nekoliko sti7ova 1K. (jes2e u drugoj sa27iti Egvede 4EV ,,.,1K,T5. ^ toj se (jes2i 47i2nu5 na'rajaju juna&ka djela Gro2ovnikova aludiraju6i na neka 0'ivanja koja nisu nigdje o(isana:
C 7atv`7i2 `rinat sa(t` snd7n Goji goveda i0agna odstraniv3i Valu Goji i02eBu ka2ena oganj rodi 5o"j dnik u natj %anju, on, ljudi, Yndra %Goji, u'iv3i 02iju, is(usti seda2 rijeka Goji goveda i0agna odstraniv3i Valu Goji i02eBu ka2ena oganj rodi 5o"j dnik u natj %anju, on, ljudi, Yndra[
N8
KV
funak je u'io 02iju i ti2e is(ustio, oslo'odio seda2 rijeka, uklonio je Valu i ti2e i0agnao 4istjerao5 goveda, stvorio je oganj. \o'jedio je u natje=anju sa c2ijo2, a 0ove se ,ndra. \araleli0a2 i02eBu sti7ova u(u6uje na 0a2jenjivost ele2enata. %^'iti 02iju* jednako je kao %ukloniti Valu*, *is(ustiti rijeke* odgovara %istjerivanju goveda*. Vala je 02ija koja je (osjedovala rijekebgoveda, a junak koji se 0ove ,ndra oslo'odio i7 je. ^ Veda2a ne2a o(isa ti7 (ot7vata. ca nji7 se 0na sa2o i0 ovakvi7 alu0ija. \ri&u kao osnovu 0a alu0ije (osjeduje (ak slavenska (redaja. 8lavenski Dolklorni tekstovi o 'or'i i02eBu \eruna i Velesa u kojoj Gro2ovnik oti2a stoku, 0a(isani kon=e2 ,. stolje6a, o&uvali su ti(olo3ki starije, (regnantnije o'like no 3to su to Vedski 7i2ni i0 (ri'li1no Kaaa. godine (rije Gristae do, 0a(o&ni2o (rvo s Dra0o2 hat'0him sadr1anoj u (rvo2e sti7u y hat'0him 0rinat sa*t0 s_ndhn, %Goji, u'iv3i 02iju, is(usti seda2 rijeka*. Io je stegnuto od hat'a ahim, %u'iv3i 02iju*. 8taroindijsko2e glagolu h0nti odgovaraju (raslavenski /-ti i /gnati, a rije&i ahi (raslavenska /. %u1, 02ija*. Glagoli h0nti, /-ti i /gnati i0vedene su i0 indoeuro(skoga /gHh n. %udarati, u'ijati*. Ea0lika 2eBu slavenski2 o'li=i2a je (rije svega u (odru&ju (ri2jene. Od / -ti su i0vedene %ratarske* rije&i kao ti, t'a, t la%, a od /gnati %(astirske* (o(ut goniti, goni), *ogon, izgon itd. Jok je (astirska ter2inologija (ro0irna 4(astir udara 3i'o2, 'i&e2 stoku dok ju goni na (a3u ili s nje5, ratarsku tek valja o'jasniti. ito se, gdje se jo3 ne u(otre'ljavaju strojevi, 1anje sr(o2. do, to nije uvijek 'io t0v. 'alansni sr( s na'ru3eno2 o3tri=o2 kakav je danas u Orvatskoj u (rete1itoj u(ora'i, nego je on 'io na0u'ljen. dji2e se 1ito nije re0alo 4kosilo5 0a2asi2a od desna (re2a lijevu kao s 'alansni2, nego se lijevo2 ruko2 u7vatila rukovjet 1ita a desno2 se o3tro 0a2a7nulo (re2a se'i udaraju6i sr(o2 (o vlati2a. Ii2e su vlati 'ile (rije 0dro'ljene nego (rere0ane. etva se nerijetko s7va6ala kao u'ijanje 1ita 4(otvrda 0a to i2a, (ri2jeri=e, u gr&koj (redaji5. ^ ti ito 0na&ilo je, dakle, u"iti ga udaraju6i sr(o2 (o nje2u.
27
Eijekebgoveda (osjedovao je ahi, 02ija odnosno Oala. Mitski junak Vala je 02ijolik i u suko'u je s gro2ovniko2 ,ndro2. On se doi2a (o(ut indijskoga %skotjeg 'oga Velesa*. Joista, Oala eti2olo3ki (osve odgovara O l su. \araleli0a2 i02eBu indijske i slavenske (redaje je (ot(un:
,ndra je \erun je oslo'odiobis(ustio (reoteo rijekebgoveda stoku u'iv3i u'iv3i c2ijubValu c2ijubVelesa
ca3to je do3lo do suko'a i02eBu ,ndre i c2ijeH Ldije rije& sa2o o kraBi stoke 43to je, kako s2o ranije vidjeli, jo3 \,- 2itski 2otivM. O to2e govori EV ,., TK, K: 0hann 0him *0r'at wiwriyan0m %u'io 02iju na gori le1e6u* 4EV ,.,TK,K5
8ada 2o1e2o (olako ra0u2ijeti (ojedine ele2ente (ri&e. c2ija je do(la0ila na Goru, ta2o gdje joj nije 2jesto. Gora je Gro2ovnikova, a c2ija je ko02i&ki (rin=i( nereda. dje0ino (la1enje na Goru nije o'i&no (laninarenje, nego (redstavlja naru3avanje ko02i&koga reda. Gro2ovnik jednostavno 2ora otjerati ulje0a i us(ostaviti (rvo'itni red. do, sada odjedno2 ra0u2ije2o i 'jelorusko i2e 0a c2iju: ul oiul. Io je 02aj koji je oti3ao gore, ta2o gdje 2u nije 2jesto. c2aj GorC2e= nije 'jeloruska (ose'nost. On se s(o2inje u jako 0nakovitu kontekstu u 2akedonskoj (jes2i o djevoj=i Jo'ri koju je ukrao 02aj. Jo'ra je i2ala devetero 'ra6e. c2aj ju je oteo, o&ito 0ato da se njo2e o1eni, (a kada su se s(re2ali u goste nje0inoj o'itelji, 'ojao se svoji7 3urjaka. Jo'ra ga je stoga (retvorila u (aunovo (ero i 0adjenula 0a glavu, no, kada je do3la svoje2 do2u,
KT
Io&ka (od ovdje 0a2jenjuje re(i6. Io je na0alno o.
N9
60
| o{ws| ~|jms ~lio, Ia xo iq| ro mims|{|, Ia xius|qo, ta {ilps|qo, Ia t}xoilq }ulj oij|sts. 4Eadovanovi6 19TK:K>5
%Ie otkinu (aunovo (ero, Ie ga 'a=i u (e6, Ie je 0agr2jelo, te tresnulo, Ie i0gorje 02aj Gorjanin.
di ovdje se, kao ni u 'jeloruskoj (ri&i, ne vidi 0a3to 'i c2aj 2orao i2ati i2e Gorjanin. do, gr2ljavina i trijesak jasno (oka0uju da je i tu na djelu Gro2ovnik koji u'ija (rotivnika. Jo'ra je, o&ito, i0 Gro2ovnikove ku6e. Va1no je jo3 ne3to. c2aj je, kako je ve6 'ilo re&eno, u 'ugarsko2 i 2akedonsko2 Dolkloru (ro2ijenio lik i 0na&ajke. di Jo'rin udvara& nije vi3e 02ijolik, no, 0adesit 6e ga sud'ina (rotivnika Gro2ovnikove o'itelji. dered 3to ga je c2ija (rou0ro&ila u indijski2 tekstovi2a je u to2e 3to se ona ovila oko Gore i 0a&e(ila sve i0vore. catvorila je (ut voda2a i na 0e2lji nastaje su3a. Gro2ovniku nije (reostalo ni3ta drugo nego da je %u'io 02iju (ro'u3io voda2a (ut (ro'io 'okove gora2a* 4EV ,.,TK,5 Vode, rijeke 'ile su 0atvorene u Gori i ,ndra i7 oslo'aBa. 8ada 6e 2o6i (ote6i rijeke u isu3enu ni0inu i donijeti rodnost njiva2a i so&nu travu (a3nja=i2a. ^ neki2 se tekstovi2a kao ,ndrin su(arnik ne s(o2inje Vala, nego Vrtra 4rije& 'r 0na&i %vrata*, Vrtra je onaj koji 0atvara< us(oredite slovenski glagol za'irati %s(rje&avati*5. 8toga ,ndra (onekad i2a e(itet Ortrahan %koji u'ija Vrtru*. ^ avestijskoj knji1evnosti (osve 2u odgovara OJrJrana. Gatkad se ka0uje da je ,ndra oslo'odio krave:
%,ndra, u0rujan, is(ustio je 0atvorena stada krava* 4EV ,,,,@T,?5 %Io je istina, o, vi sretni=i 2De ,ndra i 8o2a, vi ste onda slo2ili 0aklon 0a konje i krave, oslo'odili ono 3to je sakrito s ka2eno2.* 4EV ,V,K8,N5 %^ 0anosu2K, u koje2u si is(ustio krave, 0atvorene unutar stijene* 4EV V,,@T,T5 %\ro'uBen, u(alio si 8un=e, coru, kada si (ro'io koru 26. Ogro2nu stijenu, 3to je okru1ivala krave, 3to ju se ne 2o1e (odi6i, ti si (o2aknuo s nje0ina 2jesta.* 4EV V,,1?,N5 %On2M je na3ao 0oru, on: sun=e, on: oganj. 8 (jevanje2 (jesa2a (rognao je ta2u. Vali je, koji se di&i krava2a, ukrao LkraveM kao 2o1dinu i0 kostiju.* 4EV ,>8,95
\o ovo2 (osljednje2 tekstu Vala 'i 'io (ravi vlasnik stoke, a ,ndra 'i, 0a(ravo, 'io o'i&an ra0'ojnik. Io se donekle sla1e sa slavensko2 (redod1'o2 o Velesu kao sto&no2 'ogu, (a i s rusko2 (ri(ovjetko2 o lisi=i koja (la3i =ara c2ijulana. ValinbVelesov %grije7* 'io 'i u to2e 3to je on se'i&an i sve 1eli 0a se'e, (a 'i 0'og njega svijet 2ogao ska(ati od su3e i gladi. Osnovna 2otiva=ija vedski7 tekstova je, da je c2ija sakrila vodebkrave (a svijetu (rijeti su3abglad 4nesre6a, kraj, kaos5. Onaj koji 0na istinu 4koji je u(u6en u svete tekstove i o'rede5,
K@8retni=i KN,ndrin K>Arij=i
su oni koji2a je dano 0nati skrivenu istinu.
na(itak soma i2ao je o(ojan u&inak. su si 0a2iljali ne'o kao ka2eni svod s ru(a2a kro0 koje svjetle ne'eska tijela. ovdje nije ,ndra nego Br7as(ati, to doslov=e 0na&i %gro2o2 ro eni*< 2oda su ga 0a2iljali kao
K?8u'jekt
,ndrina sina.
>a
6X
i0govorit 6e sveti tekst u koje2u je (osvjedo&en istinit ustroj svijeta. da taj 6e na&in (o(raviti nenor2alno stanje: Gro2ovnik 6e u'iti c2iju i oslo'oditi vodebkrave. Iakav je (ostu(ak o(isan u vedskoj (jes2i 4EV T.TT.5 u kojoj je vidjela= Viv2itra rije&i2a uje=ao na rijeke da s(uste vodenu ra0inu 4i0a0vao je su3u5 kako 'i Arij=i 2ogli sa svoji2 koli2a (re'roditi rijeku. fo3 je rje&itiji 0a(is i0 Uatvije, i0 1>1a. godine:
WLuando magna st si%%itas t rra , in d $ %tu *lu'ia , sol nt in %olli"us int r d nsyssimas syl'as tonitrua adorar W in'o%ando 5 r%unum. %kada je velika su3a 0'og (o2anjkanja ki3e, o'i&avaju na 're1ulj=i2a u gusti2 3u2a2a &astiti gro2 0a0ivaju6i \erkuna.* 42its 19@a:1@aa5
8ada se 2ogu lak3e ra0u2jeti slavenski Dolklorni tekstovi. ^ ve6 s(o2enutoj 'jeloruskoj (ri&i &etiri je dana nakon 3to je \erun u'io c2aja ne(rekidno ki3ilo, sve dok nije skoro svu 0e2lju ra02o&ilo. , u slavenskoj su (redaji, dakle, u'ijanje2 c2ije oslo'oBene vode. Ea0lika je sa2o u to2e 3to u slavenskoj (rado2ovini rijeke ne (resu3uju 4Oerodot je isto&noeuro(ske rijeke u'rojio u *aradoksa, svjetska &uda5, (a se 2otiv 0atvaranja rijeka gotovo (osve i0gu'io. da6i 6e2o ga tek te3ko (re(o0natljiva u legendi o nastanku dovgoroda gdje je ljuta z'ij r krokodil (re(ije&ila (ro2et rijeko2, 0atvorila rijeku trgov=i2a. Velesu je 2jesto u0 vodu ili u vodi. ,sto vrijedi i 0a Vrtru. ^ Veda2a on "udhn0m a4ayat, %na dnu le1i*, a (onekad ga 0ovu 0hi "udhny, %02ija du'ina*, 02ija s dna vode. ,stodo'no su o'oji=a 'ogovi stoke. Ve0a i02eBu ti7 dviju naoko ne(ove0ani7 sDera, vode i stoke, uo&ljiva je tek ako se klju&ne rije&i (odvrgnu lingvisti&koj anali0i. ^ 7rvatsko2u su 0na&enja rije&i vuna i voda danas jasno ra0dvojena. do, u rusko2u rije& roqs| 0na&i i %val, talas* i %vuna*e Io odra1ava (raslavensko stanje gdje je / '.lna 0na&ilo %voda*. Oo2oni2ija 'una!'al 4stoka.voda5 vrlo je o0'iljna. fedno od c2ijini7 i2ena u Veda2a je Oala. djegovo i2e, kao i i2e slavenskoga O l sa\Oolosa i litavskoga O lionvsa i0vedeno je od indoeuro(skoga /H l. %(a3njak, livada, 0e2lja 2rtvi7*. ,0 korijena /H l! i0vedene su i rije&i koje o0na&uju kr0no, vunu, vlasi. Jovoljno 6e 'iti navesti nje2a&ke rije&i Oli ~, >oll , > ll i 7rvatske 'una, 'las, 'lati, 'al. do, ova2o s(ada i i2e 0vije1Ba Ola4iGa, %\lejade*, (a i naroda Olaha. Ovako rekonstruirana uska ve0a i02eBu (oj2ova %kr0no*, %krava*, %val, voda* s 'ogo2 stoke i 2rtvi7 ra0otkriva &itav jedan ko2(leks 2itski7 (redod1'i o ustrojstvu svijeta koji je 'io svojstven (oganski2 indoeuro(ski2 narodi2a. Mjesto suko'a u Veda2a nije sa2o gora. Gao u slavenskoj (redaji \erun, tako i u ,ndijskoj ,ndra 'ije (o sta'li2a: %kao drvosje&a o'ara3 sta'la, sa sjekiro2 i7 sje&e3.* 4EV ,,1Ta,@5 8likovit je (rika0 c2ijina i0a0ivanja 4kao i u slavenskoj (redaji, gdje c2ijabc2ajbVrag 'je1i (red Gro2o2 i0a0ivaju6i ga5 i njegove (osljedi=e:
a*ad ahast a*rtanyat indram a*ad ahast *urutra 'rtro a4ayad 'ystah 4EV ,,TK,?5 Z" z nogu " z ruku izazi'ao j Yndru " z nogu " z ruku raz"a%an Ortra l i *os'uda[
a*ad ahast, %'e0 nogu, 'e0 ruku* odnosi se na 02ijski 0na&aj Gro2ovnikova (rotivnika. 8 ti2e u ve0i je 0na&ajna jedna 'jeloruska 0agonetka koja se slu1i isto2 sliko2:
l} sox, nl} imw, | ~om}l y{o x{oH 4mj5 4,.I. 19?@:1aa5 %'e0 nogu, 'e0 ruku, a (u0i . 3to je toH 4u15*
>1
62
,2a li u indijskoj (redaji traga i \erunovu i2enuH Ve6 je 'ilo re&eno da je to i2e (raindoeuro(sko 4lingvisti su rekonstruirali o'lik / * rIkH2u!no.5 i da je (otvrBeno u ra0ni2 o'li=i2a u 'rojni2 indoeuro(ski2 je0i=i2a, (a 2u se tragovi 2ogu o&ekivati i u indijski2 je0i=i2a. Gro2ovnik je, (re2a veda2a, ahann ahim *ar'at 4i4nyanam, %u'io 02iju na gori le1e6u*. Eije& *ar'atas %gora* 2o1e se eti2olo3ki o(re0no svesti na o'lik / * rHn!It2!as. ,ndoiranski sa2oglasnik a 2ogao je, nai2e, nastati i0 indoeuro(ski7 sa2oglasnika , a, i , o, n, m, (a je to, dakako, tek nagaBanje. \a i(ak, jedno2 stavljena u sustav, ta eti2ologija Dunk=ionira. ^ drugo2 (rijevojno2 stu(nju taj 6e o'lik glasiti / * raunos, &e2u u gr&ko2u 2ora odgovarati o'lik -ZXQ[", kerauns. ,, doista, ta rije& (ostoji u gr&ko2e i 0na&i %2unja, strjeli=a*, a i ceus je (onekad i2ao e(itet -ZXQ[", onaj koji 'ije 2unjo2. Gasnije se u 7induisti&koj religiji ra0vila (redod1'a o k6er=i gore 5ar'ati. \arvati je neka vrsta 'oginje 2ajke, 1ena je ivina 4njega 0ovu Naha d o, %veliki 'og*, korijeni su 2u u vedsko2e 'ogu oluja (udri koji je sijao stra7 svoji2 strjeli=a2a,5 a kao atri'ut i2a 02iju. ^ Veda2a se javlja i 'og nevre2ena 5arjanya. Glasi&na indijska (oe0ija (o0naje rije& *arjanya u 0na&enju %o'lak koji gr2i*. Ioj Dra0i odgovara ruska xiouor| {my|, %gro2onosni o'lak*. ,2e 5arjanya Donetski (osve odgovara 'alti&ko2e 5 rkunas. O&ito je u arijsko2e i2e Yndra us(jelo (otisnuti starije i2e 'oga Gro2ovnika na 2anje va1na 2jesta u 'o1anskoj 7ijerar7iji. Ia je rije& (o0nata i u slavenski2 je0i=i2a, (raslavenski /j-dr, 7rvatski j dar, ali kao (roDana. Jok su Vede najstariji o&uvani tekstovi o'likovani u neko2 indoeuro(sko2 je0iku 4i to sate2 sku(ine5, najstariji 0a(isani indoeuro(ski tekstovi su 7etitski 47etitski (ri(ada u kentu2 sku(inu indoeuro(ski7 je0ika5. Iekstovi koji 6e nas 0ani2ati nastali su oko 1Naa godina (rije Grista. ,ndoeuro(ski narodi u Anadoliji 4Oetiti, Uuvij=i, \alaj=i5 nisu i2ali vlastito (is2o nego su (reu0eli 'a'ilonsko. Ba'ilon=i su se (ak slu1ili slogovni2 (is2o2 2ije3ani2 sa su2erski2 ideogra2i2a 47ierogliDi2a: jedan 0nak 0a jedan (oja25. Iako se u indoeuro(ski2 tekstovi2a i02jenjuju 0nakovi 0a slogove, konstruirani (re2a (otre'a2a se2itskoga je0ika a (ri2ijenjeni na indoeuro(ske rije&i, 0na=i 0a akadske 4'a'ilonske5 rije&i koji su 7etiti2a slu1ili kao ideogra2i 4to su tako 0vani akadogrami koje su &itali 7etitski5, te su2erski 0nakovi 0a neke (oj2ove, sum rogrami. Janas se ti tekstovi transkri'iraju tako da se i0vorne 7etitske rije&i (i3u 2ali2 slovi2a, ?&?CE#(?NY ka(italo2 u kur0ivu a 8^M-EOGEAM, o'i&no2 ka(italo2. Io je dovelo do toga da su (o0nati 0na=i 0a koje se danas do'ro 0na 3to su 0na&ili, ali se ne 0na kako su te rije&i glasile na 7etitsko2e. cna se sa2o kako su i7 &itali na akadsko2 ili su2ersko2. \ri2jeri=e, su2erogra2i J,dG,E ^ 4%'og ^*5 stoje uvijek ta2o gdje se s(o2inje su2erski 'og gro2ovnik, (a se danas ne 0na kako su ga Oetiti 0vali. Akadogra2e i su2erogra2e o(re2ali su 7etitski2 (reDiksi2a, suDiksi2a i nastav=i2a, tako da 0'rka 'ude (ot(una. Gako 'i &itatelj 2ogao lak3e (re(o0nati na 3to se odnosi neki ideogra2, dodavali su katkad is(red njega rije& koja ga je (o'li1e o0na&avala. Io je t0v. d t rminati', rije& koja deter2inira, (o'li1e odreBuje. Io je, (ri2jeri=e, rije& J,dG,E koja odreBuje da rije& ^ 0na&i i2e nekoga 'oga. \ri transkri'iranju taj se deter2inativ (i3e u0dignuto (red rije&i koju odreBuje, katkad krati=o2: J^ %'og ^, gro2ovnik*, (ri2jeri=e, u Dra0i ne.'i.3a.a3 J^ %ne'eski 'oggro2ovnik*. Ovo je 'ilo (otre'no re6i da se &itatelj ne 0'uni vide6i transkri(=ije 7etitski7 tekstova. Oetiti su (o0navali 'oga s \erunovi2 i2eno2, 5 rHa, no, on nije 'io gro2ovnik 4gro2ovnik je uvijek J^5. Iaj je 'og 'io (ove0an s neki2 ka2eno2 koji se 0vao H kur. \erVa i njegov ka2en javljaju se u Dor2ula2a (o(ut dA@7.kur J(i.ir.Va, %ka2enOekur 'oga\erVe*. Iaj je ka2en 'io
>K
67
neka institu=ija. Gnjigovodstveni tekstovi s(o2inju U^M- dA@7.kur J(i.ir.Va, %ljudi \irvinog . . ka2ena* 4sluge, ro'oviH5 i dA@7.kur JUA MA, %7ra2 ka2enaOekura 'oga0a3titnika*. to 0na&i H kurH Ia se rije& 2o1e i0vesti i0 (raindoeuro(ske / H gHr! bHgHor! %gora*. \ostoji, (ri2jeri=e, u staroindijsko2e 0grah i u avestijsko2e agra. %vr7*, (a u (raslavensko2e /gora, staroindijsko2e giri, litavsko2e gir , latvijsko2e dzir , sve u 0na&enju %gora*, (a u srednje(er0ijsko2e gar, gir, al'ansko2e gur %ka2en*. Oetitska rije& h kur je, dakle, is(rva 0na&ila %stjenovita gora*, a h !kur *i!ir!Ha i0 tekstova 'ila 'i doslov=e %\erunova gora*, dakle, neko sveto 2jesto. ^ sve0i s h !kur *i!ir!Ha 0ani2ljiv je 7etitski 7idroni2 J8,G.na. Jeter2inativ ,J 0na&i %rijeka*, su2erogra2 8,J %kr0no, vuna*, a .na je 7etitski nastavak. Bila 'i to nekakva %kr0nena, vunena rijeka*. ,2e joj je 0a(isano i u 7etitsko2 o'liku: CHu!la!na, gdje hu!la!na 0na&i %vuna*. da1alost, ne 0na2o (olo1aj te rijeke. dije li ona 'ila u neko2 suodnosu s H !kur *i!ir!Hi, ot(rilike onako kako je u dovgorodu tekla rijeka Oolho' is(od u0visine hliszH Oetitska (redaja, o&uvana sa2o u ulo2=i2a, (oka0ala je ve6 do'ro (o0nate ele2ente i0 (raslavenskoga 2ita u jednakoj strukturi. Be0 su2nje je ovdje rije& o o(6eindoeuro(skoj (redaji, &vrsto usidrenoj u ter2inologiju ra0li&iti7 indoeuro(ski7 je0i&ni7 grana. Ii(olo3ki najstariji su, kako se vidjelo, slavenski Dolklorni tekstovi i0 ,. stolje6a. Ve6i dio 7etitski7 tekstova su, i0u02u li se knjigovodstveni 0a(is=i, o'redni tekstovi. Io nisu 2itovi, ali u nji2a se aludira na nji7. O&uvan je 2it o 'ogu Iele(inu3u. Io je 'og koji odla0i 4u2ireH5, a 0ati2 se 'lagotvorno vra6a u 0e2lju. djegov odla0ak i dola0ak (redstavljaju vegeta=ijski =iklus, on je 'og vegeta=ije. davest 6u jedan ulo2ak s 7rvatski2 (rijevodo2 is(od svakoga sti7a: J G, Ie.le.(i.nu.Va.a3 (i.ru.an e.ja ar.ta 4%L'oguM Iele(inu L(red nji2M stoji %iva* 0i20elena5 G, G^ e.ja.a0.kan ^J^.a3 kar.3a.a3 kan.kan.0a 4s ive ov&je runo visi5 na.a3.ta an.da ^J^.a3 ,A.an ki.it.ta 4i onda, unutra Lu runuM ov&ji loj le1i LjeM5 J na.a3.ta an.da 7al.ki.i1 G,E.a3 G-I,d.a3 ki.it.ta 4i onda, unutra 0rnje 'oga njiva LiM vino le1i5 na.a3.ta an.da G^J ^J^ ki.it.ta 4i onda, unutra govedo LiM ov=a le1i5 M- na.a3.ta an.da M^.GAM G,J.JA J^M^ .la.tar ki.it.ta 4i onda, unutra duge godine LiM dje=a le1e*5. 4,.I 19?@:TN5 \red 'ogo2 stoji 0i20eleno drvo, iva 4vrsta vr'e5. Ve0a i02eBu 'oga i drva daje slutiti da je ovdje rije& o 8ta'lu svijeta. 8 ive visi ov&je runo, a u to2 runu su sva 'laga ovoga svijeta: 2ast, 1itno 0rnje, vino, stoka. Io2u su dodani dugi 1ivot i (oto2stvo, sve 3to si &ovjek sa2o (o1eljeti 2o1e. , to je sve u ov&je2 runu. Ovaj se tekst doi2lje gotovo kao 'o1i6no.novogodi3nje 1elje na3i7 *olaara. ^ 8a2o'oru je, (ri2jeri=e, o'redni novogodi3nji (o0drav glasio:
>T
6D
Ual m "udi Ysus i Narija <a to <o'o l to, da "i "ilo zdra'o i ' s lo, tusto i d " lo, da "i imali *un 4tal "laga, *un ham"ar itka, *un * mni% 'ina, i s ga, kaj si od gos*ona 8oga lit , a naj'i4 mira i 8o ga "lagoslo'a 4Uang 191T:>N5 Oko \tuja u sjeveroisto&noj 8loveniji dodavali su i 1elju *a dosti otrok, %i dosta dje=e*. ^ ti2 se (o0dravi2a 1eli uku6ani2a sve 3to sadr1i navedeni odlo2ak 7etitskoga 2ita o Iele(inu3u: (retilinu, 'lago, 1ito i vino, 'lagoslovljen 1ivot i (oto2stvo. Vrati2o se na trenutak i'i. \re'r0o sa2 rije& ja (reveo s %iva*. -ti2olo3ki su, doista, te rije&i srodne, no, to jo3 ne 0na&i da je 7etitska rije& ja o0na&avala istu 'otani&ku vrstu kao 7rvatska rije& i'a. Oetitska ja 'ila je, vjerojatno, neko 0i20eleno drvo, a 7rvatska i'a je jedna vrsta vr'e. ,0vor je o'je2a indoeuro(ska rije& / iHa. ^ neki2 je0i=i2a ona o0na&uje tisu. Iako je danas u nje2a&ko2e :i" 4starovisokonje2a&ki Ha5, latvijsko2e ' %tisa*. \o0nato je da je u neki7 euro(ski7 naroda tisa drvo s (ose'ni2 nat(rirodni2 0na&ajka2a. ,stoga je (odrijetla i2e Fggdrasill, 8ta'lo svijeta u skandinavskoj (redaji. _ggdrasill je 'ilo ogro2no sta'lo koje je stajalo u sredi3tu svijeta. \od nji2 je 'io i0vor &ije su vode 'ile &aro'ne. da vr7u 2u je sjedio orao, sa sokolo2 (red so'o2. Iaj je orao 2a7anje2 svoji7 krila u0rokovao vjetrove u svijetu. da dnu sta'la le1ala je velika 02ija <_4hoggr, stalno u suko'u s orlo2, a okretna vjeveri=a (atatuskr tr&ala je gore.dolje (o de'lu (renose6i uvrede. dije li ova vjeveri=a isti onaj lik koji, kao lisi=a, tr&i u isto&noslavenski2 (ri&a2a dojaviti 9aru Bmijulanu dola0ak 9ara EgnjaH Ono 3to odska&e od s7e2e je, da drvo _ggdrasill nije 'ilo ni iva ni tisa, nego gigantski jasen. Be0 su2nje je rije& / iHa u indoeuro(sko2e o0na&avala ne sa2o neku 'otani&ku vrstu, nego i sveto sta'lo. Euno odnosno vuna igrala je u 7etitski2 o'redi2a veliku ulogu. ^ jedno2 lije&ni&ko2 o'redu (rotiv u0etosti o(isuje se, (rvo, kako sve 'iva 0ave0ano 4u0eto5, (a kako se onda to o(et ra0ve0uje. &ine to, naravno, 2itski juna=i: %Velika je rijeka 0ave0ala svoj tok i tada je 0ave0ala ri'e u vodi. Visoka je gora 0ave0ala du'oke doline. Bog vre2ena 0ave0ao je (a3njake 4Vel.na5. cati2 je 0ave0ao u0i=u, 0ati2 je orao 0ave0ao ov=u 0a ivu, i 0ati2 je: O,.A 3a.2a.an.ku.ur.Va.du.u3.kan M^ .u3 an.da 7u.la.ni 7u.2i.ik.ta* 4'radatu 02iju unutra na vuni 0ave0ao5. Lnakon toga slijedi, u su(rotno2 redoslijedu, o(is odve0ivanjaM. 4,.I 19?@:T@5 Glju&ni ele2enti u ovo2 0agovoru (o0nati su. Io su orao, ov=a i iva. de i0nenaBuje da rije& H l! na o0na&ava (a3njake. -ti2olo3ki je (ove0ana s i2eno2 slavenskoga 4i indijskoga5 sto&nog 'oga Velesa odnosno Vale. ,0nenaBuje (ak 02ija koja je 'radata. da6i 6e2o je u gr&koj 2itologiji. Io je , \Ct7on, 02ija koja je 1ivjela u (ustinji. 8in je Gee i Iartara 4o'oje su 'o1anstva donjega svijeta5. \Ct7on je uni3tavao njive, u'ijao ljude, 0atvarao trgov=i2a =este 4u (ustinji ne2a rijeka< ljuta z'ij r krokodil 0atvorila je trgov=i2a rijeku (od dovgorodo25. ^'io ga je strjeli=a2a gro2ovnik A(olon u JelDi2a (od goro2 \arnas, u 3(ilji s i0voro2. c2ijoliki \Ct7on i2a, o&ito, 2nogo velesovski7 =rta. ^2jetni=i su ga katkada (rika0ivali kao 'radatu 4kos2atu5 02ijurinu. Bradata 02ija nije slu&ajno 0alutala u 7etitsku (redaju. 8(o2inju ju i drugi tekstovi. ^ jedno2 kraljevsko2 o'redu govori se kako Ê ^ ta .i0.0i L 7a.aM t.tLu.3a.anM M^.a3 vu.la.a.li.a0.0i
>@
4%to dola0i u grad Oatu3a 02ija o(letena Ldoslov=e: %ovunjena*M*5 Oetitsko 'ulana isto je 3to i indijsko urna i slavensko /'lna: vuna. 4,.I. 19?@:@N5
6K
Ovi 7etitski tekstovi (odsje6aju na neke isto&noeuro(ske 0agovore i o(ise o'reda: %^ 1?. stolje6u o(isao je jedan (utnik kako je u Uitvi (ri'ivao jedno2 sku(u. da strani (re2a e2aitiji 'ija3e 7rast, od njega jedno (et koraka (rili&no veliki ka2en. dedaleko od ka2ena 'ila je utaknuta Lu 0e2ljuM visoka 2otka, (o njegovu 2i3ljenju naj2anje osa2 7vati visoka Loko (etnaest 2etaraeM, na njoj na(eta ko0ja ko1a a i0nad ko0je glave na(ravljen veliki sve1anj ra0li&itoga 1ita i (ovr6a eCdulut je (olo1io kr0no na ka2en, sjeo na nj, odr1ao govor o nji7ovu (odrijetlu, stari2 o'i&aji2a, vjeri itd., s(o2inju6i Lre=itirao je, o&ito, svete tekstoveM ce2Cna, \erkunsa i vi3e drugi7.*K8 cane2ari2o li &injeni=u da je u Uitvi kr0no ko0je a ne ov&je, i2a2o (red so'o2 1iv litavski (oganski o'red i0 V,,. stolje6a kojega tu2a&i 7etitski 2itski tekst stariji naj2anje tri tisu6e godina. deki isto&noslavenski 0agovori (rotiv 'olesti sadr1e istu 2itsku sliku: 8vjetsko sta'lo, a (od nji2 ov&ja vuna. 8ta'lo je du', no, (od du'o2 2o1e 'iti rakitin gr2 (a ga 0ovu du' Eakitan 4rakita je vrsta vr'e, kao i iva5. favljaju se i ka2en i 02ijab02aj. \ri(adnost 2itologe2u o suko'u i02eBu Gro2ovnika i c2ije je o&ita, kao i (rasrodnost s 7etitsko2 (redajo2. -vo tri 'jeloruska 0agovora:
ytp{ou ~oqt s| ptstu uoit p{ot kmn tiowoqtp{, ~ok {u kmnou ror p{|i, ~li|i ylis| rors|. | {o rorst qjt }ul }nls|. 4Eo2anov 191KbV:1a85
%^ &isto2 (olju, na sinje2 2oru stoji 3irokolisti du' L7rastM, (od ti2 du'o2 stare ov=e, H =rna vuna. da toj vuni le1i 02ija 02ijska.*
| ~oqt, s| wtst, {ot kmn |wt{|s, ~ok {u kmnou wmp{ i|wt{mr, | m {ou wmpt i|wt{oru w|uoi|, | m {o w|uoi wmp{ roim, | m {ou m wmpt, m roit, xs}ko, | m {ou xs}kl o, | m {ou t {it }ui. 4Eo2anov 191KbV:1aa5
%da (olju, na 2orskoj o'ali, stoji du' Eakitan, (od ti2 7rasto2 gr2 rakitov, a u to2 gr2u rakitovu ko2ora, a u toj ko2ori gr2 javorov, a u to2 gr2u, u javorovu, gnije0do, a u to2 gnije0du jaje, a u to2 jajetu 02aj.*
| uoit, s| ~oruoit, s| w|ust, s| rp~t p{ot tr| }lqs| 4Eo2anov 191KbV:18N5
%da 2oru, na (ri2orju, na ka2enu, na (oluotoku stoji iva 0elena*
-vo i i' , kao u 7etitski2 tekstovi2a. de odgovara li ruska sintag2a iva 0elena u s2islu (ot(uno, a dijelo2 i eti2olo3ki, 7etitskoj !ja ar!ta, %iva 0i20elena*H
h O*+e:a dobro6zlo7 \erun i Veles su u suko'u. 8i2(atije (uka kao da su na \erunovoj strani. Io se 2o1e o'jasniti ti2e 3to su 1ivi ljudi, kao i de'esni=i, s2je3teni u ovaj svijet, a Veles je gos(odar svijeta 2rtvi7. ivi se 'oje s2rti. ^ kr36anskoj inter(reta=iji Veles se
d r @ yt na%h Bamait n Har in :i%h , da" y tHa K @%hritt da'on in zi mli%h gross r @t in. <i%ht H it 'on d m @t in ist in hoh @tang , s yn r N inung na%h zum H nigst n R &la$t r ho%h g s tzt Hord n, Horau$ in Bi g n$ ll ausg d hn t, ]" r d ss n Hau*t in gross r 5us%h 'on all rhand g tr idi%ht au%h &raut g ma%ht g H s nW d r > ydulut a" r u$ d n @t in das U ll g l g t, si%h darau$ g s tz t in n @ rmon g halt n 'on ihr n H rkomm n, alt n # "r=u%h n, #lau" n t%., d n B myna, d n 5 rkuns und and r m hr g n nn t. 4,.I 19?@:TT5
K8t$
>N
66
stoga lako i0jedna&io s Vrago2 u \aklu. do, to nas ne s2ije 0avesti na (o2isao da je \erun (redstavljao do'roga, a Veles 0loga 'oga. O'a su 'ila &ovjeku o(asna, no, od o'oji=e je 2ogao i2ati i koristi. \ostoje, (ri2jeri=e, ruske (ri&e u koji2a Veles u liku sv. dikole s(a3ava seljakovu stoku (red o'jesni2, gro2o(u=ateljski nastrojeni2 Gro2ovniko2 sv. ,lijo2 4^s(enskij 198K:T@,TN5. 8u(rotono neki2 o&ekivanji2a, ne2a nikakvi7 indi=ija da 'i \raslaveni i2ali dualisti&ku (redod1'u o 'ogu do'ra i 'ogu 0la.
\oka0ao sa2 kako su rekonstruirani Drag2enti sveti7 tekstova, ne sa2o (raslavenski7 nego i indoeuro(ski7, koji (ri(ovijedaju o 'or'i i02eBu Gro2ovnika i c2ije. ^ uvodno2 sa2 dijelu rekao da 2it ne nastu(a sa2, nego (rati i o'ja3njava o'red. \itanje koje se sada (ostavlja glasi: koji su to 'ili o'redi u0 koje se govorio taj 2itH \odsjeti2o se: o'redi, kada i0gu'e svoju teolo3ku inter(reta=iju, (restaju, dodu3e, 'iti o'redi2a, no, ljudi i7 i dalje i0vode a 2i to 0ove2o o'i&aje2. \uk &esto vi3e i ne 0na to&no &e2u neki o'i&aj slu1i. \risutno je sa2o neodreBeno uvjerenje da to 2ora tako 'iti, da je to red. Mitska (o0adina je 0a'oravljena, religijski sustav je uga3en. ,vanov i Io(orov (oku3ali su otkriti (re1itke (raslavenski7 (oganski7 o'reda (ove0ani7 s 2ito2 o ko02i&ko2 suko'u u jurjevski2 o'i&aji2a, (ri2jeri=e, u 7rvatsko2 B l nom Surju 48veti furaj koji se 'ori sa 02aje2 sa2o 'i u toj ulo0i 0a2ijenio \eruna5, u o'i&aji2a 0a (ri0ivanje ki3e 4dodol , *r*oru4 5 i u o'i&aju (aljenja 'o1i6nog (anja "adnjaka 4koji 'i (redstavljao 02iju s dna, (a 'i i na0iv 0a nj 'io eti2olo3ki (ove0an s i0ra0o2 0hi "udhny. cani2ljivo je da su sva tri o'i&aja naj'olje, a neki i isklju&ivo (o0nati ju1ni2 8laveni2a. ^ idu6i2 6u (oglavlji2a (oku3ati (oka0ati u kojoj su 2jeri neka od ovi7 tu2a&enja ute2eljena na etnograDski2 &injeni=a2a.
Ele.e)&i *+aslave)s:o'a s,-ova)ja (Ne.a , MKG)4
^&init 6e2o (rividni iskorak i0 2itolo3koga svijeta u svijet (raslavenskoga (rava. \ostoje do'ri ra0lo0i 0a (ove0ivanje ti7 dvi7 dviju sDera. O'je su uo'li&ene u tekstovi2a, o'oji su se tekstovi (renosili us2eno2 (redajo2 i stoga su se 2orali (a2titi, o'kje su sDere 'ile 0a narod va1ne i nji7ovo se rje3avanje odvijalo u (ose'ni2 (rigoda2a. Ovdje vrijedi u jo3 ve6oj 2jeri tvrdnja o 2ojoj ovisnosti o Eadoslavu Gati&i6u no 3to je to slu&aj kod 2ojega (o0navanja 2itologije. \a i (ovijest istra1ivanja je sli&na. \rvo su Vja&eslav Vsevolodovi& ,vanov i Vladi2ir dikolajevi6 Io(orov u nekoliko svoji7 &lanaka anali0irali se2antiku slavenski7 (ravni7 i0ra0a i s2jestili ju u indoeuro(ski sustav. Io su &lan=i: 419?85: }wl kilrslxo pq|rspwoxo ~i|r| 4w |s|qt}m wqylrv {liutsor5. ^: q|rspwol }wo}s|stl, V,,, uljkms|iokst pzl}k pq|rtp{or, kowq|kt porl{pwo klqlx|tt. Moskva, str. KK1.KT8. 419815: ilrsll =q|rspwol ~i|ro: |iv|tysl uto~ol{tylpwtl opsor t tp{oystwt r prl{l }w|. ^: oiutior|stl i|ssllok|qsv pq|rspwtv s|ioksop{l. Moskva, str. 1a.T1.
>>
6M
4198@5: tp{ow|u pq|rspwo pot|qso {liutsoqoxtt 4plu|s{tylpw| pli| onlp{rlso oix|st}|tt, rq|p{t, m~i|rqlst t opsorsv mswt5. ^: q|rspwol t n|qw|spwol }wo}s|stl, |}w r l{sowmq{misou |p~lw{l. Moskva, str. 8?.88. \ojedini se ele2enti 2ogu na6i i u nji7ovi2 s(o2injani2 te2atski 3ire 0asnovani2 knjiga2a i0 19>N. i 19?@. Gati&i6 je na tragu nji7ovi7 istra1ivanja o'radio 7rvatske (ravne s(o2enike te je svoje re0ultate (redstavio u cagre'u u (redavanji2a god. 198>., 1989. i 1991., te u &lan=i2a 4198N5: ,s(raviti (ravd. ^: >i n r sla'istis%h s Sahr"u%h K1:@1.@>. 4199T5: \raslavenski (ravni ter2ini i Dor2ule u Vinodolsko2 0akonu. ^: Eadoslav Gati&i6, tz *o) tk hr'atskih *o) taka. Gnji1evni krug 8(lit, str. 1>1.1?a. Mojega je u ovo2e tekstu 2alo.
P+av)i &e:s&ovi ca(o&et 6e2o s listina2a 'osanskoga 'ana Mateja dinoslava 4od trideseti7 do 3e0deseti7 god. 1T. st.5 koje su 0adr1ale neke jako ar7ai&ne iska0e. Matej dinoslav (otvrBuje godine 1K@9. ugovor s Ju'rov&ani2a: Y da s n koja kri'ina m +u nji )ini da ta kri'ina s s *ra'ino' is*ra'i 8teDan ^ro3 41K@T..1K?>.5 utana&uje s Ju'rov&ani2a: Y ako s ko god kri'ina )ini m +u ljudmi kralj 'st'a mi i m +u ljudmi 'a4imi, da s sudom is*ra'lja. Matej dinoslav je godine 1K@a. Ju'rov&ani2a o'e6ao: Y ako n tko od mojih km ti Lk2et $ ko2esM ili od mojih ljudij )in 'i kri'inu, da s *ri *r d mno' i ja da im sudu *ra'i sud, i jako 'i ja *ra'in n )inu, to to ja kri'. (rav kriv
sdz, sditi ,s(raviti krivo sdo2 $ (reti 4(re0ent: ja (rj , (ri3i5. Iko dola0i na sud je (r=, 3tokav. *ara%, *ra%. Prkvenoslavensko îtij &onstantina: 6o, do"r i 'ladyko, *osli tak mu i ny L$na2aM is*ra'it 'sjaku *ra'du. Ltra1i od 'i0antskoga =ara da (o3alje ljude u Moravsku da us(ostave novi kr36anski (oredakM. dovgorod, u 1K. st.: Cai "og mnj is*ra'iti *ra'du <o'gorodsku. ^ jednoj sr(skoj (ovelji i0 1T. st. 0aklju&eno je da j kri' u ) mu *ri. ^ drugoj sr(skoj (ovelji i2a2o: zato si m i u Cu"ro'nik *rTl i sud m j o*ra'il.
>?
6R
^ Ju3anovu 0akoniku 4oko 1TNa.5 stoji: sirota, koja nTst jaka *r ti ili ot*irati, da daj *r%a koji G ot*irati za nju. ^ jedno2 doku2entu 8teDana ^ro3a 41K@a.1K?K5: i ako 4to zgrT4 kralj 'st'u mi, da s sudom is*ra'ljamo kako j *o zakonu. \8U i2eni=a 0akonz (ove0ana je (rijevoje2 s glagolo2 /za)-ti i za)injati 4kao na*on s na* ti i na*injati5. ,0ra0i (o(ut za)inja'a%, za)injanj itd. u 7rvatskoj knji1evnosti, te *o)imalja u (u&ko2e (jevanju us(ostavljaju ve0u i02eBu (rava i (jesni3tva. cakon se ne odnosi na sadr1aj, nego na o'lik i0ra0a: 0ako(nz je ne3to 3to se, (re2a tradi=iji, u&i o'likvano kao (jevna re=ita=ija. ^ staroj ,rskoj, Gr&koj, (resuda je 'ila i0re&ena u o'liku (jes2e. cakon je dakle, (o(ut 2ita, o'liko2 (ri(adao us2eno2 sakralno2 (jesni3tvu. Bakon 0aokru1uje (ravni sustav. *ra'da s is*ra'lja 4ne: donosi5 *o zakonu, a ne kako god.
ô&ljiva je sli&nost s odnoso2 o'red $ dis7ar2onija o'redni &in sudovanje $ dis7ar2onija sudovanje 2it 4tekst5 tekst
P+av)a &e+.i)olo'ija Eekonstruirani (ravni sustav, to&nije, njegova ter2inologija, 2ora (roi0a6i ni0 sigurne graBe 4to su oivdje, kao i u 2itologiji, tekstovi5, a ne s2iju 'iti konstruk=ija. e s(eak oD t7is as r %onstru%tion 4Palvert atkins, HoH to kill a Cragon. ?s* %ts o$ Yndo!:uro* an 5o ti%s, ODord 199N:@5 Eekonstruk=ija se %ovjeravaF s2je3taje2 u (ro=eduru. 8ve 'e0 toga je doista sa2o konstruk=ija. Ar7ai&na (ravna ter2inologija u (ot(unosti slijedi (ro=eduru, odvaja se od nje tek kada se 2ije3aju sustavi. 4danas: tika, *ra'o, *ro% dura5 Osnovno: /sd. + ie /som!dhJ!os. \8U su. + s. + ie. /som. /dhJ., staroind. dha, $*udijevati, stavljati* sudijevati 0na&i (ostaviti jedno u0 drugo, a sudijevaju se strane u (ostu(ku: / storn 4sterati, (rostirati u (rostoru5 sdz
storn 1 (rti storn K (r= (r= Jp7r8ti% p7r7ba% p7r7c7 itije sv. Gonstantina: n *r *rj '4 m n o"li)i4a i jako n *ra'o glagolj t. En r ) 1 nasilij m. mja sgna4a, a
>8
6V
5o'aljska listina, 1KNa.: Oladina *rT*rT (a4pka o dolq%u i o ni'u do gumna *r d u*anom < goj m *rista' Co"ronja NihaniG stari (oljski: Sa%z k d " t litt ras monstrar , utrum aLuisi'it su* r ad m domina Hanka ' l *rz *rzal jo Lfa=ek 2ora (is2o2 doka0ati, je li stekao od gos(oBe Oanke, ili na te2elju sudske odlukeM San @%zidni%zsky *rz *rzal litt ras t *ri'il gia 5 r%honiss Matej dinoslav, slijed (oj2ova: kri'ina *rTti *ra' s d., 3to sve 0ajedno &ini (ro=eduru &ina is*ra'ljanja *ra'd .
Re:o)s&+,:;ije *oje-i)iK i1+a1a 4atkins: $ormula5: /*ra'o *ri4i 4(ravilno si se (ar'io5, /r ti rok. 4i0re6i (ravorijek5
^ drevni2 slavenski2 (ravni2 (ro(isi2a, u Oinodolskom zakoniku 41K88.5 i u (uskoj *ra'di 411. st.5, i2a2o identi&ne slike s isti2 klju&ni2 rije&i2a: ?ko ki *oka k r', W ona k r' mu ' ro'ana 4Vc, 95, odnosno: tqt nmkl{ wior|r, tqt pts s|kzi|jlsz, {o sl tpw|{t lum rtkow| ylqorwm {oum 4%'ude li krvav ili i2a 2odri=e, to2e &ovjeku nije (otre'no tra1iti svjedokeF5. A tek ako ne 2o1e (oka0ati krv, 0ovu se svjedo=i: yl sl nmkl{ s| slu }s|ulst| stwo{oi|xo jl, {o qt ~itkl{ rtkowz... 4%A ako ne 'ude na nje2u vi3e nikakva 0naka, dola0i svjedokF< E\ kratke redak=ije K5. \osljedi=a 0lodjela 2orala se *okazati. A osu2nji&enik je (ostao krivi2 tek ako "i tu1itelj *okazal kri'a. , u Ystarskom raz'odu 41TKN.5 na6i 6e2o taj i0ra0: za) su istinu *okazali *od rotu. ,starski ra0vod, svjedo=i su istinu *okazali *od rotu L0akletvuM. Ro&a Vc, >9: Gir=i su se jo3 oku(ljali na nom m stu o"i)ainom kadi s rot )in , na sveto2e (raslavensko2 2jestu (risi0anja, us(. i0vje36e GCivskoga ljeto(isa o rusko2e kne0u ,goru koji je, (ra6en svojo2 vojno2 dru1ino2, godine 9@N. (olo1io (risegu (red i0aslani=i2a 'i0antskoga =ara: s|m{it ~it}r| xoi pq t ~itkl s| voqu wk p{ol hlimsz. ~owqako| oimja pro| t yt{ t }q|{o. vokt xoi io{ t umjt lxo. 4%A ujutro do0va ,gor (oslanike i doBe na 7u2 gdje staja3e \erun. , odlo1i3e oru1je svoje i 0lato. , (oBe ,gor k roti i 2u1evi njegovi.F5.
I)-oe,+o*s:i :o+ije)i /*ra'. + ie. /*ro. *ono 3to je na(rijed* /*rHuo. ; /*ruo ; (raslav. /*r'. vedski *ur'a, tokarski *=rH , starosaski $orH st, engleski $irst, al'anski *ars. Gotski $rauja *gos(odar*, nje2a&ki $rouHa ; Urau *gos(oBa*. ger2. /r hta 4nje2. ( %ht5, latinski r %tus %(ravo, 0akrivljenoF. %ur'os d *r nd r mor s/ 8ene=a: hi% no"is %ur'a %orrig tH /.'o+ /*roHuo.
>9
M0
,lijada:
-!" S,
-QX-[ ZQ Q! [ [ !QR"[ Z [ X[ ZQX[ Z[ -Q Z -! XZ[
svinut ravan
rak je dakle rekao u'io 02iju u7vativ3i drug tre'a da 'ude ravan a ne da vijugavo 2isli
^daranje (o 02iji: Gro2ovnik 'ije c2iju, 5 run. + /* r. udarati< 7o2ologija (ravda(rati 4is*ra'ljati kao da je iterativni o'lik od *rati5 na djelu (u&ka eti2ologijaH Gr&ki S-Z, %0akonF + SZ-, *(oka0ivati*. ^s(. vedski diw *strana svijeta*, latinski di,, di%is u Dra0a2a di%is %ausa, di%is gratia *0akona radi, 0akonu 0a lju'av*, di% r *govoriti*. iurisdi,io *i0ri=anje (resude*, iud , *suda=*. Uat. /di, + /t; ikphq *nared'a, 0akon*< us(. 7etitski t kku44ai. *(oka0ivati, (redstavljati*, vedski diwati *(oka0ivati*, stvnj. z ihhan, nje2. B i%h n *0nak*, z ig n *(oka0ivati*, stengl. t=an, engl t a%h *(odu&avati &ri'ina 4i kriva=5 (oka0uju se (okreto2 glave i ruke: Ystarski raz'od 41TKN.5: ( ko4 j dna i druga stran da j ondi *ra'i njih t rm n od kun$ini w {m{ s| x{o xoil ~ims yoi{| }|ntr. w s {|u {io pm{ow qlj|r. ruski hat na tr tii 4*i6i na tre6e*5, 1T>K.: % tomu dj lu u)injat is*ra'u Lis(ravit 6e gaM, a %i o kako' dj lj m i so"j s*orutsja, j hati im na tr tii kogo so"j iz" rut . ju1noluvijski triHani 4*tre6i*5 $ *suda=*, triHanji 4*tre6iti*5 *suditi*. xkHtruHa4 $ *svjedok*, *&etvrti*e JesF (jes&L bi&i)4 ^ 7etitsko2e o'redu (rotiv kuge: Ha4tul tarnahhun. 4ziy!at. krivi=u (ri0na7. jest to. u&inis2o to. ili: Ha4tul tarnahhun. krivi=u (ri0na7. ,ndoeuro(sko (renje: xkHis stiQ tko jeH ili, kra6e: x sti todQ jest tajH \raslavenski: xkto stQ /est li toH t st este t nTst nste sti odnosno: n jeste sti nijee a4an!at. ono3tojest je to. iyaHun!at. u&ini7 to. iyaH n!at. Oetitski kutruHa4 + ie.
so sti odnosno taj jee
@o n sti taj nijee
Ei2ska Dor2ula (ri ku(o(rodaji ova=a: 6anti sunt mi m*t o' sQ ! @unt.
?a
MX
G+o.ov)i:ovo o+,Ije (i1 MKG)

8a2 sa2 na svoji2 etnograDski2 lutanji2a (o vara1dinsko2e kraju vi3e (uta &uo (ri&u o 2unji 3to ju 2o1ete isko(ati i0 0e2lje kao (ose'no o'likovani ka2en. \oka0ivali su 2i i7 i kao dodatne utege na starinski2 0idni2 ura2a kakve se jo3 (onegdje 2ogu na6i u stari2 selja&ki2 ku6a2a. \ra(ovijesni ar7eolog i kustos vara1dinskoga 2u0eja, (okojni 8tje(an Vukovi6, (oka0ivao 2i je takvo ka2enje 0a koje je i laik 2ogao lako utvrditi da je rije& o ka2enodo'ni2 sjekira2a. da isto sa2 vjerovanje nai3ao i u okoli=i \tuja. \riku(io sa2 ras(olo1ive (odatke s (odru&ja 8lovenije i (rotu2a&io i7 u &lanku o'javljenu 199>. godine. \oto2 sa2 sa0nao da je Janiel antala', u2irovljeni u&itelj i0 Vi3nji=e 'li0u Irako36ana, dugi ni0 godina (riku(ljao neoliti&ke sjekiri=e te na(isao &lanak o svojoj 0'ir=i. ca(ravo je to njegov (ro3ireni &lan&i6 o'javljen u ,vane&ko2 kalendaru 0a 19??. godinu. de 0na2 je li taj novi &lanak o'javljen 4'io je (ri(ravljen 0a Nuz jski 'j snik 'r. 18b195, no, autorovo2 do'roto2 2ogao sa2 se (oslu1iti njegovi2 ruko(iso2. O &e2u je, 0a(ravo, rije&H O'jasnit 6u to dogaBaje2 3to ga je do1ivio i o(isao antala':
S dnom *rilikom, *rij 'i4 godina, Y'an N nariG iz #ornj Oi4nji% , sada ' G *okojni, na moj u*it ima li koju kam nu sj kiru ili motiku, odgo'ara da n ma, ali da G ju *oku4ati *ronaGi, j r znad dr'o u koj j grom udario *rij n koliko dana. 5oku4ao j ko*ati, ali ju nij mogao naGi *a G nasta'iti ko*anj m, dok ju n na+ . 4antala' 199>:K5
^ susjednoj slovenskoj tajerskoj do'ri7 je sto godina ranije o(isao isto vjerovanje fosi( \ajek. Ia2o je neki I. g., od 8v. Bar'are (ri Vur'ergu 4u 8lovenski2 Gori=a2a, na (ola (uta i02eBu Mari'ora i \tuja5 donio str lu 42unju5 i o'jasnio:
& dar udari, *ril ti ' hi4o kam nita str la. @ d m l t j *od z mljo, *ot m *a *ririj na s'itlo. Noj o) so tri tak str l na4li, in jih za tram d jali, naj "i ' hi4o n 'r zalo.
\ajek je to2u dodao:

S *a ta str la tako z'ana k lti4ka s kiri%a, izd lana iz s r* ntina. 4\ajek 188@:?5
\red2eto2 ovoga (oglavlja je, dakle, vjerovanje o neoliti&ki2 sjekiri=a2a koje su na3li selja=i i donosili ku6i, ne 'i li i2 &uvali do2ove od udara gro2a. Janas se ve6 2alo tko sje6a toga vjerovanja. kolska nastava i gro2o'rani nado2jestili su stara selja&ka i0na3a36a i tu2a&enja. Ove dvije 'ilje3ke, antala'ova i \ajkova, nisu usa2ljene. ^ ar7eolo3ki2 0'irka2a 2nogi7 2u0eja u jugoisto&ni2 Al(a2a i jugo0a(adnoj \anoniji 2o1e2o nai6i na neoliti&ke sjekiri=e koje nisu 'ile naBene u 0e2lji kao drugi ar7eolo3ki (red2eti, nego u selja&ki2 do2ovi2a. Ve6 je, (ri2jeri=e, ran= Vr'njak, ka(elan u Ujuto2eru i 0ati2 1u(nik kod 8v. Io2a1a i u Velikoj dedelji, slao od 18KN. dalje u 3tajerski 0e2aljski 2u0ej Soann um u Gra0u i02eBu ostaloga i ka2ene sjekiri=e koje je na3ao kod seljaka. ^ svoje2 je i0vje36u N in st iris%h n Conn rk il 4%Moji 3tajerski gro2ski klini*, ruko(is 'r. >T9 od 1N.@.18N9. u grada&ko2 Aand sar%hi'5 naveo kako je kod Io2a1a, sjeverno od Or2o1a, (riku(io oko Na ko2ada ka2eni7 sjekira 3to i7 0ove nje2a&ki Conn rk il, %gro2ske strele*4Uu'3ina.Iu3ek 199T:TK.5.
?1
M2
ca ar7eologa i2aju ti (red2eti 2alu doku2entarnu vrijednost. On i7 2o1e ra0vrstati (o o'li=i2a, (a i utvrditi (ri'li1no vrije2e nastanka i kulturnu (ri(adnost, no, ne 2o1e i7 (ostaviti u kontekst nala0i3ta. dji7ova su %nala0i3ta* 0idovi i tavani re=entni7 selja&ki7 ku6a. do, 0a etnologa su te sjekire veo2a 0ani2ljive. Io su, nai2e, (red2eti koji nisu naBeni u svojoj (rvotnoj ulo0i kao oruBe ili oru1je, nego su 'ili jako korisni u o'rani od gro2a i 2unje. Mora2o i2ati na u2u da je (odru&je, s kojega i2a2o najvi3e (odataka, 'ilo (odru&je lako 0a(aljivi7 drveni7 selja&ki7 ku6a (rekriveni7 sla2nati2 krovovi2a. dajvi3e etnograDski7 (odataka sku(ljeno je u tajerskoj. Ve6 s(o2enuti 3tajerski Dolklorist fosi( \ajek 418@?..19a1.5 u svoji2 je arti%ama, u odlo2ku 8lisk in grom 4str. ?.85, (rika0ao skoro sve 3to je 'ilo do njegova vre2ena u slovenskoj tajerskoj (riku(ljeno o (u&ko2e vjerovanju o ti2 2eteorolo3ki2 (ojava2a. das 6e, dakako, 0ani2ati (rvenstveno (red2eti koje sa2i selja=i tu2a&e kao 2unju 4str la5. Io ne 2ora 'iti nu1no ka2en. Iakva 2unja 2o1e 'iti u o'liku 'ron&ane sjekiri=e ili staklene kugle. ^ 0e2lji je o'i&no seda2 godina, ili 'are2 zl ti s d m kla$tro' glo"oko ' z mlo. Ujudi ra0likuju dvije 2unje, ognj nu i 'od nu. \ogledaj2o nekoliko o(isa:
8lisk j st kl na krogla, ki s ' z mljo *ogr zn , k dar udari/ s d m l t ostan ' z mlji, *ot m *a zo* t na s' tlo *rid in s raz*o)i ! iz nj s *a izto)i % li 4trtinjak 'ina. 48tane3in=i (ri Eadgoni, \ajek 188@:?5 < kt ri mislijo, da j str la dolga ko s n na rd/ na4 sos d jo j nkrat na4 l, *a j "ila *r % j majhna, na
4 st oglo', in njo s j l hko )udo'ito kr salo. 4karnji=e (ri Jo'je2, \ajek 188@:?5 O m gli sta d' str li/ na j ognj na, dr]ga *a j 'od na. 5r'a ']ga, dr]ga *a z ' lkoj mo)joj 's *od r no razru4i no zl ti s d m kla$tro' glo"oko ' z mlo. Egnj na str la j okrogla, 'od na j *odugasta, na kon%i 4*i)asta *a 'otla. 4i0 or2o3ke okoli=e, \ajek 188@:85
da drugo2e je 2jestu \ajek (ri'ilje1io jo3 jedan (odatak, kojega 0asad ne6e2o (rotu2a&iti:
a s *ustni dan m lj , rado nad tisto hi4o grmiW 4Peljski kotar, \ajek 188@:19>5
cnatno kasnije, (red drugi svjetski rat, na(isao je fosi( Mal da narod vjeruje 0a neoliti&ke i 'akrene sjekire
Wda so 5 runo' zlat s kir , ki so *adl iz o"lako' in s zaril ' z mljo, t r jim *ra'ijo zato tudi Z* runski kam n[. 419@a:1N5.
di ina&e ne 'a3 kriti&an , Mal se u 'ilje3=i (o0vao na ran=a Mesesnela koji je do'io (odatke 4o \erunovoj 0latnoj sjekiriH5 u Veliki2 \etrov=i2a u \rek2urju, a (odatak o %(erunsko2 ka2enu* do'io je od ranje Ba3a. \oda=i su, vjerojatno, to&ni, jedino su (ridjev %0latan* i veliko slovo u (ridjevu %\erunov*, koje stvara doja2 da su \rek2ur=i jo3 u . stolje6u vjerovali u \erunovu 'o1ansku oso'u, vi3e nego su2njivi.
K9
\ola stolje6a nakon \ajka (riku(io je Vinko MdendorDer (odatke 0a &itavo slovensko etni&ko (odru&je, no, nije 2ogao donijeti ni3ta 'itno nova 419@>.V:KN?5. \onovio je \ajkove (odatke,
Malov &lanak, o'javljen u #lasniku muz jsk ga dru4t'a za @lo' nijo ,b19@a, o3tro su nakon rata kriti0irali radi nao(aki7 je0ikoslovni7 doka0ivanja i nekriti&koga odnosa (re2a ro2anti&ki nada7nuti2 i0vori2a Eajko da=7tigal 4@la'isti)na r 'ija ,,,b19Na:1@15 i ran=e Be0laj 4@lo' nski tnogra$ ,,,.,Vb19N1:T@K.TNK5. Mal i2 je odgovorio u @lo' nskom tnogra$u Vb19NK:KN1.KN>, ne da 'i (o(ravio doja2 svoji7 @lo' nskih mitolo4kih starina. \ole2ika se nije dotakla (ro'le2a 3to ga ovdje o'raBuje2.
K9
?K
M7
dodao nove koje je dijelo2 sa2 (riku(io, (ri2jeri=e o okrugli2 2unja2a 4stakleni2 kugla2a5 i0 Goru3ke, od ta2o i i0 Jolenjske do'io je (otvrdu or2o3koga vjerovanja o dvostrukoj 2unji koja je skrivena u o'laku, i0 \rek2urja je donio vijest o gromskom kam nu koji i0aBe i0 0e2lje nakon seda2 godina da 'i (onovno utonuo na daljnji7 &etrnaest, te i0 cilske doline u Goru3koj o gromskoj stri'i 419@>.V:KN8.95. \ajkove i MdendorDerove (odatke sa1eo je 19>?. 4i (onovno 1989.5 diko Guret u 5razni)n m l tu @lo' n% '. fako 'i 'io 0ani2ljiv (odatak 3to ga je o'javio Javorin Irstenjak u @lo' nskim no'i%ama jo3 18N9. godine E gromski s kiri im no'ani 6aran!"alta s kira , kada to ne 'i 'io o&it (oku3aj 2istiDika=ije. \oda=i i0 Orvatske 2anje su 'rojni, no, (ot(uno se (odudaraju sa slovenski2a. Ve6 sa2 s(o2enuo antala'ov &lan&i6 i0 19??. ^ nje2u autor ukratko o(isuje nastanak svoje 0'irke od 3e0desetak sjekiri=a koje je (riku(io na, 0a ar7eologe neo'i&an, ali eDikasan na&in. ^0 (o2o6 3kolske dje=e i 0ainteresirani7 odrasli7 2je3tana na3ao je sjekire na tavani2a i u 0idovi2a drveni7 selja&ki7 ku6a. ca'ilje1io je na0ive kam na str la, str lni kam n ili, jednostavno, str la, sve u Vi3nji=i. O(isao je dogodov3tinu s ,vano2 Me1nari6e2, a donio je i 'ilje3ku o neko2 (rosjaku kojega je godine 19N?. susretao 8tje(an Vukovi6 (rigodo2 o'ilaska ar7eolo3ki7 nala0i3ta. Iaj je o *ojasu nosio o' Gi kam ni "at, da ga 4titi od udara groma . 419??:1T85 Osi2 toga (o0nata su 2i sa2o dva o(isa u ar7eolo3koj literaturi. Io su &lan=i Ju'ravke Balen. Uetuni6 i0 1981. i Marine i2ek i0 199@. ^ (rvo2e autori=a s(o2inje ka2enu sjekiri=u (ronaBenu u ri2skodo'no2 'ede2u anti&ke ,ovie 4Uud'reg5, 3to ga ar7eolo0i datiraju na kraj ,,,. i (o&etak ,V. stolje6a. deo'i&no 2jesto nala0a autori=a je (oku3ala o'jasniti tradi=iijo2
koja s u o'im kraj 'ima zadrala i do danas. a st j slu)aj da s kam n sj kir sta'ljaju na ta'an i u *rago' kuGa j r *ostoji 'j ro'anj da on 4tit od udar%a gromo'a.
Autori&ina inter(reta=ija ne 0vu&i (revi3e uvjerljivo, no, 0a7valni s2o joj 0a 'ilje3ku (od =rto2 u kojoj je dodala:
t Hr'atskom zagorju kam n sj kir nazi'aju Zstr lni kam n[ ili Zstr l [. 4Balen.Uetuni6 1981:N.>5.
Marina i2ek je (ak u svoje2u &lanku o'radila s(o2enutu 0'irku neoliti&ki7 sjekiri=a Janijela antala'a. ^tvrdila je da o'li=i
ukazuju na 4iri 'r m nski ras*on *roiz'odnj i kori4t nja kam nog oruja i oru+a, ali i na razli)itu $unk%iju *oj dinih *rimj raka. 4i2ek 199@:11T5.
da2a ar7eolo3ka anali0a ovi7 (red2eta ne govori ni3ta. Oni su svi naBeni u drugotnoj ulo0i. 8eljak, kada je na3ao ka2enu sjekiri=u u 0e2lji, nije ra02i3ljao ni o nje0inoj starosti ni o (rvotnoj ulo0i. ca njega je to, jednostavno, 2unja koja se uko(ala u 0e2lju. 8toga 6e2o se 0adovoljiti (oda=i2a 3to i7 sadr1i antala'ov ruko(is i0 199>., a ne2a i7 &lan&i6 i0 19??. 8elja=i su (ronaBeno ka2enje 0ati=ali iza gr d ili str h . 6amo su ih osta'ili njiho'i dj do'i ili o) 'i da "udu za4tita od udara gromo'a. Jvije su ka2ene sjekire i jedna 2otika 'isj l o"j 4 n o tram u kuGama s istom s'rhom ! 4tititi od udara gromo'a. Vjerojatno 'i se u do2o0nanstvenoj literaturi na3lo jo3 (odataka, no, su2nja2 da 'i se slika 3to ju nudi ve6 (riku(ljeno gradivo, 'itno i02ijenila.
?T
MD
8li&no je gradivo (riku(ljeno kod svi7 slavenski7 naroda. do, to ne 2oraju uvijek 'iti ka2ene sjekire. \onegdje etnograDska literatura i0vje36uje o (ra(ovijesni2 kovinski2 sjekira2a, a drugdje, (ri2jeri=e i0 \oljske, &ak o t0v. 'ele2niti2a 4" l mnoid a2, Dosilni2 osta=i2a i0u2rli7 glavono1a=a 0na&ajni2 0a 2e0o0oik, koje o'i&no dr1e Vra1ji2 4ili Bo1ji2, ili vje3ti&ji25 (rsti2a. Valja dodati da su ti Dosili do'ili svoje u&eno i2e (o (u&ko2 vjerovanju o oka2enjeni2 strijela2a. Gr&ki R9!Z[[ 0na&i %strijela* Vjerovanja, 0a'ilje1ena kod (ojedini7 slavenski7 naroda, vrlo su sli&na 4Mos0Cski 19>?:@8?. @89< navest 6u sa2o ono 3to je u u1oj sve0i s na3o2 te2o2, (a i to sa1eto5: 2unja kod udar=a u 0e2lju utone ? lakata, (onegdje @a ar3ina du'oko, a nakon ? godina odnosno @a dana (onovno i0aBe na (ovr3inu. Budu6i da (o narodno2 vjerovanju gro2 ne6e udariti dva(ut na isto 2jesto, do'ro je i2ati oka2enjelu 2unju u ku6i, jer tada ne6e gro2 udariti u nju. \olja=i su takav ka2en 0vali kami *iorunoHy 4*iorun u (oljsko2u jednostavno 0na&i %gro2*, kami *iorunoHy je, dakle, %gro2ov ka2en*5, (ongdje *iorunoHa laska 4%3i'a, (rut*5 ili *iorunoHy *rat k 4%(ruti6*5, Bejlorusi i ^krajin=i strzala, strzalka *iorunoHa 4%strela*< us(. na3u kam nu str lue5. ,2ena je o'javio godine 19>9. . Gu(is0eVski. ^ Ma0uriji je 0a(isano ina&e rijetko i2e klin *iorunoHy, koje je, 2eButi2, (otvrBeno u Bugarskoj 4Mos0Cski 19>?:@8?, 'ilj.5. Eje&it je 0a(is i0 'jeloruskoga \oljesja: w k}l r{sl ~lims, {| w|n ~|w|~|p, {| }luqt umojs| }s|t {m p{i|qm, | p|u| s| {moqwo li|} ptlu x|ko rvok} s|rliv. |wt p{iq s|p s|}r| ~limsorut p{iq|ut. 4%Gada negdje udari gro2, to kao da 'i se uko(ao, jer u 0e2lji se 2o1e na6i tu 2unju, a ona sa2a tek nakon seda2 godina i0la0i na (ovr3inu. Iakve 2unje u nas 0ovu * runo'im strj lama L2unja2aM*5 4,.I. 19?@:8N5. Eusi takvu ka2enu ka1u xiouor| p{ilq|. \onegdje su govorili da su to 2unje sv. ,lije. ca(isana je i 2olitva sveto2u ,liji 0a 0a3titu u 'oju: tulslu pr{oxo ~ioiow| qt ok ~oiyt t o{ p{ilq, t ~mqw, t xiok, t kio p{o, sl vokt wo usl 4%u i2enu svetoga ,lije od krvarenja i od strjeli=a, i 2etka i H i to(ovske kugle stoj, ne idi k 2eni*< ,vani=kij 189a:1TN, 'r.?5 u kojoj je sveti ,lija taj koji 2o1e 0a3tititi od strjelnoga oru1ja. derijetko su i7 ra'ili u (u&koj 2edi=ini. \onegdje su i7 &uvali u ku6i da 'i ju 0a3titili od udar=a 2unje, drugdje su se (ak 'ojali da 'i to ka2enje 2oglo (rivu6i 2unju 4Eo2anov 191K:1?K.K?T.5 Garad1i6 je kod 8r'a 0a'ilje1io sljede6e:
|to j u *u4k i u to*a tan , ono j u groma strj li%a1 kad grom gdj udari, ona otid u z mlju, a *oslij n koliko godina izi+ na z mlju, *a j onda mnogi na+u Ikam n "j lutak koliko ' liki orah, glatko zat san sa mnogij h strana, t su na nj mu *ostali mnogi uglo'i2, i osta' j ili nos uza s , kao kak'u amajliju I'alja da od gromaQ2. 418NK5
?@
MK
fednaka vjerovanja i i0ra0i koji se (onavljaju u ra0ni2 slavenski2 narje&ji2a svjedo&e o to2e, da (red so'o2 i2a2o 0ajedni&ku (raslavensku (redaju i0 vre2ena (rije ras(ada (raslavenske 0ajedni=e u V..V,. stolje6u. Iakva vjerovanja (ri'ilje1ena su i u dije2a=a 4Ol'ri=7 19K9bTa5. daBenu neoliti&ku sjekiru 0vali su Conn rst in, Conn rk il, Conn ra,t 4gro2ov ka2en, klin, sjekira5, (a i Conn rhamm r, @trahlst in 4gro2ov &eki6, strijelni ka2en 5. Munja (otone u 0e2lju ? ili 9 7vati du'oko ili tako du'oko kako je visok =rkveni toranj. \onovno 6e i0a6i na (ovr3inu nakon ? ili 9 godina. Ea'ili su ju 0a o'ranu (red 2unjo2, u (u&ko2 ljekarni3tvu, (o2agala je u lovu, 0ako(ali 'i ju u njivu da (olje 'olje rodi 40ani2ljiva 0agonetka 0a ar7eologee5. \ravi je Conn rk il (red oluju ne2iran, vrti se i 0noji. cato su ga (rije nevre2ena stavljali na stol ili k ognji3tu. gak je (ri'ilje1eno da su ga (osuBivali 0a nova=.
Ta
fako' Gri22 o'javio je ulo2ak 2olitve: H rr #ot, und li z Cu 'all n h r z 6al in @t in, d r mi%h d rsl]g . 4%Gos(odine Bo1e, i daj da (adne u dolinu ka2en koji 6e 2e u'iti*< Gri22 18?Nb,,,:>?5. fedan Conn rstral visio je u =rkvi u -ns7ei2u kraj 8aar'r=kena. 8li&na su i0vje36a i0 8kandinavije. Gro2 naBen kao ka2ena sjekiri=a 0ove se danski tord nstraal 4%I7orova strijela*5, tor nkil , 3vedski 6hors 'igg 4%I7orov klin*5. da 87ettlandski2 i OrkneCski2 oto=i2a, koje su u srednje2 vijeku naselili Vikin0i, gro2ov ka2en 0ovu engl. thund r"olt, %gro2ova strjeli=a*. Iragova to2e vjerovanju i2a2o i u staro2e Ei2u. fu(itru je 'io (osve6en sil ,, kre2en. \linije je 0a(isao W st int r %andidas t Lua % raunia 'o%atur, $ulgor m sid rum ra*i nsW 4%i2a 2eBu 'ijeli2 Lka2enje2M 3to i7 0ovu % raunia, u7va6eni7 svjetle6i7 2unja*< T?,9,N15. ,2a vijesti i od MaBara, (a od Dinski7 naroda. Mordvini u0 Volgu (o0naju gro2ovnika 5urg_ ! *as, a u 0e2lji (ronaBeno ka2eno oruBe 0ovu 5urg_ !k; ', %Gro2ovnikov ka2en*. fednaka su vjerovanja (o0navali Girgi0i, a (ri'ilje1ena su i u ,ndiji i Gini. Vjerovanja u oka2enjele 2unje 2o1e2o na6i &ak i kod a2eri&ki7 ,ndijana=a, aDri&ki7 naroda, u ,ndone0iji . Eije& je o vjerovanju 0astu(ljenu kod najra0li&itiji7 naroda skoro (o sve2 svijetu. 8tari 8laveni nisu 'ili njegovi eksklu0ivni vlasni=i, 'a3tinili su ga jo3 i0 (raindoeuro(ske 0ajedni=e koja se ras(ala najkasnije u &etvrto2 tisu6lje6u (rije Grista, a i ona ga je dijelila s 'rojni2 drugi2 stari2 etni&ki2 sku(ina2a.
T1 TK
Mo1e2o sa2o nagaBati kako je nastalo to vjerovanje. Ujudi su 2ogli vidjeti kako 2unja udara o sta'lo ili u 0e2lju. de (o0navaju6i elektri=itet, nisu si 2ogli (rotu2a&iti nje0inu ra0ornu snagu druk&ije do li kao udara= neki2 (red2eto2. \a kada su slu&ajno nai3li u 0e2lji na neke (red2ete neo'i&ni7 o'lika 4Dosile5 koje nisu 0nali ra0jasniti, (re(o0nali su u nji2a onaj (red2et koji je (o(ut ognjene strjeli=e (ao s ne'a i gro2ovito ra0'io neko sta'lo i 0a'io se u 0e2lju. Iakvo je
dje2a&ki d r @trahl danas 0na&i %0raka, 2la0* a @t in ka2en, (a 'i rije& @trahlst in valjalo doslov=e (revesti s %2la0ni* ili %0ra&ni ka2en*, 3to 'i 'ilo 'es2isleno< no rije& @trahl u ger2anski2 je0i=i2a 2o1e 0na&iti i %strijela, 2unja*, (a tako @trahlst in do'ro odgovara slavenskoj sintag2i /strTlni kam n.
T1
Ta
5urg_ !*as je (osuBeni=a i0 isto&noeuro(ski7 iranski7 je0ika, vjerojatno i0 skitskoga. Jovoljno je u(o0oriti na 'i'liograDiju koju je (riku(io f. G. ra0er 1911T:T?@, n. K.
TK
?N
M6
vjerovanje 2oglo nastati jo3 u vrlo stari2 ra0do'lji2a, o &e2u svjedo&i i njegovo ras(rostranjenje (o svijetu. Iek kod naroda koji sa2i vi3e nisu ra'ili ka2eno oruBe, (renijelo se to vjerovanje na slu&ajno (ronaBeno &udno o'likovano ka2enje kakvo oni sa2i nisu i0raBivali. Iaj se (rijenos tu2a&enja s Dosila na neoliti&ke sjekire 2ogao, dakle, 0'iti tek nakon 3to su ljudi ve6 neko odreBeno do'a ra'ili sa2o kovane sjekire, 2otike i (ijuke. God indoeuro(ski7 se naroda 43to onda 0na&i i kod (oganski7 8lavena5 to vjerovanje s(ojilo, 'e0 su2nje jo3 u do'a (raindoeuro(ske 0ajedni=e, s 2itsko2 (redod1'o2 o dvo'oju i02eBu Gro2ovnika i c2ije. Ova je tvrdnja lako ra0u2ljiva. Gro2ovnikovo je oru1je 2unja u o'liku ka2enog 2lata, &eki6a, sjekire< on nji2e 'ije c2iju i us(ut nanosi 3tetu ljudi2a. do, i2a2o li u i0vori2a doka0a 0a tu tvrdnju, i0vedenu deduk=ijo2H MlaBi o(isi ruskoga (oganstva ustraju na (odatku da je \erunov ki( u dovgorodu dr1ao u ru=i ka2en koji je si2'oli0irao 2unju. \rvi je, &ini 2i se, dao \erunu ka2en u ruku (oljski ljeto(isa= Ma=iej 8trCjkoVski 1N8K. godine:
8sam tulH j go "yl z drz Ha mist rni rz zany, gloH- mial srz "rzn} odl Han}, uszy zlot , nogi lazn , a H r-ku trzymal kami , na ksztalt *ioruna *alaj}% go, ru"inami i %ar"un%uluss m ozdo"iony.
4%8a2o njegovo Ltj. \erunovoM tijelo 'ilo je 2ajstorski i0re0'areno, glavu je i2ao sre'rno odlivenu, 'rkove 0latne, noge 1elje0ne, a u ru=i je dr1ao ka2en u o'liku (la2te6e 2unje, ukra3en s ru'ini2a i kar'unkulo2 Lgranato2M.*5. 8trCjkoVski se ina&e u velikoj 2jeri oslanjao na Moskovske ko2entare ige Oer'ersteina 4( rum mos%o'iti%arum %omm ntarii, Be& 1N@95. do, o(is \erunovoga ki(a je 8trCjkoVski (reu0eo i0 na2a ve6 (o0nata Gijevskog ljeto(isa, u koje2u je o(isano kako je Vladi2ir godine 98a. (ostavio ki(ove (red svoji2 dvoro2 u Giivu: oqoktuli ~op{|rt hlims| kilrs|, | xq|rm lxo pilnism, | mp }q|{z 4%Vladi2ir je (ostavio drvenoga \eruna, a glavu njegovu sre'rnu i 0latne 'rkove*5, 2alko ga %nado(univ3i* (o u0oru na neke litavske o(ise. 8trCjkoVskoga je, jo3 dok je njegovo djelo 'ilo u ruko(isu, (re(isao Aleandar Guagnini 0a svoju @armatia :uro*a d s%ri*tio 41N?85, a 0a nji2 je sredino2 (rve (olovi=e 1?. stolje6a taj (odatak (reu0eo sastavlja& OustCnskoga ljeto(isa 4redigiran 1>?a. kao mp{spw| q{o~tp5 koji je ruske i0vore do(unjavao (oda=i2a i0 (oljski7 djela. da nj se 0ati2 oslanjaju daljnji o(isi i0 V,,. stolje6a, n(r. u t0v. fu1norusko2 Vladi2irovo2 1ivoto(isu 4jsoimppwol jt{tl5 i u Gi0elovo2 tso~ptpm i0 godine 1>?@.: r imw|v jl klij|l ls ~o ~okont ~lims| ~|q||, imnts|ut t w|inmswmqlu mwi|lsz. 4%u ruka2a je dr1ao ka2en u o'liku gro2a (la2te6ega, s ru'ini2a i kar'unkulo2 Lgranato2M ukra3en*5 Vidi2o da se taj (odatak u3uljao u o(ise ruskoga (oganstva tek u V,. stolje6u. On doku2entira ra02i3ljanja i (redod1'e vre2ena u koje2u je nastao, a ne vre2ena 3to ga 1eli o(isati. \a i(ak, ne s2ije2o (ot(uno od'a=iti 2ogu6nost da on odra1ava 'are2 'lijedu us(o2enu na stariju (redaju.
?>
MM
^ (redaji o novgorodsko2 \erunu stoji, nai2e, da je \erunov ki(, kada su ga kr36ani 'a=ili u rijeku Vol7ov, i2ao u0a se 3ta( kojega je 'a=io na 2ost: ritsm| lxl r oqvor. s jl ~o~qorl pwro} uop{z, rlijl ~|qt pro s| uop{z 4u dovgorodsko2 &etvrto2 i (rvo2 8oDijsko2 ljeto(isu5, odnosno da je (ali=u, koju je netko 'a=io na nj, 'a=io natrag na 2ost: rlijl s{wo s|s ~|qtm kilr|sm, os jl rijl ~|qtm s| uop{z. 4rlipwo noistw< v. Mansikka 19KK:>T,>N5. Viljo fo7annes Mansikka (reveo je rije& *ali%a s & ul , %kija&a, 2lat*, a ne @ta", @to%k, %(ali=a*. Vjerojatno je i2ao (ravo, jer su s to2 *ali%om novgorodski (ogani u'ijali ljude: jl ss nl}mustt mntr|lp m{vm {roi|{z npou. \oja2 *ali%a je, kako s2o vidjeli, jo3 danas u okoli=i GrakVa o0naka 0a u 0e2lji naBeno gro2ovnikovo oru1je: *iorunoHa laska 4laska je sa1eto od laskoHa *ali%a, %ljeskova (ali=a*5. fednak (oja2 skriva se i i0a sintag2e *rat k *iorunoHy, *rat od *ioruna 4%(erunov (rut*5 u sjeveroisto&noj \oljskoj. Euski o(isi \erunova ki(a u dovgorodu oslanjaju se na stari ruski Gijevski ljeto(is. do, sa2a ka2ena 2unja u ru=i vjerojatno (redstavlja (redod1'u (reu0etu i0 skandinavski7 i0vora i (rvotno se odnosila na nordijskoga gro2ovnika I7ora. Mlat 4kija&a5 u Gro2ovnikovoj ru=i eti2olo3ki je &vrsto utkan u ko2(leks vjerovanja (ove0ani7 s Gro2ovniko2. Eije&i mlat, mlatiti 4udarati (o 1itu5 i0vedene su i0 (raslavenskoga / mlat.! molt.. koje je, kao i /mlTti., nastalo i0 (raindoeuro(skoga korijena /m l. %2ljeti, 2lat*. ,0 njega je i0vedena i (raslavenska / m.li, 7rvatska munja, slovenska lokalna molnja 4knji1evno je "lisk5, ruska uoqst, kao i litavski milinys i staroislandski myln %oganj*, =C2ri&ki m llt %2unja*. do, ovdje su va1ne (rije svega dvije (aralele: u litavsko2e je mulna 0na&ila %&eki6 42lat5 gro2ovnika \erkunsa*, a u nordijsko2e mjllnir %&eki6 42lat5 gro2ovnika I7ora* 4i u 7etitsko2e je mlatt o0na&avalo neko oru1je5. 8 tti2 rije&i2a 2o1e2o 0atvoriti (rvi krug doka0ivanja: lingvisti&ka je anali0a (oka0ala da je na 'ajoslovnoj ra0ini 2unja eti2olo3ki (ove0ana s Gro2ovnikovi2 oru1je2. Io je oru1je u starije2 sloju 2lat ili &eki6. Mjllnir je hamarr 4us(oredite nje2a&ki Hamm r %&eki6*5, a hamarr je eti2olo3ki (ove0an s (raslavensko2 rije&i / kamy, genitiv /kam n i staroindijsko2 0wman! %ka2en*, i0 (raindoeuro(skoga /ak!m n!, 0a2r3ene je0i&ne (ovijesti. Ve6 je Gri22 0nao da hamar " d ut t urs*r]ngli%h in n hart n @t in, %7a2ar 0na&i i0vorno tvrdi ka2en* i u(o0orio na slavenski kam n i litavski akmu %ka2en*. Oru1je indoevro(skoga gro2ovnika kojega su Ger2ani (o0navali kao I7orabJonnara, Balti kao \erkunasa i 8laveni kao \eruna, 'ilo je, dakle, (rvo'itno ka2eno. Ii2e u drugo2e doka0no2 krugu 2o1e2o (oka0ati kako je indoeuro(ska 2itska (redod1'a o Gro2ovniku s ka2eni2 &eki6e2 2orala 'iti i0o'likovana jo3 u lithikumu, u ka2enoj do'i. \ogledaj2o jo3 i tre6i krug. \raslavensko / m.li je, kako s2o vidjeli, eti2olo3ki (ove0ano s rije&i2a (o(ut mlj ti, mlin. do, 0a na(ravu kojo2 se o'avlja taj (osao i2a2o i druge na0ive. fedan je r'anj, (raslavensko /r.ny, genitiv /r.n.' . Ioj slavenskoj rije&i (osve odgovaraju litavska girna %2linski ka2en* i staroindijska gr0'an %ka2en 0a ra0'ijanje, tije3tenje sakralnoga na(itka som *, sve i0vedeno i0 indoeuro(skoga korijena /gHr!n!.
??
MR
ge2u slu1i na 2itskoj ra0ini 2linsko ka2enje, osi2 0a (rido'ivanje so2eH Bjelorusi su jo3 u ,. stolje6u govorili da %\erun dr1i u ruka2a dva neo'i&no velika 2linska ka2ena, tare s nji2a i udara jedni2 (o drugo2e< s trenje2 i udar=i2a (roi0vodi gro2 i 'ljesak. Jijeli6i 1rvnjeva lete (re2a 0e2lji i (adaju (o(ut 2unja. Ga2ene sjekire i no1eve narod 0ove (erunovi2 2unja2a.* 4Bogdanovi& 189N:?>5 ^ vedski2 7i2ni2a gro2ovnika ,ndru a(ostroDiraju s uskliko2: yo asmanor ant0r agnim jajana, %tko je rodio oganj i02eBu dva ka2ena* 4EV, ,,, 1K,T5. ,ndoeuro(ski je gro2ovnik, dakle, (roi0vodio gro2 i 2unje (o2o6u 2linskoga ka2enja odnosno 1rvnja. 8ada na2 se i0nenada otvara o'ja3njenje ranije navedena slovenskog vjerovanja, 0a(isana (rije vi3e od stotinu godina u okoli=i Pelja: a s *ustni dan m lj , rado nad tisto hi4o grmiW \okladni su o'i&aji dijelo2 veo2a stari, (retkr36anski novogodi3nji o'redi, i to takvi koji nisu 2ogli 'iti kr36anski inter(retirani (a 0'og vidljiva (oganskog 0na&aja nisu 'ili (reneseni na Bo1i6 ili ^skrs. dova godina je (ak ra0djelni=a i02eBu dva vre2enska svijeta, trenutak kada su 'o1anski i ljudski &ini usko (ove0ani: ako 2i na dovu godinu na 0e2lji okre6e2o ka2en na 1rvnju, to 6e se 0'ivati i u ne'eski2 sDera2a. Io 6e (ak, logi&no, i2ati 0a (osljedak gr2ljavinu. Munja je, dakle, 'o1je oru1je koje Gro2ovnik 'a=a s ne'a. ^ (ret7odno2 s2o (oglavlju vidjeli da je Gro2ovnikov ne(rijatelj 02ijoliki Veles. ^ kr36anskoj su inter(reta=iji glavni likovi Bog odnosno sv. ,lija i Vrag, odnosno 0li de2oni. Iako su, (ri2jeri=e, ruski Go0a=i u0 Ierek 4na ru'u ge&enije5 vjerovali da su 0ra&ni virovi %vragovi koji 'je1e (o =esti dokle i7 o&i nose, a sv. ,lija i7 u'ija strjeli=a2a, 3to 0na&i, s 2unja2a.* ^ ^krajini su to 'ili %vragovi koji 'je1e (red udar=e2 gro2ove 4(erunove5 2unje.* 4Mos0Cski 19>?:@?T5. 8li&no je 0a(isano i kod 8lovena=a:
B "liskom *r ganja namr ) 8og hud ga duha, ki s skri'lj za kri , *a tudi za tak ljudi, ki s *r kriuj jo. Bato s lahko *rim ri, da "lisk tak ga )lo' ka u"ij , k r s j hudi duh za njim skril. 48v. ^r'anbJesternik kraj \tuja< \ajek 188@:?5.
Iako s2o se o(et vratili 'jeloruskoj (ri(ovijesti o svaBi i02eBu Boga i de&istoga i 0aokru1ili tre6i krug. \redod1'a o ka2enoj 2unji koja (ada s ne'a lije(o se ukla(a u (raslavenski (oganski svjetona0or. Ia je 2unja oru1je kojo2 Gro2ovnik 'ije c2iju. Vidjeli s2o to i u 2akedonskoj (ri&i o Gro2ovnikovu (o2o6niku koji l iqt }ulo{ s| {or| ulp{o po p{ilq| pop op{itq| ok w|uls, %s 2unjo2 . s ka2eno2 o3tri=o2*. do, oru1je je i(ak uvijek u Gro2ovnikovi2 ruka2a. \re2a nordijskoj (redaji, taj se ka2en sa2 od se'e nakon 'a=anja vra6a u I7orovu ruku. Mo1da se 0ato gro2, 0a'ijen u 0e2lju, vra6a na (ovr3inuH 4Gri22 18?N:,. 1Na5 Mogu 0aklju&iti: na3e kam n str l , str lni kam ni u selja&ki2 do2ovi2a sjevero0a(adne Orvatske doista su (re1ivjeli svjedo=i (ra7rvatskoga, (raslavenskoga (a i (raindoeuro(skoga 2itskog sustava u koje2u su one igrale ulogu oru1ja jednoga od najvi3i7, kod 8lavena i najvi3ega, naj2o6nijega 'oga, \eruna, odnosno (raindoeuro(skoga /* rIkH2u!no!.
?8
MV
Plj,s:a )a '+a)i;i ()e.a , MKG)

\ri&anje o to2e kako su nekoga dje&aka (ljusnuli (ri (regledavanju grani=e. Orvatska, 8lovenija, 8r'ija, Bugarska< 8otin, (ri gradnji o(6inske 0grade 3i'ali dje=u da 0a(a2te taj dogaBaj
SKe&&la)-s:i o&o;i: to rid d hagri\hagra\hhgri kasno (rolje6e ili jesen: :' ry y ar, Hh n this Has don , th y took Hith th m a "oy, th son o$ som %ro$t r, r siding on on or oth r o$ th *ro* rti s. ?t ' ry mar%h!ston th y %om to, th "oy got a $logging/ this it Has thought, mad him r m m" r th *la% ' r a$t r. 419TK.5 W at ' ry landmark a "oy Zgot a sait treshin sa as h sood mind H ll Hhaur da hagm ts stud f. 419a15. norv. trask %neu(ora'ivi 2aterijal, ot(ad<F ; sred. engl. tras%h s 4(l.5, engl. trash $ s2e6e \,- /t rIH2! : /t r!sk! %trjeti, trljatiF ; lit. tr sk ti $ (u=ketati, got. riskan, nje2. dr s%h n $ 2latiti 41ito5 Lmlatiti + /m lt.eM, 4st. norv. hagIa2r i/ hagi $ ograBeni (rostor, (a3njak5
7rv. trj skati, trij sak< &akavski trisk $ (ljuska. da mu j d'a, tri triska/ 6risk t u"i, da 8oj do slov. n tr sk $ &uvarku6a.
?9
R0
Mi&s:a s&+,:&,+a PSL -o.a ()e.a , MKG)

Si.,) O)-+,6: Die BeKa,s,)'e) -e+ al&e) Slave) i. Li;K&e -e+ Li)',is&i:4 -thnologia /lavica VII4U3ijP:kPFlg4
Jo 1N. 419.5 st. (ostjale su zemunice kod 8lavena, ja2e 0a stanovanje (rekrivene krovno2 konstruk=ijo2. \rito2 je 2orao na neki na&in 'iti rije3en i ula0ni dio u takve nasta2'e. P+e&*os&av:e: is(od 0e2lje ta2no dolje nisko uko(ano u 0e2lju i0nad 0e2lje svjetlo gore visoko drvena konstruk=ija
Novi *+oboj ie4 li)'vis&i:e , ja:o -,bo:e je1i/)e slojeve: \,- korij n sastoji se u (ravilu od tri glasa: dva suglasnika 4kon0onanta, K5 koji nisu jednaki 4dakle: K3L K85 i korijenskoga sa2oglasnika 4e5 i02eBu: K3 e K8
\,- je (o0navao grlene suglasnike, laringale, M3L M8L Mg 4t0v. teorija laringala5 Ii se laringali jo3 u \,- gu'e s(ajaju6i sa sa2oglasniko2 i 2ijenjaju6i ga 4kontrak%ija5: M3 e T mL n M8 e T oL p Mg e T qL r e M3 T m e M8 T o e Mg T q
Eije&i (ode3avaju 0na&enje (ro2jeno2 sa2oglasnika 4*rij 'oj5.
,0vedeni=e se do'ivaju dodavanje2 tre6ega suglasnika 4Kg5 kao (reDiksa ili suDiksa< sa2oglasnik sada 2o1e 2ijenjati 2jesto $ *li'ajuGi, l "d Gi *rij 'oj: K3 K8 e Kg s K3 e K8 Kg
tamno% crno4
'ila'ijalni suglasnik se &esto gu'i: (red *,",m,l,r,n uvijek, a (red s,z,t,d,k,g,h (onekad
J9:et; /H2 t! xat! 4lat. at r *=rno, ta2no, 2ra&noF5 ie. rije&i s (o&etni2 O1 ili OK i2aju u slav. uvjek *rot tsko j 4(rejota=ija5: ie xH2 t! xat! jat! 41enski rod: !a: /jata5
8a
&akav. jata $ *skloni3te, stre7aF< slovenski jata $ *koli'a, 3u(ljina, 3(iljaF st. &e3ki jatka $ *koli'a, ku6i=a, 3(ilja, (oganski 7ra2F ; *(rostor 0a stokuF ; (lural jatky fklaoni=a ; 2esni=aF s (reDikso2 *o! 4$ %ne3to (o(utF5: *ojata *ajta, "ajta, ru2. *oiata *stajaF J9:et;m; ie. sku( glasova .tm!, !dm! ; (sl. .m. 4/*l d!m n ; *l m 5 /H2 t!m! xat!m! ; (sl. /jama 4slov. F3(iljaF5 le'de6i (rijevoj GeGG GGeG: /H2 t!m! xH2t !m! ; (sl. /t.m!a *ta2aF odatle i /t.m.n, xt.m.n!i%a 4slov. t mni%a = *ta2na ko2ora, Dotola'oratorijF5 Eije&i "ajta, *ojata, jama i tamni%a su eti2olo3ki srodnee J9:et;m; ie. sku( glasova .tm!, !dm! ; (sl. .m. 4/*l d!m n ; *l m 5 /H2 t!m! xat!m! ; (sl. /jama 4slov. F3(iljaF5 le'de6i (rijevoj GeGG GGeG: /H2 t!m! xH2t !m! ; (sl. /t.m!a *ta2aF odatle i /t.m.n, xt.m.n!i%a 4slov. t mni%a = *ta2na ko2ora, Dotola'oratorijF5 Eije&i "ajta, *ojata, jama i tamni%a su eti2olo3ki srodnee
RX
81
svjetlo: 4k v k k5 k< e u 9; , k< o u 9; 4e osnovni sa2oglasnik, o sa2oglasnik u ta2no2e stu(nju5 sate2: w u H! \ w o u H! $ *svjetloF skr. wu"ra $ *svjetloF i0vedeni=a s .n. : w u H n! \ w o u H n! skr. wona $ *svjetlo =rvenoF nakon slavenske 2onoDtongi0a=iji ie. diDtonga: s un! sjun 4un! rus. l $ *(rigradnja u0 ula0 u ku6uF =>?@ A jata svje&lo &a.)o u svjetlo2e 4e5 stu(nju: k< u e 9 n; B 2 u e 9 n; (o kontrak=iji laringala ; s u g n . i dela'ijali0a=iji ; sgn. 4us(. su sIt2r. ; s sIt2r! 2 do'ije2o (raslav. /sTn $ *(redso'aF Uu'or diederle: / sTn $ / sTn $ *sjenaF 4sjenoviti (rostor5 4sj na: (sl. / sTn s!soi!n skoin\sk in5 na ta2no2e 4o5 stu(nju: k< o u 9 n; B s o u 9 n; ; (raslav. /sun! na nultom stu*nju1 k< u 9 n; B s u 9 n; T (raslav. /syn/ st. ruski = [toranjf 4(livaju6i (rijevoj5
R2
8K
ie Ja,'F *svjetlo, svjetliti, svjetlostF 4nje2. ?ug *okoF, slaven. /jg.5 k v k k: M8 e W 'F M8 e W M 'F u (livaju6e2 (rijevoju: M8 W e M 'F nakon kontrak=ije laringala1 H g! sa suDikso2 .ja: H g!ja ; (sl. /'Ta 4(oljski: *toranjF5 izvorno: svjetla graBevna konstruk=ija (red ula0o2 u jatu 4sekundarno: ula0ni(rostor, ter=ijarno: toranjLkoji je visokM5 EudolD Meringer: ' a je is(rva *koli'a koja se (revo0iF 4no2adskae5
R7
Jo6 )e:oli:o -o:a1a 1a PSL '+a<e)je )a-'+a-)je *+e- 1e.,)i;o.:

:e+F U :o+FL s:e+F Us:o+F 2+e1a&ia
kora, skorja . *odre0ana (ovr3ina drvaF< kor % . i0du'ena 2jera 0a 1ito< koryto/ i1ve-e)i;a s F&: kr!t \ skr!t . *=rtati, &rtatiF 4$ *ure0atiF5 k r!m \ kor!m, odn. kr !m \ kro!m s (rijela0o2 k h 4kao u kr n hr n5 korm horm, 2etate0a likvida ; hram *0grada i0 o'raBena drva, 'rvnaraF (ro2jena 0na&enja: *ku6aF ; *=rkvab 7ra2F 4Gosovo: kram, Bosna krama $ *drvena koli'aF5 od kr !m! sa suDikso2 !jo: kr m!jo kr ml. $ veli&anstvena 0grada i0 'rvana ie4 ter; 2+iba&iL +e1a&i L *ili&ia 4trTti, trli%a, t r!"iti trT"iti5 s Dor2anto2 .2.: t r!m! t r m trTm., *dodatak, (rigradak u0 stre7u, trije2F< ist. slav. {lilu *(ala&aF =rkv.slav. {iu *toranj, kulaF O- -+va se '+a-io 'o+)ji -ioL )a-'+a-)ja )a- s&a.be)o. ja.o. 1e.,)i;eL ili &o/)ijeL )a- ,la1o. , )j,4
Mi&s:i ele.e)&i , s&+,:&,+i -o.a:

!raslavenski dom4
8T
RD
Cs8n7,Cv8(a
jata,jama -olje &a.a *o 1i.i si',+)o 5IMA
'o+e f svje&lo f +a-)i *+os&o+ f LJETO &o je pravi svije&Y f
PSL Jsvt&e (Wo+l-)L Jsvt&Flo (li'K&)u svv&e je vaI)a Ko.olo'ija
iouorl }s|w
8@
RK
Kale)-a+s:i s,s&avi
Oj ta Igodina2, 7XR02XR0 dana O ra Ilj to2, XR0 dana 7 DK DK DK DK 2 DK dimni Izima2, XR0 dana DK DK DK
@hsngj rgj ISurj 'o2
Nj dini i ' rrss Isr d lj ta2
@hsnmit r INitro'dan2
Nj dini i dimnit Isr d zim 2
87e2atski (rika0 kalendara \rokletijski7 (astira i0 (le2ena Grasnii 4(re2a: Gu3i 19>K5
Vla-i.i+ Iva)ovi/ Ri/e+ov
I4
>.,.,
II4
K.,,.,
III4
9.,,,.,
IV4
V4
VI4
VII4
8.V,,.
VIII4
>.V,,,. K9.V,,, .
IN4
8.,. K9.,.
N4
1.. KK..
NI4
1.,. K>.,.
NII4
>.,,. K@.,,.
KN.,V,
KT.V.
K@.V,.
Ka.V,,.
Bo+is A4 REba:ov 3ik84
Malaeti, o'redni vr&. gernja7ovska kultura, ,V. st.< 8 desne (rika0an ra0vijeni (la3t. \re2a: EC'akov 19>K.
cnakovi (rika0uju, gledano s lijeva (re2a desno, &etiri sta'la s grana2a s(u3teni2a (re2a dolje, 0ati2 jedno sta'lo s grana2a (re2a gore, dvostruki kri1, nekakvu (ri02u te jo3 tri sta'la s grana2a (re2a dolje. EC'akov je 0aklju&io da seda2 sta'ala s grana2a (re2a dolje vjerojatno (redstavljaju sveti gaj 4sastavljen od odrasloga, starog drve6a te3ki7 grana5 u koje2u su se odvijali o'redi. \reostala tri 0naka si2'oli0irala 'i, o&ito, ono 3to se 0'ivalo u gaju. 8ta'lo s grana2a (re2a gore jasno se ra0likuje od ostali7 sta'ala (a vjerojatno 0na&i %2lado sta'al=e*, kri1 je stari si2'ol ognja ili sun=a, a (ri02a (odsje6a na gro2ov ka2en kakvoga je, (ri2jeri=e,
8N
R6
(re2a kasniji2 o(isi2a dr1ao u ru=i novgorodski \erun. ^dvostru&enost kri1a 2o1e nagla3avati (ose'nu va1nost ognja ili sun=a u konkretno2 (ri2jeru. 8ljede6a je (ret(ostavka da ova tri 0naka (redstavljaju tri najve6a svetka o koji2a su se u sveto2 gaju i0vodili o'redi. \rvi 'i 'io neki dan (ove0an s 2ladi2 sta'lo2, drugi dan ljetoga solsti=ija a tre6i dan (osve6en gro2ovniku. Jo danas i2aju u isto&noslavensko2 (u&ko2 o'i&ajno2 kalendaru va1nu ulogu ,vanje K@. li(nja 4dan (u&ke (roslave ljetnoga solsti=ija (ra6ene (aljenje2 krijesova i dan (red nji2e, Gu(ala5 te dan gro2ovnika ,lije Ka. sr(nja. Ostaje da se ra0jasni 0nak koji (redstavlja 2lado drv=e. Ako ras(ored 0nakova na (la3tu odra1ava slijed kro0 vrije2e, onda je taj svetak 2orao 'iti (rije ,vanja. ,, doista, kod isto&ni7 8lavena (o0nat je takav dan. Io je se2ik, sed2i &etvrtak (oslije ^skrsa. Va1an rekvi0it u o'i&aji2a, 2oglo 'i se &ak re6i (red2et 3tovanja, na 8(asovo i na vre2enski 2u 'liske Ju7ove do na3i7 je dana 'ila 2lada 're0a. @ mik je danas kr36anski 'lagdan 48(asovo5. 82ije li ga se (roji=irati unatrag u (ogansko do'a i odvojiti od (o2i&ni7 'lagdana (ove0ani7 u0 ^skrsH ,ndi=ija 0a tu (ret(ostavku i2a. \onegdje se kod isto&ni7 8lavena 8(asovo 0ove Sarilo. ^ di1nje2 dovgorodu 4u sovjetsko do'a nosio je i2e Gorkij5 0ove se dio grada Sarilo. Ia2o su na 8(asovo organi0irali 3etnje na neki 7u2ak 3to su ga (reu0etno 0vali goro2. ^ seli2a oko grada organi0irali su takve 3etnje ne na 8(asovo, nego na &vrsti datu2 u kalendaru koji ne2a nikakve ve0e s kr36anski2 'lagdanaro2, na @. sr(nja. dije li to drevni, (retkr36anski (ra0nik ko2e se ra0otkrivaju i2e i datu2H O(6eslavenski 0na&aj Sarila (otvrBuju ju1noslavenski (oda=i. ^ Banatu, u sr(sko2 selu cagaji=a, svetkovali su =rkvenu slavu, za' tinu. cvali su ju Sarilo, no, slavili su ju gotovo 2jese= dana (rije Eusa, ?. li(nja 4odnosno KN. svi'nja (o julijansko2 kalendaru5. deko6 su 4do dolaska ko2uni02a5 i2ali (ro=esiju i0 =rkve do 0avjetnog kri1a na ru'u sela, a vodili su u njoj i stoku. \oslije(odne toga dana ljudi su 3etali selo2. 8li&no je neko6 'ilo i drugdje kod 8r'a u Banatu 4ili(ovi6 19NN5. ^ Bugarskoj (ak rije& jarilo 0na&i 'ilo koji (roljetni (ra0nik s odlasko2 u (rirodu. fo3 ranije, K?. travnja, farClo su slavili Bjelorusi 4Jrevljanski 18@>:Ka.K15. Ii2e je (raslavenska starina ovoga (ra0nika dosta do'ro (otvrBena. Vr&evi s takvi2 o0naka2a na se'i 2ogli su do'ro (oslu1iti u o'redi2a koji su se i0vodili na te (ra0nike. EC'akov je 0aklju&io da je 'ogati uko( s o(isani2 vr&e2 i drugi2 'ogati2 (rilo0i2a 2ogao (ri(adati neko2 1re=u i0 (le2ena Iivera=a. Josad su EC'akovljeva i0laganja 'ila logi&na i (ri7vatljiva, no, s (osljednjo2 je tvrdnjo2 (retjerao. Iiver=i su, nai2e, slavensko (le2e koje je (rvi (uta (otvrBeno u . stolje6u i ne2a nikakve osnove 0a (ret(ostavku da je to (le2e (re1ivjelo 3est 'urni7 stolje6a 48eo'a narodae5 na isto2 (odru&ju, ti2 vi3e 3to je danas (osve jasno da su 8laveni 4i to, 2o1da tek jedan nji7ov dio5 'ili tek jedan od ka2en&i6a u etni&ko2 2o0aiku &ernja7ovske kulture. Jrugi je nala0 i0 sela Ue(esovka na VolCnju 4kakvi7 TNa k2. 0a(adno od GCiva5, otkriven 19N?. godine. Iu su, na 1rtveno2 2jestu (oganskoga sveti3ta i0 ,,,. ili ,V. stolje6a, (ronaBeni ulo2=i dviju 1rtveni7 (osuda. da o'odu jedne od nji7 (ravilno je ras(oreBeno dvanaest (olja s ra0ni2 0na=i2a 3to od2a7 (odsje6a na dvanaest 2jese=i u godini. EC'akov je (o3ao od toga da su u tri (olja kri1evi, i to u jedno2 dvostruki.
8>
RM
Ue (esovka, o'redna (osuda. gernja7ovska kultura, ,,,..,V. st.< \re2a: EC'akov 19>K.
God isto&ni7 je 8lavena do na3i7 dana uo'i&ajeno do'a (aljenja godi3nji7 krijesova u 'o1i6no. novogodi3nje do'a, 0a \oklade i o ,vanju. EC'akov je, (ret(ostaviv3i da se u to2e ogleda (raslavensko stanje, lako odredio da, ako najgornje (olje na na3oj sli=i, o0na&eno kri1e2, (redstavlja sije&anj, tre6a 4'rojena s2jero2 ka0aljke na satu5, takoBer s kri1e2, 2ora 'iti o1ujak 4kada u (ravoslavni7 (adaju (oklade5 a 3esta, s dvostruki2 kri1e2, li(anj, 2jese= ljetog sun=ostaja. Iako je EC'akov u7vatio rita2 (olja te i7 je, radi lak3ega snala1enja, o0na&io na (ridodanoj s7e2atskoj ri0'i 'rojevi2a od 1 do 1K. \rito2 je (o3ao od (ret(ostavke da je i u stari7 8lavena godina (o&injala sa sije&nje2 419>K:815. fedno2 utvrBen, slijed 2jese=i i nji7ova korela=ija s dana3nji2 kalendaro2 o2ogu6ili su daljnje otkrivanje sadr1aja. ô&ljiva je jo3 jedna serija 0nakova, no ona nije (ove0ana sa sun&evi2 =ikluso2. Iaj je ni0 sa2ostalan, a u sve0i je sa selja&ki2 radovi2a tijeko2 godine. ^ &etvrto2 (olju (rika0ano je ralo. ^ ^krajini je 2jese= (roljetnog oranja travanj, (a se ovaj 0nak lije(o ukla(a u =jelinu.
Os2o (olje i2a dva klasa, jedan s ravni2, a drugi sa savijeni2 osje2. Mo1da si2'oli0iraju sve vrste kultivirani7 1itari=a. ^krajin=i os2i 2jese= 0ovu sr*nj m, ser(en, jer se u nje2u 0aklju&uje 1etva. Jeveti 2jese= je u isto&noj -uro(i 2jese= (relije.tanja (ti=a seli=a koje su donedavna lovili veliki2 2re.1a2a 3to 'i i7 ra0a(injali i02eBu visoki7 sta'ala. ^ deseto2 su 2jese=u 1ene (ri(re2ale lan i kono(lju 0a (reBu. \osu3ene su 'iljke trle na trli=a2a i do'ivena vlakna 2otale u (ovjes2a. \olja=i taj 2jese= 0ovu *adzi rnik, (o *ozd ru koji (ri tarenju ot(ada od vlakana ^ deseto2 se (olju lije(o vide dva (ovjes2a.
8?
RR
Go2(le2entarnost ovi7 dvaju ni0ova 0nakova (oka0uje da je traganje 0a nji7ovi2 s2islo2 na (ravo2e (utu. do, EC'akov je dalje nastavio tu2a&iti 0na&enje ove (osude kao =jeline, (ri &e2u se (o0ivao na neute2eljene 0aklju&ke 4(o0iva, (ri2jeri=e, u (o2o6 (anj "adnjak kao indi=ij, (re2da je o&igledno da ga drevni 8laveni nisu (o0navali, a ne (o0naju ga ni dana3nji ^krajin=i5 (a njegovo daljnje i0laganje 2o1e2o ovo2 (riliko2 0ane2ariti. Ire6i nala0 je vr& i0 sela Eo2a3ki kraj GCiva. On je ovdje najva1niji, no, 'e0 ona dva (ret7odna te3ko 'i ga se 2oglo (rotu2a&iti. Io je vr& s ru&ko2 oko &ijega je (la3ta vrlo 'ri1no nani0ano 2no3tvo 0nakova. \a1ljiv (ro2atra& otkrit 6e 2eBu nji2a drv=e, dvostruki kri1, gro2ov 0nak, sr(ove i sno(ove slo1ene u krsta=e. cnakovi su ras(oreBeni u dva (ojasa. Gornji je (odijeljen u nekoliko (olja. ^ (rvo2 su 4ra&unano s lijeva5 NK kvadrati6a, 0ai2 slijedi (olje s nekoliko oko2iti7 valoviti7 =rta, (a usko (olje s dva, kako to tu2a&i EC'akov, sta'la. 8lijedi o(et usko (olje s dvje2a oko2ito2 valovni=a2a te 3iroko (olje s dva kri1a i jo3 neki2 0na=i2a. cati2 dola0i (olje s &etiri oko2ita ni0a od (o osa2 i jedni2 od devet ra0li&ito (ostavljeni7 kvadrati6a. ,0a njega je usko (olje s dva ni0a oko2iti7 valov.ni=a (a (olje sa 3esterokuto2 i jo3 neki2 0nako2.
Eo2a3ki, o'redni vr&. gernja7ovska kultura, ,V. st.< \re2a: EC'akov 19>K.
,0a toga su o(et oko2ite valovni=e, a onda dola0i (osljednje (olje u koje2u su dva sr(a, tri ku(a sno(ova, TN ne (revi3e uredno ra02je3teni7 kvadrati6a i, (osve desno, jo3 jedan krsta= 4ku( sno(ova5. EC'akov tu2a&i %sta'lo* kao 0nak 0a farilov dan, dvostruki kri1 0a ,vanje, a 3esterokut 0a \erunov dan. es.terokut ga, nai2e, (odsje6a na ro0ete koje se, kao gro2ovCe 0naki, %gro2ovi 0na=i*, &esto nala0e ure0ani na gornje dijelove sta2'eni7 0grada. 8elja=i vjeruju da ti 0na=i, koji (redstavljaju gro2 odnosno 2unju, 3tite ku6u od udara gro2a. Eo0etu tu2a&i EC'akov kao t0v. kuglastu 2unju, (ose'no u'ojito at2o.sDersko elektri&no (ra1njenje koje i ina&e igra u Dolkloru slavenski7 naroda 0natnu ulogu.
%Gro2ovi 0na=i* i0 Bjelorusije
88
RV
Jonji (ojas i2a dva ne(ravilna vodoravna ni0a kvadrati6a. de(ravilnosti su (ose'no uo&ljive (od (ojedini2 0na=i2a gornjega ni0a.
Eo2a3ki: ra0vijeni ure3eni dio (la3ta. \re2a: EC'akov 19>K.
8vi7 kavadrati6a je 9>. Od lijeva (re2a desno (rvo su dva ni0a od (o 1> 0nakova, 0ati2 slijedi jedan i0dvojeni is(od 0naka koje je EC'akov odredio kao drv=e, (a o(et dva ni0a s (o seda2 0nakova, 0ati2 ne3to kao girlanda od 3est 0nakova is(od lijevoga kri1a, dva ni0a od koji7 gornji i2a 8, a donji devet 0nakova, jo3 jedan sa2ostalni 0nak, 0a nji2 dva ni0a od (o &etiri kvadrati6a, =e0ura is(od %gro2ovog 0naka* is(unjena s vodoravni2 valoviti2 =rta2a i onda jo3 jedan ni0 od 1? kvadrati6a is(od (olja sa sr(ovi2a i sno(ovi2a slo1eni2 u krsta=e. Ove, 'e0 su2nje na2jerne, ne(ravilnosti navele su EC'akova da 0aklju&i kako ti kvadrati6i (redstavljaju dane. EC'akov je (o&eo s (osljednji2 0nako2 (rije =e0ure (od 3esterokuto2 kao najsigurnije odreBeni2. Ako je to Gro2ovnikov dan koji odgovara danu sv. ,lije, Ka. sr(nja, onda 2ora, 'roje6i unatrag, do ,vanja, K@. li(nja, 'iti K? dana, ura&unav3i o'a (ra0nika. Joista, ako tako 'roji2o, do6i 6e2o do 3estog, najdesnijeg 0naka girlande is(od dvostrukog kri1a. Io 'i, dakle 'ilo ,vanje. fedan 0nak u to2 dvadesetsed2odnevno2 ni0u istu(a svoji2 (olo1aje2. On odgovara 1K. sr(nju. Od njega do Gro2ovnikova dana je osa2 0nakova, s nji2e devet. Janas na to2e 2jestu ne2a u kalendaru nikakvog (ose'nog 'lagdana ni o'i&aja. \osve6en je sv. edoru, 2u&eniku kojega je, (re2a staro2e kijevsko2 ljeto(isu \ovest vre2ennC7 let, nekoga na2a ne(o0natog dana 98T. godine kne0 Vladi2ir u GCivu (rinio kao 1rtvu neko2 nei2enovano2 (ogansko2 'ogu: %Godine >@91. L$98T.M. Grenu Vladi2ir na fatvinge, (o'ijedi i7 i u0e 0e2lju nji7ovu. Vrati se u GCiv i (rinese sa svoji2 ljudi2a 1rtvu ku2iri2a. Odlu&i3e star=i i (le2i6i: 'a=i2o 1drije' na 2ladi6a i djevi=u< na kojega 6e (asti, toga 6e2o 0aklati 'ogovi2a. Bija3e jedan Varjag i u njega sin< na toga je (ao 1drije' (o Vra1joj 0avisti.* 4(re2a: EC'akov 19>K:?95 Budu6i da =rkva, ako ikako 2o1e, slavi sve=a na dan njegove s2rti, 0'ilo se to 9 dana (rije dana3njega ,linja. Ako se (risjeti2o i0gleda \erunova sveti3ta u dovgorodu 4a 'ilo je (ostavljeno (o Vladi2irovoj nared'i5 koje je i2alo osa2 2anji7 i jedno veliko 1rtveno 2jesto, onda si 2o1e2u lako 0a2isliti da su se na svako2 (ojedino2 od ti7 2jesta 1rtve (rinosile kro0 devet dana u0asto(=e. Bila 'i to neka vrsta devetni=e \erunu. Iako ju o0na&uje kalendar na vr&u i0 Eo2a3aka: i0dvojeni kvadrati6 o0na&uje (o&etak svetkovanja 4s o've0no2 ljudsko2 1rtvo2H5, a osa2 sljede6i7 (ojedine dane devetni=e.
89
V0
Eo2a3ki, s7e2atski (rika0 kalendara. \re2a: EC'akov 19>K.
Girlanda od 3est (ose'no nagla3eni7 0nakovabdana koji 0avr3avaju s ,vanje2 (ose'no je 0ani2ljiva. Ie3ko je oteti se doj2u da je to %rusalni tjedan* , 3to se do na3i7 dana o&uvao u Dolkloru isto&ni7 8lavena i 0avr3ava ,vanje2. 82eta jedino to 3to je na kalendaru sa2o 3est 0nakova, a ne seda2. EC'akov je to (rotu2a&io (ret(ostavko2 da su 8laveni neko6 (o0navali 3estodnevni tjedan, &iji se tragovi 2ogu na6i kod slavenski7 i ger2anski7 naroda 4EC'akov 19>K:8a5. Ako ide2o jo3 dalje una0ad, (re2a lijevo, do6i 6e2o do 0naka is(od sta'la koji odgovara @. li(nju. Ve6 (ogaBate: on o0na&uje (roljetni (ra0nik 2ladoga sta'la, Sarilo. EC'akov sada navodi krunski doka0. Io je jedno 2jesto i0 Oer'ordova o(isa 2isijski7 (o7oda koje je (odu0i2ao 'a2'er3ki 'isku( sv. Otton 2eBu (o2orjanski2 8laveni2a. Gada je @. li(nja 11K@. (re3ao artu, do3ao je sa svojo2 (ratnjo2 do 2jesta \Cr0C=e. Iu su o(a0ili oko &etiri tisu6e ljudi koji su se oku(ili sa svi7 strana. Bio je neki (oganski (ra0nik i Otto se sa svoji2 ljudi2a (re(ao kada su vidjeli kako ga je neu2ni narod (roslavljao s (leso2, 'ludni2 kretnja2a i gro2ki2 kli=anje2 4EC'akov 19>K:8a5. EC'akovu je to doka0 da su farilov (ra0nik &astili i u \o2orju. 8ada doista vi3e ne 2o1e 'iti su2nje u to da 0nakovi donjega ni0a (redstavljaju kalendar. Oni (o&inju, ako se (a1ljivo 'roji, s T. svi'nja a 0avr3avaju >. kolovo0a. EC'akov je, dodu3e, naveo kao (o&etni i 0avr3ni dan K.V. i ?.V,,,. \o3ao je od (ret(ostavke da su 8laveni2a 2jese=i i2ali (o Ta dana 419>K:815, no, is(ustio je i0 vida da je na takav kalendarski sustav (ri2ijenio 'rojanje dana (re2a dana3nje2 u koje2u (ojedini 2jese=i i2aju i (o T1 dan, (a onda na te2elju toga odredio datu2e. gini 2i se da je to u&inio 0ato da K.V. 2o1e uklo(iti u svoju inter(reta=iju. do, 'e0 o'0ira na ovu (roi0voljnost, jasno je da kalednar o'u7va6a ra0do'lje u koje2u u ^krajini, jo3 od vre2ena (redindoeuro(ske neoliti&ke Iri(oljske kulture, ni&u, rastu i 0riju jara (3eni=a i je&a2. Janas te 'iljke u okoli=i GCiva ni&u i02eBu K>. travnja i 1. svi'nja, a vo3tanu 0rio'u dosi1u i02eBu 1T. i Ka. sr(nja. dekoliko dana kasnije (o&inje 1etva. Galendar (o&inje, dakle, onda kada se na njiva2a o(a1aju (rve vlati 1ita, (oka0uje kada (adaju Sarilo, (usalni tj dan s Y'anj m i 5 runo'a d ' tni%a. 8eda2naest (osljednji7 0nakova (okriva ra0do'lje 1etve i (os(re2anja uroda. Jrugoga dana svi'nja Euska (ravoslavna =rkva slavi Borisa i Gle'a. Io je jedan od rijetki7 s(o2en.dana nekoga sve=a koji nije (ove0an s njegovo2 s2r6u. Vladi2ir Mono2ona7, 3ukununuk Vladi2ira Velikoga, dao je K. svi'nja 111N. godine (renijeti 2o6i Borisa i Gle'a, 'ra6e svojega djeda Mstislava, u VC3gorod. 8 Boriso2 i Gle'o2 (ove0ana je u ^krajini legenda o nastanku t0v. %02ajski7 nasi(aF. Oni su, nai2e, (o'ijedili 02aja, u(regli ga u (lug i i0orali ogro2ne 'ra0de kakve se jo3 danas 2ogu vidjeti nedaleko GCiva i \erejaslava. dekoliko dana i0a dana3njega ,linja, oko K@. sr(nja, (o&inje u ^krajini 1etva. ,, doista, ru&ka sr(a s gornjega ni0a (oka0uje na kvadrati6e koji odgovaraju K@. i KN. sr(nju. 8r(ovi2a slijede u
9a
VX
gornje2 ni0u (rika0ani sno(ovi 1ita slo1eni u ku(ove, krsta=e, krest=i. Jani od ,linja do >. kolovo0a dani su inten0ivni7 radova na njiva2a. anje se 1ito, ve1e u sr(ove, su3i, sla1e u krsta=e i, na kraju, vo0i ku6i u 7a2'are. da kraju (rika0ani7 dana, >. kolovo0a, kada kr36anska =rkva slavi dan \reo'ra1enja Gristova, u ^krajini se svetkuje (u&ki 'lagdan 0van Vtoroj s(as, %drugo 8(asovo*. Io je (u&ki 'lagdan 0a7valnosti 0a do'ru ljetinu. ,0 novoga se 'ra3na (ekao kru7 i stavio 0ajedno s ja'uka2a, (irogi2a i 2edo2 na stol ili se nosio u =rkvu. Mo1e2o dodati da on (o sadr1aju, neki2 ele2enti2a (a i vre2enu odgovara na3oj 'unjeva&koj duijan%i. EC'akov je (ojedine 0nakove u gornje2 ni0u . kvadrati6e, valovite =rte . doveo u sve0u s ki3ni2 ra0do'lji2a u ^krajini i s (ojedini2 Da0a2a u rasti i sa0rijevanju 1ita. Budu6i da kvadrati6a, koji odgovaraju dani2a, i2a u gornje2 (ojasu vi3e 41K?5, oni (oka0uju ra0do'lje ve6 od (o&etka travnja 4vrije2e oranja5 do 0aklju&noga 1etvenog (ra0nika u kolovo0u. da kraju EC'akov (oku3ava doka0ati kako visoki 'og, koje2u su u &ast u do'a &ernja7ovske kulture slavili devetni=u, nije 2ogao 'iti 5 run 4EC'akov (ri7va6a 2i3ljenje da je \erunovo &a36enje uveo tek kne0 Vladi2ir u . stolje6u5 nego (od. Ii2e je na&eo jako 0ani2ljivo (oglavlje, no, s nji2e se ovo2 (rigodo2 ne6e2o 2o6i 'aviti. cani2ljivo je da je EC'akov vrlo o3trou2no rekonstruirao (ojedine ele2ente kalendara &ernja7ovske kulture, no, (onegdje je (ri12irio na neke %2anje* nesklade u &injeni=a2a te svjesno (osi0ao 0a nevaljali2 argu2enti2a, da 'i u daljnji2 0aklju&=i2a, koji su nerijetko jako dalekose1ni, katkada veo2a (ro2a3io =ilj. fedan od te2eljni7 (rigovora je da je on 'e0 ikakvi7 o'0ira &ernja7ovsku kulturu u =ijelosti (ri(isao 8laveni2a, a nositelje te kulture na (ojedini2 2jesti2a (oistovjetio s isto&noslavenski2 (le2eni2a koja su tu 1ivjela 3est stolje6a kasnije, nakon 8eo'e naroda. EC'akovljeva studija i(ak je va1na, jer je on u njoj 'e0 su2nje us(je3no rekonstruirao dio kalendarskoga sustava isto&noeuro(ski7 0e2ljoradni&ki7 (le2ena, 2eBuso'no srodni7 (o na&inu 1ivota. Iaj su isto&noeuro(ski kalendarski sustav vrlo vjerojatno (o0navali i drevni 8laveni i drugi nji2a srodni i kulturo2 sli&ni narodi isto&ne -uro(e, a (odlogo2 je dana3nje2 (u&ko2 kalendaru isto&ni7 8lavena. Ostali 40a(adni, ju1ni5 su ga odnijeli sa so'o2 u nove (ostoj'ine te ga (rilagoBavali drugi2 kli2atski2 uvjeti2a i 2ijenjali (od utje=aje2 kalendara naroda s koji2a su dola0ili u doti=aj ili se &ak s nji2a 2ije3ali.
91
V2
Po/e&a: 'o-i)e
Gada je 0a(o&injala godina na3i7 (redakaH Gada su drevni Orvati slavili <o'u godinuH EC'akov je ustvrdio da je \raslaveni2a godina 0avr3avala s KN. (rosin=e2, dano2 u koji su 0a(o&ele sve&anosti (rije dove godine koja je (ak 0a(o&injala 1. sije&nja. ^ ti2 su o'redi2a, u0 ostalo, ka1e EC'akov, (alili novogodi3nji (anj."adnjak. Budu6i da se EC'akovu ovo o 'adnjaku ne s2ije vjerovati 4o to2e 6e 'iti rije& na kraju ove knjige5, (itanje je, s2ije li 2u se vjerovati i ono o (o&etku godine. Io ti2 vi3e 3to je (rvi sije&nja kao (o&etak godine i0na3a36e fulija Pe0ara. Jrugdje se takav datu2 kao (o&etak godine ne (ojavljuje. God Gelta u 0a(adnoj -uro(i dova je godina odgovarala dana3nje2 (o&etku studenoga, a kod 'ar'ara srednje i isto&ne -uro(e godina je, i0gleda, (o&injala u rano (rolje6e, (rete1ito (o&etko2 dana3njega o1ujka. \rvi ili dvadeset(eti o1ujka te ^skrs (otvrBeni su kao novogodi3nji dani u srednje2 vijeku, (ri2jeri=e, u ran=uskoj, -ngleskoj i dje2a&koj. ^ retoro2anskoj vi=arskoj jo3 su u . stolje6u slavili 1. o1ujka 9al nda Nars s ti(i&no novogodi3nji2 o'i&aji2a, (ri2jeri=e, s 2askirani2 o(7odi2a. 8tara Eusija ra&unala je do ,,,. stolje6a godinu od 1. o1ujka, a Bugari su ju (onegdje u seli2a jo3 u . stolje6u ra&unali od furjeva, KT. travnja. Godina je (o&injala u rano (rolje6e i neki2 isto&noDinski2 4(ri2jeri=e ^d2urti2a5 i turski2 narodi2a. da te2elju ti7 &injeni=a ne 2o1e 'iti su2nje da su KN. (rosin=a i 1. sije&nja kao novogodi3nji datu2i *o%hodz nia ! dla @loHian t%. ! zu* ln o"% go, ko,%i ln go Hzgl. rzymski goW , %(odrijetla . 0a 8lavene itd. . (osve tuBega, =rkvenoga odnosno ri2skoga.* 4Mos0Cski K19>?b,,.1:1?@5. EC'akovljeva tvrdnja jednostavno ne (o&iva na &injeni=a2a. Va1an (osredni doka0 0a (roljetni (o&etak godine u 8lavena je t0v. interkalarni, (rijestu(ni 2jese= koji je slu1io 0a usklaBivanje du1ine lunarne 42jese&eve5 godine sa solarno2 4sun&evo25. Iakav se 2jese= u2etao, dodavao, nakon isteka svake tre6e godine. Ee=entni etnograDski (oda=i svjedo&e da su u slavenski7 naroda (rijestu(ni 2jese= u2etali nakon o1ujka. Oni (otje&u i0 \oljske, ^krajine i Bjelorusije, a 0a'ilje1eni su i u 'alti&ki7 Uitava=a. cnakoviti su i na0ivi 0a taj 2jese=. ^0 neutralne (oljske (o(ut *rzy"ytnik 4%koji je (ridodan*5 0a'ilje1eni su na0ivi mar%zyk, *odmar%zyk,, ukrajinski 2ar&uk i sl. koji nedvos2isleno svjedo&e o to2e da je taj 2jese= (ret7odio martu, o1ujku. Iek je u ge7a (ri'ilje1eno da su (rijestu(ni 2jese=, 0van hrud n, u2etali nakon (rosin=a ili sije&nja, no, to je 'ilo ve6 (o&etko2 dovoga vijeka 4Mos0Cski K19>?b,,.1:1?T5. fan A2os Po2eniusbGo2enskC 41N9K.1>?a5, &e3ki (rotestantski u&enjak 4(edagog5, 0a(isao je: > tr %h l t %h *ri"yH0 mTsj% *ri"ytny, hrud n, to g st trin0%tho mTsj% nast0njW 4%^ tri godine dodaje se 2jese= dodadni, 7ruden, to jest trinaesti 2jese=*< Mos0Cski
K
19>?b,,.1:1?15. ^ ju1ni7 8lavena takoBer se o&uvao trag stare dove godine na 1. o1ujka. Iako se, (ri2jeri=e, u
Makedoniji taj dan 0ove A tnik, a (o(ra6en je novogodi3nji2 (aljenje2 krijesa i 2askirani2 o(7odi2a. Eije& l tnik u 0na&enju %(rvi dan u godnini* 2o1e se vidjeti, u 1ensko2 liku kao l tni%a, litni%a i u Orvata,
9K
V7
(ri2jeri=e, u jaskansko2 \rigorju 4Eo1i65 i u \olji=i2a 4,vani3evi65, sa2o 3to je tu (ri2ijenjena na (rvi dan Bo1i6a. Io je dovoljno 0a 0aklju&ak da je drevni2 8laveni2a godina doista (o&injala u rano (rolje6e, negdje (o&etko2 dana3njega o1ujka. Budu6i da je novogodi3nji dan 'io (o2i&an 4uranio 'i (o 11 dana u odnosu na astrono2sku godinu da 'i se nakon tri godine vratio natrag na is7odi3te5, nije 2ogu6e, a nije ni (otre'no utvrditi njegovo to&no 2jesto u dana3nje2 kalendaru. Ire'a ra02otriti i sud'inu (raslavenske (oganske dove godine. Ona je, 'e0 su2nje, u svo2 (uno2 sjaju trajala sve do (ri7va6anja kr36anstva i, s nji2e, osnovni7 dostignu6a =ivili0a=ije kao 3to su (is2o i kr36anski kalendar. 8lu1'eni2 (ri7va6anje2 kr36anske vjere slavenski su narodi ula0ili u krug euro(ske =ivili0a=ije, slavenski su kne0ovi 'ili (ri7va6ani od vladara kr36anski7 0e2alja kao ravno(ravni sugovorni=i a nji7ove dr1avne tvor'e (osti0ale su di(lo2atsko (ri0nanje u okviru onda3njega Deudalnog (oretka. Io se 0'ivalo od V,,. do ,,. stolje6a. \uk je ove (ro2jene te3ko (ri7va6ao jer je (ro2jena kalendarskoga sustava unosila nesigurnost u njegovo s7va6anje vre2ena koje se i dalje te2eljilo na drevni2 2itovi2a. Misionari su se stolje6i2a 'orili s (ojavo2 dvovjerstva, ruski dvoeverstvo, (ojavo2 da su selja=i s jedne strane veselo (ri7va6ali kr3tenje, 2isna slavlja i kr36anske 'lagdane, a s druge i dalje &vrsto i %tvrdoglavo* ustrajali na stari2 o'redi2a, (a i onda kada su ve6 'ili 0a'oravljeni stari 'ogovi i (ri&e o nji2a. Gako je to 'ilo 2ogu6eH Odgovor le1i u &injeni=i da se u slavenski7 naroda, do u na3e dane i0ra0ito selja&ki7, stara (retkr36anska selja&ka vjera u vjerni&koj 1ivotnoj (raksi nije suko'ljavala s kr36ansko2 nego je 'ila s7va6ena kao njoj ko2(le2entarna. Gr36anstvo je, dodu3e, o'jasnilo seljaku kako si tre'a 0a2i3ljati 1ivot u Graljevstvu Bo1je2, (a i to kako da si o'likuje svoje eti&ko 'i6e da 'i 2ogao koristiti ,susov s(asiteljski &in, no, 0a tijek selja&ke gos(odarske godine ostala je stara, na to2 (odru&ju kr36anstvu daleko *nad2o6nijaF selja&ka vjera sa svoji2 o'redi2a 0a (lodnost i dalje nadle1no2. Gr36anski je sve6enik, dodu3e, 0nao (ro(ovjedati 2nogo3ta o ono2e svijetu, no, (ri su&eljavanju s 2itski2 o'ja3njenje2 (rirodni7 0'ivanja 2orao je nu1no 0aka0ati. Mjesto dove godine u kalendaru i(ak je 'ilo tjeko2 vre2ena 0a'oravljeno, a o'redi (reneseni na va1ne kr36anske 'lagdane. daj(rikladnija je 0a to 'ila kr36anska dova godina. Prkva je (ak, (re2da je (reu0ela julijansku godinu od Parstva, jo3 u ,V. stolje6u (o&ela ra&unati godine od 'lagdana EoBenja Gos(odinova, Bo1i6a, KN. (rosin=a. \rvi kr36ani nisu slavili Bo1i6. Iek je negdje u &etvrto2 stolje6u, nakon Milanskoga edikta T1T. godine, koji2 su kr36ani do'ili slo'odu is(ovijedanja svoje vjere, a (rije no 3to je kr36anstvo T91. (ostalo dr1avno2 religijo2 u Ei2sko2e =arstvu, uveden kao (ose'an 'lagdan dan ,susova roBenja. Gao godine uvoBenja o'i&no se navode TT>. i TN@, no, sigurno je tek to da je (a(a Ui'erij ,. T>a. godine i0gradio u Ei2u =rkvu ,susova roBenja. Io je dana3nja 8anta Maria Maggiore, %Gos(a snje1na*. Bilo je to ra0do'lje u koje2u je kr36anstvu sna1no konkurirao 2itrai0a2, sinkretisti&ka religija (odrijetlo2 s istoka. 8toga je Prkva jedno2e od veliki7 2itraisti&ki7 i (u&ki7 (ra0nika, danu EoBenja
9T
VD
ne(o'jedivoga 8un=a 4Ci s natalis @olis Yn'i%tis5 kojega su slavili KN. dana dvanaestoga 2jese=a u godini 4u ono do'a (adao je na taj datu2 0i2ski sun=ostaj5, su(rotstavila 'lagdan ,susova roBenja. ^skoro je Bo1i6 (ostao jedni2 od najo2iljeniji7 'lagdana u Parstvu, (a su se &ak i (o&e=i godina ra&unali u 0a(adnoj, ri2skoj 4latinskoj5 (olovi=i =arstva s KN. (rosin=e2, a ne kao dotada s 1. sije&njae Gada su (ak 'ar'arski narodi, a 2eBu nji2a i Orvati, (ri7va6ali kr36anstvo, (ri7va6ali su s nji2e i 'lagdan ,susova roBenja i dovu godinu na KN. (rosin=a. Gako su (ojedini 0a(adni i ju1ni slavenski narodi (ostu(no (ri7va6ali kr36anstvo 4Orvati su, i0gleda, 'ili u to2e (rvi5, (o&eli su, 'are2 slu1'eno, ra&unati (o&etak godine s Bo1i6e2. 8vjedo&e o to2e i 2alo (rije navedeni 7rvatski i0ra0i l tni%a, litni%a. , (uk je (ostu(no (renosio drevne novogodi3nje (oganske o'rede s O lj noGi na KN. (rosin=a, na Bo1i6, (a su tako oni ujedno (ostali i 'o1i6ni2a. Iek je gregorijansko2 kalendarsko2 reDor2o2 (otkraj V,. stolje6a (onovno slu1'eno uveden (rvi sije&nja kao dan (o&etka godine. do, (uk je novogodi3nje o'i&aje dotle ve6 u tolikoj 2jeri (ri7vatio kao 'o1i6ne, da i7 vi3e nije dalje selio s dovo2 godino2. 8toga, kada god i2a2o (red so'o2 neki 'o1i6ni o'i&aj 0a koji 2o1e2o (ret(ostaviti da (otje&e jo3 i0 (retkr36anski7 vre2ena, 2ora2o (o2i3ljati na to da je tu (rvo'itno 'ila rije& o novogodi3nje2 o'i&aju. Bo1i6 je, (o 'rojni2 svoji2 ar7ai&ni2 o'i&aji2a i vjerovanji2a, u svoje2u starije2 sloju (oganska dova godina . God isto&ni7 8lavena o&uvao se (roljetni (o&etak godine 0natno dulje. Prkva je, dodu3e, (o u0oru na Bi0ant, (o&injala godinu u rujnu, no, dr1avna u(rava i (uk ustrajali su na 1. o1ujka. 8tare kronike 0adr1ale su (roljetni (o&etak godine do V. stolje6a. Iek je Moskovski =rkveni sa'or, sa0van 1@9K. godine, dosljedno tra1io da godina tre'a (o&eti s 1. rujna. \etar Veliki je (ak, (o u0oru na ca(ad, kona&no uveo (o&etak godine na 1. sije&nja 4dakako, (o julijansko2 kalendaru5. do, 'ilo je o'reda koji su 'ili tako usko (ove0ani s 'uBenje2 (rirode u (rolje6e 4o'redi (rvi7 (lodina, (ri2jeri=e, (rvo 'lagovanje 2ladoga luka, janja=a, svje1ega sira, jaja itd.5 da nije i2alo s2isla, (a (onekad nije 'ilo niti 2ogu6e, (renijeti i7 na Bo1i6. Iakvi su 'ili (reneseni na ^skrs. Gona&no, 'ilo je o'reda i0ra0ito nekr36anski7 4(ri2jeri=e, novogodi3nji o'redni o(7odi 2askirani75 koji nisu 'ili (odo'ni ni 0a jedan od ta dva najve6a kr36anska 'lagdana, (a su se (rislonili u0 nekr36anske \oklade. \oklade su, nai2e, (osve (u&ki (ra0nik, nastao kao odgovor na asketsko (ona3anje (ro(isano 0a &etrdestodnevni uskr3nji (ost, Gori02u. Ujudi su se 7tjeli jo3 jedno2 (roveseliti, jo3 jedno2 do'ro najesti 2esa, (a su uo&i Gori02e (o (osljednji (uta *okladali 4(oslagali5 na stol 2rsna jela. Prkva je tek 2nogo kasnije unijela taj dan u svoj kalendar. Io 3to je 'ilo re&eno 0na&i, da se osta=i, ulo2=i drevni7 (oganski7 novogodi3nji7 o'reda i o'redni7 tekstova 2ogu o&ekivati u o'i&aji2a ras(oreBeni2 u veliko2 vre2ensko2 ras(onu od (o&etka Jo3a36a do i0a ^skrsa. \reostalo je jo3 jedno (itanje: kako se taj (oganski (ra0nik o'navljanja godi3njega =iklusa, 'e0 su2nje jedan od najve6i7 ako ne i najve6i (oganski (ra0nik, 0vaoH \isana svjedo&anstva ne (ostoje, (a valja o(et (ri'je6i etnolo3ko2 i Dilolo3ko2 (ored'eno2 istra1ivanju.
9@
VK
ca(o&et 6e2o s Dilolo3ko2 anali0o2 slavenski7 o(7odni7 (jesa2a. Io su (jes2e koje se i danas jo3 (onegdje (jevaju u odreBene dane u godini dok sku(ine, danas uglavno2 dje=e, o'ila0e selo2, (jevaju i (riku(ljaju darove. ^ ,. stolje6u ti su o(7odi 'ili jo3 u (unoj sna0i, sudioni=i su 'ili 2laBi odrasli &lanovi seoske 0ajedni=e, a nji7ov dola0ak s2atrao se korisni2 0a do2 koji 'i (o7odili. Io su 'ile (rave o'redne (oganske (ro=esije, katkada tek tanko (resvu&ene kr36ansko2 navlako2. Ie2eljnu (redradnju u&inio je Eadoslav Gati&i6 u ni0u studija od 198?. godine dalje. ^ nji2a je rekonstruirao Drag2ente (raslavenski7 i 'alti&ki7 o'redni7 tekstova (ove0ani7 s dolasko2 'o1anstva vegeta=ije. Anali0e o(7odni&ki7 (jesa2a svi7 slavenski7 naroda i nji7ova us(ored'a s 'alti&ki2 tekstovi2a (oka0ale su, s jedne strane, veliku sli&nost u (ojedini2 (oj2ovi2a, i0ra0i2a, ulo2=i2a tako da ne 2o1e 'iti su2nje u to da su one 2eBuso'no genetski (ove0ane, a s druge o(et, toliku ra0li&itost u nara=iji da to u ve6ini slu&ajeva isklju&uje 2ogu6nost noviji7 (reu0i2anja (redaja selid'o2 2otiva. fedno2 rije&ju: radi se o ulo2=i2a 'altoslavenski7 sveti7, o'redni7, 2itski7 tekstova. tovi3e, us(ored'a sa sveti2 tekstovi2a drevni7 ,ndija=a, Oetita i 8kandinava=a (oka0uje . kako 6e2o vidjeti . da korijeni ti7 tekstova (o&ivaju du'oko u (raindoeuro(sko2 ra0do'lju. Gati&i6 je 'ri1no2 anali0o2 tekstova doka0ao da i2 je (odloga 2itsko (ri(ovijedanje o to2e kako (o&etko2 (rolje6a, na furjevo, dola0i i0 0e2lje 2rtvi7 'og vegeta=ije i rodnosti. Eekonstruirani ele2enti nisu is(rva 'ili ni3ta drugo no 0'irka ulo2aka sveti7 tekstova. Eekonstruk=ija je 'ila i0vedena gotovo isklju&ivo Dilolo3ki, na (aradig2atskoj osovini, (re2da su u noj vidljivi i sintag2atski ele2enti. do, sada i7 se ve6 (riku(ilo toliko da se na0ire 2itska (ri&a koja i2 le1i u (o0adini. Mo1e se ve6 naslu6ivati 2itski kontekst u koji su uklo(ljeni drevni o'redi &ije ostatke 2i (re(o0naje2o kao godi3nje o'i&aje, 2o1e se o(re0no (ri6i etnolo3koj rekonstruk=iji sintaga2tskoga as(ekta tekstova. Gati&i6 je 0a(o&eo svoju rekonstruk=iju Drag2enata (raslavenskoga 2itskog ka0ivanja o 'o1ansko2 junaku rodnosti i vegeta=ije studijo2 Hoditi!roditi, a tu je (ak studiju 0a(o&eo jedni2 sti7o2 7rvatske jurjevske (jes2e: &uda Sura odi, tud 'am *olj rodi 4Gati&i6 1989:@>5. da osnovi ove, kao se (oka0alo, svete ri2e hoditi!roditi ustvrdio je i doka0ao da je furaj 'o1anstvo koje 7 o d a kro0 godinu. furjev 7od kro0 godinu jo3 je uo&ljiviji u (o&etni2 sti7ovi2a jedne od naj(o0natiji7 7rvatsko.slovenski7 jurjevski7 (jesa2a:
5ro4al j , *ro4al, *isani Oazam, Co4al j , do4al, z l ni SurajW 4i0 Ei'i&kog Guni6a< Ou0jak 19N?:N5
Gao 3to je *isani Oazam (ro3ao a z l ni Suraj do3ao, tako (roti&e, ili, tekstovi2a (ri2jerenije, 7oda tijek vre2ena kro0 godinu< furjevu (ret7odi *isani Ouz m, 3areni ^skrs. eli2o li otkriti ono 3to stoji na (o&etku (ri(ovijedanja, valja vidjeti 3to se 0'iva (rije furjeva. \u&ki je tekst dovoljno jasan: valja
TT
furjevo je ne(o2i&ni 'lagdan koji (ada na KT. travnja, a kr36anski ^skrs je (o2i&an< ^skrs je (rve nedjelje nakon (rvoga (roljetnog u3a(a.
TT
9N
V6
(ogledati uskrsne o'i&aje i (jes2e. Orvatski 6e nas, i uo(6e ju1noslavenski, Dolklor u ovo2e slu&aju ostaviti na =jedilu. do, 0ato su veo2a sadr1ajne isto&noslavenske uskr3nje (jes2e. Eije& 6e 'iti najvi3e o (jes2a2a 'ala)o"nika, o(7odnika koji i sa2i 7odaju, dakako ne kro0 godinu nego kro0 seoski svijet. Volo&o'niki, (onekad 2askirani, o'ila0e sela u uskr3nji2 no6i2a 4^skrs (ada u do'a kada se (riroda 'udi, a isto&noeuro(ska se 0e2lja (retvara u 'latnu kalju1u kro0 koju se 2oraju ( r o v l a & i t i 5, (jevaju 4kao, uostalo2, gotovo svi o(7odni=i5 (redajo2 odreBene (jes2e i do'ivaju 0ato neki dar od uku6ana. Gao is7odi3te (oslu1it 6e o(7odni&ka (jes2a u kojoj 6e o(7odni=i *0aku(itiF tri 'lagdana navedena u kalendarsko2 slijedu: ^skrs, furjevo i 8v. dikolu 4to je (roljetni sv. dikola, &asti se u (ravoslavni2 =rkva2a 9. svi'nja5, svaki o'ilje1en svojo2 0na&ajko2. Io su =rveno jaje kakvo se 'oja 0a ^skrs, svilena trava koja 'uja o furjevu i usjev koji je o (roljetno2 dikoli ve6 lije(o u0na(redovao. Ona glasi:
W q|r| oxm, ~|sl vo}ts, q|r| oxm, koni| usoxoe y{o nmklu p koni| ytst{H W |wm~tu 2 {it~i|}kstyw|, lplqml, noxouoqsl: hlirt ~i|}kstw pr{o lqtw.kls, imxo ~i|}kstw it.xoi, il{t ~i|}kstw pr{ot twoq|: r{o lqttw kls p wi|pstu ou, it.xoi p lqworo {i|ro, r{o twoq| p }|plroywou. 4Ba0anov 19?a, 'r. @>95 %W 8lava Bogu, gos(odine do2a6ine, 8lava Bogu, 2nogo do'rae A 3to 6e2o s do'ro2 &initiH W caku(it 6e2o tri 'lagdana, Vesela, 'ogo2oljna 4(o'o1na5: \rvi 'lagdan . sveti Velik.dan 4^skrs5, Jrugi 'lagdan . furaj.fegorij, Ire6i 'lagdan . sveti dikola: 8veti Velik dan s =rveni2 jaje2, furaj.fegorij sa svileno2 travo2, 8veti dikola s usjevo2.*
Jruga je jo3 'ogatija sadr1aje2:
{oq| is {osw|, rpow| mo jmk n jk jk osw|, rpow|, tiou tiow|. {o ist kr| p{oqtw|, r| p{oqtw| kmnorl, mnorl, {lporl. | {v p{oqtw|v rpl pw|{li{t, pl pw|{li{t, rpl ni|s, pl ni|s, s|tr|s.
*8tajala rCnja tanka, visoka &rist j uskrsnuo za sa' s'ij t Ianka, visoka, 3iro2 3iroka. ^ toj rCnji dva stoli6a, Jva stoli6a 7rastova, Orastova, da3&ana. da ti2 stoli6i2a sve stolnja=i, 8ve stolnja=i, svi s u0orko2 tkani, 8vi s u0orko2 tkani, ve0eni.
T@
T@
s 6e 'iti, vjerojatno, neko vitko sta'lo. ^ rje&ni=i2a nisa2 na3ao te rije&i.
9>
| {v p{oq|v rpl pr{w, pl pr{wt, rpl ~i|}kstywt: hlirol pr{o lqtw itp{or kls, lqtw itp{or kls p wi|psu ywou< imxol pr{o ~t xoit: o ytp{ou ~ooql p{|{ow p~|p|l{, {|{ow p~|p|l{ kouo xosl{< il{l pr{o pr{ twoq|, r{ twoqa owoqo kroi|, woqo kroi|, w|~mst r|it, |~mst r|it, wostwt xqk}t< l{rli{ol pr{o . pr{o o}slplstl 4Ba0anov 19?a:@?K5 ca ti2 su stolovi2a svi sve=i 8vi sve=i, svi 'lagdani: \rvi sveta= W Velik Gristov dan, Velik Gristov dan s =rveni2 jaje2< Jrugi sveta= W furaj.fegorij: ^ &isto2 (olju stado s(a3ava, 8tado s(a3ava, ku6i goni< Ire6i sveta= W sveti dikola, 8veti dikola oko dvora, Oko dvora, ko(une ku7a, Go(une ku7a, konji6e gleda< getverti sveta= W sveto ^0nesenje *
VM
O(et se javljaju isti sve=i 4i0rijeko2 i0jedna&eni s 'lagdani2a: pl pr{wt, rpl ~i|}kstywt, %svi sve=i, svi (ra0ni=i*5 koji2a su ovdje (ridodani jo3 ^0nesenje Gristovo 48(asovo5, \etrovo i ,lijino 4ovdje nije 'ilo (otre'e navoditi =ijelu (jes2u5. Oni se s v i oku(ljaju (od tanko2, visoko2 rynom, no, i(ak kao da furaj nije 2eBu nji2a. On, nai2e, istodo'no o ytp{ou ~ooql p{|{ow p~|p|l{, {|{ow p~|p|l{ kouo xosl{ W %u &isto2 (olju s(a3ava stoku i goni ju ku6i*. ^ sljede6oj 6e (jes2i 4'jeloruskoj5 furjeva nena0o&nost 'iti jasnijo2. ^ njoj se (oi2en=e s(o2inje sa2o furaj: svi su se sve=i 4odnosno nji7ovi 'lagdani5 oku(ili, sa2o furjaj se %nije oku(io*, tj., nije do3ao na sastanak s ostali2a. On 7oda (o (olju i ra+a ito1
<a >i lvk dzi , da n *i rszy dzi , Ca Hin, Hin zi l n. si sHiatyj *o"i rlisi , ?dzvn Srji n u"irsi , Sa * *lu %hadzv, yta radzv W 4ederoVski 19N8:>?85 %da Veliki dan 4^skrs5, na (rvi dan, Vino, vino 0eleno. 8vi su se sve=i oku(ili, fedino furaj se nije oku(io, \o (olju je 7odao, 1ito rodio *
fedna druga 'jeloruska takoBer (ri(ovijeda o to2e da furja ne2a dok se oku(ljaju drugi 'lagdani na \rvi dan 4na ^skrs5. do, ona otkriva i organi0a=ju oku(ljanja sveta=ab(ra0nika:
kl, pr{ il, ~i}|n|rtmp5 W h| uj|v v|ktm, ~|s m i| ~mswm pr{oum qtywm, r{oum qtywm s| nlq ~ti|jwt, Z#dj si s , s' ti Surju, zadraoQ ` 5o m +ama sam hodao, nji' rodio, Saru *4 ni%u s' tomu O li)ku Itskrsu2, @ tomu O li)ku za "ij l *iro4k ,
9?
W xkl noq v|ktmH W h| n|i|v v|ktm, ~yoqwt p|ktm | p{o w|qok s|p|ktm, o s| p{o s|x|{ortme ~o{ou {|xo, pq|ms ~|s, yytst r|wso, ~|qkt m ~oq: h| {r| strt p|u ox vok, P|u ox vok, ~{ |pon rok: hli| |pon| pr{ i, imx| |pon| pr{ twoq|, il{ |pon| io| pr{|, |{ri{| |pon| pr{ h{io, h{| apon| . pr{ qq. 4Eo2anov 191K:1>?5 ` ? gdj si jo4 hodaoQ ` 5o "oro'ima hodao, *) li% sadio @to klada Iko4ni%a2 nasadio, ? jo4 sto *rigoto'ioW ? nakon toga, sla'ni gos*odin , Et'ori okno, *ogl daj na*olj 1 5o t'ojoj nji'i sam 8og hoda, @am 8og hoda, * t oso"a 'odi1 5r'a oso"a ` s' ti Suraj, Cruga oso"a ` s' ti <ikola, 6r Ga oso"a ` 6roji%a s' ta I6rojaki, Cuho'i2, a t'rta oso"a ` s' ti 5 tar, 5 ta oso"a ` s' ti Ylija.[
VR
Osi2 3to s2o 2ogli uo&iti ni0 klju&ni7 (oj2ova 4rije&i5 ovoga 2itskog ka0ivanja koje je utvrdio Gati&i6 4m +a, hodati, jara *4 ni%a, "or, *) l 5, vidi2o ve6 (o0nate na2 (ra0nike kako 7odaju kao 3to 7odaju i o(7odni=i, a tu (ovorku (redvodi sa2 Bog. ^s(ored'u toj (redod1'i o 'lagdani2a koji 7odaju na6i 6e2o i u 7rvatski2 jurjevski2 (jes2a2a, (ri2jeri=e, u ve6 s(o2enutoj i0 Ei'ni&kog Guni6a:
5ro4al j , *ro4al, *isani Oazam, Co4al j , do4al, z l ni Suraj W @' ti 5 tar orunik, tsr d l ta za4titnik. 4Ou0jak 19N?:N5
te u ina&i=i i0 detreti6a:
5isan Oazam *ro4al j , B l n Suraj do4al j W O lka ma4a, s'akom grmu *a4a, Nala ma4a, s' u ku* sna4a. 4Ou0jak 19N?:1N5
\ojava sv. \etra i Male Gos(e ne da se o'jasniti i0 7rvatski7 tekstova. do 7odanje je jasno na0na&eno u (rva dva sti7a u0 (rva dva 'lagdana 4*ro4al, do4al5, a ostali slijede 0a nji2a. Jakako da su u Orvata navedeni 'lagdani i0 0a(adnoga, ri2okatoli&koga kalendara, a ne (ravoslavnoga kako je to kod isto&ni7 8lavena. do, (redod1'a o (ra0ni=i2a koji 7odaju kro0 vrije2e 0ajedni&ka je o'je2a (redaja2a, ju1noslavenskoj i isto&noslavenskoj, (a je stoga starija od kr36anstva. \otvrBuju to i stari indijski 4vedski5 novogodi3nji 7i2ni u koji2a se o(isuje kako dani 7odaju, jedan 0a drugi2, kro0 vrije2e:
%cora ide na &elu dana 0a (uto2 (ravde (ro7odi valjano* 4EV V.8a,@5
98
ili gdje sa2 Bog 48avitar, 'og de'a u liku 'ika5 (redvodi dane:
%8 dna (ravde i0vode6i cr`, Bik je (ro1eo velika dva svijeta.* 4EV ,,,:>1,?5
VV
O&ito je da je ta (redod1'a o 7 o d a n j u dana kro0 godinu 4druk&ije se to ne 2o1e 0a2isliti5 'ila 0na&ajna 0a (raslavensko s7va6anje (rotoka vre2ena. Ja je to 7odanje 2oglo doista 'iti s2atrano jako va1ni2, svjedo&i eti2ologija slavenski7 rije&i koje o0na&uju (rvo godi3nje do'a, (rolje6e: / 'ygr-d. i /jar. 4o to2e je ve6 'ilo rije&i5. ,ndoeuro(ski glagolski korijen / i. *i6iF dao je rije&i kao 3to su, (ri2jeri=e, u gr&ko2e XQ 4*godi3nje do'aF< kao (osu Beni=a (o0nata je u 7rvatskoj Dra0i *sad je oraF, *'iti oranF5, latinski hora ; 7rvatski ura, (a 0ati2 nje2a&ki Sahr, engleski y ar, avestijski y0r, sve u 0na&enju *godinaF. \oja2 *godinaF kao *odsje&ak kro0 koji 7oda vrije2eF usko je, dakle, (ove0an s (oj2o2 *i6iF. Ee&eno (otkrije(ljuje eti2ologija furjeva (raslavenskog i2ena. Ono 'e0 su2nje ne (otje&e jedino i0 gr&koga hagios # orgios, kako se to o'i&no dosad dr1alo 48kok5, nego je nastalo interDeriranje2 kr36anskoga i2ena gr&koga (odrijetla s (raslavenski2 i2eno2 sli&noga o'lika. Io2e i2enu (ak valja takoBer tra1iti (odrijetlo u krugu oko indoeuro(skoga korijena / i. *i6iF te njegove (raslavenske i0vedeni=e /jar. s kojo2 je 'e0 su2nje (ove0ano i2e 'jeloruskoga i ruskoga Dolklornog lika iqo, itqo koji u 2nogo2e odgovara na3e2u 0eleno2 furju 4ali ne liku ostvarenu u o(7odu, nego o(isanu u o(7odni2 (jes2a2a5. ^ neto2 navedenoj 'jeloruskoj (jes2i jo3 ne3to (ada u o&i: ^skrs, >i lik dzi n, i0rijeko2 je odreBen kao (rvi dan: *i rszy dzi n. Ako je O liki dan doista (rvi u ni0u, ako nji2e 0a(o&inje (o(is 'lagdana, onda on 0a(ravo stoji na (o&etku tijeka vre2ena kro0 godinu: onda je to (rvi dan u godini, novogodi3nji dan. A kada su (oj2ovi godina, *rolj G i tekstovi u0 O liki dan tako usko (ove0ani s 7odanje2, nije li onda O liki dan, dana3nje i2e kr36anskoga ^skrsa, (rvo'itno 'ilo i2e (raslavenske dove godineH dije li to 'ilo i2e v e l i k o g a (ra0nika kojega su drevni 8laveni, (re2a istra1ivanji2a Ga0i2ier0a Mos0Cskoga, (ra0novali (o&etko2 o1ujkaH dije li to dan u koji se, nakon 3to je stari vre2enski (oredak (ro(ao u kaosu, (onovno us(ostavljao ko02i&ki red 4(odsjeti2o se navedeni7 sti7ova vedski7 novogodi3nji7 (jesa2a u koji2a se i0rijeko2 govori o dnu *ra'd LredaM s kojega kre6u dani da 'i 0ati2 7odali (o *utu *ra'd 5H Ova 6e (ret(ostavka 'iti is7odi3te2 daljnjega ra02i3ljanja. fo3 su drevni Ei2ljani (o0navali u0re&i=u <om n st om n, u0re&i=u koja ka0uje da i2e (o(ut 0naka otkriva 'it onoga 3to ono o0na&uje. da toj s(o0naji (o&iva &itava jedna grana 0nanosti, se2iotika. \ro2otri2o stoga sada i2ena 0a ^skrs koja su u u(ora'i u slavenski7 naroda, (ogledaj2o 3to se skriva i0a (ojedini7 i2ena 0a ^skrs. Orvati i2aju dva i2ena 0a ^skrs: tskrs koje (o0naju 3tokav=i 4i dio susjedni7 8r'a5, te Ouz m odnosno Oazam koje danas (o0naju sa2o kajkav=i i &akav=i, ali neko6 i neki 3tokav=i, i to kao tzam 4tako
99
X00
je ^skrs u Ju'rovniku na0vao dik3a Eanjina, no, (itanje je nije li ovdje rije& o tragu drevne &akav3tine na jugu Orvatske5. -ti2ologija rije&i tskrs naoko je (osve (ro0irna. Ia je rije& i0vedena od glagola uskrsnuti, ona ra0otkriva kr36ansku istinu da je to s(o2endan uskrsnu6a ,susa Grista. O'ja3njenje je u (ot(unosti kr36ansko i tu ne 'i tre'alo 'iti nikakvi7 nejasno6a. -ti2ologija rije&i Ouz m\Oazam je (ak 0a2agljena (oku3aji2a 7rvatski7 neoro2anti&ara da ga tu2a&e i0 iranskoga i tako doka1u iransko (odrijetlo Orvata. Osi2 toga, ri2okatoli&ka =rkva u novije do'a ra'i tu rije& da njo2e o0na&i =jeloku(nost otajstava uskr3nji7 0'ivanja 4 'azm na otajst'a5, (a danas ona u svoje2 &akavsko2 o'liku do'iva u 7rvatsko2e standardno2 je0iku novi sadr1aj koji je 0natno 3iri od i2ena 0a 'lagdan ^skrsa. do, i(ak je i ta eti2ologija dosta jasna, 'are2 oni2a koji i2aju slu7a 0a kajkavski ili &akavski. Ouz m\'azam i0vedeni=a je od glagola 'z ti, 'az ti, (raslavenski /'.z mati. Io i2e 0a kr36anski 'lagdan uskrsnu6a ,susova stoji, nai2e, u jasnoj o(re=i s i2eno2 jednoga drugog dana u godini: IN so25ustom. , 5ust i Oazam grani&ni su datu2i jednoga ve6eg ra0do'lja u katoli&ko2 kalendaru, &etrdesetdnevnoga uskr3njeg ne2rsa ili Gori02e. Io se 2o1e slikovito (redo&iti na ovaj na&in:
5ustiti pm soq +W kori02a 4ne2rs5 W; 'Ia2z ti pm soq
Jok rije& 5ust se2anti&ki odgovara rije&i2a 'rojni7 drugi7 euro(ski7 naroda 4us(oredite s njo2e, (ri2jeri=e, nje2a&ku Uastna%ht *no6 (ostaF, ro2ansku karn 'al i0vedeno od latinskoga %arn la,ar , *(ustiti 2esoF 4Merlo 191K5, kod Ouz m\Oazam je rije& o tvor'i koja u (ot(unosti odgovara 2aBarsko2e i2enu 0a isti kr36anski 'lagdan. MaBarska rije& Husz't %^skrs* doslov=e 0na&i %2esa u0i2anjeF. Ire'a, i(ak, re6i da se is(od ovoga jasno ra0u2ljiva 0na&enjskog sloja 2o1da nala0i i jedan stariji. ^ (raslavensko2e je, nai2e, / '.z ti 0na&ilo ne sa2o *u0etiF nego i *0a(o&etiF. Ostane2o li kod (ret(ostavke da je ^skrs 0a2ijenio (raslavensku dovu godinu, onda nije (osve ne2ogu6e da rije& Ouz m\Oazam u se'i nosi trag (retkr36anskog na0iva 0a ( o & e t n i dan godine. fednako su tako i i2eni=a tskrs i glagol uskrsnuti, (raslavensko /'.zkrsnoti 4ali i &rij s, (rasl. /krTs. *dan ljetnoga sun=ostajaF5 u krajnjoj liniji i0vedeni i0 indoeuro(skoga /k rIJ2! Frasti, 7ranitiF 4us(oredite latinski %r o *stvara2*, %r s%o *raste2F, (a i2e 'oginje (lodnosti 9 r s ili starovisokonje2a&ki hirso *(rosoF5, 3to u(u6uje na 2ogu6nost da su i2ena ti7 dvaju 'lagdana o'likovana jo3 u (retkr36anso do'a u kontekstu 2ita o rastu vegeta=ije, (rije svega 1itari=a, (a 0ati2 slijedo2 (u&ke eti2ologije inter(retirana kr36anski 4Glu7ak 199T:T@?,>NN5. Eije&i tskrs i Ouz m\Oazam su 7rvatske. ^ drugi7 slavenski7 je0ika i7 ne2a. Ouz m, O]z m (o0naju jedino jo3 8loven=i u sjeveroisto&noj tajerskoj i Beloj Grajini 4koje su do 1T. stolje6a (ri(adale Gruni sv. 8tje(ana i cagre'a&koj 'isku(iji5, kao i u \rek2urju, a tskrs\OaskrsI nij 2 dio 3tokavski7 8r'a.
1aa
X0X
, nitko vi3e. ,li i(akH Eusi (o0naju rije& tskrs1 ropwilplstl, voskresenie, no, ona je kod nji7 o&uvana u (ri2arno2 kr36ansko2 0na&enju: to je svaki dan u koji se u liturgiji slavi ^skrsnu6e Gos(odnje, a to je neko6 'ilo svake nedjelje. ^ rusko2e ropwilplstl 'a3 i 0na&i *nedjeljaF i ne2a nikakve ne(osredne ve0e s i2eno2 uskr3njega 'lagdana. ^skrs svi isto&ni 8laveni, ^krajin=i, Bjelorusi i Eusi, 0ovu lqtw kls, veliki dan. Eusi, dodu3e, u knji1evno2 je0iku u(otre'ljavaju (osuBeni=u i0 7e'rejskoga (as7a, no u narodu i(ak (rete1e i2e lqtw kls. O likim danom ^skrs 0ovu i Bugari, Makedno=i i isto&ni 4staro3tokavskiH5 dio 8r'a 4O ligdan5. Io (rakti&no 0na&i da svi (ravoslavni 8laveni 4s i0u0etko2 novo3tokavski7 8r'a, koji u to2e slijede Orvate5 ^skrs na0ivaju Veliki2 dano2, i2eno2 koje s2o vidjeli i u uskr3nji2 (jes2a2a. fe0ikoslov=i su dosta jedinstveni u tu2a&enju (odrijetla toga i2ena: O lika noG\O liki dan su, ka1u, (revedeni=e od gr&koga m gal h m ra, %veliki dani* u 0na&enju %Veliki tjedan* 48kok 19?Tb,V:N?T5. ,0 toga slijedi da je to i2e i0vorno u(ora'ljeno 0a kr36anski 'lagdan ^skrsnu6a Gristova i da ne2a nikakve ve0e s i2eno2 (raslavenske dove godine. Mora li to doista 'iti 'i0antska (osuBeni=aH dai2e, svi ga katoli&ki 8laveni 4s i0u0etko2 Orvata i 2aloga dijela 8lovena=a5 0ovu O likom noGi: slovenski O lika no), slova&ki i &e3ki O lk0no%, (oljski >i lka no%. Bi0antski je utje=aj ovdje sla'o vjerojatan, a (ose'i=e s2eta (ro2jena dan;noG. \oku3at 6u (oka0ati da je i u Orvata 'ila (o0nata sintag2a ' lika noG u nje0inu i0vorno2 0na&enju %dova godina*. Io 'i (ak 'a=ilo na ovaj sku( i2ena (osve novo svjetlo. \ogledaj2o doku2ente. ^ Vara1dinu je u jedno2 sudsko2 0a(isniku i0 1@N8. godine kao dan sudovanja 0a(isan Nontag > liano%zz, velikono6ni (onedjeljak, a u jednoj deset godina 2laBoj 0agre'a&koj listini 4i0 1@>8. god.5 s(o2inje se ' lya noy%h. O lja noG, dakako, u (ot(unosti odgovara 0a(adnoslavensko2 ' lika noG. O lji, (raslavensko /' l., je drevni, sve&ani o'lik (ridjeva / ' lik., (odo'an da 'ude i2eno2 (ra0nika. Bila 'i to (otvrda da su i Orvati, 'are2 kajkavski, (o0navali i2e O lja noG 0a ^skrs. do, (ogledaj2o 'olje s(o2enuti vara1dinski 0a(is:
O rm rk%ht d r ( %htag am montag, d n d n psi%q 'i r%z %ht n 6ag na%h Est rn, d r do g haiss n ist d r Nontag na%h d m Nontag > liano%zz ?nno domini t % t ra in AOYYYmo.
4%ca'ilje1eno na sud'eni dan u (onedjeljak, &etrnaestoga dana (o ^skrsu, koji se ovdje 0ove (onedjeljak nakon (onedjeljka Velje no6i ?nno domini t % t ra duod s ,ag sima L$1@N8M*. Ianodi 19@K5 Veljono6ni (onedjeljak n i j e uskr3nji (onedjeljak, nego 8 dana kasnije< 0na&i li to da O lja noG n i j e ^skrsH \ogledaj2o i0 Vara1dina (reko Jrave u 2alo MeBi2urje. Ia2o se Bijela nedjelja, dakle, (rva nedjelja nakon ^skrsa, jo3 danas 0ove *isano'ilani)ka, *isano' lani)ka, *isano'ihlani)ka 4ovo (o (u&koj eti2ologiji, 'ihlan %'ijela velika (la7ta*5. A to je dan kada se u donje2 MeBi2urju i u susjednoj \odravini 3araju, ( i 3 u ( i s a n i = e i kada se djevojke nji2a s str ili matkaju 4u \odravini taj dan
1a1
X02
0ato 0ovu matkina n d lja5. 5isano'ilani)ka ne 2o1e 'iti drugo do %(isana Velja no6ka*, dan 0a koji valja 3arati jaja. Mi 'ojanje jaja do1ivljava2o kao i0ra0ito uskrsni &in. do, etnograDsko gradivo nau&it 6e nas 'olje2u. 8 (odru&ja 'iv3e fugoslavije i2a2o (odataka, rijetki7 dodu3e, da se (isani=e 'oje i 0a furjevo, \rvi svi'nja, (a &ak i na Bo1i6. do, &esto se (isani=e 'oje na 8(asovo 4s(oradi&no (o Makedoniji i 8r'iji5 te na Ju7ove 4sva Makedonija5. Bojanje jaja ve6 je odavna (rotu2a&eno kao (oganski o'i&aj ve0an u0 neki (roljetni (ra0nik, 2o1da 'a3 (roljetnu dovu godinu, koji se tek naknadno (ove0ao s ^skrso2 i (ostao jedno2 od njegovi7 naj(re(o0natljiviji7 0na&ajki. Iako su u Eusiji dugo dr1ali 'ojanje jaja (oganski2 o'i&aje2 i 0a'ranjivali ga, kao i igre s jaji2a jo3 u V,,,. stolje6u, a jo3 (o&etko2 . stolje6a i0'ili su 2eBu %raskolni=i2a* s(orovi oko toga s2iju li se jaja stavljati u kut s ikono2 ili ne
TN
4^s(enskij 198K:1N>.1N85. Ako, dakle, i2e ' lja noG, 0ajedno s (isanje2 (isani=a, nije nu1no ve0ana u0a sa2 kr36anski 'lagdan ^skrsa, onda (ostoje dva 2ogu6a o'ra0lo1enja: W ili je i2e *Velja no6F (o gr&ko2 u0oru i0vorno 0na&ila *^skrsF (a je onda to i2e u MeBi2urju (re3lo na Bijelu nedjelju, W ili je sintag2a *Velja no6F 'ila (o0nata ve6 u (raslavensko, (ogansko do'a kao i2e nekoga na2a danas ne(o0natog (roljetnog (ra0nika 42o1da dove godine5, (a je onda (renijeto na s(o2endan uskrsnu6a ,susova. ^skrs je najve6i kr36anski 'lagdan te se ne 2o1e (ravo o'jasniti kako 'i ga njegovo i0vorno i2e na(ustilo i 0adovoljilo se 2jesto2 na uskr3njoj os2ini. Iakvo 'i tu2a&enje 'ilo te3ko (ri7vatljivo. O'ratan slu&aj, nai2e, da je O lja noG 'ila veliki2 (oganski2 (ra0niko2, o2ogu6uje logi&no tu2a&enje ove (ojave. Budu6i da valja o&ekivati kako je (aslavenska O lja noG\O liki dan 2orala 'iti veo2a va1an (raslavenski (ra0nik, lako je ra0u2ljivo da ju je gotovo (osvuda 0a2ijenio ^skrs, 0adr1av3i starije i2e. ^ MeBi2urju, gdje je 0a kr36anski 'lagdan (ri7va6eno i2e Ouz m, i2e staroga 'lagdana, ako su ga 7tjeli 0adr1ati, 2oralo je (re6i na naj'li1i 2anji 'lagdan, u ovo2 slu&aju na Bijelu nedjelju. cajedno s i2eno2 u0 taj se dan onda (ove0ao i o'i&aj 'ojanja jaja. ,0 toga slijedi da u daljnje2 ra02atranju s2ije2o (o6i od (ret(ostavke da je O lja noG\O liki dan doista 2oglo 'iti (raslavensko i2e nekoga velikog o(6eslavenskog (oganskog (ra0nika, najvjerojatnije dove godine.
i7 jo3 staro'j r%ima, staroo"r dni%ima. Io su (ravoslavni Eusi koji nisu (ri7vatili =rkvene reDor2e \etra Velikoga, a danas i2aju vlastitu (ravoslavnu =rkvu s (atrijar7o2 na &elu i i2a i7 oko N 2ilijuna.
TNcovu
1aK
h *elja noD i veljaa.
X07
Eije& ' ljanoG 0a(isana je i u Bosni 40a(isao ju je Dra Matija
Jivkovi6 L1N>T..1>T1.M5, no, nije o0na&avala nikakav 'lagdan nego 2jese= v e l j a & u . Goje je (odrijetlo rije&i ' lja)aH Iu2a&enja i2a (revi3e. dedavno i7 je sa1eo 8tje(an Ba'i6, (a 2i je to 0natno olak3alo (osao. fosi( 8ti(an Eelkovi6 u svoje2u je &uGniku 41?9>:?K,?T5 to i2e (rotu2a&io od glagola ' ljati, %govoriti*, ovako:
O lja)i j od starin im , Cugo n Gu "a'iti s njim / S r to i na4 o"i)aj s'ido)i, |to s njom "i'a/ kazat Gu u o)i1 E'i mis % "i'aju *oklad , @ kojih mlogi i griha do*ad Yzgu"i'4i i zdra'j , i no'% W Co"ri ljudi druga)ij rad , Y razlono *ro'od *oklad 1 @astanu s na lju" zn )astiW Sist i *iti, koliko j dosta, Ca 'rati'b s , n *roma4i mosta/ < o"la) na s " ut'ar , O G *ro'od , mirni, razgo'or , 5o starinski1 m d so"om ' ljaju, |to od da'na ili od skora znaju/ Ed tudb mislim, da ' lja)a *osta, Ed im na nj n kb "ud dosta.
de 0na2 0a3to je 8kok 0aklju&io: 5r ma tom veljati zna)ilo "i Z*ro'oditi *oklad [ 48kok 19?T:,,,:N?@5. O ljati u navedenoj Eelkovi6evoj re&eni=i ne 0na&i ni3ta drugo do li %ka0ivati*: m d so"om ka0uju 4kajkav=i 'i rekli: ' liju5, 4to od da'na ili od skora znaju 4taj je glagol danas u 7rvatsko2e 0a(ravo 'e0 inDinitiva, (rvo li=e jednine glasi ' lim5. ôstalo2, to je i sa2 Eelkovi6, slute6i 2o1e'itne nes(ora0u2e, jasno na(isao u 'ilje3=i: ' ljam, go'orim, razgo'aram s , stara na4ka ri), i do"ra . 8kok nije &itao 'ilje3keH Matija \etar Gatan&i6 tvrdio je da velja&i i2e dola0i od i2ena staro7rvatske (oganske 'o1i=e O lj :
W%uius ' stigia in Vlja insula maris ?driati%i, t in Velja=sa, d ri'ato aug ntis, m ns $ "ruario/
%&iji su tragovi u O lji, otoku u fadransko2 2oru L$GrkM, i u ' lja)a, i0veden aug2ent, 0a 2jese= De'ruar* 41818b198@:1?, 1K1< u svoje2u (regledu staro7rvatskoga (oganstva u @* %im n 5hilologia i0 1?9N. god. Gatan&i6 nije s(o2enuo O lju5. de 0na2 tko je i02islio O lju, 2o1da 'a3 Gatan&i6. O lja kao i2e 0a otok i grad Grk je 2leta&ki o'lik 4 O glia5 vulgarnolatinskoga ' %la koji je (ak i0veden od ' tula, 3to je (oi2eni&eni de2inutiv od klasi&nolatinskoga ' tus ! ris %star*. \rvotno je vjerojatno ra'ljeno u slo1eni=i
1aT
X0D
ti(a 9i'itas ' tula, ot(rilike %8tari gradi6* 4sli&no se dogodilo sa stari2 -(idauro2, latinski 9i'itas ' tus ragusina, i0 &ega je i0vedeno dana3nje i2e 9a'tat5 i ne2a nikakve slavenske osnove. \o neki2a se velja&a 0ove tako jer se u njoj dani oduljuju, %oveljuju*, 3to 'i do3lo od (ridjeva ' lji. ^ Otoku kod Vinkova=a 0a'ilje1eno je da su u narodu (o0nati na0ivi O lja)a, O lja, a Eto)ani, kad kau1 o' ljilo mi s , kau ko1 dugo mi j . 4Uovreti6 189?:9>5. Jrugi o(et 2isle da je u sve0i s glagolo2 ' ljati s %(ariti se* 4tako se u Ui=i i Ju'rovniku govori o 2a&ka2a5, no, (rije 6e 'iti da je o'ratno. Bul=s U`s0l i0nio je Ba'i6u du7ovito 2i3ljenje da se ' lja)a 0ove (o (ridjevu ' lji jer je ona naj2anji 2jese=, (a da onda 'ar i2eno2 'ude velika. Ale2ko Glu7ak 0a ' lja)u 2isli da je na0vana *o n stalnu 'r m nu, us*. du"ro'a)ko velja&a (revrta&a, t *oslo'i%u Gad velja&a ne da1di, 2ara& do'ra ne 2isli . 4Glu7ak 199T:>>>5. 8kok je i0nio i 0ani2ljivo 2i3ljenje da je velja&a 2o1da (ove0ana s i0ra0o2 O lja noG, %^skrs*:
&ako j velja&a hi*okoristik od velja no6 Ztskrs[ Iima j dina *ot'rda u Ci'ko'iGa veljano6 Z$ "ruar[2, velja&a mo da *otj ) od velj, Z' lik[.
Ba'i6 ka1e kako je ta ve0a

Wzaista *os "na, ali kako j velja no6 za velja&u sas'im n o"i)an nazi' i kako tskrs nikada n dolazi u ' lja)i, to nij 'j rojatan taj *ostanak, iako j *odatak zanimlji'. 4199a:KT15
daveo je i 2i3ljenje &e3koga lingvista i2una Ondru3a 419?N5 koji se (o0a'avio (odrijetlo2 &e3ke rije&i nor %drugi 2jese= u godini*. Ondru3 je doka0ivao kako rije& nor i2a u osnovi 0na&enje %velik*, isto kao i 7rvatska ' lja)a. Io tu2a&i (ret(ostavko2 da su velja&u, (osljednji 2jese= u (raslavenskoj 2jese&evoj godini, (rodu1ivali 0a deset dana kako 'i uskladili rita2 sa sun&ano2 godino2. do, (rotiv toga su (oda=i o (rijestu(no2 2jese=u koji je u&inio takve 0a7vate ne(otre'ni2a. Ba'i6u se i(ak &ini najuvjerljivijo2 ve0a s (ridjevo2 ' lji 3to ju s2isle2o (ove0uje s &e3ki2 norom, a 0ajedni&ka 2otiva=ija 0a nastanak o'iju rije&i 'ila 'i
Wu tom 4to su dani u ' lja)i 'idlji'o ' Gi. Nislim da j ta moti'a%ija naj*rih'atlji'ija. 4199a:KTK5.
\rotiv eti2olo3ke i se2anti&ke ve0e i02eBu ' lja) i O lj noGi govori, dakle, sa2o &injeni=a da tskrs nikada n dolazi u ' lja)i. Io stoji sa2o ako na0iv O lja noG ve1e2o isklju&ivo s kr36anski2 'lagdano2 ^skrso2 koji 0aista ne 2o1e (asti (rije (roljetne ravnodnevni=e (o&etko2 tre6e tre6ine o1ujka. do, kako se 2oglo vidjeti, taj na0iv 2o1e 'iti (retkr36anski i u to2 se slu&aju odnosi na (oganski (ra0nik koji2 je (o&injao o1ujak i, logi&no, 0avr3avala v e l j a & a e Ii2e je us(ostavljena dosta &vrsta s2islena ve0a i02eBu ' lja) i O lj noGi, (a ni Ba'i6 ne 'i vi3e, vjeruje2, odri=ao ovoj eti2ologiji nje0inu vjerojatnost.
1a@
X0K
\reostaje jo3 sa2o da se ra0jasni dvojnost ' lika noG\' liki dan. Ire'a u(o0oriti na dvoje. \rvo, dan se neko6 ra&unao od 0alaska sun=a 4to&nije: od (ojava (rvi7 0vije0da na ve&ernje2 ne'u5 do idu6eg 0alaska, onako kako to i danas jo3 odreBuju idovi i 2usli2ani. Gada, (ri2jeri=e, (o Bilogori (jevaju
8ilari% "ilo " ru <a Oido'sko na' ) rskoW 4Uovren&evi6 19>?:1T?5
2isle na ve&er u o & i Vidova, jer to je ve&er koja (ri(ada Vidovu danu. Jrugo, ve6i dio o'reda odvijao se (o no6i. do6 je ta2no, ne(regledno, kaoti&no ra0do'lje i02eBu dva svjetla, (redvidiva, ureBena dana. 8toga je n o 6 'ila (ravo do'a 0a i0voBenje o'reda. \ostoje, dakle, do'ri ra0lo0i da se najve6i godi3nji (ra0nik, u &ijoj su se no6i odvijali o'redi (resudni 0a nadola0e6u godinu, na0ove O lika noG. Ako (ret(ostavi2o da je O lika noG, x' lika noktbj, i0vorno i2e (raslavenske dove godine, onda je ono 2oglo 'iti (reo'likovano (od utje=aje2 'i0antske sintag2e m gal o'jasniti. Ovo tu2a&enje (odrijetla 7rvatske rije&i ' lja)a (osve je slu&ajna i neo&ekivana (osljedi=a etnologova traganja 0a drevno2 dovo2 godino2. dada2 se da 2i lingvisti ne6e 0a2jeriti 3to sa2 se uvukao u nji7ov 0a'ran, no, na(ast je 'ila (revelika. h m ra 4%Veliki tjedan*5 kod (ravoslavni7 8lavena u O liki dan, ali tek nakon 3to su oni (ri7vatili kr36anstvo. O'ratan se (ro=es ne da
1aN
X06
.arodil nam se kralj nebeskiE

Belostene=:
9antil na, Lua kal ndis Sanuarij, si' in anno no'o %anitur, l. in U sto <ati'itatis Comini.
4%\jes2i=a 3to ju (jevaju na sije&anjske kalende odnosno dovu godinu, ili na 'lagdan EoBenja Gos(odinova.*< Belostene= 1?@ab,,., (od geslo2 &ol do5.
&ad s kol do *o*'a, 8liz s 8ov) *o'da.
1N?N. \ri2o1 Iru'ar:

Ni smo *rishli *r d 'rata, d "ila "oshya slata. %Mi s2o do3li (red vrata, Ja 'i 'ila 'o1ja 0latna*
&e3ki, V. stolje6e:
8 li, 8 li, Cu" % stogy *ostrz d d'oraW %Beli, Beli, 7rast stoji (osred dvora*
odnosno
> l , > l , Cu" % stogy *ostrz d dHoraW
1a>
X0M
^ ,. je stolje6u u a'ni=ib8aiDnit0bPa2(orosso u Ganalskoj dolini 0a(isana slovenska koledni=a sljede6eg sadr1aja:

@ma *ri4li *rad n 'rat , 8og otu, da " "l zlat Eh Narija, oh Narija @ma z j n ga lj ta ' druga 4li, 8od "ug * r nas noj Narija Cajt nam no *l ) , @aj o)a ni) n *or ) . Cajt nam no klo"asi%o, 8ug o"'ari 'a4 ga *ra4i)a. 4trekelj 19a@.19a?b,,,:T5 Z@mo do4li *r d j dna 'rata, 8og "i htio da "i "ila zlatna E, Narijo, o Narijo @mo iz j dn godin u drugu i4li, 8udi 8o s nama i Narijo Cajt nam *l Gku, 6a ota% n *rigo'ara. Cajt nam ko"asi%u, 8og G )u'ati 'a4 ga *ra4)iGa.[
Ni smo *ri4li na 'a4a *o4t na 'rata. Ca "i im li zlata, kolika so ta 'rata. 4199>:1TT, i0 \adne5
fosi( Ei'ari6, (o&. Ka. st.:

&ol ani gr du, Co4li su na 'rata 6ako 8o zlata @ko)i gori gos*odar @tani "rzo na stoli%u, Hiti doli ko"asi%u Caj nam *l G , Ca nam "ud ' G / Caj nam kr*inu Ca s o*rtimo.
&ol ani gr du, arnu 'unu *r du, Co4li su na 'rata, 6ako, 8o , zlata 4Ei'ari6 199K:Ka>5
1a?
X0R
&e3ka:
@toji ty)ka *ostr d d'od , <a t j ty)% %hm li rost , ?4 to %hml_ othr0m , 5i'a z n ho na'adim . !! &oho s n_m o*oj_m Q !! ? koho4 "yhom jinho, < 4 ml0d n% @tako' ho. !! &am *oj d m *ro n 'TstuQ !! 5d s ty hory, *d s ty doly, ? k t m imkem do komory. O t j komodr "il lo , <a tom loi *anna l i, Ba'0zanou hla'u dri, <a *rstT ma zlaty *rst n ! &to t n *rst n s_mat "ud 6 n zajistT j ji "ud W 4Para2an 19TT:K@15 %8toji 2otka (osred dvora, da toj 2otki 72elj raste, Iaj 6e2o 72elj otrgati, \ivo i0 njega variti. .. Goga 6e2o s nji2e na(itiH .. A koga 'is2o drugoga, dego 2ladoga 8tanjkovoga L(re0i2eM. .. Ga2o ide2o (o nevjestuH .. \reko ti7 gora, (reko ti7 dola, G ti2a Ei2ki2a L(re0i2eM u ko2oru. ^ toj ko2ori 'ijeli le1aj, da to2 le1aju djeva le1i, cave0anu glavu i2a, da (rstu i2a 0latni (rsten . Iko 6e taj (rsten u0eti, Iaj 6e 0aista nje0in 'iti.*
8ta'lo usred dvori3ta nala0i se i u (oljski2 (jes2a2a, (ri2jeri=e:

<awrd dHoru jaHor stoi, H j A luja <a jaHorz zota rz-sa. Y *rzyl %i li rajski *tasz-ta. Y o"trz-wli zot , zot rz-sy. Y Hy"i ga nado"na dzi H%zyna Y roz*uw%ia sHj "ialy $artusz k Y *oz"i raa zot , zot rz-si, Y sko%zya do zotni%z ka. ` Botni%z ku, rz miwni%z ku, tlij mi zoty ku" k ` &t %i s "-dzi z ni go na*ijalQ ` @am *an S zuz z ?nioami, Y Narija z dzi Hi%ami, <ado"na dzi H%zyna z kaHal ramiW H j, A luja 4Para2an 19TT:19?5 %dasred dvora javor stoji, Oeje Alelujae da javoru 0latne rese. , (riletje3e rajske (ti=e , otreso3e 0latne, 0latne rese. , istr&ala godna djevojka , ra3irila svoju 'ijelu (rega&u , (o'rala 0latne, 0latne rese, , sko&ila do 0latara: W clataru, o'rtni&e Lde2inutiviM, ,0lij 2i 0latni (e7are W Iko 6e ti i0 njega na(ijatiH W 8a2 gos(odin ,sus s aneli2a , Marija s djevi=a2a, Godna djevojka s kavaliri2a, Oeje Alelujae*
1a8
X0V
Bela Grajina:
<a d'ori 'am z l n "or, Banjb *ri' zan konji% 'ran. <a konji)ki sdli% , <a s dli%i s_nak 'a4, @inak ima sr " rn *as. Co"ar ' ) r, gos*odar, 8og nam do"r gosti dal 5r d ku)u z l n z"or I2, &onj uran % * r' zan, <a uran%u s dal% , 5o s dal%i zi" lka, 5o zi" lki sin k mlad, <a sin%u j ka*i%a, <a ka*i%i roi%a, <a roi%i *ti)i%a, 6a ti)i%a *o* 'ala, Ca ' iti l tala, Y *4 ni%a klatala. 5r d ku)om ti z l n d'orI2, <a d'oru ti 4 st 'olo', <ad I2 'olo'i 'ran % konj. <a konju j s dal% , <a s dal%u sinak t'oj, <a sinaku ka*i%a, <a ka*i%i kiti%a, <a kiti%i ti)i%a. Ena li*o *oj , Co"ro l to zo' , 8og nam ga daj
Okoli=a Gra(ine, 0a(isano oko 18>a. godine 4Io2aj5:

Suri j i4 l ' z l ngrad, H j, haj z l ngrad. <utri j na4 l ka*i%u, <a ka*i%i l *u kiti%u <a kiti%i l *u 'ti)i%u. Oti)i%a mu l *o s* 'ala Bdra'o "udi Narija.
Iakve su (jes2e (jevali i )aroji)ari. \ravoslavni )aroji)ari i0 \ri2i3lja na Gordunu (jevali su (o&etko2 . stolje6a
1a9
Co"ro jutro, gos*odaaaaar, 8og ti do"r gost daaaa Y od "oga i od nas. 5r d kuGom ti z l n "oooor, Ba nj *ri' zan 'rana% kooonj. <a 'ran%u ti s dal% , <a s dal%u sinak t'oj, <a sinku ti s'il n *as. 8io ti ga *o4t n glas Y od "oga i od nas. 4Mil&eti6 191?:NN5
XX0
da Grku je 0a(isana sljede6a koleda:

E'o su 'an kol jani, $iol , &i su "ili lani. $iol . <a4li smo mu 'rata, Co"ru su%u u d'or . Ca "i, 8o , zlata ain *ozlatit 'rata 5r d d'oron mu z l n "or1 5od njin igra 'ranjin konj, Blatnin s dlon os dlan, Blatnu uzdu o"uzdan. <a nj n ja4 mlad junak. &i j ta mlad junakQ <i to mlad junak, O G s' ti Suraj orunik, &i nan "udi *omoGnik t s' na4 *otri" . Er "i% "ili% , 6o su na4 dikli% 1 Son li*o *oju, Co"ro l to zo'u, Sod 4 ni% klasi, Cugi kako *asi. auda nan j hoditi, &o G mo )a do"iti. 8ura snigon 'ij , 5ostoli su jutli, <utri "lato 4'rGka, |ilo manka, dr t' niW 4Mil&eti6 191?:115
11a
XXX
Gava00i 19>9.:
< dajt nam dugo stati 5r d s'ojimi no'i 'rati, S r j "lato do kol na ? 'odi%a do ram na Ca dajG nam, dajG nam, |to %h% G nam daG, ? n jdaG nam tu dolho staG >a4 nam "loto t *taGi, <a4 nam )rij torhaGi I=%i* l d rati2 4Gava00i 19?8:KK5
<awrd dHoru jaHor stoi, H j A luja <a jaHorz zota rz-sa. Y *rzyl %i li rajski *tasz-ta. Y o"trz-wli zot , zot rz-sy. Y Hy"i ga nado"na dzi H%zyna Y roz*uw%ia sHj "ialy $artusz k Y *oz"i raa zot , zot rz-si, Y sko%zyla do zlotni%z ka.W
5r d d'orom 'am "or z l ni kol ndo, kol ndo ? na "oru *aun sj di ` ' s lo, ' s lo &ada *aun krilom kr n , @' otr s zlatn r s . Oi *o4Ilj2it 'a4 Nar , Ca *oku*i zlatn r s , Ca odn s u zlatara.
hardzi na * r hdzi `9hristos Haskros, @yn 8oi @tavG Hi r"a kar%zystaja <a tj Hi r" kara zala%vstaja, <al %i li *tszki da si sz%zykitszki, 6ju kru asz%zykitli. >yszla, Hy"i hla krsna <.<. @z k%h $art%h razaslla Ca tju hru *ada"rlaW Ca k zltni%zko adaslala W
Orvatska gen&a: Co"ar ' ) r, gos*odar Orst na s modar *la4G, 5ro4 Gt s na d'or 'a4. <a d'oru j z l n "or, 5od "orom j 'rani konj, <a nj m sidi sinak 'a4, 6 r suli%om s$rkuj . <a "oru j golu"i%a, &oja gu) i *oj , Co"ro l to 'am zo' , Ca "i ito rodilo, ito i " la *4 ni%a. Oa 'oj hii di'ojka, Baru)njaka " do"ila Ca " ga ona *rosila. Caj nam, Nar , Sa"uku Osim nam 'a j dnu ruku, ?r mi G mo *uto'atW
Orvatske i=e: Ostant gori gos*odar, Et*rt nam 'rata 5oda dnom su zlata, O o"rhu kruto'na. O 'a4 m d'ori "oja mat, 5osrid d'ora z l n "or, 5od "orom )r' n konji%. <a konji%u sinak moj/ <a sinku j klo"u)a%, <a klo"u)%u ja"uka, <a ja"uki *ti)i%a, &a G li*o *o*i'at itd. 4Gurela= 18?1:K9K5
111
XX2
^ \olji=i2a je, (ri2jeri=e, rano ,vani3evi6 (ri'ilje1io i godine 188T. o'javio sti7ove
5rid kuGom 'am z l n "or Ba nj g ' zan 'rana% konjW 4Mil&eti6 191?:T95
^ 'ugarskoj la0ari&koj koledi 4(jevala se tjedan dana (rije ^skrsa5 (ojavljuje se 'or:
i orklw| ut w|}mjm, |}|il, , orklw tjl noior|, i|{|{| xm jlqort, |}|il, roiorl xm w|qkiu|st, hoi{m xm |utiort, |}|ile 4Mil&eti6 191?:>15 %i ovdje 2i ka0uju, Ua0are, , ovdje ku6a 'orova, Vrata joj jelova, Ua0are, Jvorovi (o(lo&eni, Jveri su 3i23irove, Ua0aree*
^ 8r'iji oko \o1arev=a vrata su 0latna:

Et'orit 'rata Orata su 'i zlatna 4Mil&eti6 191?:>@5.
fo3 je 0ani2ljivija koledarska (jes2a i0 okoli=e di3a, u kojoj se (ojavljuje vrana= sa sedlo2 na koje2u je mu4ko ) do, dakle, nejako dijete, s kal(ako2 i kiti=o2 na nje2u:
Ej hu"a'a, kol do, mala momo, kol do, Cunu ' tar, kol do, sa *lanin , kol do, 6 izdu'a, kol do, 'rana konja, kol do, Y na konju, kol do, "ojno s dlo, kol do, Y na s dlu, kol do, mu4ko ) do, kol do, Y na ) du, kol do, samur!kal*ak, kol do, Ba kal*akom, kol do, kita zdra'%a, kol do, Ca j zdra'o, kol do, mu4ko ) do, kol do. 4Mili6evi6 189>:1>a5
,sto&noslavenske o(7odni&ke (jes2e (une su vratiju i0 (ose'na 2aterijala. davest 6u nasu2=e nekoliko sti7ova, 'e0 naved'e i0vora:
m s|oxo ~|s| roio{| p~tk }qo{| |kmp, o i|kmp, ojl, lplqtp, }luql, kq itp{|e %A u na3ega gos(odina vrata odo0do 0latna, Eaduj se, oj raduj se, Bo1e, Veseli se, ce2ljo, radi Gristae*
11K
r|sor kroi s| xoil p{ot{, imxou kroi| jlql}s {s, lql}s {s, ulks roio{|, hokroio{st ~ok}oqo{st, |l~oywt rpl plilnisl. %,vanov dvor na gori stoji, Oko dvora 1elje0na ograda, elje0na ograda, 2jedena vrata, \odvrat=i . (od0lat=i, casuni svi sre'reni.*
XX7
s|qt lxo kroi, lilkt opwr: oio{| wi|ps. wo jl {o nox|{ kroi, lql}s {s, oio{stwt {lporl, lilwt {oylsl, hokroio{st| insol ilnio, |l~oyw| p|u ins }mne
%Mi s2o na3li njegov dvor ^sred Moskve: Vrata krasna.* %Gakav je to 'ogat dvor, elje0na ograda, Vratni=e tesane, Jovratni=i tokareni, \odvratni=a . ri'lje re'ro, casun . sa2 ri'lji 0u'.*
, drugi7 staja6i7 2jesta i2a dosta. \onaj(rije u uvodno2, (o0dravno2 govoru, gdje se (ojedine Dra0e (onavljaju u ra0ni2 slavenski2 je0i=i2a, (ri2jeri=e:
Co"ar ' ) r, gos*odar Co" r ' ) r, do"ri ljudj . Co"ro ' ) , domaGin , do"ri mojW oni rly|i, koni qkte
47rvatska i0 Gradi36a5 4slovenska5 4sr(ska i0 Banovine5 4'jeloruska5
,li:
t p~t, yt yml, xop~ok|ilswm
4ukrajinska5
xop~ok|ilswm gi s(i3, &i &ue3, gos(odarenku, A vstan 1e, a vstan 1e d gori 8tani, stani nine, stani, gos(odinee S li )ujt , j li s*ist , S li z nami go'orist Q Ostant gori, gos*odar
4'ugarska5
47rvatske5
11T
XXD
E s*i4!i ty, hos*od0ri, )i )uj 4Q 9y s*ysz, %y %suj sz, gos*odar %zkuQ &ukal %zka zakukula, hal luja #os*odarza *rz "udzala1 5oHsta, *oHsta, gos*odarzuW
4&e3ka5
4(oljske5
,li (ak
:'o t "i idu do"ri gosti Co"ri gosti )aroji% W ge ti idat do'ri goste koledare. Gosti.te 7oro3ie
4sr(ska i0 Banovine5 4'ugarska5 4ruska5
gitatelj se sigurno ve6 toliko uvje1'ao u &itanju slavenski7 tekstova da navedene ulo2ke ne tre'a (revoditi. Oni, dodu3e, ne o'ja3njavaju ni3ta u tekstovi2a, no, dodatni su (osredni doka0 0a o(6eslavenski 0na&aj o(7odni7 (jesa2a i nji7ovu (ogansku starinu. de3to 6e va1niji 'iti 2otiv s gran&i=o2b=vijeto2 na kojoj je (ti&i=a koja (jeva. Jo'ro je (otvrBena u na3i2 0a(adni2 krajevi2a. Ve6 je 'ila s(o2enuta 0agorska jurjevska u kojoj je furaj oti3ao u z l ngrad i
<utri j na4 l ka*i%u, <a ka*i%i l *u kiti%u <a kiti%i l *u 'ti)i%u. Oti)i%a mu l *o s* 'ala
\ti&i=a 2u je lije(o (o'o1no (jevala Bdra'o "udi Narija. ^ drugi2 tekstovi2a je, kako se ve6 2oglo vidjeti,
6a ti)i%a *o* 'ala, Ca ' iti l tala, Y *4 ni%a klatala.
odnosno
Ena li*o *oj , Co"ro l to zo' , 8og nam ga daj
11@
XXK
%cvati do'ro ljeto* 0na&i seljaku 0a1eljeti (jes2o2 4i0vorno: (jes2o2 do0vati, (rou0ro&iti5 rodnu godinu. caista, u ranije navedenoj kr&koj koledni=i to je jasno i0ra1eno (o2o6u dugi7 (3eni&ni7 klasova, &i2e je hod novogodi3nji7 koledara (ove0an s o'ilno2 rodno36u (3eni=e na njiva2a:
Er "i% "ili% , 6o su na4 dikli% 1 Son li*o *oju, Co"ro l to zo'u, Sod 4 ni% klasi, Cugi kako *asi.
Ova (o2alo s2ije3na (redod1'a o ka(i=i na kojoj je gran&i=a na kojoj je (ti&i=a koja lije(o (jeva (ostat 6e o0'iljno2 u us(ored'i sa 0avr3etko2 jedne ruske 'juno)n (jes2e. Io su (jes2e koje su u Eusiji isto&no od Moskve (jevali (rve su'ote ili nedjelje i0a ^skrsa novovjen&ani2 (arovi2a u selu. ,2e dola0i od (ridjeva s, %2lad* 4i0 (raslavenskoga / jun. i0vedene su, (ri2jeri=e, 7rvatske rije&i jun %2lado Ljednogodi3njeM govedo* i junak u (rvo'itno2 0na&enju %2ladi6*, o&uvanu jo3 kod Orvata u Gradi36u< Dra0a mladi junak 'io 'i kod nji7 (leona0a25. ^ jednoj 'juno)noj 'ude 2laden=a, govore 2u da tre'a ustati, u2iti se, o'risati lije(o i0ve0eno2 2ara2o2, (o2oliti Bogu i (ri2iti goste. 8lijedi nekoliko 2itski7 slika 4tri sestri=e, konj osedlan, ljetni (ra0nik, su3enje 2o&vare i rast trave5 koje 0avr3avaju na 2orskoj o'ali sliko2 ve6 viBeno2 u ruski2 0agovori2a 4rakitov gr2 i ka2en na o'ali5:
|pp~|qp w|ullw | u`wor }liswt. i|p{|q {m{ wmp{tylw, wmp{tylw i|wt{or, | wp{oywe w`tw|, | w|twl ~{|tw|, h{|tw| poqormlw. h{|tw| poqormlw hol{ i|p~lr|l{. 4Ba0anov 19?a:TTK.TTN5 Z(as*ao s kam n)iG <a mako'a zrn%a. Yzrastao o'dj grmiG, #rmiG rakit , <a grmiGu dj t lina, <a dj t lini *ti)i%a. <a dj t lini *ti)i%a, *ti)i%a sla'uj)iG. 5ti)i%a sla'uj)iG 5j 'a, ras*j 'a'aW[
Ova 'juno)na (jes2a &vrsto je (ove0ala na3e kolede s 2itski2 o(iso2 svjetskoga drva u0 vodu. gitatelja neka ne s2etaju de2inutivi (o(ut %ka2en&i6*, %gr2i6*. Iaj gr2i6 j e s t (ravo sta"lo s'ij ta. ^ 2nogi2 slavenski2 govori2a 4kao, uostalo2, i kod nas u neki7 kajkava=a5 de2inutivi se u(otre'ljavaju u (reko2jerni2 koli&ina2a. fednako je i u 'alti&ki2 je0i=i2a. Joslov=e (revedeni, ti tekstovi &esto gu'e s2isao (a u2anjeni=e valja jednostavno 0ane2ariti. Vidjeli s2o da kolede &esto s(o2inju k o n j a . Iako je i na jugu 7rvatskoga narodnog (odru&ja, i0 okoli=e 8to=a, gdje se s(o2inju i 0lato i (rsten:
:to o(e *r ko 'od , ' s lo, ' s lo <a doratu 'as u zlatu, ' s lo, ' s lo
11N
<a ru%i mu zlatan *rst n, ' s lo ' s lo 4Boti=a 199N:N@5
XX6
8oo 2o1e 'iti de2initiv od Bog. Onda 'i to 2oglo 0na&iti: %-to 2aloga Bo1i&a (reko vodeF A 3to on radi u0 voduH fedna ukrajinska koleda nudi drugu (ri&u. Goledari ne (jevaju ni o sta'lu sa 0latni2 resa2a ni o vranu konju, nego o(isuju unutra3njost ku6e gdje i7 &eka (rostrti stol:
mp{|s, mp{|sz, xop~ok|ilswm, honmkt pro rp ylqkoswm s|.jl os| i|slswo rp{| ri{qt pri{qoswt ~o}|ut{|, tpori p{oqt ~o}|p{tq, hlstystu vqnou ~o}|wq|k|, o ~itkm{ ko r|p riiysi xop{lswt iiysi xop{lswt qoqkstylswt
4Para2an 19TT:Ta5
%Oj, ustani, ustani, gos(odaru, \ro'udi svoju &eljad Oj, neka ona rano ustane, 8vjetle svjetiljke 0anijeti, Iisove stolove (rostre \3eni&ni2 kru7o2 (oklada -vo dola0e va2 uva1eni gosti, uva1eni gosti koledari*
BoIiH4 di ova (ri&a nije, 'are2 0asad, 2ogla o'jasniti ni3ta nova. Jalje 6e (o2o6i tek odgovor
na (itanje tko je s i n a k v a 3 i0 (oku(ski7 (jesa2a. Odgovor, 3to ga nudi kr&ka (jes2a, ne 2o1e 0adovoljiti. 8veti furaj je kr36anski sveta=. Iekstovi su, i(ak, dosta jasni: to je sin do2a6ina (red &iju su ku6u do3li koledari. Ako su koledari Velesovi ljudi koji su do3li (red dvor u koje2 je oku(ljena \erunova &eljad, onda 'i gos(odar toga do2a 2orao 'iti sa2 \erun. \osredno o to2e svjedo&i jedna 'ala)o"ni)ka uskr3nja (jes2a u kojoj se o(isuje kako vala&o'niki "rod kro0 2okar teren 4oni su i0 2okroga Velesova svijeta5, dola0e (red neki do2 i (itaju se, &iji je. Jakako da je to do2 nekoga konkretnog seljaka 4u konkretno2 (ri2jeru nekog ,vana5 koje2u su do3li o(7odni=i (a 6e 2u 0a(jevati, a on 6e i7 0au0vrat (ogostiti i o'dariti. Glju&no je, 2eButi2, 2jesto na koje2u stoji do2. ^ toj, ina&e kao tanjur ravnoj (okrajini, do2 je u (jes2i s2je3ten na g o r u e Io je nesu2njivo \erunovo 2jesto, (a je i ,van i0 0a(isane (jes2e tako i0jedna&en s (raslavenski2 gro2ovniko2, a njegov sinak s gro2ovnikovi2 sino2:
qt.nilqt roqoynstwt qt.nilqt k| ~t{|qtp, ytlum kroim ~itxiln|qtp: %l jl kroi s| xoil p{ot{HF r|sor kroi s| xoil p{ot{ imxou kroi| jiql}s {s, lql}s {s, ulks roio{|, hokroio{st.~ok}oqo{st, |l~oywt rpl plilnisl.
4Ba0anov 19?a:TK@5
11>
XXM
Ia (osve je jasno da u takvo2 do2u, koji i2a takva vrata, ne 2o1e 1ivjeti kakav god 4mokljane Iu stanuju sa2o najvi3a gos(oda, a najvi3i od nji7 je 'og na gorie fedini logi&ni odgovor na ranije (ostavljeno (itanje je, da sin, koji u (jes2i sjedi u 0latno2 sedlu na vrano2 konju, 2o1e 'iti sa2o \erunov sin. ^ jednoj koledarskoj (jes2i i0 \oku(lja s(o2enuta je va1na 0na&ajka: sinak je 0a(ravo novoroBen&e u kolijev=i. Ona glasi:
5r d ku)u z l n z"or, &onj uran % * r' zan, <a uran%u s dal% , 5o s dal%i z i " l k a, 5o zi" lki sin k mlad, <a sin%u j ka*i%a, <a ka*i%i roi%a, <a roi%i *ti)i%a 4trekelj 19a@.19a?b,,,:85
to se dogodiloH da dovu godinu 4O lju noG5 r o d i o se gro2ovniku \erunu sine ,0 tekstova se ne sa0naje 3to 6e se dogoditi s novoroBen&eto2. olklorno gradivo o njegovu djetinjstvu ne ka0uje ni3ta. casad se 2ogu sa2o (ostavljati (itanja i nagaBati. Oo6e li to 2alo dijete odvesti koledari sa so'o2 gos(odaru svijeta 2rtvi7, 'ogu VelesuH Oo6e li Veles ukrasti \erunu sina, to jest, 7o6e li \erunov sin u2rijetiH Io je (osve u skladu sa svi2e 3to s2o sa0nali o Velesu. Ve6 s2o vidjeli da je on u stanju sva3ta ukrasti Gro2novniku, (a i njegovu 1enu. Oo6e li 2u doista ukrasti sinaH ^ 0avr3e=i2a neki7 o(7odni&ki7 (jesa2a, u koji2a se 2oljaka 0a dar, na0na&uje se 3to 6e se dogoditi ako uku6ani ne o'dare o(7odnike:
?ko n )bt daro'ati, Oemo vam sinka zeti% .ajmlajega, najdra ga, Oemo ga otpelati @ %rn gor ' ra'no *ol , N d d kli% , m d sna4i% , 6am G mo ga r zigrati, ( zigrati, r stan%ati. 4Ou0jak 19N?:1@5 ?k nam n bt daru'ali, Ni 'am "umo sinka zeli% @inka z li, ot* lali O ono dol ra'no *ol C nam rastu modr ro Nodr ro $ijoli% . 4Ou0jak 19N?:195
11?
?ko n "u s ga t ga, #et Demo vam mlada sina, Nlada sina gos*odina. 4\rogra2 s2otre 19T?:>, Uukovdol5
XXR
Ako se ovo doslov=e s7vati, onda to 0na&i da \erun i2a vi3e sinova a naj2laBega 2u, 2aloga 8oiGa, koji je tek roBen na dovu godinu, koledari na2jeravaju odvesti u ra'no *ol m d d kli% , u (olje koje je dol . Budu6i da su koledari du7ovi 2rtvi7, to 2o1e 0na&iti da ga na2jeravaju s gor 4%rn , ne z l n 5 odvesti dolj u ra'no *olj koje je u Velesovu svijetu. Io 2ogu 'iti slavenska :liz jska *olja na koji2a slavenske djevi=e (o(ut Oalkira do&ekuju 2rtve. Oo6e li Bo1i6 u2rijetiH ,li netko ne vjeruje da su to djevoj&i=e s o n o g a svijetaH -vo 2u doka0a:
?kb nas n t daro'ali Ni 'am "umo sinka krali, @inka krali, ot* lali, Et* lali m d roi% , N d roi% , $ijoli% , &eFu r a j s k e d j e v o j i c e. 4Ou0jak 19N?:195
,(ak, nigdje u tekstovi2a (jesa2a ne o(isuje se odvoBenjebs2rt \erunova sina. Analognu situa=iju na6i 6e2o i u neki2 isto&noslavenski2 1etveni2 (jes2a2a, u koji2a 2edvjed 4ljuta 0vijer, euDe2i0a2 0a Velesa< u neki2 ina&i=a2a nastu(a sv. dikola koji je (reu0eo Velesovu ulogu u (u&ko2 vjerovanju5 1eli oteti sina 2ladoj 1eteli=i 4 m +a ovdje 0na&i %gr2lje na ru'u njive*5:
u|qok|yw| j{| j|q|, h|k ujo k}t wq|q|. hio k uk}rlk}twm: . |q|k| u|qok|yw| |}um {r| k}t{|yw|. . Oj {, ptr uk}rlk}twm, h|nj kmnior|ywm, h|nj kmnior|ywm |}ut u| w|ior|ywm 4Uisa 19?@:9>5 ? mlada j ito la, 5od m +u dij t sta'ila. 5ri4ao k njoj m d'j d1 ` Nlada mlado, tz t Gu ti dj t 4% . Èj ti, si'i m d'j d , 8j i u du"ra'u, 8j i u du"ra'u, tzmi moju kra'i%uW
^s(enskij vidi u toj (jes2i trag o'rednoga 1rtvovanja krave 4198K:1a85. da2a je (ak dovoljno da vidi2o kako je (redod1'a o to2e, kako Veles na2jerava odnijetiboteti djete3=e, o(6eslavenska. Gro2ovnikov sin i2a u ju1noslavenskoj (redaji svoje i2e. ^ sr(skoj koledi (jeva se
<a nj m G mo 8oga molit Ba staroga za "adnjaka Ba mladoga za "oiGaW
118
4Garad1i6 18@1:1Ka 5
XXV
8(o2inje se mladi "oiG. Iekst nije dovoljno jasan, (re2da je 'io is7odi3te2 2nogi2 ras(ravljanji2a. do, u jednoj slavonskoj koledi sve je jasnije. ^ njoj se ka1e kako je svanuo dan, sijeva 2unja 4Gro2ovnik se javljae5 da 'i oku(ali 2alo &edo. Ono je jasno na0na&eno kao 'o1ji sin, mladi "og:
Canak s'anu kol doW Nunja 4i%a kol doW Ca mo mo, kol do Edku*ati kol do Nladog "oga kol do Y "oiGa kol do 48tojanovi6 18NK:T>N5
Nladi "og i "oiG ovdje su s(ojeni ve0niko2 %i*. Iaj ve0nik u sve&ano2 govoru ne o0na&ava dodavanje 4%i2a2 jednu kru3ku i jo3 tri ja'uke*5 nego i0jedna&uje dvije rije&i, dva (oj2a, (a ti2e nagla3ava nji7ovu va1nost. Nladi "og j e s t 8oiG. deki su istra1iva&i i dosad tu2a&ili 8oiG kao 'lagdan u koje2u se (rekla(aju kr36ansko slavlje roBenja ,susova i (oganska svetkovina roBenja sina nekoga visokoga (oganskog 'oga. \rito2 se o'i&no (o2i3ljalo na \eruna. ,vanov i Io(orov su (ak (ove0ivali (ar 8adnjak!8oiG u o(o0i=iji staro3mlado 4stari 8adnjak3mladi 8oiG5 s (aro2 u o(o0i=iji ota%3sin: ota% @'arog3sin @'aroiG\Ca"og 4odnosno < " ski oganj p@un% q3oganj na z mlji 5 419?@:1TT. 1T@5. 8li&no 2isli i cdenk Vana 4199a:?a5. 8oiG 'i (o to2e 'io sa2o kr36anski inter(retirana (ojava i0 (oganske 2itologije. dis2o, dakle, do3li ni do kakvi7 novi7 0aklju&aka, no, &ini 2i se da s2o ovaj dosta do'ro i uvjerljivo (otkrije(ili. 8oiG je de2inutiv od rije&i "og. \aralela i2a i u 'alti&koj (redaji u kojoj se &esto s(o2inje d 'aitis. Io nije do li de2inutiv od rije&i C 'a %Bog*. C 'aitis je "oiG. Ea0lika (re2a ju1noslavenskoj je0i&noj (raksi je sa2o u to2e 3to je u Balta d 'aitis svaki 2ali 'og 4a i2aju i7 2nogo5, dok ju1ni 8laveni (od 8oiG m (odra0u2ijevaju sa2o jednoga, nji2a je to oso'no i2e. God 0a(adni7 i isto&ni7 8lavena ne2a rije&i 8oiG u na3e2 s2islu 4u &e3ko2e u0vik "o_)ku 0na&i ot(rilike kao %o, Bo1e 2oje*5.
P+i*ovijes&4
8ada valja (osvetiti (o0ornost (ri(ovijesti. Ire'a vidjeti kako se ra0vija (ri&a.
Iekstove tre'a ra3&laniti na sintag2atskoj ra0ini. 8tekao se (osve o(ravdan doja2 o velikoj srodnosti 2eBu novogodi3nji2 (jes2a2a ra0ni7 slavenski7 naroda. do, na donjoj ta'li=i vidjet 6e se da (odudaranje i02eBu (jesa2a koje su ovdje (oslu1ile kao is7odi3te 0a ras(ravu i nije jako veliko. \ri&e, koje te (jes2e (ri(ovijedaju, u neki2 su detalji2a doista 2eBuso'no jednake, no, u drugi2a se 0natno ra0likuju:
119
X20
Slove)s:e i1 wab)i;e i Bele K+aji)e Goledari do3li su (red vrata vrata su 0latna 'or (red ku6o2 vrani konj 0latno sedlo sinak ka(i=a gran&i=a (ti&i=a do'ro ljeto 0ovu
/e6:a
*oljs:a
K+va&s:a s K+:a
,:+aji)s:a
2otka i 72elj
javor
kol jani (red vrati2a su=a (o0latiti vrata 'or (red ku6o2 vrani konj 0latno sedlo na nje2 junak
koledari 4do3li su5
2ladi6
djevojka 0latne rese rajske (ti=e
jare'i=e do'ro ljeto 0ovu
idu 2u (o nevjestu i2a 0latni (rsten 0nak 'ra&ne ve0e nose rese 0lataru udvara&i 'ude gos(odara da (ri(re2i go0'u
Ea0lika je u glavnoj oso'i u (ri&i. ^ neki2 je tekstovi2a ona 2ladi6 ili 2u3ko novoroBen&e, a u drugi2a djevojka. ^ ukrajinskoj je ni ne2a. fe li ovdje rije& o nekoliko (ri&a koje su sa2o slu&ajno sli&neH \rvo (itanje je, i(ak, 2o1e li se (o2o6u Dolklornoga gradiva (oka0ati da je 2otiv o roBenju 2ladoga 'oga doista (retkr36anski, a ne tek u Dolklorne tekstove (otonuo kr36anski nauk. ^ traganju 0a odgovoro2 na to (itanje (o2o6i 6e jedan od (ret7odni7 0aklju&aka: sadr1aj (oganski7 novogodi3nji7 o'reda ra0asuti su u veliko2 ra0do'lju od (rije Bo1i6a do ^skrsa. daBe li se sli&an 2otiv u, (ri2jeri=e, uskrsni2 (jes2a2a, onda 6e ga se lak3e 2o6i (ove0ati s (ogansko2 dovo2 godino2. ,, doista, 2akedonske ' likd nsk 4uskrsne5 (jes2e (ri&aju o djetetu roBenu na ^skrs. Iaj 2otiv ne2a a 2a 'a3 nikakve ve0e s kr36anski2 ^skrso2 i ne (ostoji nikakav ra0log 0a3to 'i ga, ako 'i on 'io 'o1i6ni, Makedon=i (renijeli na ^skrs. ^ (rvoj 3to 6u ju navesti 4i0 Vele3koga je kraja5 rije& je o djevoj=i Ji2ijani koja je oti3la u 3 u 2 u , ta2o na3la t u B i n a 8tojana, (ro'oravila kod njega godinu dana i vratila se ku6i s 2 u 3 k i 2 &edo2 na ruka2a:
1Ka
X2X
tuj|s| u|jw| sl pqm|, owo pt p{|s| o{tkl o {tv| xoi| }lqls|. |uopt plkt {oj|sl, so pt ntqo {mtsyl. s| pt plkt xokts|, |wo pt kl{l ioktq|. ou| pt kojkl tuj|s|, o u|wo kl{l s| i|t, o v|ils jms|w ~ilk sl|.
4Verkovi6 19>1:K895
%Ji2jana 2ajku ne slu3a, 8a2o se ustala i oti3la ^ ti7u goru 0elenu. Ia2o sjedi 8tojan, On je 'io tuin. Ona je kod njega godinu, Mu3ko si je dijete rodila. Jo2a je do3la Ji2ijana, 8 2u3ki2 djeteto2 na ru=i, 8 'ri1ni2 junako2 (red so'o2.*
^ drugoj je, 2akedonskoj i0 \rosenika kraj 8ere0a u Gr&koj, sna7a do'ila 2u3ko dijete i tra1i k l j u & e v e 4vidjet 6e2o kasnije da je klju& va1an ele2ent u 2itu o junaku vegeta=ije5 od 3krinje u kojoj su 0 l a t n e (elene i 0latan (ojas 0a dijete:
Lsna7aM kl{l kontq|
ontq| t okilrtq|: il u|ql u|ql p{|i| hlvlioe f| }lut kilnst wmylrt, | ut o{wqmyt }q|{st p|skmwo, | ut tpw|i| }q|{st ~lqlst, q|{st ~lqlst }q|{st ~oj|po, | pt ~ortjlu u|wo{o kl{l.
4Verkovi6 19>1:1N5
%Lsna7a jeM dijete do'ila Jo'ila i (rogovorila: Oj, 2ajko, 2ajko, stara \e7eroe ^02i sitne klju&eve, Otklju&aj 2i 0latnu 3krinju, ,skroji 2i 0latne (elene, clatne (elene 0latni (ojas, Ja si (ovije2 2u3ko dijete.*
Ire6a (jes2a, takoBer i0 \rosenika, donosi jednu va1nu ina&i=u: na ^skrs se nije rodio dje&a&i6, nego djevoj&i=a i2eno2 Mara. Okolnosti su nedvos2islene: na 8un&evu najavu da je na Veliki dan 4dovu godinu5 roBena Mara, Gro2ovnik je grmnuo i tr snuo i0 jasna, vedra ne'a 'e0 o'laka:
okls| l |i| s| kls lqtwkls, }qexq| l |i| s| kls lqtwkls, il w|w x| rtkl j|pso{o pqmsl il xius| xius| t pl {ilps| { j|psts| nl} onq|t
4Verkovi6 19>1:K>5
%EoBena je Mara na dan Velikdan 4^skrs5 ,0a3la je Mara na dan Velikdan, O, kako ju vidje jasno sun=e, O, gr2nu, gr2nu i tresnu ,0 jasnoga 'e0 o'laka*
^s(ored'a sa slavonsko2 koledo2 je o&ita:

Canak s'anu, kol do, &unja sica, kol do, Ca mo mo oku*ati, kol do, Nladog "oga i "oiGa, kol doW
1K1
X22
Bogu se rodilo dijete, svanuo je dan i sijevaju 2unje. Gro2ovnik je od veselja u(rili&io vatro2et. Jruk&ije se ove (jes2e ne 2ogu (rotu2a&iti. do, ovo tu2a&enje 0'unjuje. dovoroBen&e nije 2u3ki 8oiG. Osi2 toga, ni 2eBu ne'esni=i2a nije sve jasno. Ako dijete, roBeno na dovu godinu, i2a 8varoga 48un=e5 0a o=a 4kako su to ustvrdili ,vanov i Io(orov5, 0a3to se veseli \erun 4Gro2ovnik5H 8toga 6e2o ovu (jes2u (rivre2eno ostaviti (o strani, no, kasnije 6e se (oka0ati dosta va1no2. 8un=e i Mara kao 2itski likovi takoBer 6e jo3 do6i na red tijeko2 ras(rave. \a, i(ak, ve6 se i sada 2o1e na te2elju dosada3nji7 ra3&la2'i i0raditi (rivre2ena sinte0a. \ojedini ele2enti 2ogu se ra0vrstati u t0v. sintagmatski lana% (o2o6u vre2enskoga kriterija sadr1ana u o(o0i=iji *rij 3*oslij . da dva se 2jesta lana= ra&va 4se2ioti&ari to u&eno 0ovu "i$urka%ijom5. 8intag2atski lana= i0gleda, 0ajedno s na0na&eni2 (aradig2atski2 2ogu6nosti2a i0'ora 4%alo(ersona1i*, %alorekvi0iti*5, ovako:
Goledari 7odaju no6u kro0 vodu, 'lato dola0e (red neku ogradubdvorbdo2 ograda okru1uje dvori3te u nje2u su sta'lo i Gro2ovnikov do2 dvor 4ograda od dvori3ta ili do25 i2a vrata ta su vrata od (ose'no sku(o=jena 2aterijala koledari (o0dravljaju ustaljeni2 Dor2ula2a 'ude gos(odara, (o0ivaju ga da ustane 4no6 je5
Iu se sintag2atski lana= ra&va u dva ni0a:

ula0e u ku6u tu je stol (ale se svjetiljke stol je od (ose'na 2aterijala stol se (rostire na stolu su 7rana i (i6e (a1nja se us2jerava na sredinu dvori3ta tu je 7rastbjavorb'orb2otka s 72elje2 (od sta'lo2 je konj na sta'lu je (ti=a sedlo, u0de trusi 0latne rese kolijevka novoroBeni sin dola0i djevojka na glavi ka(i=a ku(i 0lato kiti=a nosi ga 0lataru
1KK
(ti&i=a (ri0iva do'ru godinu tra1e 2u nevjestu i0radit 6e (rstenb&a3u alu0ija na svad'u
X27
sve je s(re2no 0a veliku go0'u
deka se nitko ne (oveseli da s2o rekonstruirali 2it. Iek s2o utvrdili da neki ele2enti o'redni7 (jesa2a (otje&u i0 sveti7 (oganski7 tekstova i (oku3ali s2o i7 s2jestiti u sintag2ati&ki ni0. Iaj ni0 jo3 nije sa2a (ri(ovijest. ^tvrBeni ele2enti nerijetko sa2o aludiraju na ne3to 3to se, u do'a dok je (revladavao 2itski na&in ra0u2ijevanja svijeta, (odra0u2ijevalo da svi 0naju. Iek je ta (odloga, 0a(ravo, 2it. h Na+o-il )a. se :+alj )ebes:ix 8ada se ve6 2o1e2o u(ustiti u inter(reta=iju
tekstova o koji2a se odavna 2islilo da je sve re&eno. da u2u i2a2 jednu 'o1i6nu (jes2u, (ro3irenu (o gotovo =ijelu 7rvatsko2 (rostoru, a 'ila je (o0nata i u ono2e dijelu 8lovenije 4\rek2urje5 koje je dugo 'ilo u sklo(u cagre'a&ke 'isku(ije. Ve6 (ogaBate: to je svojevrstan 7rvatski 'o1i6ni 7i2an <arodil nam s kralj n " skiW &iji sa2 (rvi sti7 u0eo 0a naslov ovo2e (oglavlju. Josad se dr1alo 7ra'ro2 (o2isao erde i3i6a da se na osno'i n kih indi%ija dri, da "i mogla *otj %ati iz 'r m na, kada su jo4 Hr'ati *or d zaj dni)koga hr'atsko!ugarskog kralja znali i *rizna'ali i nj go'a naslj dnika kao Zmladoga kralja[ ` kom kao da s *ri*j ' t *j sm o"raGa IZNladoga kralja mi molimo[2 ` ako taj Zmladi kralj[ nij samo %rk' no!*j sni)ki atri"ut za no'oro+ noga Ysusa, kako ju je (redstavio uvijek o(re0ni Gava00i 41988:K1N5. Jodatni argu2ent 0a starinu ove (jes2e je o0naka mlado l to 0a %dova godina* koja da s2je3ta vrije2e nastanka (jes2e u do'a kada je godina 0a(o&injala Bo1i6e2. do, 2i s2o u 2eBuvre2enu vidjeli da najvi3i vladarski naslov 2o1e (ostati staja6o2 o0nako2 'o1anske oso'e 4(risjeti2o se: |i xos k| |it| |qst|, |iz utq|s5. ^ Eusa je to rije& %=ar*, jer je nji7ov vladar nosio tu titulu. Orvati nisu i2ali =areve nego kraljeve. 8toga nije nu1no i0ra0 %2ladi kralj* ve0ati sa2o u0 7rvatsku institu=iju kraljeva nasljednika. da Bo1i6 se, nai2e, (roslavljalo roBenje %2ladoga 'oga* 48oiGa5. Gava00i je 2o1da do'ro sutio da je mladi kralj %sa2o* atri'ut 0a novoroBenoga 'oga, jedino 3to je on i2ao (red o&i2a sa2o 2laBi, kr36anski su'stitut starijega (oganskog 8oiGa. Bo1i6ni 'lagdan je u (jes2i na0van mladim l tom, 3to 6e nas (odsjetiti na istarsku rije& mladl to u 0na&enju %(rolje6e*. Io na2 do0voljava (o2isliti da je dan, 0van mlado l to, 'io dan koji je uvodio u mladl to, %(rolje6e*. Ia nas (o2isao 0aista vra6a una0ad u drevno do'a, ali ne u ono kada su (okr3teni Orvati ra&unali (o&etke godine od Bo1i6a, nego u (ogansko, kada je godina 0a(o&injala (red (rolje6e (roslavo2 O lj noGi u dane koji su odgovarali ri2ski2 2artovski2 kalenda2a. ^ na3oj (jes2i slijede danu Bo1i6eva roBenja (ooso'ljeni svet=i jedan 0a drugi2, redo2 kako su na'rojani u kalendaru 4 5o
1KT
X2D
nj mu slijedi s' ti @tj *anW5. Io je (redod1'a koja, kako s2o vidjeli u (oglavlju o (o&etku godine, se1e do u (raindoeuro(sko 2itsko (oi2anje tijeka vre2ena. Gona&no, u (jes2u su uklo(ljene ti(i&no novogodi3nje 1elje drevni7 o(7odnika Caj nam 8og zdra'lj , k tomu ' s lj , <a tom mladom l tu s' ga o"ilja, 1elje koje s2o vidjeli o'likovane (o isto2e o'ras=u ve6 u doista drevnoj 7etitskoj (jes2i o 'ogu vegeta=ije Iele(inu3u. Od navedeni7 indi=ija ni jedan sa2 (o se'i nije dovoljan 0a i0voBenje o0'iljniji7 0aklju&aka. do, ovako (o'rojani, na2no1ili su se u tolikoj 2jeri da i7 2ora2o u0eti jako o0'iljno (ri (rosud'i (rave starine ove na3e 'o1i6ne (jes2e. Eije& je o (ri2jeni t0v. krit rija k'antit t . Ona se sada jako do'ro
T>
ukla(a u svjetona0orsku sliku koju s2o (o&eli rekonstruirati. h Bo+ i boIiH)o -+v;e4 God ju1ni7 8lavena, a (ose'i=e u 7rvatskoj (redaji, sta"lo s'ij ta
nerijetko je 0a2i3ljeno kao ' o r . Io s2o vidjeli u koleda2a: u d'oru 'am z l n bor. Eije& "or is(rva nije o0na&avala vrstu drva. \raslavenska rije& / "or. (rvotno je o0na&avala 3u2u, kao i (rager2anska /"arHaz 4staroislandski "orr, staroengleski " aru, nje2a&ki Uorst, sve u 0na&enju %3u2a*5. 8lavensko.ger2anska (aralela uka0uje na to da je (rvotno 0na&enje ove rije&i %3u2a*, no, jo3 u (raslavensko2 dola0i do (o2aka nje0ina 0na&enja u %su7a 3u2a* ; %su7o, (ovi3eno 2jesto*. ,0vorno 0na&enje o&uvala je, (ri2jeri=e, u (oljsko2e, gdje "or 0na&i %velika 3u2a*. Jrugdje, gdje "or 0na&i 3u2a, to nije 'ilo kakva 3u2a. ^ rusko2e ta rije& 0na&i %velika 'orova ili jelova 3u2a na su7u (ovi3enu 2jestu*, a (onegdje i %(jeskovito 2jesto, (okriveno 3u2o2, gr2lje2, (a i 'e0 raslinja*. ^ ukrajinsko2e ni 0na&i %(ovi3eno (jeskovito 2jesto*, a u slovinsko2e "or %su7o, ne(lodno tlo*. /8or.
T?
je kao o0naka 0a su7o 2jesto u o(re=i s / m.h.. Ma7ovina raste na vla1nu tlu, na vla1noj, sjevernoj strani de'la. ^ slovensko2e se o&uvalo staro 0na&enje rije&i "or u Dra0i "oro'o m so %su7o, krto, 'e02asno 2eso* te u "oro' go" , %'orove gljive* koje su u su(rotnosti s maho'im go"ama. fo3 u (raslavensko do'a dogodio se jo3 jedan 0na&enjski (o2ak, (a u 2nogi2 je0i=i2a 4u svi2a ju1noslavenski2, u slova&k2e, &e3ko2e, lu1i&kosr(sko2e, ali i u slovinsko2e, ukrajinsko2e i 'jelorusko2e u koji2a "or 0na&i i ne3to drugo5 "or 0na&i (ose'nu 'otani&ku vrstu, %(inus*, sta'lo koje raste na su7o2e 0e2lji3tu. Gro2ovnikovo 2jesto je gore, na su7o2e, u kro3nji sta"la s'ij ta, &e2u je su(rotstavljeno dolje, 2okro, korijenje. ^ slavenskoj 2itskoj (redod1'i "or je kao su7o 2jesto (ogodan da se tu naBe \erun. Gada je, negdje u do'a ras(ada (raslavenske 0ajedni=e, u ju1ni7 8lavena u&vr36eno 0na&enje rije&i "or kao %(inus*, \eruna su s2jestili na 'or. Bor je tako 'io (redodreBen da 'ude, 'are2 u neki2 2itski2 slika2a, sta"lo s'ij ta.
kvantitete 4koli&ine5 oruBe je kulturno(ovijesne etnologije, a ka0uje da se vjerodostojnost (ret(ostavke o 2eBuso'noj ve0i dvaju ko2(leksa (ojava (ove6ava s 'roje2 utvrBeni7 (aralela 4Grae'ner 19115. 8lovin=i su 2ali slavenski narodi6, u0 Ga3u'e (osljednji ostatak \o2orjana. ive u dana3njoj sjevernoj \oljskoj u0 Balti&ko 2ore. Iijeko2 (rve (olovi=e . stolje6a 'ili su (osve (onije2&eni, a nakon drugoga svjetskog rata ostalo i7 je u staroj (ostoj'ini svega dvjestotinjak. Janas govore (oljski.
T?
T>Griterij
1K@
X2K
God Orvata je to 'ilo tako jako usaBeno u (odsvijest, da je kon=e2 ,. i u (rvoj (olovi=i . stolje6a (ri (reu0i2anju 'o1i6noga drv=a i0 srednje -uro(e 4(ri &e2u se taj novi, (rotestantski graBanski o'i&aj (onegdje nadove0ao na starije 'o1i6no.novogodi3nje ukra3avanje selja&ki7 do2ova 0eleni2 grana2a5 novouve0ena rije& kriz"aum, kri"an i sl. uskoro nado2je3tena "orom. ^ do'a ko2uni02a vlasti su (oku3ale ovaj kr36anski o'redni rekvi0it istisnuti %novoko2(onirani2* no'ogodi4njim j lkama. ca'avno je uo&iti, da ni kr36ansko 'o1i6no ni ko2unisti&ko novogodi3nje drv=e o'i&no nije ni 'or ni jelka, nego 2nogo jeDtinija s 2 r e k a . Ia nedosljednost je doka0o2 kako je "or &vrsto ugraBen u (redaju 7rvatskoga (uka. ^ ju1noslavenskoj ina&i=i 2ita koledari dola0e do ku6e (red kojo2 s t o j i "or i, kako i0gleda, odvode gos(odareva sina u =arstvo 2rtvi7. Gao da i2 je visoki 'or u dvor4i3t5u 'io (utoka0o2. Ovo je dalo (odlogu 0ani2ljivu vjerovanju, nedavno 0a'ilje1enu u Brodskoj \osavini 4Ioldi 199@5. cvoni2ir Ioldi (ri'ilje1io je (rigodo2 svoji7 3etnji 0avi&aje2:
8ili smo u Orho'in , a gl damo *rid 8a"iGa kuGom li*a i'a ograda, alb m d njom "oro' *osj kli. @na4a &ati%a G 1 ZBnat kako s ka ! or vri( kuDe% gazda iz kuDeG ! 8ajo mi r ko, s ko, d to *oru4i. &ad sam to )ula, odma sam za sik ru i "oro' dol, il "rk odsi) m. :, n G t gor, r kla sam. E4li za kriz"an [ Enda nam *okazala kroz s lo, no tamo, z"ilja "or kuGu nad'isijo, 'r4ika mu *r ko kro'a o4la, a sin s o"j sio, gazda umro, razumr4 s'i, ka . @*ominja s jo4 taki slu)aj 'a u s lu, *a i u 8rodu u Esj )koj uli% . 6iha j za da t u'ati.
Ioldiju je to (otvrdila t tka Iera Ba'i6eva:

Ekuliran "agr mo' tr "a *osadit, to j ko lutk imat
da sli&na je vjerovanja nai3ao i drugdje u Brodskoj \osavini:

Y u 6rnjanskim &utima smo "ili i o* t 'idimo ) m*r si u d'oru 4tu%o'ani, n maju 'i4 od m tra i *ol. @na4a ka , 4tu%uj ji da joj sin iz kuG n o+ , j r ka s ! Kad bor kuDu previsi% sin iz kuDeG 5a, i ona *okazuj *riko druma, o4o sin iz ' kuG , iz n kuG , iz n , a s' im "oro'i, o!ho nad'isili kro'o' .
ge2(res ovdje nije (uka 0a2jena 0a 'or. ^ jugoisto&noj -uro(i, i dalje na Gavka0u, sta'lo svijeta 0a2i3ljaju kao &e2(res. da stari2 dal2atinski2 3krinja2a i0re0'areni su &e2(resi koji (osve jasno (oka0uju sve 0na&ajke 8ta'la svijeta. Ga0ivanja koja je Ioldi (riku(io i uo'li&io konkreti0iraju vjerovanje: no tamo, z"ilja "or kuGu nad'isijo, kao u s(o2injanoj 'jeloruskoj w {m{ ~ims }|ntr ul. Ioldi je 0a'ilje1io jo3 nekoliko u0re&i=a i ka0ivanja te vrste:
#d god j u 8 "rin "or zasadit, kuGa s rasi*a, num ro ostalo *usto/ &o "or *osadi n G *otomst'a imat 4Bi=ko 8elo5<
1KN
X26
< sadi u a'lij dr'o koj n rodi, konja nikomu n *osu+uj i nu nikud samu od s " n *u4Gaj Nor 4 ti "or *osadit, alb ! "or gor ! kuGa dol ! *a "iraj. 4\rnjavor5< 9im*r s j ' lika n sr Ga u a'liji 4Go'a35
Jalek odra0 ovoga vjerovanja i0gleda da se 2o1e na6i u (jes2i i0 \odvinja, 3to ju je o'javio Uuka ,li6.Oriov&anin 18@>. godine:
?ndro sadi "ora z l nog, t s'oj mu d'oru "ilomu. ?ndro s'omu "oru go'orio1 Z< rasti mi "or u 'isinu, O G mi rasti "or u 4irinu, #di G moji s'ati lado'ati Ai*u moju :'u do'adjati. 4,li6.Oriov&anin 18@>:>@5
Ovo2u jedva da tre'a ko2entara. Gro2ovnik je i2ao u dvoru "or i kod toga su 2u 'ora Velesovi ljudi odu0eli sina i odveli ga u 0e2lju 2rtvi7 4sin 2u je u 2 r o 5. 8toga seljak, 1eli li i2ati 2u3ko (oto2stvo, 1eli li da ga sin nad1ivi, ne s2ije (osaditi "or u avliju. ,na&e 6e (ro6i kao i \erun. Iu, (red na2a, u 8lavoniji, (otkraj drugoga tisu6lje6ae \a da &ovjeka s' ta j za ne u'ati
1K>
X2M
P+o6el jeL *+o6elL *isa)i V,1e.L -o6el jeL -o6elL 1ele)i J,+aj
^ (ret7odno2 su (oglavlju (rika0ane 2itske (redod1'e (ove0ane s dovo2 godino2. ^ kaoti&noj no6i i02eBu dviju godina do3li su u selo ljudi 'oga (od0e2lja, Velesa 4koledari5. Jo3li su (red \erunov dvor na gori, dvor utvrBen &vrsto2 ogrado2 i o(re2ljen vrati2a i0 drago=jeni7 tvari. ^ dvoru stoji veliko 8ta'lo svijeta, ar"or mundi, 2itsko i o'redno sredi3te Go02osa. Iu se 0'iva 2itska dra2a:
Co"ar ' ) r gos*odar Orst na s modar *la4), 5ro4 Gt s na d'or 'a4. <a d'oru j z l n "or, 5od "orom j 'rani konj, <a nj m sidi sinak 'a4 W Caj nam Nar ja"uku W ?r mi G mo *uto'at W
Jra2ati&nost je (osve (rikrivena u stati=i slike. Goledari su (o0vali do2a6ina 4\eruna5 da i0aBe i vidi 3to se 0'iva, a ne 0'iva se ni3ta. Bare2 se ni3ta ne s(o2inje u (jes2a2a, osi2 3to koledari najavljuju da 6e *uto'at. \od "orom, 8ta'lo2 svijeta, je konj, a na konju do2a6inov sin. Vidjelo se, i(ak, da je u 0avr3e=i2a neki7 o(7odni&ki7 (jesa2a u koji2a se 2oljaka 0a dar na0na&eno 3to 6e se dogoditi ako ga ne do'iju: E) mo ga ot* lati @ %rn gor ' ra'no *ol , N d d kli% , m d sna4i% , odnosno Ni 'am "umo sinka z li, @inka z li, ot* lali O ono dol ra'no *ol . digdje u slavenski2 tekstovi2a nisa2 (rona3ao o(is Bo1i6eva o d l a s k a u svijet 2rtvi7. Io se sa2o naslu6uje kao 2ogu6nost. do, (ostoje do'ri o(isi ( o v r a t k a i0 svijeta 2rtvi7, i to u jurjevski2 o(7odni&ki2 (jes2a2a. ,vanov i Io(orov su, kako je 'ilo re&eno, (ret(ostavili da je furaj sa2 \erun koji u'ija 02aja. fedino 3to 'i nastu(ao inkognito, a kao (seudoni2 u0eo 'i i2e jedoga od kr36anski7 sveta=a. Eadoslav Gati&i6 u svoji2 je detaljni2 anali0a2a (oka0ao da je ovo tu2a&enje neto&no. ^ ovo2 6u se (oglavlju u velikoj 2jeri osloniti na njegova i0laganja 4Gati&i6 198?, 199aa, 199a', 199K, 199T5. do, &itatelj ve6 i sa2 sluti kuda 6e nas voditi daljnja istra1ivanja i ka2o 6e2o na(oslijetku sti6i. Greni2o, i(ak, od (o&etka. Gao (ola0i3te neka (oslu1i jurjevska (jes2a 0a(isana jo3 u ,. stolje6u u Gri'lju, u Beloj Grajini:
5ro4 l j , *ro4 l, *isani Ouz m Co4 l j , do4 l, z l ni Suraj Con s l j , don s l, * d n dolgo tra'i%o, Aak t dolgo mladi%o. 4Ou0jak 19N?:?5
Ouzmu\tskrsu ovdje je su&eljeno Surj 'o. furjevo je (ak jedan od najva1niji7 datu2a u selja&koj godini ne sa2o 7rvatskoga, nego i drugi7 naroda srednje i isto&ne -uro(e.
1K?
h
X2R
J,+ajL .,/e)i: i1 Ka*a-o:ije i )je'ov s*o.e)-a)4 Iko ne 0na 0a svetoga furja, vite0a visoko
na konju, koji svojo2 suli=o2 (ro'ada 02ajaH Iko je 'io sveti furajH ^ 1ivoto(isi2a sveta=a stoji da je furaj, # orgios, 'io visoki ri2ski &asnik, (ogu'ljen 0a Jiokle=ijana KT. travnja TaT. godine jer se nije 7tio odre6i kr36anske vjere. Gro' 2u je, navodno, u UCddi 4Jios(olis5, gdje je 'io nat(is i0 T>8. godine. dad nji2e je 'ila u do'a =ara Gonstantina (odignuta 'a0ilika. ga36enje se (ro3irilo ve6 u V. stolje6u. \a(a Gela0ij je, dodu3e, @9>. godine od'a=io njegov 1ivoto(is kao a(okriDan, la1an, no, to nije s(rije&ilo (uk da ga i dalje 3tuje. ^ Ei2u je njegovo 3tovanje (otvrBeno KT. travnja >8@. godine. Iada se u0 njega jo3 ne s(o2inje 02aj. cgod'a o furjevoj 'or'i sa 02aje2 nastala je negdje na istoku, a (osredstvo2 arijanske kr36anske literature dos(jela je na 0a(ad (a je, (ri2jeri=e, u ,. st. o(isana u jednoj starovisokonje2a&koj (jes2i. fako' i0 Voragina uvrstio ju je u svoju slavnu clatnu legendu 4 A g nda aur a si' historia lom"ardi%a, nastala i02eBu 1K@N. i 1K?T.5. da drugo2e vatikansko2 kon=ilu furaj je 'io 0'og (ovijesne neute2eljenosti skoro i0'a&en i0 ri2okatoli&koga kalendara, no, i(ak je 0adr1an i0, o&ito, takti&ki7 ra0loga. 8 jedne je strane, nai2e, u katoli&ko2e selja&ko2 svijetu on jo3 i danas jako (o(ularan, a s druge je 0a3titnik neki7 naroda &ije na=ionalne =rkve nisu sjedinjene s Ei2o2 4-ngle0i, Gr=i, Gru0ij=i5. furaj je (o(ularan ne sa2o 0'og slikovite legende o vite3koj 'or'i sa 02aje2 u kojoj je oslo'odio lije(u kraljevnu, nego i 0'og 2jesta koje i2a njegov god u kalendaru. furjevo je, kako je 'ilo re&eno, na veo2a va1noj grani=i i02eBu 0i2ske i ljetne (olovi=e godine. Uegenda (ri(ovijeda kako je grad Pirena 4u Pirenaiki, danas u Ui'iji5 davao 02aju danak u o'liku djevi=a. Gada je do3la na red kraljeva k6erka, do3ao je furaj, u'io 02aja i s(asio kraljevnu. Iu su legendu tu2a&ili na ra0ne na&ine. deki su ju s7va6ali kao (ovijesnu istinu, kao (odsje6anje na dogaBaj koji se stvarno 0'io. \rito2 se 2jesto nji7ova suko'a (roi0voljno (re2je3talo, (a su ve6 u ,V. stolje6u li'anonski do2oro=i (oka0ivali 0nati1eljni=i2a neko 2jesto u Beirutu na koje2u da je furaj u'io 02aja. Jrugi su ju tu2a&ili kao (ris(odo'u (o'jede nad 0lodu7o2 koji je 2ogao 'iti =ar Jiokle=ijan ili kr36anski Vrag, a tre6i kao alegoriju (o'jede vjere nad nevjero2, Prkve nad (oganstvo2. Orvatski 'arokni (isa=, (avlin Oilarion Ga3(arotti, od'a=io je u 9' tu s' t h, 0'ir=i 'arokni7 (redlo1aka 0a (ro(ovijedi, legendu kao i02i3ljenu, no, (ri0naje joj si2'oli&ko 0na&enje:
E'o j it k iz ' ru'anja 'r dn h *is% ' sku*a iz "ran. &oja *ako od *ozoja, i di'ojk *o' daju s , kakti izmi4l na osta'iti s moraju. &ajti ' ndar 'si ki*i ' zda4nj ga 'r m na Ci'ojku, i *ozoja *ol g @. Oit za na*r'o *osta'ljaju/ znati moramo1 da *o di'ojki razum 'a s 'sakot ri Oara4, m sto, s lo, ali du4a kr4Ganska, *od o"ram"um @. Suraja *osta'lj na/ koju on mor od *ozoja * kl nskoga, i 's h su*roti')in tak t lo'n h, kak duho'n h oslo"oditi. 5ros mo ga anda, da kak on j stalno O ru &ristu4 'u 'alu'al, od m hkoga s onoga kam na 'u t mni%i oslo"odil, stra4no ono kolo z!*omo)jum ?ngl skum *otrl, iz ognj n 'a*n ni% zdra' izi4 l, goru)u o"ut l *r mog l, ) m r sr )no is*il, mrt' %a od smrti z"udil, 8ogu s *r d smrtjum *omolil, i zadnji) 'u diku n " sku odi4 l. 6ak i mi sr% na4 'u stalni ' ri k 8ogu o"rn mo i z dostojnostjum im S zu4 'o zaza'ajmo/ kam n t'rdokornoga sr%a odhit mo/ stra4no kolo, to j st sku4a'anja s' ta o'oga z! ?ng lskum *omo)jum o"ladajmo, od *lamna ognja ' ki' )noga *o" gn mo, o"ut l zl h d lo' odur mo, ) m r smrtn ga gr ha istirajmo, 'u milo4)i 8oji oi' mo, Nolit'ih nj go' h d lniki *ostan mo, t r s zadnji) 'u diku n " sku dojti *o*a4) mo/ anda kakti junaki &ristu4 'i marli'o
1K8
X2V
*oslujmo, da *la)u 'u n "u *rim mo/ koju nam *odaj *o naj m h @.Oit za, i Nu) nika 8og 's mogu)i. 4Ga3(arotti 1?N>b,,:TT95
Uegenda o 'or'i sv. furja sa c2aje2 'ila je (o0nata i u 7rvatskoj srednjovjekovnoj knji1evnosti. Iijeko2 stolje6a do1ivjela je 2noge (reinake. Iako je, (ri2jeri=e, i2e grada Pirena 'ilo (o7rva6eno u |irin ili je grad &ak s2je3ten u do2a6e (odne'lje i i0jedna&en sa 8olino2. Io se 0'ilo, (ri2jeri=e, ve6 u (jes2i, slo1enoj lije(i2 narodni2 je0iko2, koja je oko 1T8a. godine 'ila kao 5isan s' tago Surja uvr3tena u jedan glagolski 0'ornik (o0nat kao 5ari4ki kod ks 49od sla' no. 11 (ari3ke da=ionalne knji1ni=e< Oer=igonja 19?N:1?a5. Pirenski se vladar stoga u neki2 7rvatski2 (jes2a2a 0ove kralj @olinski. Mo1da je to2e ne7oti=e ku2ovao Jiokle=ijan koji je kraj 8olina i2ao svoju vele'nu re0iden=iju. \o stari2 je (redlo3=i2a Dranjeva= ranjo Ead2an 41?KK..1?89.5 (onovno is(jevao (jes2u o sv. furju i i0dao ju 1?>K. godine u Mle=i2a. djegovu je (jes2u 18a1. godine Dra. Ante \u7ari6, (rireBiva& &etvrtoga, (os2rtnog i0danja Ga&i6eva (azgo'ora ugodnoga naroda @lo'inskoga uvrstio u nj kao dodatak. Ia je (jes2a u3la u (uk (a ju je, (ri2jeri=e, ,van a3elj, 1u(nik u Adle3i&i2a u Beloj Grajini 0a(isao 188?. godine kao narodnu. Motiv o furjevoj 'or'i sa 02aje2 &est je u (u&ko2 (jesni3tvu. ^ Veliko2 Irgovi36u 0a(isana je ova:
Ualj n "udi S zu4 &ristu4 #os*odari, gos*odij S li )ujt , j li s*ist , S li z nami go'orist Q 5odignit rosn gla' , @t it nam " l ruk @t it nam " l ruk , <ad lujt s' t Sur 9rna gora, z l ni s , @'aka majka alosti s Ba dj 'ojku kG rku s'oju &oju mora dat *ozoju. &ad s *ozoj 'an *oka , @' ti Suraj k nj mu ja4 , Yz kori% sa"lju 'l ) , 6 *ozoju gla'u odsij ) . &ad *ozoja umorio, @' dj 'ojk otku*io. @' muzik zas'ira4 , @' dj 'ojk za*l sa4 . 4Ua7ner 19Ta:K@5.
Motiv je uklo(ljen u o(7odni&ku (jes2u koju su o furjevu (jevali s' ti Suri. 8ti7ovi S li )ujt , j li s*ist , j li z nami go'orist Q (ri(adaju jo3 (raslavensko2 sloju o(7odni&ki7 (jesa2a. 5ozoj je kajkavska rije& 0a 02aja. ^ govoru se vidi utje=aj seoskoga u&itelja. ,na&i=a ovoj (jes2i i2a 2nogo. -vo jo3 jedne, i0 8vete dedjelje kraj 8a2o'ora:
@r d mora j * Gina, t * Gini ljuta zmija. &ada zmiju gla'u ka , @' ti Suraj sa"lum ma4 , ? kad zmija za*li'a4 , En joj gla'u ods ka4 . 9rna gora z l ni s , @'aka majka alosti s Ba j dinu kG rku s'oju &oju dala j *ozoju. @'aki dan mu mora "iti
1K9
S dno janj i dj 'ojka. 4Ou0jak 19N?:195
X70
cani2ljivo je da se u njoj ne javlja 02aj, nego iskonska ljuta c2ija. furjev s(o2endan nije uvijek (adao na KT. travnja. %Griva=* to2e je (rvi sveta= Orvat, sv. Vojtje7. EoBen oko 9>>. godine u Ui'i=i u dana3njoj ge3koj, 'io je sin ta2o3njega 7rvatskog kne0a 8lavnika, a (o 2aj=i ne6ak sv. V`=lava. djegov je (ak ne6ak ,van Orvat 4foannes Proata5 kojega jo3 danas 3tuju u 8v. fanu (od 8kalou 0a(adno od \raga. \ostav3i sve6eniko2, Vojtje7 je (ro2ijenio i2e u Adal'ert. davje36ivao je kr36ansku vjeru u MaBarskoj i \oljskoj. ^'ili su ga na 2isionarsko2 (o7odu \rusi na furjevo, KT. @. 99?. godine. ^ 0e2lja2a u koji2a je dan sv. Adal'erta (ostao dr1avni2 'lagdano2, kao 3to je to 'ilo u ^garskoj s Orvatsko2, (otisnuo je 2anje va1noga sve=a na dan (oslije. 8toga se u Orvatskoj stolje6i2a slavilo furjevo K@. travnja. \a i(ak, (onegdje je jo3 oko 19aa. godine 1ivjela us(o2ena na staro ur+ 'o KT. travnja 4tako, (ri2jeri=e, u Otoku: Uovreti6 189?:@a15. dakon raskinu6a dr1avno(ravni7 ve0a Orvata s MaBarsko2, furjevo je u Orvatskoj (onovno vra6eno na staro 2jesto, na KT. travnja. furjevo 2jesto u kalendaru o0na&uje seljaku (o&etak (ravi7 selja&ki7 radova i0van ku6e. 8toga je 0a nj ve0an ni0 ti(i&ni7 (o&etni7 o'i&aja o koji2a je is=r(no (isao Gava00i u svojoj #odini dana. fedan od najslikovitiji7 i najistaknutiji7 na3i7 o'i&aja o furjevu jurjevski su o(7odi sa z l nim Surj m. \o0nati su sa2o u sjevero0a(adnoj Orvatskoj 4uglavno2 kajkavskoj5 i u sjeveroisto&noj, (anonskoj 8loveniji 4&iji su govori 'li1i 7rvatski2 kajkavski2 govori2a, (ose'i=e u Beloj Grajini, nego standardno2 slovensko2 je0iku5. furja3i su danas, gdje i7 jo3 i2a, dje=a koja o'ila0e selo2, (jevaju (jes2e i sku(ljaju darove. fedan nosi 0elenu granu ili je sav 0a2otan u 0elenje i on je z l ni Suraj. Jo2a6i=e otkidaju od njega gran&i=e i nose i7 u ku6u. da kraju jurja3i (odijele sku(ljeno i skro2no se (ogoste. Janas je to 0a'ava koju (ro2i&u Dolklorna i turisti&ka dru3tva. deko6 su jurja4i 'ili odrasla 2lade1, a nji7ov je dola0ak (redstavljao o0'iljan dogaBaj. Bio je to o'red (o(ra6en o'redni2 (jes2a2a koje tre'a o0'iljno s7vatiti. h J,+jev -ola1a:4 Vrati2o se (jes2i=i s (o&etka (oglavlja:
5ro4 l j , *ro4 l, *isani Ouz m Co4 l j , do4 l, z l ni Suraj Con s l j , don s l, * d n dolgo tra'i%o, Aak t dolgo mladi%o.
Ovaj odlo2ak od &etiri 2ala sti7a o2ogu6uje (ostavljanje s7e2e

*ro4 l *isani Ouz m
3 3 3
do4 l z l ni Suraj
Ouz m i Suraj su u tekstu su'jekti koji ne3to &ine . Oni su u (jes2i=i (ersoniDi=irani, (ooso'ljeni 'lagdani ^skrsa i furjeva. Jola0e6i, furaj 4furjevo5 je donio travi=u i 2ladi=u. Ii2e su i0jedna&eni
1Ta
X7X
dola nj i dono4 nj , a na istoj su strani z l ni Suraj i tra'i%a\mladi%a 4(ove0uje i7 i (oja2 %0eleno*5 . Ako se ova (jes2a koju su (jevali o(7odni=i o furjevu s7vati kao o'redna (jes2a, onda se 2o1e . (roji=iraju6i ju u (retkr36ansko vrije2e . Vu0e2 4^skrs5 i0jedna&iti s dovo2 godino2. Gornja se strukturna s7e2a 2o1e (ro3iriti
<o'a godina\O lja noG 3 Surj 'o
Ako se (ak ova o(reka stavi u vre2enski (roteg, ako ju se s7vati dijakronijski, onda se do'iva s7e2a
<o'a godina\O lja noG Surj 'o
dagla3ena u(ora'a glagola *ro4 l i do4 l daje na2 0nati da je hod 'itan ele2ent u ovoj s7e2i. Glagol /hoditi us(ostavlja ve0u i s 7odanje2 o(7odnika (o selu i s 7odanje2 dana kro0 godinu 4 Ouz m i Suraj ovdje su (ooso'ljeni 'lagdani koji 7 o d a j u 5. O to2e je ve6 'ilo rije&i. Eije&i, u(ora'ljene u ova &etiri sti7a, govore 2nogo. \raslavensko je / hoditi i0vedeno, dodu3e, kao kau0ativ u krajnjoj liniji i0 indoeuro(skoga /s d. %sjediti*, ali je (reko (oj2ova (o(ut %sjediti u sedlu* (ove0ano s k r e t a n j e 2 kro0 (rostor. Gajkavsko I*ro2hoditi i2a 0na&ajnu (aralelu u sanskrtsko2e I*ra2sadayati %neka2o dola0iti*. Glagol nositi, n sti i2a takoBer (aralelu u sanskrtsko2e naati, avestijsko2e nasaiti, kao i (ridjevi z l n 4indoeuro(ski /gbh l, staroindijski hari5 i *isan %3aren* 4gr&ki -! (oikilos, sanskrtski *i4 %3areno*5. Ia je ter2inologija, dakle, (raindoeuro(ske starine i stoga 2ora (o'uditi (o0ornost. ^ tekstu je na0na&ena o(reka *isani3z l ni. dei0ravno s2o ju 2ogli vidjeti u ranije navedenoj vala&o'ni&koj (jes2i:
hlirt ~i|}kstw pr{o lqtw.kls, imxo ~i|}kstw it.xoi, il{t ~i|}kstw pr{ot twoq|: r{o lqttw kls p yz{|}~ , it.xoi p y z{, r{o twoq| p {}y.
gdje su su&eljeni %r' no jaje 4%(isani=a*5 i s'il na trava 4kojoj slijedi usjev< dakako, trava i usjev su 0eleni5. Ako 7rvatska jurjevska i isto&noslavenska uskrsna (jes2a (o&ivaju na istoj (retkr36anskoj (odlo0i, onda ova si2'olika 'oja koja se vidi u o'je2a (redaja2a 2ora takoBer 'iti (retkr36anska. 82jena ovi7 dviju 'oja i0vrsno je o=rtana u slovenskoj jurjevskoj i0 Eo1a u Goru3koj:
1T1
@' ti | nt!Suri, *otrka na duri Na j no h'a)o z l no, j no rud )o. S 4 l * r4u ' d lo S ga 's ' s 'o. 6i)i% ' grmo'ji, &uko'%a ' "uko'ji. (um n roi% l *u %' t, @ s' tga | nt!Surna ' s l 4trekelj 19a@.19a?b,,,:1@a5 %8veti ent.furi ku=a na dveri ,2a jednu 7la&ni=u 0elenu, jednu =rvenu. Iek je do3ao u 0e2lju 8ve ga je ve6 veselo. \ti&i=e u gr2lju, Gukavi=a u 'ukovlju. uto =vije6e lije(o =vate 8veto2u se ent.furju vesele.*
X72
, ovdje je furaj * r4u, do3ao. de s(o2inju se, dodu3e, trave i 2ladi=e, no, u2jesto nji7 (redstavlja (ro'uBenu vegeta=iju 1uto =vije6e. dje2u se (ridru1uju (ti&i=e i, (ose'no istaknuta, (ti=a kukavi=a. deo'i&na je 'oja furjevi7 7la&a. fedna 2u je 7la&ni=a 0elena, druga =rvena. Gao da je njegovo 7odanje, (o2i=anje nogu (re2a na(rijed, (ove0ano s i02jeno2 'oja. Io (otvrBuju i druge varijante, (ri2jeri=e:
@' ti Surij *otrka na duri. :no hla)o hla)ni%o Yma z l no, no rum no. 4trekelj 19a@.19a?b,,,:1@a5
1TK
X77
Budu6i da je uskrsno jaje *isano\%r' no a furaj z l n, z l no slijedi %r' nom dijakronijska s7e2a 2o1e (ro3iriti:
<o'a godina\O lja noG %r' no Surj 'o z l no
(a se se
O(7odi sa 0eleni2 furje2 0na&ajni su, kako sa2 rekao, 0a kajkavsku Orvatsku i susjedni ru' 8lovenije. Jrugdje i7 ne2a. do, to ne 0na&i da drugdje nije 'ilo jurjevski7 o(7oda i jurjevski7 (jesa2a .
T8
fedino ne2a lika koji (redstavlja z l nog Surja. Gati&i6 ne 'i 2ogao 0a(o&eti svoju ras(ravu o rekonstruk=iji 2ita o slavensko2 'ogu vegeta=ije, da nije u 7rvatski2 jurjevski2 sti7ovi2a &uda Sura odi, tuda *olj rodi u (jes2i
5isan Ouz m *ro4ao, z l n Suraj do4ao, Yza on gor , u to ra'no *olj . Carujt ga, darujt , Suru z l noga Kuda Hura odi% tuda polje rodi. <ij Sura s'aki dan, ' G u lj tu j dan dan.
4Ou0jak 19N?:?5
(rona3ao uvjerljive (aralele u isto&noslavenski2 jurjevski2 (jes2a2a:

?dzvn Srji n u"irsi , Sa * *lu %hadzv, yta radzv W 4ederoVski 19N8:>?85
T8tovi3e, kod Eusa je 0a'ilje1en i (ravi jurjevski o(7od s 2ladi6e2 u 0elenilu i (aljenje2 krijesae ^ selu Gulikovka u ge2'arsko2 kotaru \en0enske gu'ernije 2lade1 je na furjevo i3la u (olja. da(rijed je i3ao 2ladi6 ukra3en 0elenje2, s 'akljo2 u ru=i, a na glavi je nosio veliki okrugli kola&. Iri (uta su o'i3li 0asijane njive, a 0ati2 0a(alili krijes, (ojeli kola& i (rito2 (jevali:
it, rp{|r| i|so, {uw| }luq, ~mpw| iopm | {l~qol ql{o, | nmsol jt{o, | kilstp{ol, | woqoptp{ol. 4opmk|i. um}l {soxi., 1@a1.K95%furju, ustani rano, Otklju&aj 0e2lju, ,s(usti rosu da to(lo ljeto, da 'ujno 1ito, da 0rnato, da klasato.*
1TT
X7D
ili: r{ i| ~o ~oqu vok}t { . 4Vilenskij vestnik 1891:9T5
%8veti je furaj (o (olji2a 7odao , 1ito rodio*
odnosno sa sveti2 ,lijo2:

pr{o q ho ulj|u voktq, ho ulj|u voktq, t{mwo ioktq. 4Jo'rovoljskij 1891b,:1985 %A sveti ,lija \o 2eBa2a je 7odao, \o 2eBa2a je 7odao, ito je rodio.*
i sveti2 dikolo2 4o'oji=a su sve=i koji hodaju kro0 godinu u ranije s(o2enutoj uskrsnoj (jes2i5:
r{| twoq| ~o ulj|v vokt{, ho ulj|v vokt{, {o i~kt{ 4Bessonov 18?1:@5
Iakve us(ored'e u(u6uju na (o2isao da je i ovdje rije& o (raslavenskoj 'a3tini. 8(o2enuta 7rvatska (jes2i=a otkriva furjev (ut, to&nije, s2jer njegova kretanja:
5isan Ouz m *ro4ao, z l n Suraj do4ao, Yza on gor , u to ra'no *olj .
#ora ovdje nije sveto \erunovo 2jesto. ^ kajkavsko2e gora 0na&i i %3u2a*. ^ sti7u jedne druge (jes2e
@'a s gora z l ni, 8rdo i dolina 4Ou0jak 19N?:N5
i0rijeko2 je ukinuta o(reka i02eBu gor i dolin . furaj (ola0i i0 neke 0e2lje koja le1i i0a 3u2e i dola0i u ra'no *olj . ,du6e su (jes2i=e jo3 (odro'nije. Iako 6e 'iti jasno re&eno da furaj dola0i Yza loga z l noga, dakle, od i0a 3u2e, (a od iza morja kr'a'oga\%rlj noga:
5ro4al j , *ro4al, *isani Oazam, Co4al j , do4al, z l ni Suri. Con sal j , don sal 5 d n dolgo mladi%o, Aak t dolgo tra'i%o/ Yza loga z l noga, Yza morja kr'a'oga 5o grd mu *utu 5o d " l m grudju. 4trekelj 19a@.19a?b,,,:1T85 Yzza loga z l noga izza morja kr'a'ogaW 5o dal kom *utu, *o d " lom gru)u1 Co kol na "la%i, do ram na 'odi%aW 4Ou0jak 19N?:1?5
1T@
X7K
5isan Oazam *ro4al j , B l n Suraj do4al j , Yza luga z l noga, Yza mora %rlj noga, 5o ;n m ra'n m *olju, <a z l nom konju. 4Ou0jak 19N?:1N5
8a0naje2o da je furaj (o3ao na (ut negdje i0a = r v e n o g a 2 o r a koje je i k r v a v o , a (re3av3i ga, 2orao je (ro6i kro0 0 e l e n u 3 u 2 u . \ut je te1ak, g r d i , t r u d n i , vodio je kro0 ' l a t o i v o d u i doveo ga u r a v n o ( o l j e. furjev dola0ak tre'ao je osigurati rodnost njiva 4da ito rodi5. Ood kro0 'lato i vodu (oka0uje da to nije \erunov svijet. On je na su7o2e. do, tako 7odaju, doslov=e "rod 4%ga0e kro0 vodu*5 u ta2noj no6i i ta(kaju (o 'latu isto&noslavenski 'ala)o"niki o ^skrsu:
km{.nilkm{ roqoylnstywt, oqoylnstywt, msoystywt okt { p s|u, ylnstywo|u ho {luso soyt xi}t {oqoyt 4Ba0anov 19?a. 'r.@>>5 %,du.'rode vala&o'ni=i, Vala&o'ni=i, (ono6ni=i. ,di s na2a, vala&o'ni=i2a, \o ta2noj no6i 'lato to(tati*
,sto&noslavenske jurjevske (jes2e ne (o0naju 2otiv furjeva dolaska. digdje se u nji2a ne o(isuje kako on dola0i. do, (ostoje jurjevske o(7odne (jes2e u koji2a se o(isuje isti (ut, sa2o u su(rotno2 s2jeru. furja3i dola0e 4(o no6i5 i 'ude gos(odara da se (o2oli furju:
j u w koum ~okvoktqt, o}ts| nmktqt: %p{|s, onmktp, uop, m{itp, xoit ~ouoqtpe %Ve6 s2o k do2u do3li Jo2a6ina 'udili: ^stani, (ro'udi se, ^2ij se, o'ri3i se, furju se (o2olie*
furju se 4i Makariju, sve=u &iji god (ada u to do'a5 valja, nai2e, (o2oliti da o&uva stoku, a ne(rijatelji2a stoke, ljutoj 0vjeradi 4vuku i 2edvjedu5 da natovari (anj i kladu i (oka1e (ut do i0a 2ora. cato (jes2a u nastavku glasi:
1TN
X76
xoit n|{wo vi|ni, |w|it ~il~okonse ~|pt s|m pwo{tswm, p jtro{tswm ~oql t }| ~ooqlu, qlpl t }| qlpou, | qlpou qlp|ut, | wim{ut xoi|uie oqwm p ulkrlke2 hls k| woqok|, ho }| uoil koiox|e
%furju, o&e 7ra'ri, Makariju (re(odo'nie 8(asi na3u stoku, 8ve 1ivotinje . ^ (olju i 0a (olje2, ^ 3u2i i 0a 3u2o2, ca 3u2o2 . 3u2a2a, 0a str2i2 gora2ae Vuku s 2edvjedo2 . \anj i klada, Jo i0a 2ora =estae*
^s(ored'a ne ostavlja su2nje. Io je isti (ut, sa2o o(isan s dva su(rotna 2otri3ta:
J,+aj -ola1i )a J,+jevo

zem lja iza m ora (krvavo) m ore zelena um a, blato, voda ravno polje
J,+aj &je+a lj,&e 1vije+i o- s&o:e

cavr3etak neto2 navedene ruske jurjevske (jes2e, u ko2e o(7odni=i trgaju o(anke, (oka0uje i doka0uje nje0inu srodnost s 7rvatski2a:
xoi owqtw|qt, iot q|~{t t}oki|qt, ho noio}kw|u i|pwtk|qte 4Ba0anov 19?a , 'r. @N>5 %Mi s2o furja (ri0ivali, Iri s2o o(anke i0derali, \o 'ra0da2a raskidalie*
Orvatski jurjevski sti7ovi 4a vidjeli s2o i7 i 2eBu koledarski2a, &ak i u Uu1i&ki7 8r'a5 (o(ut
Cal ki su na4i *uti, Opanci su na4i 'utliW Cokl to sa" r m 9i* l razderemW Io"j 1 Huzjak XVKM1XK2
i ter2inologijo2 i s2islo2 (osve odgovaraju ruski2a. fujev (ut vodi kro0 vodu, 'lato. On je te1ak:
6u nad lajt z l na Surja, B l na Surja dal ka *uta, Y dal ka *uta, trudnoga hoda.W 4Ou0jak 19N?:@5
1T>
X7M
gitatelj je vjerojatno ve6 i sa2 uo&io Dra0u Yz!za mora kr'a'oga i us(oredio ju s rusko2 oqwm p ulkrlke2 ho }| uoil koiox|. da2e6e se jo3 jedna us(ored'a, i to &e3ka: nTkam k O l su *ry) na mod W Odla0ak *o!za!mor o0na&uje odla0ak u Velesov svijet 2rtvi7, 3to 0na&i da 'i dola0ak od i z!za mora tre'ao o0na&avato dola0ak i0 toga svijeta. ^s(orede li se sada jurjevski tekstovi s koledarski2a, 2o1e se u s2jeru kretanja uo&iti 0r=alna su(rotnost. Mladoga Bo1i6a koledari na2jeravaju o d v e s t i i0 \erunova svijeta kojega glu2i realni selja&ki svijet, selo, u svijet 2rtvi7, a furja d o v o d e jurja3i i0 Velesova svijeta u realni svijet. ,2aju li Bo1i6 i furaj ne3to 0ajedni&ko, osi2 3to stoje u vre2enskoj o(re=i Ouz m3Surj 'oH do, ne valja tr&ati (red rudo, ka1u selja=i. furaj je (o3ao na (ut (reko 2ora, kro0 3u2u u ravno (olje. djegov je dola0ak osigurao rodnost njiva2a. Gako je to 'ilo (ostignutoH Bilo 'i naivno (ovjerovati u tu2a&enja stariji7 istra1iva&a o 2agiji 0elenja koju da su si 0a2i3ljali neuki ljudi i0vode6i o'i&aje kao 3to je ovaj sa 0eleni2 furje2. Iakvo se vjerovanje 2oglo (ojaviti tek nakon 3to se ras(ala stara religija u kojoj se 0nalo kako je ure Ben svijet, tek nakon 3to su 0a'oravljeni 2itski dogaBaji s (o&etka \ovijesti. celeni lik nije donosio (lodnost 0ato 3to 'i 0elena gran&i=a analognom magijom sadr1avala u se'i 2agi&nu 2o6 koju ljudi onda kontaktnom magijom (enose na ljude, stoku i usjeve. Iaj je lik sa2o (ona0orio ono 3to (okre6e 0'ivanja u svijetu, a to su 1ivot i djela 2itski7 junaka, u konkretno2 slu&aju 'oga vegeta=ije. celeni je furaj u o'redno2 (rika0u 'og vegeta=ije koji donosi (lodnost. Iu nije 'ilo nikakve 2agije. Ona se javlja tek kada se stara religija %is(ra0nila* i (ostala %(ra0novjerje2*, ali ne u odnosu na kr36ansku vjeru nego na (ogansku. Iek nakon 3to su se (okidale ve0e i02eBu o'rednog &ina i sveti7 tekstova &inovi su (ostali o'i&aji2a, sveti tekstovi narodni2 (jes2a2a a o'redni su u&inak u&enja=i (o&eli kojekako tu2a&iti u&eno klasiDi=irani2 2agija2a. Ako je to2e tako, a jest, onda ovi2 tekstovi2a 2anjka o(is dogaBaja, o(is stvarala&koga furjeva &ina koji2e je 'og vegeta=ije (roi0veobo'novio rodnost i (lodnost od2a7 i0a (o&etka nove godine i kojega su (onavljali u o'redu. \ogledaj2o stoga jednu od 'olje o&uvani7 jurjevski7 (jesa2a u =jelosti:
E'o s klanja z l ni Suraj ! kiral s B l ni Suraj, z l no dr '% ! kiral s B l no dr '% z l noj hali, B l noj hali, jukuni ka*i, Sukuni ka*i, ju"ri)koj sa"lji, Suri)koj psi%q sa"lji, u "a)kom *asu, t "a)kom *asu, u *la'i hla)i, t *la'i hla)i, u utih )izmah.
&uku'a)i%a zakuku'ala, t jutro rano ' z l nom lugu, O z l nom lugu, na suhom drugu, <a suhom drugu na rakito'om,
1T?
<a rakito'om i na "oro'om. 6o mi ni "ila kuku'a)i%a, O G mi j "ila mlada n 'j sta. Nlada n 'j sta *o gradu 4 G , 5o gradu 4 G , d ' rk "udi, C ' r n ' r k kako "raj n k. @tant s gor mlad sna4i% , 5ak nadi lit nas dj 'oj)i% . <as dj 'oj)i% , z l na Surja. @' su dj 'ojk zamu oti4l , @amo ostala Nara dj 'ojka, Nara imala zlatnu ja"uku. 5uno gos*od za ja"uku dr , &omu ja"uka, t mu dj 'ojka, Suri ja"uka, Suri dj 'ojka, Sura ju ta) u raI'2no *olj , t rano *olj , u %rn gor ! kiral s 4Ou0jak 19N?:1@5
X7R
^ (rvo2 se dijelu (redstavljaju Surja4i. celeni furaj (oistovje6en je sa z l nim dr '% m koje je u z l noj hali i jukuni ka*i, 3to valja &itati kao %u kunji ka(i*, u ka(i od kunovine 4j je kajkavska (rejota=ija (o&etnoga glasa %u*5, ju"ri)koj sa"lji 4%u 'ritkoj sa'lji*5 i u "a)kom *asu 4%u juna&ko2 (ojasu*5. celena 7alja, (lave 7la&e, 1ute &i12e, (ojas, ka(a od kunovine i 'ritka sa'lja odje6a su i o(re2a nekog vite0a, kako, uostalo2, furja (rika0uju na slika2a. fe li to 'ila sve&ana turo(oljska (le2enita3ka no3njaH deki ele2enti i(ak 4ka(a i sa'lja5, kako 6e se (oka0ati, (otje&u i0 stariji7 vre2ena. O to2e svjedo&i i koleda sa sjevernog \ri2orja:
Y o"u%i z l n *la4G, oj $iol , Y o*a4i sr "rn *as, oj $iol W 4Gukuljevi6 18?9, 'r. KT5
Ovo2e (redstavljanju slijedi o(is 2itskoga 0'ivanja. Gukavi=a je ve6 (o0nata. Ona se javlja u 2nogi2 (jes2a2a ovoga 2itskog =iklusa kao neki vjesnik, (onekad i kao tu2a& onoga 3to se doga Ba. dje0ina je (ojava u (roljetni2 jurjevski2 (jes2a2a logi&na, jer se ona (o&inje javljati u 3u2a2a (o&etko2 (rolje6a. cnakovito je 2jesto na koje2 ona sjedi: O z l nom lugu, na suhom druguW na rakito'omW i na "oro'om. B l ni lug je vla1na ni0inska 3u2a, dolje, a u njoj je suha grana koja je i "oro'a i rakito'a. de tre'a, 2isli2, (odsje6ati da s2o u3li u 2itsku 'otaniku i da i2a2o (red so'o2 @ta"lo s'ij ta sa su7o2 grano2 u vr7u i vla1ni2 0elji3te2 oko se'e. Ia je kukavi=a i0jedna&ena s nevjesto2 koja, 3e6u6i (o gradu, 'udi djevere 42u1evu 'ra6u5. dejasan je, jedino, sti7 C ' r n ' r k kako "raj n k. devjesta 'udi i djevoj&i=e, a sve su djevojke ve6 oti3le zamu 4udale se5. Ostala je sa2o Nara dj 'ojka. Mara je i2ala 0latnu ja'uku i 2nogo gos(ode (osi1e 0a njo2. dai2e: &omu ja"uka, t mu dj 'ojka. fa'uka je si2'ol lju'avi 2eBu 2ladi2a i 0nak (ristajanja na 'rak. ^ 2nogi2 o(isi2a
1T8
X7V
slavenski7 (redsvad'eni7 o'i&aja stoji kako se darivanje2 ja"uk si2'oli&ki (otvrBuje 'udu6a ve0a. Iakvu Dunk=iju i2a i 'o1i6na ja'uka. Iako je, (ri2jeri=e, Uuka ,li6.Oriov&anin o(isao 18@>. god. u 8lavoniji (ose'an o'red 0van ja"uka. dakon 3to su 'udu6e su(ru1nike u =rkvi tre6i (uta oglasili, 2o2kova je o'itelj oti3la u goste djevoj&inoj. dakon ru&ka gazdari%aW iz'adi iz r 4 ta s'ilnu maramu sa na4aranom ja"ukom, u koju j *ozlatj n rumarin za"od n i izru)i s' kr'i, da ju Baru)niku *rTda. Io2 su se (riliko2 (jevale odgovaraju6e (jes2e, (ri2jeri=e, u Oru'i=i:
AT*a :'o, j dina u majk , Sa"uk su s'uda sazoril , Y ' G idu od ruk do ruk , Cok n dojdu u ?ndrin ruk . 4,li6.Oriov&anin 18@>:@@5
Io kako ja'uke idu od ruk do ruk
odgovara ono2u *uno gos*od za ja"uku dr . ^
Andrijev=i2a je 'ilo o'ratno. Ia2o je 2o2kova 2ajka dala (rigodo2 (ro3nje ( o 0 l a 6 e n u ja'uku djevoj=i, (a se govorilo da je djevojka %(ri2ila ja'uku* 4Markova= 19TN:K@@5. ^ jednoj (jes2i, 0a(isanoj u ca'rBu 'li0u ga02e, ja'uka je si2'ol i0'ora 4(risjeti2o se (ovoda trojansko2e ratue5:
6itral s tri dj 'ojk 9r' nikom ja"ukom. &omu *ala ja"ukaQ Cragom *ala ja"uka. tzm dragi ja"uku, Y *olju"i dj 'ojku. 4\rogra2 82otre 19T?:85
^ ve6 navedenoj jurjevskoj (jes2i Mara daje ja'uku furju, on je nje0in i0a'ranik, on ju ta) u ra'no *olj , u %rn gor . \ogledaj2o (o'li1e (ojedine ele2ente ove (jes2e. ^ jednoj nje0inoj ina&i=i i0 dovaka 4kod Garlov=a5 i0 18?8., koja se 2o1e &uti i danas, (o'li1e su o'ja3njeni vrije2e i 2jesto 0'ivanja:
@tara majko, h'alj n hudi 8og .astalo je novo leto, *omozi nam 8og @' su kit okl nil , samo j dna n . Ena nij okl nila, kaj z l na nij. <a toj kiti sva gospoda i gospon og. 4davratil 18?9:K185
1T9
XD0
c'ivanje je s2je3teno na (o&etak godine 4ali ne na sa2 novogodi3nji dan: no'o l to je ve6 'ilo nastalo5. 8ve su grane okl nil , %(ro(u(ale* osi2 jedne 4to je suhi drug i0 (ret7odne (jes2e5, a na njoj su s'a gos*oda i gos*on 8og. #os*oda su (ros=i koji su u (ret7odnoj (jes2i (osi0ali 0a ja'uko2. \osve je jasno da gos*on 8og koji &u&i na suhom drugu, su7oj 2otkibgrani, nije i ne 2o1e 'iti kr36anski Bog, nego da se 0a ti2 rije&i2a skriva neka druga, nekr36anska 'o1anska oso'a. Ona 'oravi gore, u kro3nji, gore na su7o2e. Jjelatna je o(reka 'lano3suho. Gore na su7o2e je Gro2ovnikovo 2jesto. de 2o1e2o (ogrije3iti ako ustvrdi2o da to \erun udaje svoju k6erku Maru. ôstalo2, Maru s2o ve6 susreli u 2akednoskoj: okls| l |i| s| kls lqtwkls. ,2e Mara javlja se u (jes2a2a svi7 slavenski7 naroda, (a i u Balta 4Uitava=a i Uatvija=a5 kao standardno i2e 0a nevjestu, a (oka0alo se i to da je to 'ilo i2e Gro2ovnikove k6erke. cna&ajna je u to2 (ogledu 2ala, us(utna 'ilje3ka jedne studenti=e, u&injena (rigodo2 terenskoga rada na Bi3evu . Ia2o je
T9
(ri'ilje1ila tekst (odokni=e koju su 2o2=i neko6 o'i&avali (jevati djevojka2a

Nar , 'ilo Nar C'i ja"uk 4to ti majka dala "i li m ni j dnu dari'alaQ
i to2e dodala:
5j 'a s u'ij k im Nar , odnosno, n mij nja s im " z o"zira na im dj 'ojk kojoj s id *od *rozor.
8u7a grana u 0eleno2 lugu (risutna je i u isto&noslavenski2 tekstovi2a, &i2e je (otvrBena starina ti7 (redod1'i:
hio|, ss| r|sors| hoq| ktrz 4e5 wi|po{| o }lqlsl qmx|, o xilumytl qlp|. hitntq|p ktr wi|po{| o pmvoum klilrm l ntr|{ lum }lqlsm, {lnl, ss| r|sors|, . wi|pstv klrmw|v sl nr|{.
4-tnograDski ar7iv Ad888E5
%c'ogo2, Ana ,vanovna, \o3la je divna 4'o1anska, divlja5 lje(ota da 0elene travnjake ^ drje2aju6e 3u2e. \ri3la je divna lje(ota 8u7o2 sta'lu . dije 2u 'iti 0eleni2, A te'i ti nije, Ana ,vanovna, . Biti 2eBu lije(i2 djevoj&i=a2a.*
\jes2u su, kako je 'ila 0a(isana, (jevali nekoj Ani ,vanonvoj. ^ 0 e l e n o 2 l u g u stoji s u 7 o =ijelo drvo, a ne sa2o grana kao u 7rvatskoj jurjevskoj. Ani vi3e nije da 'ude 2eBu
Euko(is di(lo2skog rada studenti=e dikol Bajs, &uva se u Ar7ivu Odsjeka 0a etnologiju ilo0oDskoga Dakulteta 8veu&ili3ta u cagre'u.
T9
1@a
XDX
d j e v o j & i = a 2 a jer joj je, o&ito, vrije2e 0a udaju. da to, nai2e, sluti su7o drvo u 0eleno2 lugu. , u 7rvatskoj se (jes2i s(o2inju djevoj&i=e koje se ra0likuju od djevojaka 3to su zamu oti4l . ^ isto&noslavenskoj 6e2o (redaji na6i i 2otiv gos(ode, oku(ljene u kro3nji kao (ros=i Gro2ovnikove k6erke:
{o, rlin|, p{o, i|}rlp, |su.i|so p{o, i|}rlpe s|l rlinl nmkm{ xop{t: lupo{ xop~ok, {it yl{il, it yl{il rlivorl. 4Gati&i6 199a:1885 %8toj, vr'o, stoj, ra0vij se, futro2 rano stoj, ra0vij see G na3oj 6e vr'i do6i gosti: 8eda2 stotina gos(ode, tri.&etiri, Iri.&etiri vr7ovna.*
Gao svjetsko sta'lo ovdje se (ojavljuje ar7ai&na vr'a 4sjeti2o se 7etitske ive5. God toga 6e se sta'la oku(iti 'rojni (ros=i, 2eBu koji2a 6e 'iti i %vr7ovni* 4i0vorno: 'ogovi5. Eije& drug 4slovenski drog5 0na&i %2otka*. do, u sr(sko2e je Garad1i6 0a'ilje1io i 0na&enje %vreteno* 418NK, s.v. 'r t no5. deo'i&na je sve0a s jedni2 2jesto2 u jednoj ruskoj 0agonet=i u kojoj na gori na vr7u 8ta'la svijeta sjedi (ti=a Or t no, &i2e je 0atvoren s2isleni krug:
| xoil oqtspwo p{ot{ kmn ikspwt, s| slu ptkt{ ~{t| lil{lso4 4,.I 19?@:KaT5 %da Volinjskoj gori stoji du' Ordinski, na nje2u sjedi (ti=a vreteno.*
Gore u kro3nji, <a suhom drugu na rakito'om, <a rakito'om i na "oro'om je \erunov grad i (o nje2u 3e6e nevjesta: Nlada n 'j sta *o gradu 4 G Janas si je te3ko 0a2isliti suvre2eni grad sa svi2e 3to on tre'a i2ati gore na su7oj grani u kro3nji sta'la, (a 2a kako ono veliko 'ilo. do, starije 0na&enje rije&i grad je %'urg*, %utvrBeno 2jesto 0a stanovanje* 4(odsjetite se i2ena kao 3to su N d' dgrad, #r " ngrad, &am ngrad, 8 lgrad5. Vidjet 6e2o to kasnije u (jes2i koja (o&inje s #rad gradila "ij la 'ilaW do, jo3 starije 0na&enje te rije&i je %vrt*. Vidljivo je to, re=i2o, u ruskoj gdje xoiok ina&e takoBer 0na&i %grad, =ivitas*:
l uo {o prlwoi ~o xoiokm vokt{, io}|se io}|se ho xoiokm vokt{, woso~lqwm plt{e
4%Moj svekar (o gradu 7oda, ro0an, ro0an Lnera0u2ljiv (ri(jevM, (o gradu 7oda i kono(lji=u sije*, Gati&i6 1989:N1< nega=ija %ne* na (o&etku iska0a u ruski2 (jes2a2a sa2o je (jesni&ko nagla3avanje onoga 3to jest5. Jakako da svekar nije 7odao uli=a2a grada i sijao kono(lju, nego je to 2orao &initi u vrtu. , u neki2 sr(ski2 govori2a gradina 0na&i %vrt.* ,0 (raslavenskoga / gord. i0vedena je i rije& ograda koja je 0adr1ala ve0u s (rvo'itni2 0na&enje2. ,ndoeuro(ska je osnova / ghordho! i0 koje su nastale rije&i kao nje2a&ka #art n, latinska hortus, o'je u 0na&enju %vrt*, engleska yard %dvori3te* itd. da su7oj grani 8vjetskoga sta'la je, dakle, \erunov ograBeni vrtbdvori3te (o koje2u 3e6e njegova k6erka.
1@1
fedna ina&i=a ranije navedeni7 jurjevski7 (jes2a2a i2a ne0natno (ro2ijenjen tekst:
Y kuku'a)i%a zakuku'ala, t jutro rano z l nom lugu, B l nom lugu na su'om drugu. Y sta'it s 'i mlad sn 4i% . @' su dj 'ojk zamu oti4l , @amo ostala Nara dj 'ojka.
XD2
Ona sadr1i 2anje (odataka, ali navodi djevoj&ino i2e: ona se 0ove Nara. dastavak te (jes2e o'jasnit 6e ono nera0u2ljivo C ' r n ' r k kako "raj n k i donijeti ne2alo i0nenaBenje:
Nara dj 'ojka *o gradu 4 G , 5o gradu 4 G , d ' rk "udi, C ' t d ' rka, kaki "raj n k, Nara ima zlatnu ja"uku, &omu ja"uka, komu dj 'ojka, Suri ja"uka, Suri dj 'ojka. W 4Ou0jak 19N?:@5
^ jednoj drugoj ina&i=i, i0 8tu(nika kraj cagre'a, taj dio glasi:

@tant s gori, d ' t d ' rko' C ' t d ' rko', koj "raj nko', Suraj j do4 l, z l n na4 Suraj :to 'am m n z l nom lugu, B l nom lugu, na suhom drugu ! kiral s 4Goreni6 189>:1@a5
furaj tek dola0i u (ros=e, a ve6 je njegovo devetero 'ra6e u dvoru Marina o=a. C ' r, nai2e, 0na&i %2u1ev 'rat*. do, oni su istodo'no i Marina 'ra6ae Ova su devetori=a Mari "raj nki, a istodo'no i d ' rki. Io je 2ogu6e sa2o ako su furaj i Mara 'rat i sestra. 8a2o u to2e slu&aju ona 2o1e 'uditi d ' rk kak i "raj nk . Gati&i6 je te2eljito o'radio 2otiv in=estne svad'e i02eBu 'oga vegeta=ije i njegove sestre. Ovdje 6u dodati tek jo3 jednu 'elokranjsku ivanjsku (jes2u, u kojoj se sluti da su 'rat i sestra 0a(ravo 'li0an=i:
<a gori%i og nj gori C t l ga *r ra4)a 4i0a svakog sti7a5. Ekol ognja l *oj kolo C 'oja)ko in juna)ko.
1@K
O kolu mi j "rat, s stri%a, 8rat % kolo s*on huj , @ stri%a ga *ogl duj . Ej s stri%a, l *a si mi, 8ila "i si l *a gliha < go'ori, "rat %, toga, Ed ljudi j *r sramota, Ed 8oga j *r gr hota. 4trekelj 19a@.19a?b,,,:1@>5
XD7
^ ovoj je (jes2i 2otiv in=esta jasno dan na 0nanje. do, u njoj 6e2o na6i jo3 ne3to. Eije& gliha, od nje2a&koga gl i%h )jednak), kao da uka0uje na 2ogu6nost da 'i 'rat i sestra in=esto2 (otvrdili svoju jednakost. Ako tu jednakost 0a2isli2o kao jednak i0gled, (re(o0naje2o u nji2a 'li0an=e. do, jer u ovoj kr36anski (reslojenoj (jes2i 4od 8oga j *r gr hota5 ne 2o1e do6i do in=esta, to kao i jednakost 4Glei=7sein5 ostaje sa2o u kondi=ionalu. 8ada se neke stvari (o&inju slagati kao ka2en&i6i u 2o0aiku. furaj je, doista, \erunov sin 8oiG kojega su na dovu godinu odveli koledari u Velesov svijet. God Velesa 2ora da je odrastao kao da je njegov sin, jer sa2o kao sin tako velikoga 'oga kao 3to je Veles on je 2ogao do'iti ruku \erunove k6erke. ca sa2o nekoliko ljudski7 dana on je dorasao 0a 1enid'u i krenuo je is(rositi \erunovu k6erku se'i 0a 1enu ne 0naju6i da 2u je sestra. Mara, k6erka stra3noga 'oga koju (rose 2noga gos(oda, odu3evila se kada je 0agledala do'ro o(re2ljena (ros=a tako visoka roda i uskliknula od radosti: Suraj j do4 l, z l n na4 Suraj :to 'am m n z l nom lugu. \ostalo je jasno i to 0a3to furja ne2a na dovu godinu kada je Bog u ranije s(o2enuti2 isto&noslavenski2 (jes2a2a oku(io oko se'e sve (ooso'ljene (ra0nike:
<a >i lvk dzi , da n *i rszy dzi , Ca Hin, Hin zi l n. si sHiatyj *o"i rlisi , ?dzvn Srji n u"irsi , Sa * *lu %hadzv, yta radzv W kl, pr{ il, ~i}|n|rtmp5 . h| uj|v v|ktm, ~|s ioktm i| ~oswm pr{oum qtywm, r{oum qtywm s| nlq ~ti|jwt,
furja ne2a 2eBu oku(ljeni2 sve=i2a, on je ve6 odveden u Velesov svijet. 8ada ra0u2ije2o 0a3to se u 7rvatski2 koleda2a (jeva kako je \erunovu sinu na ka*i roi%a, na roi%i *ti)i%aW koja je ' iti l tala i *4 ni%a klatala. Mali 8oiG 6e se doista (ojaviti kao 'og vegeta=ije koji 6e %7odati* i %1ito roditi*. \ostaje ra0u2ljivo i to da mlad junak u kr&koj koledi ni to mlad junak, ' G s' ti Suraj orunik. ca dovu godinu on to, dodu3e, jo3 nije 'io, ali ve6 na furjevo vratit 6e se u 0e2lju kao furaj. 8ada 0na2o i
1@T
XDD
0a3to se u 'o1i6no.novogodi3nji2 koleda2a aludira na svad'u. 8vad'a 6e, nai2e, 'iti vr7una= 2itskoga 0'ivanja u koje je u(leten 'og vegeta=ije. Gona&no, sada vi3e ne &udi da su u 8ere0u Makedon=i o ^skrsu 4Velikden5 (jevali okls| l |i| s| kls lqtwkls, sa2o 3to to navodi na jo3 jedan 0aklju&ak. dai2e, ako su furaj i Mara roBeni istoga dana, onda 'i oni doista 2orali 'iti ' l i 0 a n = i . Ja su 'li0an=i, ve6 s2o naslutili i0 one 'elokranjske ivanjske koju sa2 ranije naveo. Ako su oni 'li0an=i roBeni na dovu godinu, a o furjevu su ve6 s(re2ni 0a 'rak, onda i jedno i drugo slijede svoji2 1ivoto2 tijek godine. ^s(ut se (ojavilo neo&ekivano o'ja3njenje jedno2 neo'i&no2 vjerovanju. \o0nato je da je kr36anski 'lagdan ^skrsa (o2i&an. On (ada na (rvu nedjelju (o (rvo2e u3ta(u u (rolje6e, i0a (roljetnoga ravnodnevlja 4K1. o1ujka5. Ovisno o u3ta(u, ^skrs se 2o1e (o2i=ati sve do KN. travnja. ^ 8loveniji su vjerovali da to 2o1e donijeti sa2o nesre6u. \oganska godina takvoga (o2i=anja nije (o0navala 4ne2a 0a to nikakvi7 indi=ija5. \ri7va6anje2 kr36anske godine stvorena je, dakle, 2ogu6nost da ^skrs, radi svoje (o2i&nosti, (adne na Markovo, i 0 a furjevae Io (ak 0na&i da je u to2 slu&aju vrije2e (ostavljeno na glavu: (rvo dola0i dan kada se ugra'ljeni sin vra6a i0 Velesova svijeta, a dan nakon toga on 'i se tek tre'ao roditie Iakva godina ni(o3to ne 2o1e 'iti uredno2. Io nije r da *ut. ^ njoj ne6e 'iti 'o1jega 'lagoslova. de vjerujeteH (rovjerite: (osljednji se (uta ^skrs (oklo(io s Markovi2 godine 19@Te diko Guret je negdje (rona3ao staro (roro&anstvo: Puando Nar%us 5as%ham da"it, totus mundus 'a %lama"it, %Gada 6e Marko dati ^skrs Ltj. ^skrs 'iti na MarkovoM, sav 6e svijet jao si ga vikati* 4Guret 1989:K??5. Io (ostaje ra0u2ljivi2 tek kada se stavi u 2itski kontekst kojega s2o ovdje rekonstruirali i koji je 2orao 'iti 1iv kada se o'likovalo vjerovanje da ovako slo1eni dani oko O lj noGi 2oraju donijeti nesre6u. 8 druge strane, ovo naoko 'i0arno vjerovanje u&rv36uje uvjerenje da su na3a tu2a&enja is(ravna. Ostaje jo3 o'jasniti sti7ove Sura ju Lja'ukuM ta) LotkotrljaM u raI'2no *olj , t rano *olj , u %rn gor . \rvo tre'a o'jasniti da ova gora nije 0elena, dakle, nije rije& o 3u2i. Jalje 6e (o2o6i (odravska (jes2a
5oto)i nam, gazda, ja"uku Ou to na4 *olj 4iroko Ca "i *olj rodilo, Blatom *4 ni%om plodilo. 4gane= 19>K:@@5
Gos(odar 6e otkotrljati ja'uku u *olj 4iroko Ca "i *olj 1ito2 rodilo. Io kotrljanje donosi rodnost i (lodnost. fa'uka je neo'i&an rekvi0it, 2o1e se &ak re6i stra3an, no, o to2e 6e uskoro 'iti jo3 rije&i. ,granje, to&nije, hitanj ja'uko2 i2a i seksualnu konota=iju:
&ada j do4la mlada skraj 'od , Bagl dala lju")iGa. 5o) li su s mladi igrati, Sa"ukom s hitati.
1@@
5o) la mlada *lakati |to G majki lagati 4Gukuljevi6 18?9:1@8.1@95
XDK
\odravska (jes2a 3iri Gati&i6evu is7odi3nu ri2u hoditi ! roditi u hoditi ! roditi ! *loditi. Otvorilo se nekoliko te2atski7 krugova. do, oni se 2ogu i dalje 3iriti. ^ jednoj 'jeloruskoj 2olitvi u(ravljenoj furju sve vrvi od alu0ija na 2itske slike. 8eljak 2oli furja.fagorja da (o3alje svoje vukove u ta2ne 3u2e, divlje 2o&vare i u &ista (olja 4 )isto stoji u o(re=i s %o'raslo*, o'raBeno5. ^ ta2ni2 3u2a2a neka gri0u klade, u divlji2 2o&vara2a li1u grude, a u &isto2 (olju neka ra0gr6u (ijesak te 2u i0lije&e konje. Gos(odin neka ogradi ka2enu goru sitni2 0vije0da2a, jasni2 2jese=o2 i (ravedni2 8un=e2 od 0vijeri koja tr&i, od 02ije koja (la0i i od 0la &ovjeka:
r{ i|.xoi|, ~iom {nl, utqopliks, i|}pq| protv riv ~o {lusv qp|v, ~o ktwtv noqo{`v i ~o ytp{tv ~oqv< m {lus qp woqok xi}{, | ktwt noqo{` wm~ qt}|{ a ytp{ol ~oq ~pwm i|}xi|s|{, | uotv ws p|q{. |w|ym op~okt, }|xoi|kjm op~okt xoio w|uss, kionsut }rl}k|ut i psu ulpywou t ~i|rksu pos|u o{ }rli| nxmy|xo, o{ x|k| ~or}my|xo, o{ }qoxo y|qorlw|. 4Ba0anov 19?a:@>5
Ga2ena gora 4Gora svijeta, odgovara 8ta'lu svijeta5, o'0idana ne'eski2 tijeli2a i0di1e sve 0'ivanje u ne'esku sDeru i otkriva da je rije& o 2itu. Ve6 s2o vidjeli da furaj s(a3ava stoku od ljute 0vijeri: ~|pt s|m pwo{tswm, p jtro{tswm, tako da je i0gledalo kao da i2a svojstva skotj ga "oga. 8ada je to jo3 nagla3enije: on ne sa2o da 'rani stoku, nego je i gos(odar ljuti7 0vijeri u 3u2i. deo&ekivano se otkrilo da v u k o v i (ri(adaju furju i da i7 on 2o1e us2jeravati u nji7ovu djelovanju. Io se vidi i u 7rvatski2 jurjevski2 (jes2a2a:
Cajt Suri slanin , Ca 'am tj ra 'uka s *lanin . Cajt Suri kru'a, da 'am "lago )u'a. Cajt mu slanin , da 'am )u'a *lanin . 4o'je: Ou0jak 19N?:1?5
furaj &ak i2a u neki2 (jes2a2a vu&ju narav:

Cajt uri jaj , da n kolj janj . 4Ou0jak 19N?:1?5
^ jednoj (jes2i, (o0natoj (osvuda (o Orvatskoj, vuk je 0aklao ov=u:

Esu s n "o z'ij zdama Y ra'no *olj o'%ama, B'ij zdama n ma Cani% , E'%ama n ma )o"ana,
1@N
Co j dno dij t Oidoj Y ono ludo zas*alo. 8udi ga S la s stri%a1 Ztstani, "ra%o Oidoj , E'% ti za lug za+o4 , S dnu ti zakla 'u)i%a, 5ot kla kr'%a do mora.[ aula s alost do 8oga. 4Jelorko 19>9:?a.15
XD6
\araleli0a2 n "o= ra'no *olj , z'ij zd =o'% i Cani%a=)o"anin u(u6uje na to da je (astoralna slika u (jes2i sa2o odslik 0'ivanja u svijetu de'esnika. 8(o2inju se 'rat i sestra. c'ivanje je s2je3teno za lug 4i0a vla1ne 3u2e5, ta2o je vu&i=a 0aklala ov=u (a je krv (otekla do 2ora. Mjesto je, dakle, negdje 'li0u 2ora. Otkriva se i ra0log 0'og kojega je 2ore = r v e n o bk r v a v o . ^ ve6 us(ostavljenu s7e2u nekako ne s(ada to 3to je (astir jo3 2lado dijete koje se k to2u 0ove Oidoj , i sestrino i2e S la, a ne Nara. ,(ak, klju&ne rije&i ra'no *olj , lug, mor , 'u)i%a (ove0uju ovu (jes2u s jurjevski2 2ito2. O njoj 6e jo3 'iti rije&i. furja3i dovode Surja do vrata. O(isi ti7 vrata (otvrBuju da su to ista ona vrata (red koja su na dovu godinu do3li koledari da 'i odveli 8oiGa. Ona nisu o'i&na, nego no'a, s'j tla:
< dajt nam dugo stati 5r d 'a4imi no'imi 'ratiW < dajt nam dugo stati 5r d s'ojimi s' tli 'ratiW 4o'je: Ou0jak 19N?:1N5
\re(o0naje2o vrata \erunova grada. Iu na vrati2a (rekida se (ri&a u jurjevski2 (jes2a2a. Iek se 2o1e naslutiti 4kao, uostalo2, i u novogodi3nji2a5 da se (ri(ravlja svad'a. furjevski o'red sa2o dovodi furja u 0e2lju. Vrata i2aju i klju&. Glju&evi se s(o2inju u &e3koj jurjevskoj u kojoj je klju& (rije ^skrsab O lj noGi kod 8redo(osne nedjelje koja 6e i7 0ati2 (redati furju. furaj 6e (ak ti2 klju&e2 otklju&avati 0e2lju da 'i rasla trava i =vije6e:
1@>
XDM
@mrtn0 n dTla, &d s kl_) *odTlaQ S0 s m ho dala @'atmu Sidi. @'aty Sid_ 'st0'0 B m od mk0'0 ?"y tr0'a rustla, 6r0'a z l na, (u ) r' n0. 4Uiung2an 19@N:??a5
%82rtna nedjeljo L@. kori02enaM, Ga2o si klju&eve djelaH fa sa2 i7 dala 8veto2u furju. 8veti furaj ustaje, ce2lju otklju&ava Ja 'i trava rasla, Irava 0elena, Pvjetak =rveni.*
1@?
XDR
Iraganje 0a klju&evi2a koji 6e otklju&ati 0e2lju 4o'i&no je to furjev (osao5 i (ustiti rosu da i0aBe i osvje1i vegeta=iju (o0nato je i kod isto&ni7 8lavena. ^ jednoj ruskoj su sti7ovi:
it, rp{|r| i|so, o{uw| }luq , ~mpw| iopm s| {l~qol ql{o
4%furju, ustani rano, otklju&aj 0e2lju, is(usti rosu na to(lo ljeto*, Maksi2ov s.a.:1N@5. ^ 'jelorusko2 jurjevsko2 tekstu govori se kako je sv. furaj, Bo1ji, &ovjek, oti3ao do Boga, u0eo 0latne klju&eve, otklju&ao vla1nu 0e2lju i (ustio to(lu rosu na Bijelu Eus i na sav svijet:
r{ it, nojt ~|poq, o ox| ~|or, m}r wqyt }oqo{l, {|uwsmr }luq pimplswm, hmptr iom ~qplswm | lqm mp t s| mrlp prl{ 4,.I 19>N:1a>5 %8veti furaj, Bo1ji sluga, Bogu je (o3ao, A u0ev3i klju&eve 0latne, Otklju&ao je 0e2lju vla1nastu, \ustio rosu to(likastu da Bijelu Eusiju i na sav svijet.*
Motiv (otrage 0a klju&evi2a (risutan je u ruski2 0agonetka2a u koji2a je sve s2je3teno u astralni (ojas:
|i.}|ist| ~o xoiokm voktq|, wqyt oniostq|. lp rtklq, poqosl rpwq|qo, | }|uq pvoiostq|
Odgovor na (itanje, 3to je to 0e2lja o&uvala a (otre'ni su klju&evi koje je i0gu'ila cora 0orni=a da 'i se do3lo do toga, je: iop|, %rosa* 4MitroDanova 19>8, 'r. 1985. furaj je taj koji (u3ta rosu na 0e2lju, a to je vlaga koja je (rijeko (ote'na 0a (roljetni ra0voj vegeta=ije. On is(u3ta vodu na svijet, no, to je ina&e . kako je 'ilo (oka0ano . Gro2ovnikov (osao. O(et je (red na2a nejasno6a koju tek valja o'jasniti. furjevska rosa i2a va1nu ulogu u re=entni2 vjerovanji2a i o'i&aji2a. God isto&ni7 su 8lavena na furjevo u 0oru tjerali stoku na jurjevsku rosu, da 'i 'ila 0drava. \ose'i=e se vjerovalo da je 0a dje=u i konje korisno da se valjaju (o toj rosi. ^ ^krajini je (ri'ilje1eno da konji2a od toga 2ogu i0rasti krila. Eosu i valjanje s(o2inju i 7rvatske jurjevske (jes2e:
:'o 'am ur+a na z l nom konju, <a z l nom konju, u "bj lom d'oru Nokar ko 'odi%a, $osan ko rosica. uro s valja, da do"ij jaja Caj, "aja, d'a!tri jaja,
1@8
Ca s uro "olj valja 4sve tri: Ou0jak 19N?:KK, KT5
XDV
Valjanje je, uostalo2, do'ro (o0nat o'i&aj u ra0ni7 euro(ski7 naroda, a (osvuda je (ove0ano s (lodno36u.
VE+ejL Vi+ej4
fedna ukrajinska (ri(ovijetka (ri&a o to2e kako je neko6 'ilo takvo
vrije2e da su 0vijeri i (ti=e govorile ljudski2 je0iko2 4to je 2itsko (ravrije2e u koje2u 0vijeri jo3 nisu ljut , vegetarijan=i su5. qyt ok il, klju&evi od VCreja su onda 'ili jo3 u vrane, no, ona je rasrdila Boga i sada su kod sove. 8a2a (ri(ovijest, ina&e 0ani2ljiva, ovo2 je (rigodo2 neva1na. cani2ljivi su jedino klju&evi s2je3teni u 2itski kontekst. Eije& ril, virej u isto&noslavenski2 Dolklorni2 tekstovi2a i2a jasno 0na&enje: to je drugi svijet, 2itski svijet vje&noga (rolje6a. ^ jednoj ruskoj kroni=i stoji: ~{t t}z ti tkm{4%(ti=e idu i0 irja*5. Io je 0e2lja u kojoj su (ti=e kada nisu kod nas 4(o 0i2i5 i odakle 6e se one vratiti na (rolje6e. Ia2o nikada ne2a 0i2e, trava je uvijek 0elena 3to 0na&i da i2a dovoljno vlage. Io su indoeuro(ske livade i (a3nja=i (o koji2a 3e6u du3e (okojnika. 8lavenski Oyr j\Oir j je Velesov svijet. O to2e svjedo&i, (ri2jeri=e, i2ena 2itski7 02ija Yr, Yri%a 4|i }ulst i, t |it| it|e ejn 19aab,,:N@85. \raslaveni2a ta2o negdje u gronje2 \odnje(rovlju taj je svijet 4odakle dolije6u (ti=e na (rolje6e5 2orao 'iti daleko na jugu, s one strane velikoga 4dana3njega Prnoga5 2ora. Odanle je svakoga (rolje6a dola0io furaj i donosio (lodonosnu vlagu u 0e2lju. 8ada se 2o1e2o u(ustiti u se2anti&ku i eti2olo3ku igru. Suraj je 'io u Oyr ju koji je 0aklju&an, na3ao je klju& od Oyr ja, otklju&ao ga i is(ustio vodu na 0e2lju. Gada Suraj otvara Oyr j, a to 'iva u (rolje6e, u /jar., dolete (ti=e i vesele se. dakon 3to je otklju&ao Oyr j 'a vrata, krenuo je u stvarni svijet. Gada Suraj i0aBe i0 Oyr ja, on (ostaje jar., u7vati ga jarost, on /s- jarit, /jurit, (ostaje /jar% 4is(rva %2ladi stvor*5. dije li i2e Suraj, koje se uvijek (ove0uje s gr&ki2 Georgios, 0a(ravo eti2olo3ki (ove0ano s (raslavenski2 rije&i2a / 'yrjL, /jrj 4i0 indoeuro(skoga /yriyo\yuriyo5 i0 koji7 su i0vedene rije&i istaknute u ovo2e odlo2kuH dis2o li do3li do eti2ologije furjeva i2enaH Eije&i / jar. valja tra1iti eti2ologiju u indoeuro(sko2 glagolu / i. %i6i*. Odatle su i0vedeni nje2a&ki Sahr, engleski y ar, avestijski y0r %godina dana*. Ova eti2ologija i0vrsno osvjetljava osnovnu furevu 0na&ajku: on je 'og koji ide, 7 o d a k r o 0 g o d i n u . Ovo je tu2a&enje s jedne strane Donetski (osve is(ravno, no, i0a0vat 6e sigurno i o3tro su(rotstavljanje. ,(ak, (oBi2o dalje u igri. 8lovenski glagol jarvti s \irvti s o0na&uje 'ujanje vode, kao 3to jara (3eni=a 'uja u
(rolje6ubjaru. A kada voda 'uja, onda ona klju)a 4%'a=i klju)*5. ,0 iste je indoeuro(ske osnove /yrio. i0vedena i slavenska i2eni=a /'yr., a 'ir je 2jesto u rije=i gdje voda klju)ae Oir je 2jesto gdje 6e voda (ovu6i neiskusna (liva&a u du'inu, u svijet 2rtvi7, u 'yr je dajedno2 ova igra (ostaje o0'iljno2. \revi3e se (ojedinosti (okla(a u &vrst 0na&enjski sustav da 'i to 'ila (uka slu&ajnost 4,.I 19?@:18T.18>5
1@9
XK0
Jakako da je kr36anski sveti furaj Jiokle=ijanov vojnik Georgios, (a &ak i onda ako (otonjega nikada nije 'ilo. do, i Georgios svoji2 i2eno2 u(u6uje na usku (ove0anost sa 0e2ljo2 4us(oredite gr&ki #9Q, gea, %0e2lja*5, a (o svoje2 2jestu u kalendaru 'io je (rikladan da 0a2ijeni (oganskoga 'oga 0e2ljoradnika. Mo1da je &ak vrije2e njegova s(o2endana 'ilo na2jerno i0a'rano u tu svr7u. dije li u to2 slu&aju 2ogao o'lik njegova i2ena u ve6ini slavenski7 je0ika nastati (re(litanje2 i2ena Georgij i furij kao (osljedi=a (rekla(anja ti7 dvaju likovaH
Ja+EloUJa+ilo4 ^ (rilog to2e govori i2e drugoga jednog Dolklornog lika koji je (ove0an s
godi3nji o'i&aji2a. Io je farClobfarilo, lik koji se javlja u sve0i s istoi2eni2 (u&ki2 (ra0niko2 o koje2u je ve6 'ilo rije&i u (oglavlju o kalendarski2 sustavi2a. Iaj je (ra0nik (otvrBen kod Eusa kao i2e 0a 8(asovo, 0a @. sr(nja i 0a dan uo&i \etrova K9. li(nja. ^ Bjelorusa su ga slavili K?. travnja, kod 8r'a u Banatu ?. li(nja, u Bugarskoj u (rolje6e. On ne2a nikakve ve0e s kr36anski2 furjevi2. olklorni sadr1aj je (osvuda (odjednak, no, i(ak s jedno2 jako uo&ljivo2 ra0liko2. \osvuda su toga dana i3li u 3etnju selo2 ili u (rirodu. Iekstovi (jesa2a i 0a'ilje1ena vjerovanja odnose se na rodnost i (lodnost. farilabfarCla ne3to (redstavlja 41iv &ovjek ili lutka5. Ea0lika je (ak u to2e 3to je 'jeloruski farClo, kao i furaj, u travnju, u (rolje6e, svje1 2ladi6, a ruski farilo oko 8(asova oronuo, 6elav stara=. Bjeloruski farClo u 2nogo2e odgovara 7rvatsko2e 0eleno2 furju. O(isao ga je jo3 18@>. godine Jrevljanskij, o(is je (reu0eo nje2a&ki (o(ularni &aso(is Est und > st a odanle ga je (reu0ela ve6 18@?. godine Gajeva Cani%a. Budu6i da je tekst u Cani%i dovoljno vjeran, navest 6u ga u =ijelosti:
J a + i l oL
4\rinesak k slavjansko2 'ajoslovlju5 ..........
^ Bloj Euskoj 0ove se farilo 'og (roltja i (lodnosti. Onda3nji (uk (redstavlja si ga kao 2lada l(a &ovka, koi 'la konja ja3i< uvk je (okrit 'li2 (la3te2, a glavu 2u rsi vna= od Dri3kog (roltnog =vtja< desni=o2 dr1i &ov&ju glavu a lvo2 ruko2 3aku klasa7< noge su 2u 'ose. dje2u na slavu svetkuju onda3nji selja=i vr2e (rve 1etve u o&i K8. travnja. Gada s2rkne, saku(i se vi3e dvojaka7 u jednoj ku6i, i0a'eru si jednu i02edju se'e 0a farila, o'uku ju onako, kao 3to 2isle, da je farilo o'u&en, i onda ju dignu na 'la konja, koi je 0a jedan stu( 0ave0an. Medju ti2 stane =lo dru1tvo okolo farila igrati< svaka dvojka i2a na glavi vna= od Dri3koga =vtja.Ako je (roltje to(lo i (ria0no, ako je (oi2en=e dan svetkovanja l(, onda se ta svetkovina ovr3ava kada 0ora (u=ati stane (od vedri2 ne'o2, a vi3e (uta7 i na ne(osejani7 njiva7. 8tarii ne(re&e v eselje dvojaka7, nego su sa2i radi (ri toj sgodi. Jok igra traje, (vaju dvojke jednoglasno (s2u, u kojoj se o(isuju &ini re&enoga 'oga, kako 7oda (o =lo2 svtu, 1ito rasti &ini, a ljudi2a (lodnost (odljuje.
Ga2o stu(i svojo2 nogo2, \osvuda se ra1 (odi1e, Ga2o oko2 on (ogleda, \osvud ta2o klas do0rjeva.
Ova (s2a je veo2a duga&ka. cna2enito je, da sa2e dvojke ovr3avaju ovu svetkovinu, a ne 2ladi 2o2=i< u drugi7 ruski7 strana7 kao na (ri2r u Vorone1u, o'i&avali su (rie igro2 (ratiti do (olja jednog 2ladog 2o2ka, gdi se je 0a ti2 na slavu re&enoga 'oga igralo, (valo, (ilo i 7rvalo.
IEst u. > st2
1Na
XKX
\revoditelj je jedino (ogije3io navev3i kona= travnja kao vrije2e *rolj tn t' . ca(ravo je to &as sj t' . Iekst (jes2e glasi u i0vorniku:
|q|yrp iqo h| mplum prl{m, hoq j{o i|k}tr, k}u k}lt ~q|k}tr. xk}l j os s|xo, |u j{o w|~o xk}l jl os st }isl, {|u woq|p }|prtpl. %Vukao se farilo \o sve2u svijetu, \olju je 1ito rodio, Ujudi2a dje=u (lodio. A kuda on nogo2, ta2o 1ito ko(o2, A kuda god on (ogleda, ta2o klas do0rijeva.*
Bjeloruski o'red i0vodile su djevojke, (a je i farCla (redstavljala djevojka na konju. 8lika 'i 'ila gotovo idili&na da si farCla nisu 0a2i3ljali kao u 'ijelo odjevena 2ladi6a koji u desni=i nosi odsje&enu ljudsku glavu. do, to se u o'redu, 'ar kako se 2o1e 0aklju&iti i0 o(isa, nije vidjelo. Euski farilo 'io je, to2u nasu(rot, (un gru'osti. dajstariji o(3irniji o(is je i0 (era Ii7ona cadonskoga 4i0 1?>T. god.5, a odnosi se na Voronje3ku gu'erniju :
ljkm ptu usojlp{rou s|iok| mrtklq tsv ~oy{t nlpymrp{rlso ~sv, uljkm tsut ppoi, uljkm tsut ki|wt, ~itul{tq ~qp|st jls ~sv po pwrlisut ~lpsut t} rplv onp{o{lqp{r ~i|}stw| plxo rtkso, y{o kilrst slw|wt tkoq, s|}r|lu tulslu itqo, wo{oit r ptv p{i|s|v }| nox| ~oyt{|lu nq, ~ow| lo sl nqo vitp{tspwoxo nq|xoylp{t. %MeBu to2 go2ilo2 naroda vidio sa2 druge do 'esvijesti (ijane i, 2eBu drugi2 gu1va2a i 2eBu drugi2 svaBa2a, (ri2ijetio sa2 (lesove (ijani7 1ena u0 'estidne (jes2e i0 svi7 sastojaka toga (ra0nika vidi se, da je (ostojao nekakav drevni idol 0van farila kojega su u ti2 krajevi2a s2atrali 'ogo2, (rije nego 3to je 'ilo kr36anske vjere*< 4a2in=in 188@:KK@5.
^ Gostro2i 4sjeveroisto&no od Moskve5 je to 'io, ka1u o(isi, takoBer jako ra0u0dani (ra0nik. Jjevojke su i3le s 2o2=i2a na 're1uljke, a %farilo je odo'ravao lju'av*. Ia2o su katkada s(aljivali sla2natog lutka s ogro2ni2 s(olni2 organo2. Uutka su 0vali itqo, farilo, a (ratile su ga (ijane 'a'e:
plpr{pwol }|xorlstl t xmqsl koplql s|}r|l{p %itqouF. hiljkl s| to2 xmqsl porli|qt ~oxilnlstl itqt, wo{oiol pop{oqo r {ou, y{o p{|itw r qovuo{v slp r slnoqoou xiontwl wmwqm, ~ilkp{|rqm umjytsm p lp{l{p{rlstutlxo ~its|kqljsop{ut. hsl n|n ~ioroj|qt xiontw ko uoxtq, xkl }|w|~r|qt lxo p i|}stut ~ityl{|ut. %Ve&er uo&i 8(asova i 3etanje selo2 0ove se farilo2. \rije su 0a te 3etnje o'avili (oka(anje farila, koje se sastojalo u to2e, 3to je star&i6 u dronj=i2a nosio u neveliku lijesu lutku koja je (redstavljala 2u3kar=a s 'itni2 njegovi2 (ri(adnosti2a. \ijane su 'a'e (ratile lijes do gro'a gdje su ga (oko(ale s ra0ni2 tu1aljka2a.* 48negirev 18T?:NN5.
^ Vladi2irskoj gu'erniji 4isto&no od Moskve5 i3li su uo&i \etrova na 3etnju 3to su 0vali itqorm ~ql ~oxiln|{, %farilovu 6elu (oko(ati* 4ejn, 1898:T>?5. Ve6 je ranije 'ilo re&eno, da i u 7rvatskoj (redaji (ostoji ljetni, %2asni furaj* T1. kolovo0a. O(reku i02eBu dva farila koja se javljaju u kalendaru 2o1e2o vidjeti i u \o3e7onjsko2 kraju 4'li0u faroslavlja5, gdje su slavili %2ladoga farilu* tjedan dana (rije ,vanja, a %staroga farilu* jedan dan (red ,vanje. Uako se 2o1e ustrojiti s7e2a
'jeloruski farClo djevojke ruski farilo 'a'e
1N1
snaga do'a klijanja 1itari=e 2ladost one2o6alost do'a 1etve s2rt
XK2
farClovobfarilovo i2e 2o1e se jo3 lak3e i0vesti i0 korijena / jar.. nego furjevo. Ako su ta dva lika vrlo sli&ni7 i2ena identi&na, onda i farilobfarClo slijedi svoji2 1ivoto2 tijek godine ili &ak 1itnoga usjeva. Ii2e se 2ogu lije(o o'jasniti uo&ene velike ra0like i02eBu (roljetni7 i ljetni7 o'reda istoga i2ena. 8tavljeno u kontekst vegeta=ijskoga =iklusa, to 'i i0gledalo ovako:
furajb(roljetni farClo do'a sjetve i ni=anja ljetni farClo do'a 1etve, %u'ijanja* 1itari=e.
\oganski 'alti&ki 8laveni &astili su u Volgastu, a (ola(ski u Oavel'ergu 'oga # ro'ita. Veliku sve&anost u(rili&ili su 2u u Oavel'ergu 11K8. godine negdje u travnju, 'a3 kada je 'isku( Otton do3ao na 2isijski (o7od:
<am i*sa di ad' ntus ius %i'itas ' ,illis undiLu %ir%um*ostis %iuiusdam idoli # ro'iti nomin % l "ritat m ag "at. %dai2e, na sa2 dan dolaska njegova grad je 'io sa svi7 strana okru1en 0astava2a jer su graBani &astili idol 0van Gerovit*< 4-''o ,,,,@5
# ro'it, &ije i2e neki &itaju kao Saro'it, i2ao je dvojaku ulogu. Bio je 'og rata, ali i 0elenila i 0e2aljski7 (lodova. Ova uloga, vrije2e &a36enja i i2e do0voljavaju da ga se na strukturnoj ra0ini dovede u ve0u s farClo2bfarilo2. dije li i2e Saro'it 'ilo sa2o sve&ano Surino i2eH ,li je to, 2o1da, 'ilo i2e &esto u ruski7 kne0ova: Sarosla'Q ^s(ut: faroslavu Mudro2e, koji je osnovao grad faroslavlj, krsno je i2e 'ilo Georgije
J,+aj s onoga svije&a4 Bo1i6no.novogodi3nji tekstovi 0avr3avaju u trenutku kada \erunu na
Velju no6 koledari (rijete da 6e staviti Bo1i6a u kolijevku na sedlo vrana konja. furjevski (ak (o&inju s furjevi2 dolasko2 4(ovratko25 (red vrata \erunova dvora na jurjevsko nave&erje. ,02eBu toga je (ra0nina. ca s2rtnike je to 'ilo, dodu3e, kratko ra0do'lje od nekoliko tjedana 4od Ouzma do Surj 'a5, no, u 1ivotu 'oga vegeta=ije (roteklo je =ijelo djetinjstvo i 2o2a3tvo. Gao 3to su srednjovjekovni kr36ani s (a1njo2 i na(eto36u &itali la1na evanBelja o ,susovu djetinjstvu, tako su 2o1da i 8laveni is(jevali (jes2e koje o(isuju furjevo djetinjstvo. \otra1i2o i7. Orvatske jurjevske (jes2e o(isuju u0'uBenost u \erunovu gradu. Jjevojke su se (oudavale, ostala je sa2o Mara. Mnogi ju (ros=i snu'e, no, ona 6e 0agledati u 0eleno2 lugu furja koji dola0i (red dvor: Suraj j do4 l, z l n na4 Suraj :to 'am m n z l nom lugu, z l nom lugu na suhom drugu . Gati&i6
1NK
XK7
je uo&io 4198?:Ta5 jednu rusku (jes2u koja o(isuje 2ladi6ev 7od kro0 3u2u, a djeluje gotovo kao da je (o&etak neto2 s(o2enute 7rvatske jurjevske:
oqoxo.os voqop{o, }lqlsv qmx|v xmqq, soxo {i|roywt ~ituq, hituq, ~ituq k| ~it{o~{|q ~m{.koiojlswm tpw|q. pw|q, tpw|q, sl s|oq, |u }|~q|w|q k| ~olq o qnl}so ro xop{t. 4ejn 1898:11N15 %Mlad on, lud, \o 0eleni2 livada2a 3etao, Mnoge travke (oga0io, \oga0io, (oga0io i ista(kao, \ut.=esti=u tra1i. Ira1io, tra1io, nije ju na3ao, 8a2 0a(lakao jer je krenuo Uju'ljenoj u (osjetu 4svad'u5.*
celeni lug 4u rusko2e to 0na&i %livada*, u 7rvatsko2e %vla1na, ni0inska 3u2a*5, to(tanjebga1enje trave, (ut i dola0ak lju'ljenoj klju&ni su ele2enti koji ovu (jes2u svrstavaju u krug jurjevski7 (jesa2a. Vrije2e radnje, lutanje kro0 3u2u, (ret7odi dolasku (red \erunov dvor. Ve6 s2o vidjeli 7rvatsku (jes2u u kojoj se takoBer javlja Molodoj 7olostoj, ludo dij t . cavrijedila je da ju (onovno navede2:
Esu s n "o z'ij zdama Y ra'no *olj o'%ama, B'ij zdama n ma Cani% , E'%ama n ma )o"ana, Co j dno dij t Oidoj Y ono ludo zas*alo. 8udi ga S la s stri%a1 Ztstani, "ra%o Oidoj , E'% ti za lug za+o4 , S dnu ti zakla 'u)i%a, 5ot kla kr'%a do mora.[ aula s alost do 8oga.
Gako je 'ilo re&eno, 0'ivanje je s2je3teno za lug 4i0a vla1ne 3u2e5, dakle, negdje 'li0u 2ora. ^0 neto2 s(o2enutu rusku, sada ova (jes2a do'iva na va1nosti. Ako radnja vre2enski (ret7odi furjevu dolasku (red \erunov grad u koje2 ga &eka M a r a , onda je jasno da sestri=a kraj 2o2ka koji je jo3 za lugom ne 2o1e 'iti Mara, (a i2e f e l a vi3e ne 0vu&i nelogi&no. \itanje je sa2o, odakle furju sestra ta2o u0 2ore i tko je ona. 8vatko tko voli klasi&nu gla0'u (o0naje Uondonske si2Donije foseDa OaCdna. Manje je (o0nato da je roBen u 1?TK. godine u selu Eo7rau u Jonjoj Austriji, na grani=i Gradi36a, gdje su selja=i u okolni2 su seli2a jo3 u V,,,. stolje6u govorili 7rvatski. Bili su to (oto2=i 'jeguna=a koji su u V,. stolje6u na(ustili \ounje, Uiku i (odru&je dana3njega Gorduna. Iu je OaCdn &uo (oneki 7rvatski na(jev, a jedan je uvrstio u jednu od Uondonski7 si2Donija. Io je na(jev u0 (jes2u 3to ju je ran Gurela= 0a(isao 18@?. u Gradi36u:
Ej S l na, ja"uka z l na, 5od njom rasla tra'a dit lina & j la gizda'a di'ojka @ zlatnim sr*om, s " limi rukami. aa b na la, *r d konj odn sla.
1NT
ZSit , *ijt , moga "ra%a konji, @utra G t dal k *ut *uto'at, 5rik Cunaja *o mladu n 'istu.[ 4Gurela= 18?1:1K5
XKD
Gajkavska je ina&i=a 0a(isana u Orvatskoj:

Ou *olju nam tra'a d t lina/ <jo mi anj gizda'a di'ojka @' tl m sr*om z " lami rukami. &aj na la, to *r d konj d la1 Z5ijt , j )t , moga "ra%a konji, S l *ojd t dalko *o di'ojku, 5o di'ojku, *o moju n ' stu/ S l *ojd t ) z gor 'isok , S l *ojd t ) z 'od glo"ok , S l *ojd t ) z most ko'an , 8ot 'idli di'ojkin d'or , C di'ojka s * rom d'ora zm G . 4gane= 19>K:9@.9N5
Jjevojka felena (ri(re2a 'ratova konja 0a (ut. \ut 6e 'iti te1ak, (reko gora i voda 4Gradi36an=i2a je Junav najve6a iskustvo2 do1ivljena voda5, (reko kovani7 2ostova 4i to 6e se (oka0ati kao 'itan sastavni dio ovi7 2itski7 slika5 (o djevojku. 8ve uka0uje na to da felena (ri(re2a furja na (ut (o Maru. fe li ona furjeva sestraH Io 6e otkriti sljede6a ina&i=a:
9'alo %'iG modro i z l no, @' od mora do Surj 'a d'ora, 8ral su ga Surj 'i% mlad , <a"ral ga nidra i ruka' , 5a ga nosu *rib "rajano' konj Y daju in 'od iz gustirn 1 ZSit , *ijt , konji na4 g "rajna @utra 'an j dugo *uto'anj , E"aG 'an j tri gor z l n , 6ri z l n , a tri jas no' Y tri dana *riko *olja ra'na, ? ) tiri *riko mora slana, Ba ulisti u d'or od %'iGa, t ti d'ora kula *ozlaG na[ 4Jelorko 19>T:NK5
Ovdje je i0rijeko2 s(o2enut furaj. de sa2o to, on i2a svoj dvor. ^0 njega nije sa2o jedna sestra, nego i7 i2a vi3e, a (jes2a i7 0ove mladim Surj 'i%ama. 8estri=e 'eru =vije6e 0a 'ratova konja, jer sutra je (red nji2e dalek (ut: 2orat 6e (rije6i 2 o r e , 0 e l e n e g o r e i r a v n o ( o l j e da 'i
1N@
XKK
u3ao u d v o r e u koji2a je kula ( o 0 l a 6 e n a . Ie su sestri=e r a j s k e d j e v o j & i = e 0a koje 'i, kako s2o vidjeli, o(7odni=i \erunu
@inka krali, @inka krali, ot* lali Et* lali m d roi% W
8ada je sve (osve jasno. furaj, ukraden \erunov sin, &uvao je kao dijete ov=e 'oga stoke Velesa koji ga dr1i kao svojega sina. deko2 2u je (rigodo2 jednu ukrala vu&i=a i 0aklala, krv je (otekla do 2ora i 0a=rvenila ga. On i2a u VCreju, u svijetu 2rtvi7, kod 4drugoga5 o=a, svoj dvor, kako i (rili&i sinu visokoga 'oga. Velesove su 2u k6erke, rajske djevoj&i=e, sestre, a jedna od nji7 0ove se feli=a. One ga, (o3to je odrastao, (ri(ravljaju 0a (utovanje (o nevjestu, koje 6e voditi (reko 2ora, kro0 vla1ne 0elene 3u2e u ravno (olje gdje je grad 0a kojega je 0na&ajno 0lato. Ia2o ga &eka djevojka Mara 0a koju ne 0na da 2u je (rava sestra. feste li, dragi &itatelji, 'ili s(re2ni na to da 6ete 'a=iti (ogled u o)aj svijetH 8ada 6ete se 2o6i okolo 7valiti da va2 je to us(jelo. Ako sada 2islite da 0nate tko je furaj, varate se. fedna njegova 0na&ajka ostala je nera0ja3njeno2.
5isan Oazam *ro4al j , B l n Suraj do4al j , Yza luga z l noga, Yza mora %rlj noga, 5o bn m ra'nom *olju, <a z l nom konju.W Oa4i *asi hudi, <a4i poq*an%i 'utli. 4Ou0jak 19N?:1N5
furaj je do3ao na 0eleno2 4vrano25 konju, kao 3to su ga (rika0ivali u1ivo u \oku(lju 4dovoseljani, \reko'rdo i \oku(sko< Ou0jak 19N?:T95, a isto vrijedi i 0a 'jeloruskog farCla. deo'i&no je 3to se navedenoj (jes2i o(isuje kako furaj 7 o d a, a na k o n j u je. de govori se da furaj ja3i na konju, na(rotiv, o(an=i su 2u 3u(lji od dugoga 7odanja. On je ja7a& koji 7oda, 3to 'a3 ne i0gleda jako logi&no. do, takvi7 slu&ajeva i2a vi3e, (a je ta %nelogi&nost* jedna od 0na&ajki jurjevski7 tekstova. Io (ak 0na&i da 2ora (ostojati neka na2a skrivena logika. da6i 6e2o ju u jedno2 rusko2 o(isu svad'enoga o'reda. ^ odreBeno2 trenutku svad'eni7 0'ivanja, (rije no 3to 2ladenkini svatovi i0ru&e djevojku 2lado1enjini2 svatovi2a, nad2udruju se 0agonetka2a. Io je (ose'an ti( 0agonetki koje ne 2o1e rije3iti nitko tko ne (o0naje (redod1'e koje se skrivaju 0a njo2. Ie su 0agonetke stalne i svi i7 0naju, (a valja o&ekivati da i2aju o'redno 0na&enje te da 0ato i2aju svoju (odlogu u 2itu. ,na&e si i7 ne 'i 0adavali. fedna od nji7 glasi: hok| ptroxo wos, y{on uox rrlp{ ulse 4%Jaj sivoga konja da 'i
1NN
XK6
2e 2ogao i0vestie ,ljinskij 189>:KT95. Odgovor je i0nenaBuju6: jlstv|, %1enika*e Gonj je 2lado1enjae ,li, da okrene2: 2lado1enja je konj. furaj, kada dola0i snu'iti djevojku, nastu(a kao 2lado1enja i on je konjolik. 8ada ra0u2ije2o da on 7oda a ne ja3i 4ne 2o1e ja7ati sa2a se'e5. Mo1e2o sa2o nagaBati kako su si (oganski 8laveni 0a2i3ljali i0gled toga 2itskog junaka. Mo1da (o(ut kentaura, (ola &ovjek . (ola konjH Ia je (redod1'a (risutna i u 'alti&ki2 dajna2a. ^ jednoj se ka0uje kako 6e djevojka do'iti ne3to (ose'no u ,vanjskoj no6i. Ja (odsjeti2: ivanjske 0u 0a'ave neko6 slovile kao dosta raskala3ene, a u o'i&aji2a su se nagla3avale ve0e 2eBu (arovi2a. Jajna glasi u (rijevodu:
Z9ij li Gu i'ot *amtiti |to sam do"ila u Y'anjskoj noGi. Sa sam do"ila si'oga konja Y jaha)a na si'om konju.[
Ovakve (redod1'e i2aju &vrsto u(ori3te u (ovijesti rije&i. \raslavenski glagol / hoditi i0veden je, kako sa2 ve6 rekao, kao kau0ativ i0 indoeuro(skoga / s d. u 0na&enju %sjediti*, a (reko (oj2a %sjediti u sedlu* (o&eo je o0na&avati k r e t a n j e kro0 (rostor, 7odanje. cato je, kada se ka1e da furaj hoda, to 0a(ravo (rikriveno konjevo kretanje.
S,)/eva -jevoj:aL S,)/i;a4
Ve6 sa2 vi3e (uta natuknuo da se likovi slavenske
2itologije 2ogu (roji=irati na de'o i (re(o0nati kao ne'eska tijela. Mara se u tekstovi2a dovodi u usku ve0u sa 8un=e2. -vo ulo2aka i0 nekoliko (jesa2a koji 6e to (otvrditi 4o to2e je (isao Gati&i6 199a'5:
Z?j + 'ojko, du4o moja |to si tako j dnolika Y u *asu tanko'ita ! &an da sb sun%u kos *l la, ? mj s %u d'or m laQ[ Z<i sam sun%u kos *l la <it mj s %u d'or m la/ Oan stajala, t gl dala s munja s gromom igra. Nunja groma nadigrala C'j ma!trima ja"ukama Y ) tirma naran)ama.[ 4Garad1i6 18@1:1>95
8(o2injanje 8un=a i Mjese=a vodi nas u ne'eske sDere, a slika s d'j ma!trima ja"ukama (odsjetit 6e nas ne sa2o na ja'uku kao svad'eni si2'ol, nego i na %gro2ove 0nake* u o'liku ro0ete koji
1N>
XKM
na isto&noslavenski2 ku6a2a &uvaju 0gradu od udara 2unje. caista, u (jes2a2a se jasno vidi ra0orna snaga ti7 ja"uka:
Ygrala j zlata ja"uka <a j dn m stolu gos*odsk m. Yz stola jb dol *adala, 6rin gradon 'rata raz"ila 6rogiru i |i" niku Y " lu Badru nad mor . 4Od\j ,G 18?9bK:TK5
O /e., )eHe bi&i +ije/i4
Josad rekonstruirani ulo2=i 2itskoga ka0ivanja otkrili su 'rojne
0ani2ljive (ojedinosti. Iako se, re=i2o, (oka0alo da furaj, Gro2ovnikov sin, takoBer dola0i u suko' sa svoji2 (oo&i2o2, 02ijoliki2 Veleso2. Ovaj 2otiv (ostojao je u (raslavenskoj (redaji 2nogo (rije no 3to se (ojavila legenda o kr36ansko2 sve=u furju. Ea0lika i02eBu o=a i sina (rito2 je o&igledna 4,vanov i Io(orov nisu ju uo&ili, (a su do3li do 0aklju&ka da je furaj sa2o kr36anski inter(retirani \erun5. Gro2ovnik se u suko'u slu1i svoji2 s(e=iDi&ni2 oru1je2: ka2eni2 2alje2, &eki6e2, sjekiro2 koje se o&ituje kao gro2b2unja na ne'u. djegov sin (ak rukuje kovani2 2a&e2, on odsije=a c2iji glavu. On je (oganski /#ol'sTk.. Gati&i6 je 2ogao rekonstruirati Dra0u / sTtbi gol' koja je na (raslavenskoj je0i&noj ra0ini o0na&avala taj &in. Ii2e se do3lo do slutnje o kulturnoj stratigraDiji u 2itologe2u o Gro2ovniku i njegovu sinu. Jok Gro2ovnik gr2i ka2eni2 oru1je2 i otkriva svoj liti)ki, ka2enodo'ni 0na&aj, furaj sa svoji2 2a&e2 ve6 (ri(ada kovinsko2 do'u, m taliku. O to2e 6e se 2orati voditi ra&una kod utvrBivanja starosti (ojedini7 2itski7 (redod1'i. cnakovito je da je odsije=anje c2ajeve glave 2a&e2 (osve su(rotno ustaljeno2 kr36ansko2 ikonograDsko2 (rika0u u koje2u sveti furaj 02aja (ro'ada ko(lje2. Be&ki ki(ar Anton Jo2inik ernkorn kao da je slutio da 6e njegov 'ron&ani furaj, 3to ga je i0radio 18NT. godine 0a neku 'e&ku (ala&u, (ro2atrati ljudi s (osve odreBeno2 (redod1'o2 (a 2u je stavio u ruke 2a& u2jesto ko(lja. Iaj ki(, nai2e, stoji danas u cagre'u jugo0a(adno od Orvatskoga narodnog ka0ali3ta. Moglo se uo&iti da Marino 2itsko roBenje na Velju no6 4(o&etko2 (rolje6a5 ne sa2o 3to vre2enski odgovara (ovratku (rvi7 (ti=a u 0e2lju, nego je o2ogu6ilo i0jedna&avanje Mare i kukavi=e 46o mi ni "ila kuku'a)i%a, O G mi j "ila mlada n 'j sta5. furaj je 2ogao 'iti (re(o0nat kao deveti 4u isto&noslavenskoj i 'alti&koj5 odnosno deseti, i0gu'ljeni 'rat 4u ju1noslavenskoj (redaji5. Io 'a=a (osve novo svjetlo na (itanje i0vora d s tni4t'a u slovenskoj i 7rvatskoj Dolklornoj literaturi. Josad su se, nai2e, to2e 2otivu tra1ili korijeni u irskoj (redaji te se (o2i3ljalo na dije2=e kao 2ogu6e (osrednike. 8ada to vi3e nije (otre'no. Gati&i6 je do u (ojedinosti o'radio 2otiv in=esta uklju&iv3i trenutak (re(o0navanja, (ri &e2u su 'ili klju&ni (itanje i odgovor na nj, koje je rekonstruirao u (raslavensko2 o'liku kao /W CT'i% , kakaj go j si roda Ii *l m n 2Q Wt m n j st d 't "rat. 4ili: "rat%5. WCT'i% , ty j si moja s stri%a 4199a=:@K,@T5 God (ro3nje i svad'e iskrsli su kao (raslavenski 2otivi, (ri2jeri=e, 2agla na livadi, igranje ja'uko2 4koja se
1N?
XKR
(oka0ala kao o(asna kuglasta 2unja5, ja7anje (reko 2osta koji 0veke6e, ukra3avanje sta'ala 4nji7ovi7 vr3ika5 0lato2, tre3enje 0lata sa sta'la 4/trsti zoltyj rsy5, da na'roji2 sa2o neke.
1N8
XKV
Sve&a sva-ba boIje -je;e

h Sve&a sva-ba boIje -je;e4 dovogodi3nji i jurjevski tekstovi najavljuju, kako s2o vidjeli, svad'u i02eBu furja i Mare. Ia je svad'a, 'e0 su2nje, klju&ni trenutak 2itskoga 0'ivanja. ^ \erunovoj 0e2lji, 0e2lji s kojo2 se identiDi=irao slavenski &ovjek 40ato jer ona stoji u o(re=i s Velesovo2 kao i'o3mrt'o, a on je 1iv5, 0i2i je 7ladno i su7o. Ia2o daleko (reko 2ora u Oyr ju, kod tu+ina, to(lo je (ak i vla1no. Io je 'lagodat koju tre'a (rido'iti 0a se'e.
furaj, dodu3e, donosi sa so'o2 to(lu rosu i0 tuBine, no, ona 6e, (ravno gledaju6i 4a sve tre'a 'iti 'es(rijekorno ureBeno onako kako je red5, (ostati na4om tek kro0 svad'u i02eBu tu+ino'a sina i na4 djevojke. \olja i lugovi, (o 0i2i o(asna 2jesta 4tu 0i2i vladaju ljut z'ij ri vukovi5, svad'o2 se (riklju&uju u na3 svijet. Iu se ne radi o (ukoj 2agiji (lodnosti (ove0anoj sa s(olno2 lju'avi, nego o svad'eno2 o'redu kao (ravno2 i sveto2 &inu koji2e tu+ (ostaje s'oj . Jotad tuBe i ne(rijateljski nastrojene stranke (ostaju si kro0 svad'u 4i0vorno: /s'ojat"a5 s'ojtom. Ii2e 6e sve do s2rti jednoga od 'ra&ni7 (artnera tu+ini i0 onoga svijeta na2a (ostati s'ojtom. Gorisna (osljedi=a je, da se \erun i Veles ujedinjuju, (a Velesovo 'lago (ostaje dostu(no.
87e2atski (rika0 furjeva (uta, rekonstruirana na (raslavenskoj ra0ini:
/vCrj
/2or
/lgz /(ole

/vorta
/dvorz
/do2z
furaj i Mara su, (re2da to jo3 ne 0naju, 'rat i sestra. 8vad'a, koja 6e donijeti rodnost u 0e2lju, svad'a je i02eBu 'rata i sestre. Bit 6e to in=estuo0an 'rak. ,n=est je kod svi7 naroda ovoga svijeta 0a'ranjen. do, ova se svad'a odigrava u 'o1ansko2e svijetu. Ovdje vlada druga logika. 8vad'a i02eBu 'o1anski7 (artnera donosi rodnost i (lodnost na 0e2lju. Io se 2o1e (osti6i sa2o ako su o'oje (artnera najvi3ega roda. 8laveni2a je najvi3i 'og 'io \erun. Gada 'i se \erunovo dijete udalobo1enilo s djeteto2 'ilo kojega drugoga 'oga, u0elo 'i (artnera ni1ega od se'e. Me0alijansa koja 'i 2ogla dovesti do neus(je7a 2o1e se i0'je6i sa2o ako su o'oje njegova dje=a, ako su 'rat i sestra. Io je 'ila logika jo3 i (raindoeuro(skoga 2ita. de'eski 'og /dj uIs2!*Jt r! i2ao je k6erku i dva sina koji su se nad2etali 0a naklonost i s(olnu lju'av svoje sestre. \otvrBBuju to analogni (ri2jeri i0 2itologija ra0ni7 indoeuro(ski7 naroda, (ri2jeri=e, 'rak ceusa i Oere kod stari7 Grka ili ve0a i02eBu _a2e i _a2i u indijski2 Veda2a. Eije& je 'e0 su2nje o vrlo staroj (redod1'i, jer su ju osi2 \raindoeuro(ljana (o0navali i drugi narodi 4Gati&i6 1989':>K, Belaj 1989:?@.N5. \otvrBena je, (ri2jeri=e, u -gi(tu 4O0iris i ,0ida5, enikiji 4Baal i Anat5, Me0o(ota2iji
1N9
X60
4'a'ilonski Marduk i A3tarta, su2erski Ia22u0 i ,nanna5. ^vijek je rije& o 'ogu vegeta=ije i njegovoj sestri. ^ -gi(tu je Daraon (redstavljao utjelovljenje 'oga vegeta=ije O0irisa, (a se 0ato 2orao o1eniti svojo2 sestro2. fedno2 Daraon nije i2ao sestre, (a se o1enio vlastito2 2ajko2e Ono 3to je s2rtni2 ljudi2a ne0a2islivo, u 'o1ansko2 je svijetu nu1nost. dai2e, ako 'i to Daraon (ro(ustio u&initi, dil vi3e ne 'i (lavio -gi(at i nastu(io 'i kaoti&an kraj svijeta. Ia je svad'a hi ros gamos, sveta svad'a o kojoj ovisi 'udu6nost svega 1ivota na 8vijetu. furaj i Mara, gotovo 'analni likovi 7rvatski7 4i slavenski75 Dolklorni7 tekstova, ra0otkrili su se kao visoka 'o1anstva drevne slavenske religije i nala0e se u vrlo uglednu dru3tvu. Ovo ra02i3ljanje i2a jednu 0a nas jako va1nu (osljedi=u. dai2e, sveta svad'a i02eBu 'o1anske dje=e, i02eBu furja i Mare (ostala je (rototi(o2 svi7 svad'i u realno2e svijetu. 8a2o u (ri2jeru da 2i ljudi o'avi2o svad'eni o'red onako kako su to &inili 'ogovi u (ravrije2e, 2o1e2o o&ekivati i u na3e2 realno2 'raku (lodnost kakva na2 je (osvjedo&ena 2itski2 dogaBaje2. Io (ak 0na&i da je slavenski &ovjek svoji2 svad'eni2 o'redi2a o(ona3ao ono 3to su &inili 'ogovi. Io, (rvo, 0na&i da tre'a ne sa2o u slavenski2 o(7odni2 (jes2a2a, nego i u svad'eni2a o&ekivati alu0ije na svad'u i02eBu furja i Mare. Jrugo, 2o1da 6e se i 2eBu svad'eni2 o'i&aji2a na6i takvi koji (otje&u od (oganski7 svad'eni7 o'reda u koji2a se (onavljala ta sveta svad'a. caista, u svad'eni2 (jes2a2a slavenski7 naroda i2a 2nogo (ojedinosti koje ne sa2o da (otvrBuju dosada3nja ra02i3ljanja i 0aklju&ke, nego donose i nove va1ne (ojedinosti. ^ jednoj duga&koj ruskoj svad'enoj (jes2i 4ejn 1898:@T85 (rvo se o(isuje (ut 2lado1enjini7 svatova:
%,3li s2o (le2i6i gisti2 (olji2a celeni2 lugovi2a, Jrije2u6i2 (revlaka2a.*
Budu6i da svatovi o(ona3aju 'o1ansku svad'u, nije &udno da sa2i se'e 0ovu gos(odo2, vlastelo2, u nas &ak i 'anovi2a. Ovdje 6e se oni kasnije o&itovati kao lov=i i trgov=i kr0no2. Gre6u se na2a ve6 do'ro (o0nati2, (osve 2itski2 krajo'ra0o2. \revlake su usje=i kro0 2o&varne 3u2e (o koji2a su (revla&ili 'rodi=e i0 jedne rijeke u drugu. da (olju 6e nai6i na veliki 7rast:
%\okraj stogova na ugaru stoji velik ogro2an 7rast.*
Iu (od ti2 7rasto2 nai3li su na trag koji su 0ati2 slijedili:
1>a
X6X
%,s(od toga 7rasta (o&eo je kunin trag. Grenuli s2o (o to2 tragu< Guna je i3la ta2ni2 3u2a2a, celeni2 livada2a, Jrije2u6i2 (revlaka2a*.
Iaj je (ut 'io te1ak, a oni su ostavli 0a so'o2 trag 3irok kao uli=a:
%Mi s2o ja7ali na svoji2 konji2a \reko (anjeva, tru(a=a . 8ve (anjeve s2o (rilo2ili, Iru(=e (reskakivali, ca na2a je ostalo kao 2oskovska =esta.*
Gona&no su do3li do =ilja:

%Jo3li s2o, 8toji selo kao grad, Jo2 kao dvora=.*
8ve je kao u jurjevski2 (jes2a2a, jedino je k u n i n
trag
ne3to novo. Jo3av3i (red
2ladenkin dvor, trgov=i kr0no2 (itali su do2a6ine, i2aju li kuna. Mladenkini svatovi odgovaraju da i2aju: -st u nas kuni=C, %,2a u nas kuni=a*, na3to 2lado1enjini svatovi tra1e da i2 i0ru&e kuni=u ili :
%\redajte na2 kuni=ue de date li kuni=u \redajte krasnu djevojkue*
Guni=a je 0a2jenjiva s 2ladenko2. 8li&ni7 slika (una je isto&noslavenska (u&ka (oe0ija. \ut je u toj (jes2i o(isan kao jako duga&ak:
%Ira1ili s2o kuni=u, lisi=u. dis2o na3li ni kuni=e ni lisi=e, 8a2o s2o na3li kunin trag. Ii2 s2o kunini2 trago2 ja7ali, Gonili i0 Moskve do 8i'ira*
Io (odsje6a na 'elokranjske, gdje se jurja3i tu1e da su 7odaju6i od N tlik do Aju"ljan ra0derali o(anke. ^ istoj (jes2i o(isuje se i (ut koji ide dalje od vratiju:
1>1
X62
%da3 kne0 (redo'ri Eekao je, da su u na3e Gneginje (redo're Vrata i dveri otvoreni, 8tolovi (rigotovljeni.*
Eekonstruk=ija dolaska svatova na (raslavenskoj ra0ini: /vortab/dvr /dvorz /vortab/dvr /do2z, /jstz'a /stolz
Gona&no s2o dos(jeli do onoga 2jesta na koje su aludirale jo3 'o1i6no.novogodi3nje koledni=e s (o&etka na3ega ras(ravljanja najavljuju6i svad'u. Goledari su do3li do vrata i u3li u dvor 4gdje stoji 8ta'lo svijeta5, u0eli 2alo dijete Bo1i6a i odveli ga u VCrej. furja3i su 'ili do3li sa2o do vrata i najavili furjev dola0ak. Iek 6e svatovi (ro6i kro0 vrata u dvor, (ro6i 6e dvori3te2 te u6i kro0 dveri u do2. Iu 6e u i0'i na6i (rostrijet stol i tu 6e se odr1ati (ir.
Vrati2o se na trenutak jurjevski2 (jes2a2a. Grana koja nije (rolistala, koja je s u 7 a , nije 'ilo koja grana. @uho je staja6i e(itet u0 rije& zlato: suho zlato. @u'i drug, kita kaj z l na nij, je, dakle, 0 l a t n a g r a n a na3i7 svad'eni7 (jesa2a. do, ona je i 2nogo vi3e: to je ona grana na 8ta'lu svijeta radi koje 'i, kada 'i se slo2ila, de'o (alo na ce2ljue Io je Vergilijev ramus aur us, zlatna grana itali&ki7 o'reda u0 7ra2 Jiane de2orensis u Ari=iji, odnosno ona 0latna grana (o kojoj je sir Georg fa2es ra0er 189a. na0vao svoje veliko djelo o (ovijesti rani7 vjerovanja 6h #old n 8ough. Ia je grana u kro3nji 8ta'la svijeta, dakle, u 'o1ansko2 (ojasu. dje0ina su7o6a u(u6uje na Gro2ovnika kao nje0ina gos(odara, a 0lato na 8un=e, Gro2ovnikovu 1enu. 8ljede6a (jes2a i0 Prne Gore o&uvala je 0a(anjuju6u ar7aiku:
#rad gradila "ij la 'ila <i na n "o ni na z mlju, <o na granu od o"laka. <a grad gradi troja 'rata1 S dna 'rata s'a od zlata, druga 'rata od "is ra, tr Ga 'rata od 4k rl ta. |to su 'rata suha zlata, <a njih 'ila sina ni. |to su 'rata od "is ra, <a njih 'ila kG r uda'a. |to su 'rata od 4k rl ta, <a njih 'ila sama sj di, @ama sj di, *ogl duj s munja s gromom igra, Nila s stra su d'a "rata, ? n 'j sta s d'a + ' ra. Nunja groma nadigrala, Nila s stra o"a "rata, ? n 'j sta d'a + ' ra. 4Garad1i6 18@1b,:KK>5
da g r a n i od o'laka 4Gro2ovnikov svijete5, koja dr1i de'o, vila gradi g r a d i 1enibudaje dje=u: jednu k6er i dva sina. Ie3ko je ovdje ne (re(o0nati dje=u indoeuro(skoga de'eskog o=a / dj uIs2! *Jt ra, 8un&evu djevojku i dva Bo1ja sina. Budu6i da je u slavenskoj 2itologiji ulogu de'eskoga o=a (reu0eo indoeuro(ski gro2ovnik /* rIkH2u!no., oni su ovdje \erunova dje=a (a lako 2ogu 'iti
1>K
X67
i0jedna&ena s 2unjo2 i gro2ovi2a. c l a t n a v r a t a staja6a je o0naka 0a 2itska vrata u slavenskoj Dolklornoj (redaji. 8lavenski \erun o'i&no i2a u ju1noslavenskoj (redaji deset sinova 4devet i jo3 furja5, u isto&noslavenskoj uku(no devet. do, ovdje je jo3 o&uvana drevna, (raindoeuro(ska (redod1'a o dva sina i jednoj k6eri. ,n=est je (rikriven i 0akodiran u s(o2enutoj (jes2i, gdje su (jesni&ki2 je0iko2 i0jedna&eni s stra i n 'j sta te o"a "rata i d'a + ' ra: Nila s stra su d'a "rata, a n 'j sta s d'a + ' ra, 'a3 kao i u 7rvatskoj jurjevskoj u kojoj je Mara 'udila d ' t d ' rko' koj "raj nko'. Vilin grad i2a troja vrata. fednaka je struktura (redod1'e koju nudi jedna ukrajinska koledarska (jes2a s (osve druk&iji2 konkretni2 sadr1aje2. ^ njoj se ne s(o2inje, dodu3e, 'o1anski ne'eski grad, nego %rk'a koja i2a troja vrata, ali sa svaki2 vrati2a (ove0an je jedan stanovnik de'a:
fedni2 dver=i2a sa2 Gos(od ide, Jrugi2 dver=i2a . 8veta \re&ista, Ire6i2 dver=i2a . sveti dikola.
Ova us(ored'a dodatno (otvrBuje veliku starost s(o2enuti7 ele2enata.
Iva)je4 Eije& je o ,vanju, K@. li(nja, danu koji je usko (ove0an s ljetni2 solsti=ije2, K1. li(nja.
Ve6 s2o vidjeli da je, (re2a EC'akovljevoj rekonstruk=iji, dan s dva 0naka kri1a 'io i0u0etno va1an u drevni2 kalendari2a isto&ne -uro(e. Orvatski su seoski ivanjski o'i&aji ra02jerno do'ro istra1eni i o(isani. Jovoljno je (ogledati u klasi&no djelo o na3i2 o'i&aji2a, #odinu dana hr'atskih narodnih o"i)aja Milovana Gava00ija, gdje su ivanjski o'i&aji (rika0ani na (reko KN strani=a. Iu je Gava00i naveo gotovo sve 3to se 0nade o ,vanju u (redaji 7rvatskoga (uka, (a je ovo2 (riliko2 dovoljno (odsjetiti sa2o na osnovne 0na&ajke. ,vanje (ada, kao 3to je do'ro (o0nato, K@. li(nja, to&no 3est 2jese=i odnosno (ola godine (rije Badnjaka 4a tri dana nakon ljetnog sun=ostaja5. Ire'a ista6i da se ve6ina o'i&aja i vjerovanja 0a'ilje1eni7 u0 ,vanje odvija ili nadove0uje na dan uo&i, ili to&nije, na ve&er KT. li(nja (o na3e2 suvre2eno2 s7va6anju 4na Y'anjsko na' ) rj , kako to ka1u kajkav=i5. Ovdje se, kao i kod jo3 neki7 Dolklorno 0na&ajniji7 dana, jasno na0ire stari na&in ra&unanja vre2ena (o ko2e je dan 0a(o&injao nave&er, (o&etko2 no6i, a 0avr3avao idu6ega dana u svoj s2iraj, (a su stoga i drevni o'redi 0a(o&injali nave&er, na (o&etku 'lagdana. Ie2eljno je o'ilje1je ,vanja u Orvata, ne sa2o u cagre'u, neko6 'ilo (aljenje ivanjski7 krijesova. 8vjedo&i o to2e 'ilje3ka \avla Eittera.Vite0ovi6a u jednoj ras(ravi i0 1?a@., (re2a kojoj:
9antil na , Lua * r uni' rs0 @la'oniam Yn$ rior m 9roatiam ILu nimirum am*lissima Bagra"i nsis :%%l sia Ci% sis ,t nditur2 su" a sti'i solstitii di "us *l " o *u llarum %horo in tri*udiis %ir%a rogos %i ri solita / in Lui"us *ost singulos ' rsi%ulos ad *ul%hrum Aadum ,%lamatio r * titur/ Luorum 'ni%um add r hy% li"uit. %\o(ijevke, koje (o &itavoj 8lavoniji i donjoj Orvatskoj Lkoju 0a(re2a dakako najve62a 'isku(ija 0agre'a&kaM u do'a ljetnoga solsti=ija o'i&ava (jevati 0'or selja&ki7 djevojaka u (lesu oko krijesova, u koji2a se i0a (ojedini7 sti7ova (onavlja u0vik lije(o2e Uadi< od ti7 se 2o1e ovaj jedan navesti: Ui(i ,ve ro1e trga
1>T
Ai*i Si' ro, tsrga/ ?j Aad , Aad li*o Aad . Aj Uade, Uade li(o Uade.* 4Eitter Vite0ovi6 s.a.:@@5.
X6D
,vanjski su se krijesovi, u (uku 0vani kr s, kris, krij s, (o Jal2a=iji i kol da, s'itnjak 4ovaj su (osljednji na0iv Bunjev=i (onijeli sa so'o2 u \odunavlje5 (alili %na ,vanjsko nave&erjeF (onegdje u0 svaku ku6u, a drugdje je (ak jedan 0aselak ili uli=a, ili &ak &itavo selo, (alilo 0ajedni&ki krijes. Iakav je krijes 'io sredi3te2 ivanjski7 0'ivanja. ^0a nj su se oku(ljali seljani a (onaj(rije 2lade1, tu su se (jevale (ose'ne krijesne (jes2e, gotovo (osvuda u0 kolo. fo3 dok je krijes gorio (la2eno2, ljudi su ga 4&esto u (arovi2a5 (reskakivali, a (reko gari3ta su drugoga dana (regonili stoku. fedno i drugo &inili su u uvjerenju da 6e ti2e (olu&iti 0dravlje 0a se odnosno 0a svoju stoku. Jok je (aljenje ivanjski7 krijesova neko6 'ilo (o0nato (o &itavu 7rvatsko2 narodno2 (odru&ju, o(7odi djevojaka 'ili su ograni&eni na sjevero0a(adnu Orvatsku, gu'e6i se (re2a 8lavoniji, ali o'u7va6aju6i neko6 isto&ni ru' 8lovenije. Bija7u to ladari% , lad kari% , ladajnk , kr so'aljk , krisni% , i'an)i% , kako su i7 ve6 gdje 0vali. Iaj se o'i&aj u osnovni2 0na&ajka2a ne ra0likuje od sli&ni7 u drugi2 (rigoda2a. 8ku(ine djevojaka 4o'i&no @ ili 8, no, 'ilo i7 je i u koje2 drugo2 'roju5, sve&ano o(re2ljeni7, o'ila0ile su selo2, (red svako2 ku6o2 (jevale (redajo2 to&no odreBene (jes2e i 0a to do'ile neki dar. Iekstovi su dali naslutiti kako se Gro2ovniku (o&etko2 godine rodio sin, 8oiG, a (redstavni=i drugoga svijeta odveli su ga (reko 2ora u svijet 2rtvi7. da (rolje6e, na furjevo, oteti se sin vra6a kao 'og vegeta=ije i rodnosti, Suraj, na ovaj svijet gdje 6e susresti svoju sestru Naru. furjevski tekstovi u(u6uju na to da se i02eBu nji7 ra0vija in=estna ve0a koja 6e 0avr3iti sveto2, 'o1ansko2 svad'o2. do, jurjevski tekstovi u (ravilu ne s(o2inju svad'u, oni ju sa2o najavljuju. h J,+aj i Iva)4 ^ tekstovi2a (ak, koji govore o kon0u2iranju ve0e i02eBu 'rata i sestre,
a (o svi2 se svoji2 0na&ajka2a u (ot(unosti ukla(aju u rekonstruirane 2itske (redlo3ke, junak ne nastu(a kao furaj nego kao ,van. Gati&i6eva anali0a slavenski7 o'redni7 tekstova i nje0in (aradig2atski (rika0 tu ra0liku ne 2ogu dati. Ona se uo&ava tek kada se furaj i ,van, naj&e36a 2u3ka i2ena u ti2 tekstovi2a, su&ele u o(re=i *rij *oslij (a do'iva2o Suraj Y'an. Jok jurjevske (jes2e, kako s2o vidjeli, govore o furjevu hodu, (jes2e u koji2a se (ojavljuje ,van o(isuju sud'onosni susret. dekoliko odlo2aka i0 ra0li&iti7 7rvatski7 (jesa2a s karakteristi&ni2 ele2enti2a to 6e dovoljno ilustrirati, a ta tvrdnja vrijedi i 0a sve druge slavenske narode:
Nar Y'u go'orila1 < mogu t ) kat, Ivo, t d'oru mi d ' t "raG , @' su d ' t *o4li u lo', ? d s ti u dj 'ojk . Ivo Naru dozi'ajo1 Co) kaj m , du4o Nar
1>@
Nar Y'u go'orila1 < mogu t ) ka, Y'o, t d'or mi d ' t "raG , C ' t "raG s' zlataraW[ (ano rani mlada &atarina, (ano rani na 'odi%u hladnu/ Ba njom rani Ive dit mlado, <j zina s 'idra dotaknuo ? 'idro j z'onom *roz'onilo. @a)ula ga stara nj na majka 6 r zo' d ' t mil "raG W < *ozna'am t " , mladoga junaka, 5ozna'am konji%a Ive, "rata s'ogaW t gori j j la n si) na 5od j lom j 'oda n to) na/ 6o)ila j Nanda n *ro4 na, 5ojila j Ivu n nj naW 4sve Gati&i6 1989'5
X6K
-vo i jedne s on "an mora, koju su (re=i 2oli1anski7 Orvata u V. i V,. stolje6u (onijeli sa so'o2 i0 stare do2ovine:
aula Nara z'oni% konjiGb 5ita "rino1 |to su bn konjiGQb<o su konjiG Y'ana junaGb.4Pirese 19N?:Ka@5 %gula Mara konji6eve (ra(or=e \ita 'ri1no: giji su ono konji6iH Ono su konji6i ,vana junaka.*
5a6&o J,+aj .ije)ja i.e7 (Ovaj -io )ije objavlje) , MKGY) furjevo je i2e, kako je to 'ilo re&eno, 2oglo u ve6ini slavenski7 je0ika nastati (re(litanje2 gr&koga i2ena # orgios i slavenskoga Surij kao (osljedi=a (rekla(anja dvaju likova: kr36anskoga sve=a i0 Ga(adokije i slavenskoga (oganskoga 'o1anstva 0vana farClobfarilo, &ije je sve&ano i2e 2oglo 'iti Saro'it ili Sarosla'. do svi eti2olo3ki rije&ni=i i0vode ga jednona&no i0 i2ena kr36anskoga sve=a. fednako je s i2eno2 ,van. \a i(ak, (ostoji 2ogu6nost da i se ovo i2e (ove1e s (raslavenski2 2itski2 svijeto2. de2a nikakve su2nje da dana3nje i2e ,van i2a (odsje6ati na 'i'lijsko i2e fo7anaan. dosili su ga, (ri2jeri=e, ,van Grstitelj, ,susov 'rati6, i ,van -vanBelist, ,susov najdra1i u&enik. -uro(ski su se narodi u(o0nali s ti2 i2eno2, (osredstvo2 gr&ki (isani7 -vanBelja, u gr&ko2e o'liku: :Q[[Z. Vidi se to i0 sa2i7 i2ena: latinski Sohann s, talijanski #io'anni, Dran=uski S an, engleski Sohn, irski Yan, nje2a&ki Sohann s, Hans, slovenski San z, 7rvatski stariji i lokalni o'li=i Ci'o, ûan, pHq?n, sr(ski et=. So'an, (oljski San, &e3ki San, slova&ki San, 2aBarski S0nos, ru2unjski Yoan. Moglo 'i se jo3 na'rajati. do u ve6ine slavenski7 naroda 4(a i u MaBara5 u starija se vre2ena javljaju i o'li=i Y'an, negdje i ranije nego ostali o'li=i. ^ 8lovena=a, 8r'a i Prnogora=a se (onegdje i danas &uje o'lik ,van, (a i 'rojni
1>N
X66
to(oni2i svjedo&e o njegovu negdanje2 ra3irenju. God Bugara i Eusa uvrije1en je do danas o'lik r|s i tek je (oneki 2ona7, kada se 0akaluBerio, i0a'rao o'lik oas. God 0a(adni7 8lavena (osvuda je u u(ora'i o'lik San, ali najstariji &e3ki doku2enti 4na latinsko2ee5 (o0naju jednoga sve=a (uni2 i2eno2 Y'anus 9roata.
Eije& je o sv. ,vanu (ustinjaku, (re2a legendi sin 7rvatskoga kralja Gostu2ila 4vladao &e3ki2 Orvati2a5< ,van se (ovukao u *ustinju 4(u36a, osa2a5 gdje je, kraje2 1a. st. u2ro. \oko(an je u 'enediktinskoj o(atiji @'aty San *od @kalou kraj Berouna, gdje ga i danas 3tuju. 4Orvatski kne0ovi su u svoje2 gradu Ui'i=e kovali nova=, a 1enid'eni2 ve0a2a 'ili su (ove0ani s &e3ko2 i (oljsko2 dinastijo2, s 'itantski2 i ne2a&ki2 =arevi2a5. da jedno2 0agre'a&ko2 ruko(isno2 2isalu 'io je god. 1>9a. (redstavljen na kori=a2a kao Y'anus #ostumili, 9roata :r mita 4*,van Gostu2ilov, Orvat (ustinjakF5. da jednoj Dreski ,vana Grstitelja Eangera, (avlina, o0na&en je godine 1?T1. kao @. Soann s s u Y'an 9roat. t Calm. ( gis Uilius :r mita, *8v. foannes, odnosno ,van, sin kralja Orvatske i Jal2a=ije, (ustinjak.F
, u MaBara ne sa2o da je u0 i2e S0nos (o0nato i Y'0n, nego je Dolklorni na0iv 0a dan sv. ,vana Grstitelja sz nt Y'0n na*. Ui(anj je na kajkavsko2e i'an4Gak, a 2aBarsko2e @z nt Y'an ha'ai Zli(anj, 2jese= sv. ,vanaF. Ii (odat=i sugeriraju, da je slavenski o'lik ,van u 8lavena stariji od fan, fovan i sl. Gako to o'jasnitiH furjevo i2e farClobfarilo odnosi se na njegovo 2ladena&ko ra0do'lje< kao novoroBen&e je u ju1ni7 8lavena on 8oiG, a kao 2ladi6a, koji (ase kod (oo&i2a, ili kasnije traga 0a svojo2 drago2, (o0naje2o ga kao Surja. dakon svad'e, odnosno, u (ri&a2a u kojoj se naglasak nakon onoga 3to se 0'iva nakon %kon0u2iranja 'rakaF, on je Y'an. to se dogodilo tijeko2 svad'e, da je (ro2ijenio i2eH 8veta svad'a odvijala se u 7ladu svjetskoga sta'la, ili na njegovi2 grana2a 4na su7oj grani na vr7u5. Goje je 'otani&ke vrste 'ilo to sta'lo, ?r"or mundiH \re2a Dolklorno2e gradivu dalo se (oka0ati da je to 'io uglavno2 7rast, du', ali i to da je u starije2 sloju to 'ila vr'a, to&nije i'a. Vidjeli s2o veliku (odudarnost i02eBu ruske Dra0e tr| }lqs| i 7etitske ja arta, %iva 0i20elenaF. 4| uoit, s|
~oruoit, s| w|ust, s| rp~t p{ot tr| }lqs|5
,vanov i Io(orov su i i2e svetoga sta'la u skandinavskoj -ddi, Fggdrasil, i0vodili i0 rije&i 0a ivu. Gao 3to je ja 0i20elena, tako je 0i20elen i Fggdrasil. Eije& i'a +/ji'a +/ iHa., neko sta'lo sa =rvenkasto2 koro2 4ili 'o'i=a2a5< 4/ei. *=rvenkast, 3arenF5 de 6e 'iti 'e0 va1nosti, 3to rije& ji'an)i%a (re2a 8kokovu ei2olo3ko2 rije&niku 2o1e 0na&iti dva sra3tena sunovrata, %sija2ska 'li0an=aF u 'otani&ko2e svijetu. Ivor'a rije&i s nastavko2 n nije rijetka. ,2a2o 2itolo3ka i2ena, Sarun, 5 run, (a 3to je ovdje takoBer va1no rije&i koji2a se o0na&uju ljudi (re2a 'iljka2a: "uk'an, tik'an.
0Ne*+is&oj)os&a iva)js:iK obi/aja i *jesa.a (ob+e-a)4
,vanjski tekstovi aludiraju na
skla(anje ve0e i02eBu 2ladi6a i djevojke. Ie su alu0ije (une jasne seksualne si2'olike. Io 6e 'iti (oglaviti ra0log 3to su ivanjske o'i&aje =rkvene vlasti, i katoli&ke i (ravoslavne, jo3 odavna (oku3ale 0atrti. da nji7 su se oko2ile 0'og nji7ove (utenosti i alu0ija na (ro2iskuitetne (rilike 4koje 2o1da nisu
1>>
X6M
'ile nikada u (ot(unosti ostvarene na konkretnoj 1ivotnoj ra0ini, nego sa2o na 2itskoj< eventualno su 'ile si2ulirane u o'redi2a5, a 'e0 su2nje je to2e do(rinijela i &injeni=a da je ta ve0a na 2itskoj ra0ini 'ila rodoskvrna.
Mos&i&i .os&E4
^ nekoliko jurjevski7 (jesa2a i0 okoli=e Bjelovara 4Ou0jak 19N?:K1,KK5,
u dijelu u ko2e jurja3i 2oljakaju 0a darove, nala0i se sti7

uro id is*od mosta, da do"ij s' ga dosta.
Ovo 'i i0gledalo sa2o kao i2(rovi0a=ija (u&koga sti7otvor=a, kada ne 'i (ostojale o0'iljne (aralele u drugi2, (rete1no svad'eni2 tekstovi2a. -vo, (ri2jeri=e, jedne i0 Oer=egovine:
WCok n zgradim sr "rn most Y n *os* m "is rom Y dragij m kam nom. &ad s'ato'i *rohod , < ka "is r tr * G , Cragi kam n z' k G , < k j sr G to ' G .
(a i0 Makedonije:
Ge 2e dadat Alaj.'eg, Alaj.'egu 0a sina< Ge na(rait ku(rija 8o dva draga ka2enja, 8o dro'nego 'isera.
Iakvi7 2jesta i2a i u drugi7 8lavena, (ri2jeri=e, kod Uu1i&ki7 8r'a:

Sa b%u Gi daG mst tHariGi >ot lutoh zlota, slj "ora/ Sa b%u G daGi *4 z njn H sG B tsi%yGimi Hozami, B 4tyr%yGimi konjami. %fa 6u ti dati 2ost i0raditi Od su7a 0lata, sre'ra< Jat 6u te (reko njega (revesti 8 tisu6u vo0ova, 8 &etiri tisu6e konja.*
te u isto&noslavensko2 (jesni3tvu:
1>?
%fa7at 6e2o 'oro2D0 0eleni2, Boro2 0eleni2, 2osto2 ka2eni2: Bor 6e 3u2iti, a ka2en 0voniti, Ja &uju ljudi, na2a u slavu.* %Iast ga lju'i, Mostit 6e 2u 2ostove ,0 dragoga ka2ena, ,0 0latnoga (rstena.* %Maru3ka se dosjetila , (o2ostila 2ostove ,0 kalinova (ru6a, Odgonetnula 0agonetke* %Gada 'i 2lada 0nala Ja 2ladi dola0i, Gatila 'i gatove Lgradila nasi(eM 8ku(i2 tekstilo2 8ve do sa2e ku6e< 8lo1ila 'i 2ostove ,0 kalinova (ru6a.*
X6R
da3ega junaka vodi (ut do nevjeste (reko 2osta. Iaj (ut je rekonstruiran i vodi od i0a =rvenogabkrvavoga 2ora kro0 =rne, 'latne 3u2e i lugove do u ravno (olje u koje2u je grad. On vodi, kako s2o u(ravo vidjeli, i (reko 2osta i0raBena od (le2enita gradiva 4to je zlati most (o ko2e s 4 G d 'a Narija, kako 6e2o uskoro vidjeti5. Io s2o ve6 vidjeli u (jes2i u kojoj sestri=a 4ona i0 drugoga svijeta5 (ri(re2a 'ratova konja 0a (ut (o nevjestu, a taj 6e (ut voditi (reko kovanog 2osta:
Z5ijt , j )t , moga "ra%a konji, S l *ojd t dalko *o di'ojku, 5o di'ojku, *o moju n ' stu/ S l *ojd t ) z gor 'isok , S l *ojd t ) z 'od glo"ok , S l *ojd t ) z moste kovane, 8ot 'idli di'ojkin d'or , C di'ojka s * rom d'ora zm G .
Ja je 2itska ve0a i02eBu (oj2ova *ut i most veo2a stara, govori (rela0 0na&enja i0 *(utF u *2ostF koji se dogodio u latinsko2e. ^s(oredite (raslavenski / *ot. i latinski *ons 4Gati&i6 1989':N9, 1991':T8.@a5 i (risjetite se sa2o sakralnoga 0na&enja rije&i *onti$ ,, %2ostograditelj*e furjev (ut vodi (reko 2ora, (a sada vi3e ne tre'a &uditi ni gr&ko *ontos *2oreF, (rvotno valjda %(ut (reko 2ora* 4us(ut: Oeleni2a je 5ontos 'ilo i2e 0a Prno 2ore, ono 2ore (reko kojega su 8laveni2a dola0ile (ti=e i0
@a
8or ovdje o0na&uje 3u2u na su7u 0e2lji3tu. 1>8
X6V
VCrejae5. 8ve su te rije&i i0vedene i0 indoeuro(skoga / *ont!i!s *7odati (o 2o&vano2 0e2lji3tuF. Gati&i6 je eti2olo3ku Diguru %2ostove 2ostiti* (rotu2a&io kao ulo2ak (raslavenskoga svetog (jesni3tva i rekonstruirao ga u o'liku /mostiti mosty. Gati&i6 je u sve0i s ovi2 2itski2 2osto2 (ose'i=e u(o0orio na dje&ju igru u kojoj dje=a (rave 2ost, te na tekstove (jesa2a koje se (rito2 (jevaju. ,2a2o, (ri2jeri=e, slova&ki tekst
! Hoja dunda, hoja 5oslala nas kralo'na. ! <a )o 'as *oslalaQ ! 5o tri 'ozy kam nia. ! <a )o 'am ta kam niaQ ! Blat mosty sta'ati.
(a 7rvatski i0 Gije=ebGittsee u Gradi36u, u0 slova&ku grani=u:

Hoja dunda, hoja, ? )a 'i to d lat Q ! Hoja dunda, hoja, Ni si most gradimo. ! Yz ) sa si j gradit Q ! Yz dragoga kamika.
Moglo 'i se lako (o2isliti da su tu (jes2i=u Gije&ani u =jelini (reu0eli od 8lovaka 4to, 2o1da, vrijedi 0a (rvi sti75, kada ne 'i 'ilo analogne slovenske (jes2e:
S !li trd n ta 'a4 mostQ ! En j trji kakor kost. ! Yz ) sa st ga d laliQ ! Yz zlata, sr "ra d lali. 4sve kod Gati&i6a 199a=5
Jo'ar o(is o'rednoga kola u0 koji je i3la (jes2a s 2osto2 donio je 19>9. godine ,van ,van&an. ,grali su ga u \ito2a&i na Natkanu n d lju 4to je (rva nedjelja i0a ^skrsa, ona koju su u Vara1dinu u V. stolje6u 0vali nedjeljo2 Velje no6i5, a 'ilo je (o0nato i u susjedni2 seli2a. 8astojalo se od dva dijela. ^ nje2u je sudjelovalo i (o desetak (arova, o'i&no oni7 koji se na2jeravaju te jeseni vjen&ati ili 2akar zgl dati. \le3e se tako da (ar (o (ar dr1i u ruka2a ru'a=, a na sti7 5odignit ru)i% (rvi (ar di1e ru'a= u 0rak tvore6i luk (o(ut 2osta (a drugi 0ati2 (rola0i is(od, (ostaje ti2e (rvi, di1e ru'a= i tako sve dok se ne u2ore. \jes2a, u kojoj se s(o2inje i rije& dunda, glasi:
:ja, dunda, ja :l j trd n taj 'a4 mostQ 6rd n, trd n kano kost. 5u4)ajt nas )r z nj ga.
1>9
&aj nam dar daj t Q 9rnooku dj 'ojku. Bna li s* )i, skuhatiQ 8olj , "olj n go 'i. Aait si sami 'i, 5odignit ru)i% . 4,van&an.Uovren&evi6 19>9:1Na.1N@5
XM0
Gava00ija )inj ni%a, da tu igru goto'o u isto' tnom o"liku i s analognim t kstom *o*ij 'k *oznaju j dnako 8 lokranj%i kao i @lo'a%i, |taj r%i i 5odra'%i Ikao i Na+ari2 u m +u*rostoru izm +u Hr'atsk i @lo' nij na j dnoj strani a @lo'a)k na drugoj, u*uGuj na zaklju)ak, da s radi " z sumnj o staroj tradi%ijskoj igri, koja s mogla s o"ama ras*rostraniti u da'no 'rij m od @lo'a)k do dana4nj ga kajka'sko!slo' nskoga *odru)ja 419>a:1>@,1>N5. Moglo 'i se sada ras(ravljati, je li taj o'i&aj is(rva 'io o(6eslavenski (a se 0adr1ao sa2o na 0a(adno2e ru'u \anonije, ili se on tek kasnije o'likovao negdje na 2oravskoslova&ko2 (odru&ju, na 3to je (o2i3ljao Gava00i. O to2e ovdje ne 2ogu dalje ra0gla'ati, dovoljno je uo&iti da Gava00ijeva (ret(ostavka ne (roturije&i (ret(ostav=i da ovdje i2a2o (red so'o2 tvor'u &vrsto (ove0anu s (raslavenski2 2itologe2o2 o dolasku 'o1jega sina na 4svoju5 svad'u. h K+ijes4 Ako se sada ivanjski o'i&aji, koje (rate 0na&ajne ivanjske (jes2e 3to su (oslu1ile
0a rekonstruk=iju 2itskoga konteksta, stave u taj kontekst, (ostaje 2nogo toga jasnije. 8ad, (ri2jeri=e, stara eti2ologija rije&i krij s 4u \raslavena rije& /kr s. nije o0na&avala lo2a&u, nego je 'ila i2e toga ljetnog 'lagdana5, koja ju je i0vodila od glagola poqkr tati i tu2a&ila je kao i2e 0a dan sun&eva o'rata 4solsti=ija< tako ju je tu2a&io jo3 Gava00i5, ne 2o1e i0dr1ati us(ored'u s novo2 koja krij s i0vodi od indoeuro(skoga glagola /kr !s! nastala od ie. korijena /k rI2! Frasti, 7ranitiF 4us(. latinski %r s%o *raste2F, (a i2e 'oginje (lodnosti 9 r s ili staroviskokonje2a&ki hirso *(rosoF5. /&r s., dakle, koliko god 'io datu2ski, (a i (o neki2 (ojedinosti2a u vjerovanji2a (ove0an sa sun&evi2 o'rato2, svojo2 eti2ologijo2 od'a=uje teoriju o solarno2 karakteru toga 'lagdana 4a ti2e vjerojatno i o'redne lo2a&e5 i (ostavlja se'e u kontekst 2ita o rastu vegeta=ije, (rije svega 1itari=a. fasniji (ostaju i 'rojni ele2enti ivanjski7 o'i&aja u koji2a igraju odreBenu ulogu (arovi 2o2aka i djevojaka. 8kakanje kro0 krijes u (arovi2a, (jes2e u koji2a se govori o 'iranju (arova, gatanje o udaji (o2o6u vijena=a 'a&eni7 u vodu, alu0ije na in=est, skla(anje ku2stva, =rkvene 0a'rane ivanjski7 0a'ava radi nji7ove raskala3enosti, sve to (ostaje ra0u2ljivi2 (ro2atra li se uklo(ljeno u 2itsko ka0ivanje o kon0u2iranju in=estne ve0e ne'eskoga (ara 'li0ana=a. Ovdje se 2ogu dodati i neki o'i&aji koje Gava00i nije s(o2enuo kao 3to su, (ri2jeri=e, djevoja&ko gatanje o 2ogu6oj udaji (o2o6u (3eni=e (osijane u tanjuri6 0a ,vanje 4na jadransko2e (odru&ju5, ili (ak o'i&aj javnoga o'0nanjivanja novi7 (arova koji se u MeBi2urju odr1ao do (o&etka Ka. stolje6a. Vinko gane= 0a'ilje1io je u svoje2 rodno2 Vrati3in=u kako se 2lade1 u0 ivanjski krijes %o0avala*: t *r d' ) rj Y'anja I2D.062 u Orati4in%u lo mom%i Id )ki2 krij s iz'an s la, na *a4njaku z'anom @i*lo4j , na lj zni)koj ram*i. 6om zgodom, kad s ' G krij s do"ro razgori, j dan od grlatijih [oza'af gromoglasno, da s' odj kuj s lom. Eza'a d )k i
1?a
XMX
*u% za udaju. Eno 4to s j s lom tokom zim *ogo'aralo to s odrazi u tom oza'anju. Gao (ri2jer naveo je, u0 note, sljede6i tekst:
C "ano' Y'o ni s , Aajtmano'a ?ga zamu4 id .
te:
^ ni s , ni 6uksar ura. S ml si, j ml Badra' % 8aru. 4gane= 199a:1>85.
God ivanjskoga su krijesa djevojke (jevale, (re2a (odatku kojega je 0a(isao sredino2 V,,,. stolje6a fosi( Bedekovi6, (jes2u u kojoj se 0ai0ivao l *i "og Aado1
A *i Y' trga ro , 6 "i Aado s' ti 8o 1 Aado slu4aj nas Aado. 5 'k Aado * 'amo ti, @ r%a na4a 'klanyamo ti1 Aado slu4aj nas Aado.
Ia je (jes2a 'ila jedni2 od doka0a 0a (ret(ostavku o (ogansko2 'ogu Uadi i o njoj 6e jo3 'iti govora h Ma+a -jevi;aL Mo+a)a4 Gnjiga je (osve6ena rekonstruk=iji hoda kroz godinu
(raslavenskoga 'oga vegeta=ije, furja. do, red 'i 'io osvrnuti se i na njegovu sestru i dru1i=u, Maru. ^&init 6u to na neo'i&an na&in. Eekao sa2 ve6 da se neka (ojava 2o1e lak3e o=ijeniti ako ju 2o1e2o su&eliti nekoj drugoj s kojo2 je (ove0ana. Io 6u i (oku3ati ovo2 (riliko2, sa2o 3to 6u krenuti sa su(rotne strane. ca'oravi2o, stoga, (rivre2eno na Maru. Gao is7odi3te (oslu1it 6e kajkavska (jes2a, s(o2enuta ve6 u ^vodu, (o sve2u sude6i i0 \etrovskoga kraj Gra(ine:
@1
\jes2a 'r. >N. ne(aginirane ruko(isne 0'irke koju je u kra(inskoj okoli=i (riku(io (red gotovo 1Na godina kra(inski ljekarnik -do (l. Io2aj. Iu 2i je 0'irku darovala 19>1. godine 0a di(lo2u njegova k6erka -2ilija groDi=a Monte=u==olli. Iekst sa2 naveo 'e0 ikakve i02jene u (ravo(isu ili inter(unk=iji.
@1
1?1
XM2
Y4la Narija do Norja, < mogla Narija ) z morj . 5rosim t l *o moj "rodar Caj m *r * laj ) z morj . < ) m ja t " * lati, 8u4 mi *latila talira. < ) m ja t "i *latiti. Otrgla Narija 4i"i%u
Oudrila ona na morj . 6aki j st za *ostala &ud j Naria *r 4la *r k. 8rodaro'a hia gor la 5omozi m ni Naria, < ) m ja t "i *omoGi <isi m 4t l * lati a z o'u 'odu 4iroku.
,0nenadilo je Marijino (ona3anje: 8rodaro'a hia LjeM gor la, a kada je 'rodar u nevolji 0a0vao 5omozi m ni Naria, ona 2u o s v e t o l j u ' i v o odgovara: < ) m ja t "i *omoGi, <isi m 4t l * lati a z o'u 'odu 4iroku. Motiv ove kajkavske (jes2e (o0nat je i do'ro istra1en 4GraDenauer 19>>5. de sa2o da ne2a nikakve su2nje da je ovdje rije& o novo0avjetnoj Mariji, nego je (o sve2u sude6i u njoj o(isan detalj 4a(okriDni5 i0 'ijega u -gi(at. ^ velikoj ve6ini ina&i=a kraj je onakav kako i tre'a 'iti: Marija se s2ilovala 'rodaru i (ogasila oganj, a sve je 0ajedno 0a(ravo 0oran (rika0 toga kako 'i to 'ilo stra3no kada 'i se i Marija (ona3ala kao 0lo&esti ljudi i ne 'i (o2agala u nevolji. Io2ajeva ina&i=a i0 \etrovskoga 4koju GraDenauer nije (o0navao5 &itavu je (ri&u svela na najosnovnije. do, ona nije jedina koja je is(ustila (ravi 0avr3etak 4tj. s(a3avanje ku6e u (la2enu5. Iakvi7 ina&i=a i2a vi3e. GraDenauer je tu (ojavu (rotu2a&io sa1i2anje2 osnovnoga teksta, no, to nije dovoljno. dai2e, osi2 logike (ri(ovijedanja (ostoji njoj nadreBena logika 0nakovlja u(ora'ljeni7 u (ri(ovijedanju. Marijino i2e ovdje je 0nak veo2a jasno odreBena sadr1aja i njegov se s2isao ni(o3to nije s2io (odrediti logi=i skra6ivanja teksta. A to se i(ak u nekoliko navrata dogodilo. \itanje koje (ostavlja Io2ajeva (jes2a (red nas sada glasi: 3to je to odo'rilo (u&ki2 (jeva&i2a da su us(rkos na2a (o0natoj logi=i rije&i.0naka Narija stu'oko2 (reokrenuli 0na&aj oso'e koju taj 0nak si2'oli0iraH \a1ljivi &itatelj otkrit 6e klju& odgovoru ve6 u sa2o2e (itanju. cnak, i2e Narija, ne2a sa2o ovu n a 2 a ( o 0 n a t u logiku, nego 2ora (ostojati i neka d r u g a l o g i k a. Io i2e 2ora i2ati i neki drugi sadr1aj kojega tek valja otkriti. dala0i2o se, ot(rilike, u (olo1aju 0vje0do0nala=a koji su, uo&iv3i ne(ravilnost u (ona3anju (laneta ^rana, (otra1ili ono 3to ju je 2oglo (rou0rokovati te otkrili 18@>. godine na una(rijed i0ra&unatu (olo1aju u 8ve2iru dotad ne(o0nati (lanet de(tun. Goga 6e2o 2i otkriti tragaju6i 0a ne(ravilno36u Marijina (ona3anjaH \ogledaj2o jo3 jednu (jes2u i0 iste 0'irke, takoBer i0 naju1e kra(inske okoli=e:
Y'an s 4 G , *o zlatom mostu, Ba njim s 4 G d 'a Narija, <a ruka nosi malo d t % .
1?K
& rsti mi Y'an malo d t . &ak "i ga krstil, sam kr4) n nis m. & rsti ga sam k r4) n "u4. D2
XM7
cani2ljiva je ovdje (u&ka teologija. Marija nosi malo d t % na ruka2a onako kako to nala1e si2'oli&an sadr1aj sintag2e d 'a Narija 4Bla1ena Jjevi=a Marija (rika0uje se, a na(ose 0a2i3lja, (rete1no s 2ali2 ,suso2 na ruka2a< (red o&i na2 dola0e slike i ki(ovi i0 Bistri=e, Uoreta, Irsata i sl.5 i tra1i od ,vana 4Grstitelja5 da joj k rstiW malo d t , 'e0 o'0ira na to 3to svaki kr36anin to&no 0na da je ,van na fordanu krstio ve6 odrasla ,susa. 8vi na3i na2a (o0nati suvre2eni=i, nai2e, nose na krst 2alu dje=u i (u&ko2 je (jeva&u ta slika 4dje&je krstitke5 toliko usje&ena u (odsvijest da i nije 2oglo 'iti druk&ije nego da i Marija, koju si i tako uvijek (redstavlja2o s djeteto2 u ruka2a, dakle, da d 'a Narija <a ruka nosi malo d t % na krst. Ova 'i (jes2i=a 'ila sa2o do'ra ilustra=ija 2o6i si2'oli&koga 0na&enja (ojedini7 rije&i i nji7ove (revage nad logiko2 (ri(ovijedanja, kad ne 'i 'ilo re&eno da se Y'anW 4 G *o zlatom mostu. Ovaj se to(os ni(o3to ne 2o1e o'jasniti nikakvi2 kr36anski2 ikonograDski2 ili a(okriDni2 (redlo3=i2a. \redod1'a o ,vanu koji s 4 G *o zlatom mostu do3la je ova2o i0 (osve druk&ijega, na2a ve6 (o0natoga 2itskog svijeta. Io 6e (otvrditi sljede6e dvije (jes2e. ^ (rvoj, i0 Bele Grajine, koja je dosta nera0u2ljiva, rije& m njak tre'ala 'i 0na&iti, (re2a ka0iva&evu tu2a&enju, im nitna nu), %0na2enita no6*, a i2e koje se tra1i 0a dijete je mrk'a no)ka, %2rkla no6*. N njak je 2o1da u sve0i s glagolo2 mij njati. Od te se no6i 2ijenja sun&eva (utanja (a 'i se 2o1da 2oglo (o2i3ljati da je ta (redod1'a u sve0i sa 8un=e2. da to u(u6uje i (ridjev zlat. do, nije isklju&eno da je to is(rva 'ilo (ove0ano s 2jese&evo2 2ijeno2. \jes2a glasi:
Y'an s 4 ) *o zlatom mostu1 <a Y'anj j zlat na zlat m njak. &rsti mi Y'an, sinka moj ga1 <a Y'anj j zlat na zlat m njak. &ako "om krstil, im na mu n znam/ <a Y'anj j zlat na zlat m njak. <ad nit mu to mrk'o no)ko. <a Y'anj j zlat na zlat m njak. 4trekelj 19a@.19a?b,,,:1@85
dai2e, druga je i0 cagorja 40a(isao ju je Gukuljevi6 18@?:KKa5, a u njoj se i0rijeko2 s(o2inje s' kli m s %, %svjetli 2jese=* kao i2e koje valja dati djetetu:
&ako mu jo) mo im zaz'atiQ Ym naj mu "o t s' kli m s %
Gako god 'ilo, 2itsko, (ogansko (odrijetlo ove (redod1'e i0van svake je su2nje.
@K
Ova (jes2a ne(osredno (ret7odi (rvoj, no, i2a isti 'roj: >N..
1?T
XMD
Ire6i (ri2jer 'it 6e 1etela&ka (jes2a du'oke starine i0 \asanske Gori=e 4'li0u Jonje 8tu'i=e5 koja takoBer s(o2inje Jjevi=u, ali na nov na&in:
Cj 'o Nari% , ito do la, îto do la, tri 'j n%a s*l la, < "i li s lo "ilo zdra'o i ' s lo, < "i li s lo "ilo zdra'o i ' s lo. 4Be0i6 19?T:TT85
,0ra0 dj 'a ovdje ne ostavlja ni traga su2nji u to da je (u&ki (jeva& i2ao na u2u Bla1enu Jjevi=u Mariju. do, nedou2i=u 2ora i0a0vati u(otre'a 7i(okoristika Nari%a. On ina&e nije neuo'i&ajen, no, ne u(otre'ljava se 0a ,susovu 2ajku 4doista se nikada ne u(otre'ljava5. On 6e nas, i(ak, odvesti dalje. O'lik Nari%a nije 7i(okoristik sa2o od i2ena Narija, nego i od Nara. Nara je (ak, kako s2o vidjeli, ustaljeni lik u Dolklorni2 tekstovi2a ne sa2o Orvata, nego svi7 slavenski7 naroda, a eti2ologiju 2u ne6e2o na6i u 7e'rejsko2 i2enu Nirjam, kako je to (redlo1io 8kok 419?K5. Janas 0na2o 2nogo o Nari i 2o1e2o jasno odrediti nje0ine 0na&ajke i 2jesto u drevnoj (oganskoj slavenskoj 2itologiji. Minu=io0no2 anali0o2 Dolklorni7 tekstova Gati&i6u je us(jelo doka0ati da je Nara djevi&anska k6erka visokoga (raslavenskog 'oga Gro2ovnika 4\eruna5. Ona u (rolje6e u svo2e gradu do&ekuje (ros=e. Veo2a ar7ai&ni2 2itski2 slika2a to je i0ra1eno, (ri2jeri=e, u ve6 navedenoj jurjevskoj o'rednoj (jes2i i0 dovaka 4davratil 18?9:K185:
@tara majko, h'alj n hudi 8og <astalo j no'o l to, *omozi nam 8og @' su kit okl nil , samo j dna n . Ena nij okl nila, kaj z l na nij. <a toj kiti s'a gos*oda i gos*on 8og.
dastavak ovoga 2otiva nala0i se u (o0natoj turo(oljskoj jurjevskoj 4Ou0jak 19N?:@5:

&ara djevojka *o gradu 4 G , 5o gradu 4 G , d ' rk "udi, C ' t d ' rka, kaki "raj n k, Nara ima zlatnu ja"uku, &omu ja"uka, komu dj 'ojka, Suri ja"uka, Suri dj 'ojka.
,na&i=a i0 8tu(nika 4Goreni6 189>:1@a5 i2a sljede6i 0avr3etak:

[@tant s gori, d ' t d ' rko' C ' t d ' rko', koj "raj nko', Suraj j do4 l, z l n na4 Surajf :to 'am m n z l nom lugu,
1?@
B l nom lugu, na suhom drugu ! kiral s
XMK
^ gos*onu 8ogu ve6 s2o (re(o0nali \eruna. @uhi drug je grana na Jrvu svijeta, ramus aur us. Nara je k6erka Gro2ovnika i 8un=a. Ona u svoje2 vrtu na su7oj grani o&ekuje 'o1anske (ros=e, gos*odu. dje0in je i0a'ranik, kako s2o ve6 vidjeli, 40eleni5 furaj: Suraj j do4 l, z l n na4 Surajf :to 'am m n z l nom luguW furaj je visoki 'og vegeta=ije koji svakoga (rolje6a dola0i u 0e2lju i0 daleka. do, (oka0alo se da je furaj u krajnjoj liniji Marin i0gu'ljeni deseti 'rat 4 d ' t "raj nko', koji &ekaju s Maro2 nje0ina i0a'ranika, i0gu'ljena desetog 'rata, (ostat 6e joj to2 svad'o2 d ' t d ' rko'e5. Mara se udaje 0a svojega 'rata. da jednak je na&in in=est skriven i 0akodiran u ranije s(o2enutoj (jes2i i0 Prne Gore, gdje su (jesni&ki2 je0iko2 i0jedna&eni s stra i n 'j sta te o"a "rata i d'a + ' ra: Nila s stra su d'a "rata, a n 'j sta s d'a + ' ra. ca 'olje ra0u2ijevanje (otre'no je osvijetliti karakter (raslavenske Nar . Ona je dT'i%a 4u (raslavensko2e je ta rije& 0na&ila o(6enito dj 'ojka5 koja s rado36u do&ekuje svojega 0aru&nika. do, ona je ujedno o'ijesna. Vidjeli s2o to ve6 u s(o2injanoj (jes2i i0 Prne Gore 4 Nunja groma nadigrala, Nila s stra o"a "rata5, a jo3 o&itije 'it 6e to u sljede6oj:
Y'ina m *ot'orila majka Ca sam Y'i )in u)inila. <isam, majko, i' mi Y'o "io, ?ma mu ih mislim u)initi. 5ri) kaj m do Surj 'a dana, Cok izajd m na *olj z l no Y iz' d m s'oj drugari% Y uh'atim kolo na li'adi Y na" r m d'oga, troga %'iGa1 @andokosa i okolo) *a, Oratoloma i ' lik tra' , C sno krilo sinj kuka'i% , Ai'u nogu mrt' krtini% , 5a G kukat oko d'ora moga. 4Jelorko 19>T:1Ta5
Ova (o2alo 3aljivo intonirana (jes2a sadr1i nekoliko va1ni7 ele2enata: Surj 'o kao trenutak djevoj&ina (ojavljivanja u javnosti, li'ada kao 2jesto susreta, drugari% s koji2a i0la0i 4ona ne nastu(a sa2a5, te i2e Y'o kojo2 ova (jes2a odudara od uo'i&ajeni7 jurjevski7. do, to nije slu&ajno. furjevo, nai2e, nigdje nije o0na&eno kao svad'eni dan. Ono je sa2o dan (rvoga susreta. Mitska se svad'a odigrava kasnije, na ,vanje< 2u3ki junak 4nje0in 'rat5 sada redovito nastu(a (od i2eno2 Y'o, Y'an. ^ slavenskoj 4i 'alti&koj5 (redaji on joj je nevjeran, no, na kon=u 6e Marina o'ijest (ostati ra0lo1ita:
C laj, Nar , )agod r ti drago, E'o ti j &arlo'iGu Y' . @ada sko)i 'a j z ro mutno,
1?N
@ada zo'i d ' t "rata% s'ojih. 5ak ju lju"i tri dni i tri noGi. Aju"il ju j i osta'il ju j &akonoti li'adu z l nu, 5oko4 nu *ak i osta'lj nuW 4Gurela= 18?1:V5
XM6
,vo je Maru iskoristio i ostavio, na3to 2u se Mara osve6uje i u'ija ga, konjolika, u0 (o2o6 strjeli=a 4o&eva oru1ja5:
t *olju s *rah *odi <i od 'j tra ni od 'ihra, < g od jada lij * Nar #dj joj hra"ro' konj *o"j . Ba njim Nar *j hom *j 4i1 `tstanb, doro, ranj n stao @trj li% t ustrij lil &roz s' t'oj ) tirb nog , &roz s dal% , *a u sr% 4gu'eli6 19>T:1>N5
^ isto&noslavenskoj (redaji o&uvano je 2itsko (ri(ovijedanje o to2e 3to 6e ljutita sestra u&initi s 'ratovi2 4konjski2e5 tru(lo2. Bra6u 6e nagovoriti da ga u'iju *do (olus2rtiF 4(od ti2 je o&ito 2oralo 'iti 2i3ljeno ne3to doista stra3no5, a ona 6e i0 ruku i nogu na(raviti krevet, i0 re'ara trije2, i0 1ila 6e stijenj 0asukati, i0 2o1dine svije6e naliti, i0 sala loj isto(iti:
%Gori 2oja svije6a ne gasiv3i se, \la&i njegova 2ajko ne u2ukniv3i.*
Osvetolju'ivost ostavljene Gro2ovnikove i 8un&eve k6erke do'ro je (otvrBena u slavenskoj i 'alti&koj (redaji. Ia se o(asna osvetolju'ivost krije i u nje0inu i2enu. dasu(rot 8koku koji je nje0ino i2e Nara tu2a&io jednostavno kao 7i(okoristik od Narija, (odrijetlo 2u valja tra1iti u glagolu moriti. ,s7odi3te 2u je indoeuro(ski glagolski korijen /m r! *s2rvitiF, *u2rijetiF, odakle i /mr!Ho. *s2rtanF, F2rtavF. Ovaj je indoeuro(ski glagol (risutan u gotovo svi2 indoeuro(ski2 je0i=i2a. ,0 njegova (raslavenskog o'lika /m r!ti (otje&u na3e rije&i kao mrij ti, umirati, umarati, moriti, zamor, odmor < i0 /mor. je i0vedena rije& smrt 4i u staroindijsko2e je mara *s2rtF5. ^ ne2alu 'roju je0ika o&uvano je i dodatno 0na&enje: *ona koja u'ijaF, (ri2jeri=e, u staroindijsko2e mara!h, lit. mras, latvijsko2e m ris, [kugaF< staroislandski i starovisokonje2a&ki mara, nje2a&ki di Nahr, <a%htmahr 0na&i *nadnaravno 1ensko 'i6e koje (o no6i sjeda s(ava&u na (rsaF, us(. jo3 Dran=uski %au%h mar, staroirski NorIr2igain 4odatle Uata Norgana i0 legendi o kralju Arturu5. ^ slavenski2 je0i=i2a kona&no (ostoje rije&i i0 istoga korijena s jednaki2 0na&enje2: mora, tmora, zmora, trutamora i sl. Mo1da ne6e 'iti 0gorega, doda2 li toj 2no1ini rije&i i 0na&enja jednu i0 sjeverne ,rske. Ia2o je rije& mar 0na&ila %t7e last s7eaD*, 0adnji sno( na njivi 4onaj koji se u slavenski2 je0i=i2a 0ove 8oja, 5 runo'a ili O l so'a "rada5. \osljednji sno( s
1?>
XMM
njive (ove0ali su i donijeli u ku6u i o'jesili i0nad ka2ina do idu6e 1etve. Io su 0vali mar bs tail, %2arina kita, re(*. \ostojao je neko6 i nekakav o'i&aj (ove0an sa 0adnji2 sno(o2, 0van %rying th mar , no, nije o(isan. 4GaileC 19?K:1K5. ge3ka Maena, Maana i2a, kao i 'rat joj furaj, klju&eve:
Nad na, Nad na, &d s klu) *odTlaQ Cala s m i%h, dala 6 j k'Ttn j n dTli, ?"y odmykala B z mT kor n_. 4Uiung2an 19@N:??a5 %Marena, Marena, Ga2o si klju&eve stavilaH Jala sa2 i7, dala, Ioj Pvjetni=i. Ja 'i otklju&ala ,0 0e2lje korijene.*
Iraganje 0a klju&evi2a koji 6e otklju&ati 0e2lju 4o'i&no je to furjev (osao5 i (ustiti rosu da i0aBe i osvje1i vegeta=iju (o0nato je i kod ,sto&ni7 8lavena. do, ta2o u jednoj 4ve6 navedenoj5 (jes2i klju&eve ne2a Mara nego furjeva 2ajka od koje se o&ekuje da otvori 0e2lju:
e %A furjeva je 2ati \o gori 7odala. Glju&eve nosila, ce2lju otklju&ala, Iravi=u is(ustila, da travi=u rosi=ue*
Ve6 s2o u(o0nali ruske 0agonetke u koji2a se (ove0uju klju&evi i rosa. cani2ljiva je jedna ina&i=a s isti2 odgovoro2, ali s (o&etko2 koji 6e nas ovo2 (riliko2 i0nenaditi: |{t |it ~o uoi voktq|, uoil }|{roitq|, wqyt ~o{liq| 4MitroDanova 19>8, 'r. 1995. Ovdje se mati Narija, koja rusko2e seljaku (osljednji7 (okoljenja nije 2ogla 'iti nitko drugi do li ,susova 2ajka, odjedno2 nala0i u (osve 2itsko2e (olo1ajue Vrati2o li se sada 0a(adni2 8laveni2a, vidjet 6e2o da i ta2o MaenabMar0ana 2o1e do'iti Marijine =rte. Ia2o se, (ri2jeri=e, u ^7ersk2 Oradi3ti (itanje @mrtn0 n d la, kam s *od laQ (ostavlja i Mariji koja ti2e do'iva ulogu u tekstovi2a (roljetnoga o(7oda. Io, (ri2jeri=e, u Moravskoj ni(o3to nije 'ila usa2ljena (ojava 4Uiung2an 19@N:K8a d.5. fo3 jednu =rtu Marina 0na&aja otkrit 6e2o udu'i2o li se u &injeni=u da je Mara staja6i lik slavenski7 svad'eni7 (jesa2a. Ona u nji2a 0astu(a 2ladenku, ona je (rototi( 2ladenke. Gao 3to sveta svad'a furja i Mare stoji 0a sve svad'e o'i&ni7 s2rtnika na ce2lji, tako i Mara stoji 0a sve 2ladenke ovoga svijeta. Ia se Mara u Dolklorni2 tekstovi2a, kako s2o ve6 vidjeli, nerijetko i0jedna&uje s k u n o 2 . ^ ruski2 svad'eni2 (jes2a2a o(isuje se kako su svatovi, idu6i 0a kunini2 trago2, dos(jeli u 2ladenkinu ku6u. Io nije slu&ajno. Orvatski 0eleni furaj i2a u (jes2a2a kunu ka*u. Euski djever govori do2a6inu: npw|qp m r|p wmstso pqlk. Gada Eusi i0vode nevjestu i0 roditeljskoga do2a, 2ladenka (jeva tu1'aljku s (o&etni2 sti7o2 ms mn|.{| t}sopt{p, %i0nosi se ko1u7 od kunovine*e
1??
XMR
ms| se 0ove ruska dje&ja igra s (jes2o2 i kolo2, u kojoj si 2ladi6i 'iraju *nevjestuF. ms|, wmst| u rusko2 kolokvijalno2 govoru 0na&i 1ensko s(olovilo. 8i2'olika (lodnosti ovdje je o&ita. Gad to sve 0na2o, s7vatit 6e2o du'oku si2'oliku sljede6e ruske du7ovske (jes2e:
qt, o qt, l wqls, sl nlil}| o ij|v p{oq|, | ro ij|v p{oq|. qt, o qt, | s| {o nlil}l tklq| wmwmw| tklq| wmwmw| qt, o qt, oioo wmwor|q| plu ~i|rkm pw|}|q|, plu ~i|rkm pw|}|q|. qt, o qt, |w }|mqslpwt klrwt ho uoism voktqt, ho uoism voktqt. qt, o qt, mstm mntqt, mn|ut qm~tqt, | }mn|ut qm~tqt. qt, o qt, lnl mnm ~otqt, onlksl voktqt, | w onlksl voktqot 4Ba0anov 19?a:N1T5 %Oj li, oj li, dije klen, nije 're0a ^ ra1i stajala, Ja, u ra1i stajala. Oj li, oj li, A na toj 're0i 8jedila je kukavi=a, 8jedila je kukavi=a, Oj li, oj li, Jo'ro je kukala, 8vi2a istinu ka0ala, 8vi2a istinu ka0ala. Oj li, oj li, Gako su djevojke i0 caulke \o 'rusni=u i3le, \o 'rusni=u i3le. Oj li, oj li, Guni=u u'ile, cu'i2a oderale, Ja, 0u'i2a oderale. Oj li, oj li, 8e'i ko1u7 sa3ile, G o'jedu i3le, Ja, k o'jedu i3le.*
^ ra1i je stajala 're0a, na toj 're0i sjedila kukavi=a. Jo'ro je kukala, svi2a je istinu ka0ivala: kako su djevojke i0 sela caulka i3le (o marjonu. Jovde je sve ra0u2ljivo. , rije& uois| je jasna: to je 'rusni=a. Jjevojke su oti3le 'rati 'rusni=e. Gad se 'rusni=e 'eru, onda 2lade1 ne 2o1e a da dio na'rani7 'o'i=a ne (ojede. \rito2 se krvavo=rveni sok 'rusni=a nu1no =ijedi ni0 'radu. Mo1e2o stoga (jes2u s7vatiti kao rugali=u djevojka2a i0 caulke: 2anje su 'rale, a vi3e 0o'ale (a su i2 li=a *krvavaF, kao da su 0u'i2a rastrgale neku 0vjerku. do, (jes2a i(ak i2a (revi3e klju&ni7 (oj2ova (o0nati7 i0 drugi7 2itski7 tekstova a da 'is2o ju 2ogli svesti na (uku rugali=u. cvjerka je kuna, od nje0ina kr0na na(ravit 6e kouh. &uka'i%a 6e 'iti da je ona ista koju s2o ve6 vidjeli u 7rvatski2 jurjevski2 (jes2a2a 4u koji2a furaj nosi ka(u od kunovinee5. Ona sjedi na dr'u, a drvo stoji u *olju. Io je ar"or mundi.
1?8
XMV
do, vrati2o se rije&i uois|. ^ 0a(isanu tekstu ta je rije& (isana 2ali2 slovo2 i 'e0 su2nje je 0a(isiva&u 0na&ila *'rusni=aF. Vjerojatno je i (u&ki (jeva& 2islio na 'o'i=e. God (jevanoga se teksta 4a (jes2a je (rigodna, du7ovska, dakle 'ila je (o sve2u sude6i neko6 o'redna5 ne 2ogu (jevati rije&i s 2ali2 ili veliki2 slovo2. Ja je 0a(isiva& rije& uois| 0a(isao s veliki2 (o&etni2 slovo2: Mo(sa, onda 'is2o do'ili isto&noslavenski (andan Morani, Mareni, Mar0anie fesu li (rvotno djevojke i3le u (olje (o MarjonuH ^ rusko2e je uois| ne sa2o 'rusni=a, nego i du3eno 4*dinstanoF, *2orenoF5 jelo< ne 0a'oravi2o da je i u 7rvatsko2e rije& mor na (arti=i( (asivni 1enskoga roda od glagola moriti. Mo1da je tu rije& o ini=ija=ijsko2 o'redu, (o ko2e su u kasno (rolje6e djevoj&i=e, koje su do'ile 2jese&ni=u 4a to se ranije 0'ivalo i02eBu 1N. i 1?. godine5 'ile (ri0nate kao s(olno 0rele dT'i% koje 6e se o ,vanju (o&eti ogledavati 0a 2o2=i2aH Joista, i u Bjelorusa i ^krajina=a (o0nat je Dolklorni lik 0van uois|. Jalek odra0 skla(anja ivanjski7 ve0a (redstavlja, (ri2jeri=e, ve6 s(o2enuti 2e Bi2urski o'i&aj oza'anja. ^ \relogu su oza'ali do oko 19aa. godine i (rito2 (jevali na2a ve6 (o0natu (jes2u:
Y'an s 4 ) *o zlatom mostu. 5o nj m s 4 ) d 'a Narija. [&rsti mi, Y'an, o'u d t % f ! &ak "i ti krstil, som sam n kr4) n. Ym nujt , kaj mu j im Q <j mu j im *r mladi A ksi. Ym nujt jo, kaj joj j im Q <joj j im *r mlada 6r za. 4gane=199a:1>95
Ii2e je ovoj, na (rvi (ogled 2arijanskoj, (jes2i u (ot(unosti ra0otkriveno (ogansko 0na&enje. &rstiti je, 'e0 su2nje, ovdje is(rva 0na&ilo %nadjenuti i2e, i2enovati*. ,van Grstitelj sa2o je su(stitut (oganskoga Y'ana, (a stoga ovdje ne oza'a 2ladi6a i djevojku nego krsti 2alo d t % . Gao 3to 'og vegeta=ije 4Suraj\Y'an5 na (ovratku s onoga svijeta ide (o zlatnom mostu ususret 'o1anskoj svad'i, tako u0 ivanjski krijes tre'a (ove0ati 2lade ljude u (arove. Vrati2o se jo3 jedno2 marjoni. ho uoism vokt{t 0na&i u rusko2e jo3 i *i6i u lovF 4tj. *2oriti 1ivotinjeF5. \ove0uje li ta &injeni=a ovaj (ret(ostavljeni o'red s Arte2ido2, 'oginjo2 lovaH God nje0ine ri2ske (osestri2e Jiane ve6 s2o vidjeli zlatnu granu. ,li (ak s Jioni0ovi2 *ludi2 1ena2aF, M e n a d a 2 a , njegovi2 sljed'eni=a2a koje su u divlje2 0anosu tu2arale 'rdi2a i i 0 2 o r i l e se u divlje2, vrtoglavo2 (lesuH da vr7un=u 0anosa u7vatile 'i neku 1ivotinju, rastrgale ju i (ojele onako (rijesnu. dije li ruska (jes2a o djevojka2a i0 caulke (osljednji trag nekoga (raslavenskog orgijasti&kog kultaH Jjevojke, koje su mstm mntqt, mn|ut qm~tqt, | }mn|ut qm~tqt . nisu li to slavenske 2enadeH \risjeti2o se Marini7 drugari%a i0 ranije navedene 7rvatske (jes2e u kojoj Mara, o'ijesna, najavljuje:
5ri) kaj m do Surj 'a dana,
1?9
Cok izajd m na *olj z l no Y iz' d m s'oj drugari% Y uh'atim kolo na li'adiW 5a G kukat oko d'ora moga.
XR0
Ova2o idu i (rijetnje do2a6ini2a koji ne 'i darivali jurja4 , da 6e i2 odvesti sinka u ra'no *ol , 2eBu d kli% koje 6e ga r zigrati, r stan%ati:
, ?ko n ) t daro'ati, E) mo 'am sinka z ti, <ajmlaj4 ga, najdra ga. E) mo ga ot* lati @ %rn gor ' ra'no *ol , N d d kli% , m d sna4i% , 6am G mo ga r zigrati, ( zigrati, r stan%ati. 4Ou0jak19N?:1@5
8a2o 3to ta2o ne 6e 'iti Mare, nego 6e se to odvijati u drugo2e svijetu.
Otvara se ni0 (itanja koja jo3 nisu ra0ja3njena. 8lavenska tekstovna (redaja s jedne je strane veo2a ar7ai&na, otkriva na2 odnose starije od oni7 koji su, (ri2jeri=e, sadr1ani u indijski2 Veda2a, najstariji2 o&uvani2 indoeuro(ski2 o'redni2 tekstovi2a, no, s druge je strane sintag2ati&ki veo2a ra0graBena i 0akodirana do ne(re(o0natljivosti. \osao na otkrivanju i dekodiranju ti7 tekstova, (re2da je ve6 dao 0natne re0ultate, tek je na (o&etku. Guna je, ina&e, seljanka2a veo2a ne0godna 1ivotinji=a. Grvo1edna je i u stanju da u jednoj no6i (okolje sve koko3i u koko3inj=u. 8toga joj do2a6i=e nerado i0govaraju (ravo i2e, da je ne 'i ne7oti=e do0vale. Ia'uiranje nje0ina i2ena dovelo je do toga da se u (ojedini2 indoeuro(ski2 je0i=i2a ono 0a2ijenjuje s drugi2, o(isni2. ^ slavenski2 se je0i=i2a 0a nju (onegdje u(o(tre'ljava rije& i0vedena i0 (raslavenskoga /n 'Tsta 4(odsjeti2o se sada na ranije s(o2enuto &e3ko i2e 0a sla2natu lutku u (roljetni2 o(7odi2a5, u starogr&ko2e je to numjitsa *nevjestaF, u talijansko2e donolla *nevjestaF 4doslov=e *2ala gos(oBaF5. Ovo se2anti&ki u (ot(unosto odgovara 0na&enji2a koja i2a rije& kuna u slavenski2 je0i=i2a. da nje2a&ko2e se lasi=i ka1e Nard r, starovisokonje2a&ki mardar. , to je euDe2i0a2, i0veden i0 indoeuro(skoga / mar!ti!, takoBer u 0na&enju *2lada 1enaF. ^s(or. litavski martv *djevi=a, nevjestaF, staro(ruski martin *nevjestaF, latvijski mars%ha *'ratova 1enaF. daj0ani2ljvije 6e ovdje 'iti kretsko Arte2idino i2e 8ritomartis. 8 Arte2ido2 s2o se ve6 nekoliko (uta susreli. Ona je ceusova k6i, (a ti2e ujedno i Jioni0ova sestra. do, ona je i A(olonova sestra ' l i 0 a n k a 4kao 3to je, kako s2o vidjeli, (re2a neki2 indi=iji2a, Mara furjeva 'li0anka5. Budu6i da je A(olon naknadno (reu0eo ulogu 'oga 8un=a, Arte2idi je (ri(ao 2jese= 4u 'altoslavenskoj (redaji o&uvano je starije stanje: sestra Mara je J a n i = a , k 6 i 8 u n = a , a 'rat furaj M j e s e = 5. Arte2ida je 'ila jedina djevi&anska
18a
XRX
gr&ka 'oginja 4a i(ak 'oginja (lodnosti5, no, 'ila je i osvetolju'iva i okrutna 4u'ila je, (ri2jeri=e, dio'i svi7 seda2 k6erie5. Jovoljno je ele2enata koji je (ove0uju sa slavensko2 Maro2. fe li kod (ri'li1avanja (oj2ova ie. /m r! i /mar!ti! (o2ogla i (u&ka eti2ologijaH Eedaju se (itanja koji2a 0a sada jo3 ne 0na2o odgovora. 8 druge (ak strane kuna (odsje6a na vjeveri=u (atatosk i0 skandinavske 2itologije koja tr&i (o 8vjetsko2e sta'lu gore.dolje i (renosi (ogrde koje si i02jenjuju 'ogovi gornjega i donjega svijeta. 8 Arte2ido2 i nje0ina dva 'rata (onovno s2o se vratili u 2it o 'o1ansko2 junaku vegeta=ije koji na (rolje6e donosi 1ivotnu snagu 'ilju u 0e2lju 4on je jedan od 'ra6e5. Guna 4i njoj srodni lasi=a i 0erdav5 otkrivaju na2 se kao (rastari si2'oli djevi&anske k6eri de'eskoga o=a. Gad 7rvatske seljanke i0 kajkavski7 krajeva jo3 i danas o've0no sa stra7o(o3tovanje2 govore gos*a lasi%a, one nesvjesno u(otre'ljavaju u0 0vjerkino i2e e(itet dodavan 'ogovi2a 4sjeti2o se gos*ona 8oga sa su7e grane i0 7rvatske jurjevske (jes2e5. Mara na3i7 Dolklorni7 tekstova je, dakle, djevi&anska k6i visokoga 'oga gro2ova, \eruna, i 8un=a. dje0ina o&ekivana svad'a s 'rato2 4'li0an=e25 (reduvjet je (lodnosti na 0e2lji, svakogodi3njoj o'novi 1ivota. Ona je osvetolju'iva, o(asna. ^slijed sli&nosti i2ena Nara i Narija do3lo je, us(rkos nji7ovu nastanku u ra0li&iti2 vjerski2 sustavi2a, kod ra0ni7 slavenski7 naroda do (re(litanja 0na&ajki ti7 dviju 'o1anski7 oso'a. \ogledaj2o sada na kraju jo3 kajkavsku 'o1i6nu (jes2u i0 MeBi2urja:
Co" r ' ) r gos*odar, gos*odar Co"r 'am S zu4 gost dal 6o mlado l to *o$alimo, 6o d t S zu4a molimo. Bi4la nam zi4la d ni%a, d ni%a, @*od on gor 'isok . < nam j ono d ni%a, d ni%a, < g nam j Narbja C 'i%a. Narija sinka rodila, rodila, O *l ni% ga j *o'ila. 4gane= 19K@ b,.8K5
Jakako da Narbja C 'i%a nije nitko drugi do li S zu4o'a 2ati. do, ona je ujedno, na veo2a ar7ai&an na&in, (oetsko2 aDir2ativno2 nega=ijo2 4do'ro o&uvano2 u ruskoj (redaji5 identiDi=irana s Jani=o2, dakle, s Narom koja ostaje u ku6i u kojoj se rodio 2ali Bo1i6, a (od stare 6e dane, (rije idu6e O lj noGi, (ostati o(asno2 Noranom. Ja 0aklju&i2. \oka0alo se da Narijin kr36anski lik i Narin Dolklorni i2aju ne sa2o veo2a sli&no i2e, nego i neke druge dodirne to&ke koje su o2ogu6ile nji7ovo (re(litanje u (u&koj (redaji.
181
XR2
\rito2 ne tre'a Naru 0a2i3ljati kao Narijinu 7i(osta0u, nego kao jednu od ko2(onenti sinkretisti&ki7 (redod1'i koje si je (uk o'likovao da 'i lak3e ra0u2io i svladao svijet oko se'e. Misli2 da sa2 us(io uka0ati na onaj si2'ol koji se krio i0a Marijina i2ena u (o0adini (u&koga teksta o Mariji i 'rodaru i koji je o2ogu6io (retvor'u \o2o6ni=e kr36ana u uvredljivu i osvetolju'ivu oso'u. ^s(ut sa2, nada2 se, jasnije o=rtao lik djevojke Mare, k6erke najvi3ega slavenskoga (oganskog 'oga.
S,Ko+e: )a -+ev,4
^ ovo2 6e2o odsje&ku (o'li1e ra02otriti 2jesto na ko2e se
odigrava sveta svad'a, hi ros gamos. Ono je, kako s2o ve6 vidjeli, (o2alo neo'i&no:
&uku'a)i%a zakuku'ala, t jutro rano ' z l nom lugu, * zelenom lugu% na suhom drugu% .a suhom drugu na rakitovom% <a rakito'om i na "oro'om. 6o mi ni "ila kuku'a)i%a, O G mi j to "ila mlada n 'j sta. Nlada n 'j sta *o gradu 4 G , 5o gradu 4 G d ' rk "udi
#rad (o koje2u se 3e6e n 'j sta i0jedna&en je sa suhim drugom, su7o2 2otko2bgrano2 u ina&e z l nom lugu. 8u7o6a ove grane (oslu1ila je Gati&i6u kao (ola0i3te (ri tvrdnji da je nevjesta Nara k6erka 'oga gro2ova, 'oga koji (ri(ada su7u svijetu. #os*oda koja za ja"uku dr 'e0 su2je su (ros=i: ko2e 6e (ri(asti ja'uka, toga 6e 'iti djevojka. Gati&i6 je (re(o0nao sta'lo na koje2u je suhi drug kao 8ta'lo svijeta, ar"or mundi. Io je 0a(ravo =jeloku(an svijet 0a2i3ljen i (redo&en u liku sta'la, (ri &e2u kro3nja (redstavlja onaj dio svijeta u koje2u 1ive i djeluju 'ogovi ne'esni=i, sta'lo svijet s2rtnika, a korijenje (od0e2ni svijet u2rli7 4i ktonijski7 'o1anstava5. 8u7a je grana u kro3nji re0ervirana 0a Gro2ovnika, ta2o je njegov grad (o koje2u se nevjesta 3e6e, no, ta je grana ujedno 2otka, drug, koja dr1i ne'eski svod da ne (adne na 0e2lju. Vegeta=ijski junak slavenski7 Dolklorni7 tekstova dola0i s druge strane 2ora 4(o svojoj je Dunk=iji taj to(os i0jedna&en s korijenje2 odnosno dno2 sta'la5, ide dugi2 (ute2, 2osto2 4to je sta'lo5 i dola0i u kro3nju gdje se (ri(re2a 'o1anska svad'a. Ia je svad'a (rototi(o2 svi2a ljudski2 svad'a2a, o'i&ni s2rtni=i u svoji2 svad'eni2 o'redi2a o(ona3aju 4dakako u kulturno2e o'ras=u u koje2u je 2itski (ogled na svijet jo3 (risutan5 'o1ansku svad'u koja se odvija na su7oj grani. 8tudent etnologije Jra1en Galeni6 is(itivao je re=entne selja&ke svad'ene o'i&aje u okoli=i Uud'rega i to2 je (riliko2 0a(isao u Gutnjaku 41u(a Gu02ine=5 jednu dosad ne(o0natu (ojedinost koja je (o'udila njegovu (o0ornost 4Galeni6 199T5. Eije& je o o'i&aju koji se i0vodio u odreBeno2 trenutku
18K
XR7
svad'enoga slavlja, #da j kolona do4la *r d hiu mlad i dok j *r 4la 'sa s*itan%ija *r d l som . ^ to2 se trenutku, dakle kada 2lado1enja dola0i (red 2ladenkinu ku6u, d ' r 2orao (o(eti na neko drvo i s njega skinuti mladin ro*) %. ^ (rija3nja vre2ena 4n gda su mi ja*a *ri*o' dali5 nije se radilo sa2o o ru(=u, nego je m sto ro*) %a gori na dr 'u "il o" 4 ni n kak ' ' n) % od z l nj ' , na koj mu j "il *ri' zani isti tako' ro*) %. Iaj je ru'a= 4odnosno neko6 vijena=5 netko 2laBi ranije o'jesio na vr7 kro3nje, ali ne na kakvu god granu: ona j tr "ala *o mogu)nosti "iti )im 'i4 4a, i da j "ila suhor k L$su7a granaM. Vijena= je visio na vr7u sta'la, na su7oj grani u njegovoj kro3nji. ,2aju6i na u2u Gati&i6evo tu2a&enje jurjevski7 o(7odni7 (jesa2a, sada nije te3ko ra0u2jeti si2'oliku ovoga svad'enog o'reda 4u to2e o'i&aju, nai2e, 2o1e2o ve6 naslutiti o'red5: ' n) % je standardni si2'ol 2ladenke, a suhor k je su7a grana na ar"or mundi. O n) % (o kojega 2ora i6i djever, a o'je3en je o suhor k, nije do li kuku'a)i%a koja je zakuku'ala u jutro rano ' z l nom lugu, ' z l nom lugu na suhom drugu, odnosno mlada n 'j sta koja *o gradu 4 G . C ' r si2'oli&ki odla0i (o 'ratovu 2ladenku. Gutnja&ko (enjanje na drvo u &ijoj je kro3nji o su7u granu o'je3en 0eleni vijena= (osve je jasna alu0ija na 2itsku sliku o 'o1anskoj svad'i koja se odvija u kro3nji 8vjetskoga drva. ^ to2 kontekstu (ostaje va1ni2 trenutak u koje2u se o'i&aj odvija. Io je onda kada 2ladena= do Be (red vrata, l su 2ladenkina dvori3ta 4#da j kolona do4la *r d hiu mlad i dok j *r 4la 'sa s*itan%ija *r d l som 5, 3to (osve odgovara i trenutku i 2jestu u 2itu: kad 2lado1enja dola0i (red d' ri Gro2ovnikovi7 d'ora. A da se doista radi o ne&e2 neo'i&no va1no2e, da ta grana (redstavlja ne3to 'itno 0a ljudsko 1ivljenje, govori sljede6i (ro(is: C ' r j zato moral "iti sigur n i s*r t n kak lasi%a. ?li j moral do"ro *aziti da n 'trgn toga suhorka na koj mu j "il ro*) k, j r"o "i to "ilo ' liko zlo i ' lka n sr Ga. to 'i se ono dogodilo, kad 'i (ukla su7a grana o koju se oslanja de'oH Iekst jedne druge, takoBer ve6 navedene jurjevske (jes2e, (re2da sa2 (o se'i sla'o ra0u2ljiv, (otvrdit 6e (redlo1eno tu2a&enje. Iaj je tekst 2etodi&ki drago=jen u(ravo (o svojoj nera0u2ljivosti. Iek su&eljen s oni2 (rvi2 on (ostaje jasniji2, (a &ak dodatno (oja3njava (rvoga. ^ (rolje6e 4 nastalo j no'o l to5 sve su grane (rolistale, sa2o jedna je ostala su7a 4to je onaj suhi drug u z l nom lugu5, a na toj su grani 4ne s(o2inje se nikakav grad5 gos(oda:
@tara majko, h'alj n "udi 8og <astalo j no'o l to, *omozi nam 8og @' su kit okl nil , samo j dna n . Ena nij okl nila, kaj z l na nij. <a toj kiti s'a gos*oda i gos*on 8og. W
^ gos*odi s2o ve6 (re(o0nali one iste koji u drugoj (jes2i za ja"uku dr , dakle, (ros=e. do, u ovoj (jes2i nisu sa2o (ros=i na grani, nego i nji7ov do2a6in . gos*on 8og. \u&ki (jeva& danas, naravno, kada 7vali Boga i o nje2u (jeva u jurjevskoj (jes2i, i2a na u2u sa2o kr36anskoga Boga O=a i nikoga drugoga. de tre'a 'iti 2itologo2 (a da se od2a7 uo&i kako gore na sta'lu, na su7oj grani, ne 2o1e &u&ati kr36anski Bog, takvo 3to se nje2u ne (rili&i, nego da se ovdje (od njegovi2 i2eno2 (rokriju2&arilo neko
18T
XRD
2itsko 'i6e i0 (oganski7 davnina. Ia 'o1anska oso'a na su7oj grani u 0elenoj kro3nji, do2a6in gos(odi. (ros=i2a, (raslavenski je 5 run.. 8lijedi2o li dalje Galeni6ev o(is, vidjet 6e2o da ga s(o2inju i Gutnja&ki svatovi: C ' r j , *rij n go li s j *o) l * ntrati na dr 'o, *latil muiki da mu igrajo n kak'u * smu dok s "u on * ntral. Enda j d ' r moral *o*iti *ar ku*i%i 'ina i nazdra'lati i to o'ak. 5r'u j zdig l i r k l1
<aj*rij s s timo s' 'i4nj ga 8oga koji 'isoko s di i 's nas doli gl di.
, ovdje 8vevi3nji nije nitko drugi do li Bog kr36ana. do, (ogledaj2o 3to se 0'ivalo u0 tre6u, (osljednju 0dravi=u: 6r Gu j n s*il do kraja, ' G ono kaj mu j ostalo j zl jal ' z mlu ili v koren dreva ili *od nog muika4 m, i onda j muika zaigrala. Y igrali so dok j d ' r n don s l doli toga ro*) ka z dr 'a. ^ (rvoj je 0dravi=i s(o2enut onaj 'og koji 'isoko s di, a u (osljednjoj se vino i0lijeva nes(o2enuto2e koji je dolje (ove0an sa z mljom, odnosno, 3to je jo3 0nakovitije, s korij nom dr'a. Io je O l s, Gro2ovnikov o(onent, njegov (rotivnik u 2itu &iji o'risi sve jasnije i0ranjaju i0 (redaja ra0ni7 indoeuro(ski7 naroda, a utvrBeni su i kod ju1ni7 8lavena. ^ 7rvatskoj \odravini djever je jo3 (o&etko2 . stolje6a na0dravljao Velesue ^ 7rvatsko2 je Dolklorno2 gradivu i0nenaBuju6e do'ro o&uvana (redod1'a o 'ogu koji 'isoko s di gore. Gao (ri2jer neka (oslu1i svatovska 0dravi=a i0 sjeverne Jal2a=ije, 0a(isana jo3 18@>:
5rid kuGom ti stog, <a nj m sidi gos*odin 8og, < kom dili s ka*om, < kom dili s 'riGom, <ami s'akom do"rom sriGom. 4Ou0jak 19N?:@K5.
da stogu sjedi 'og i o jednoj sr(skoj )aroji)arskoj (jes2i i0 Gola u 0a(adnoj Bosni 4ta2o su )aroji% o'ila0ile seli2a o 8(asovu5:
8io ti stog &olik z l n "or, ? na njemu sj di gos*odar "og, < kom dij li ka*om < kom 4akom N ni i t "i ComaGin Or Gom Co"rom sr Gom1 C t , dj %o, amin
18@
4Mil&eti6 191?:N>5
XRK
Iaj 'og ne 2ora 'iti sa2o na stogu, nego 2o1e sjediti i *od nji2e, kao, (ri2jeri=e, u 0aklju&ku jurjevske (jes2e i0 arka3ev=a:
t d'oru 'am stog, pod njim sj di dragi 8og, Oas da nadari sr Gom, a m n s *unom 'r Gom.
Ie3ko je u gos(odinu Bogu, koji sjedi na stogu ili &u&i (od nji2e, (re(o0nati kr36anskoga Boga. \ogotovo je to ne2ogu6e u (jes2i i0 Ei'nja&ke:
t o"oru stog i na nj mu gos*od 8og, tru4i s stog, od gos*od 8og, struka i ko'rljka. 4o'je (jes2e kod Ou0jak 19N?:@K, KT5.
dije 'e0 0na&enja to da se ovaj 2otiv 2o1e na6i i u jurjevski2 i u svad'eni2 (jes2a2a. c'unjuje 2ogu6nost da se 'og 2o1e 0a2isliti 'ilo n a , 'ilo ( o d stogo2. ^ jednoj ranijoj studiji (ostavio sa2 (itanje: mo li s "og koji id *o uli%i I"og dj lit lj2 Lu isto&noslavenski2 tekstovi2a Bog, 8(orC3, EajbEajokM *oisto'j titi s O l somQ 4199a:NN5 8ada tu (ret(ostavku, i0nijetu onda kao *veo2a o(ravdanoF (itanje, 2ora2 relativi0irati. Bio sa2 (o3ao od &injeni=e da furjevog (oo&i2a, Velesa, stara ruska kronika 0ove )skotii 'ogz). Budu6i da u starorusko2e skot. 2o1e 0na&iti i )i2etak, nova=), Veles je 'og ne sa2o stoke, nego uo(6e i2etka. Joista, nije (ogrje3no (itati se, nije li 'og koji < kom dili s ka*om, n kom dili s 'riGom, nami s'akom do"rom sriGom, dakle, 'og djelitelj, identi&an s Veleso2. do, u 0dravi=i u kutnja&ko2 svad'eno2 o'redu 'og koji 'isoko s di (osve je nedvos2isleno (re(o0nat kao ne'esnik i (ostavljen je u o(reku (re2a ono2e koje2u se u tre6oj 0dravi=i i0lijeva vino u kor n dr 'a. \itanje je jedino, s2ije li se su7a grana u vr7u kro3nje (oistovjetiti s vr7o2 stoga. dije li, i(ak, stog 1itne sla2e u 2itsko2e kontekstu ne3to drugo nego Jrvo svijetaH O(re0 je svakako na 2jestu, no, i(ak se 2o1e uvjerljivo (oka0ati da su stog i su7a grana usko (ove0ani, (a i 0a2jenjivi. @tog je o(6eslavenska i o&ito (raslavenska rije& / stog.. \o0naju ju svi slavenski je0i=i. -ti2ologiju joj valja tra1iti u indoeuro(sko2e korijenu / Is2t g. *(ali=a, 3ta(F, od kojega i2a i0vedeni=a u ra0ni2 indoeuro(ski2 je0i=i2a, ali ne u 0na&enju *(last sla2e ili sijenaF. ^ to2e 0na&enju ova rije& u drugi2 je0i=i2a nije (o0nata 4osi2 kao o&it slavi0a2, (ri2jeri=e, u 2aBrsko2e asztog, ru2unjsko2e stog, =in=arsko2e stogu, al'ansko2e tok5. Iek u staroislandsko2e rije& stjaki, stakkr 0na&i *8=7o'er, kugelDr2iger OauDenF, 3to odgovara slavensko2e stogu. \re2a to2e, u1e je 0na&enje *(last sla2e ili sijenaF slavensko.ger2anska (ose'nost, dok je o(6enitije 0na&enje *(ali=a, 3ta(F starije. @tog je, (re2a deDini=iji u Ani6evu (j )niku hr'atskoga j zika, *(last sla2e ili sijena slo1en oko sto1eraF. Be0 sto ra ne2a stoga: ku( sla2e ili sijena 'e0 2otke u sredini jo3 nije stog. @to r je (ak 4i njegova isto0na&ni=a stoina5, (re2a isto2e rje&niku, *a. drveni stu( oko kojeg se sla1e stog 4sijena, sla2e i sl.5* i *'. stu( na gu2nu oko kojeg se (ri vr3id'i tjeraju konjiF. \oja2 *stogF 4(last sla2e ili
18N
XR6
sijena5 ovisan je, dakle, o (oj2u *sto1erF 4drvena 2otka, stu(5, 3to je (osve sukladno eti2ologiji rije&i. daj'li1e (aralele slavensko2e /sto r. nala0e se u 'altijski2 je0i=i2a: litavski stgaras, stagarys *duga su7a sta'iljkaF, latvijski stungurs *su7i ko=en, korijen ku(usaF. Eije&i su i0vedeni=e od ie. / Is2t g. (o2o6u suDiksa ! r, !ar. ^ slavenski2 je0i=i2a ta rije& dola0i u o'li=i2a s korijenski2 vokalo2 o 47rvatski, slovenski, 'ugarski sto r, ruski p{oj|i5, ali i u (rijevojno2e stu(nju 4lu1i&kosr(ski sG or *2otkaF, u Prnoj Gori st r *de'loF, u =rkvenoslavensko2e p{lj|iz *vratni=aF, ali i u nas: u 82okvi=i je 4G r *2otka na gu2nuF5. 8 ti2e u ve0i neo'i&no je 0na&ajna rije& st ar u 7rvatski2 govori2a i02eBu Bjelovara i Gole, i to u 0na&enju *7rastFe Ja to nije 7rvatska novotvor'a svjedo&e ru2unjski slavi02i st jar *7rastF, st j ri *7rastova 3u2aF. Io 0na&i da je se2anti&ka ve0a i02eBu sto1era i 7rasta 'ila (o0nata 'ar dijelu \raslavena jo3 (rije nji7ova ra0la0a. Io 0a(ravo nije neo&ekivano. 8tari su 7rastovi velika sta'la u koja rado udari gro2, na nji7ovi2 kro3nja2a &esto se vide su7e grane. do, o n a su7a grana o n o g a sta'la na koju se oslanja de'o, 2ora 'iti vi3e od o'i&ne grane: ona 2ora i2ati kakvo6u &vrste 2otke, stu(a< ona nije sa2o kita kaj okl nila ni, nego suhi drug na koje2u je s2je3ten \erunov grad. cato je 0a nje0ino o0na&avanje i0a'rana rije& koja i0vorno 0na&i *stu(, 2otkaF. 8ada (ostaje vidljivi2 da stog 4ili, to&nije: stoina5 odgovara suhom drugu, su7oj grani na 8ta'lu svijeta, a to 0na&i da je 'og koji 'isoko s di na grani identi&an ono2e koji sidi na stogu. Io, dakako, ne 0na&i auto2atski da i u 'ogu koji &u&i (od stogo2 valja vidjeti ne'esnika. \risutnost furjeva (oo&i2a na njegovoj svad'i ne 'i tre'ala &uditi, jedino 3to 2ogu6nosti 0a njegovo (re(o0navanje u ovo2 slu&aju 0asad i02i&u i0 ruku. 8tog je, (osve ne2otivirano, (risutan i u ranije navedenoj ruskoj svad'enoj (jes2i u kojoj je us(oredan 7rastu is(od kojega (o&inje kunin trag:
%Graj stogova na ugaru 8toji velik, ogro2an 7rast, ,s(od toga 7rasta krenuo je kunin trag.*
Ii2e je ve0a stoga s 7rasto2 dodatno (otvrBena. Galeni6 je istra1ivao i u o'li1nji2 Ole'ina2a. ca'ilje1io je jo3 nekoliko 0ani2ljivi7 (ojedinosti 4u ruko(isu5. Mlado1enjini su se svatovi oku(ili ve6 dan (red vjen&anje i oti3li u (osjete 2ladenkinu do2u. Jo3av3i ta2o, u jedno2 je trenutku svatovski star 4ina i0rekao standardni govor:
Co"ri ljudi, ja 'am s s m na *o) tku moram za$aliti na 'a4oj do"roti i gosto*rimst'u kaj st nas 'u o'i t mni noGi *rij li *od 'a4 *o4to'ani kro', no ' j do4lo 'r m da 'am s i mi na n ki na)in za$alimo i oduimo. 5a 'am 'u s'oj i mlad n) 'o im daruj mo j dnoga )udnoga st'ora, koj n k 'a4i hii i s druini don s *uno sr G , zdra'lja i ' s lja. Ou to im i' li
18>
XRM
^ to2 je trenutku d ' r is(ustio u so'i 'ijeloga golu'a ili 'ijeloga 0e=a. Jok su golu' ili 0e= 4nikada nisu donijeli o'je 1ivotinje 0ajedno5 skakali ili (r7utali (o so'i, svi su se s2ijali i vriskali, a *ogoto'o mlad nkin *rijat lji% . dato je domaGi star 4ina 2orao re6i gosti2a:
:'o do4li su nam )udni gosti or l star 4ina, sokol d ' rina. @ "om su don sli " lu golu"i%u, " lu zaji%u, golu"i%a im j ot*rhala, a zaji%a od" ala.
,2a2o u (odravskoj svad'i (risutnu i 2alu kr0nenu 1ivotinju, dakako, do2a6u, jer s kuno2 to ne 'i 2ogli u&initi. 8ti7 :'o do4li su nam )udni gosti (araDra0a je (o&etni7 koledarski7 sti7ova (o(ut 'ugarski7 l {t tk|{ konit xop{l woqlk|it. fo3 je jedan ele2ent koji (ove0uje (odravsku svad'u s rekonstruirani2 Drag2enti2a (raslavenskoga sakralnog (jesni3tva. Io je ri2a s di ! gl di u (rvoj od navedeni7 na(itni=a: <aj*rij s s timo s' 'i4nj ga 8oga \ koji 'isoko sedi i 's nas doli gledi. Ona se nala0i u ni0u (jesa2a u koji2a (ti=a gra'ljivi=a sjedi na vr7u sta'la. \risutna je, (ri2jeri=e, u 7rvatskoj s i(ana, gdje (jeva& ka0uje javoru. 0eleno2 'oru: na 'rhu ti orl sj di, a dal ko o)im gl di 4gu'eli6 19>T:1@>5, (a u *olj arskoj &estitki 0a(isanoj u Jonjoj Ju'ravi:
WOu im onoga, &oji 'isoko s di, |iro glj di, O roki " lo lj ljujo dri. Ualj n "udi S zu4 &ristu4 4Oranje= 1991:>8, 'ilj.5
Iaj je srok do'ro (o0nat i u o'redno2 (jesni3tvu drugi7 slavenski7 naroda, (ri2jeri=e, u ruskoj gdje orao ka0uje rpowo ptjm, k|qlwo xqjm 4ejn 1898:TT95, ili u ukrajinskoj gdje se (ojavljuje sokol 4sa2o 3to je tu gl dati 0a2ijenjeno s 'idj ti5: tr powoq ptkt{, k|qlwo rtkt{ 4Golova=kij 1898:K,>a8, 'r. @>5. ^0 &lanove rekonstruiranoga (raslavenskog sroka /sTdit ` gl-dit (ojavljuju se kao staja6e o0nake gor \'ysoko 3 dol \dal ko, &i2e se (ro3iruje rekonstruirani Drag2ent. Gati&i6 je (redlo1io rekonstruk=iju /'ysoko na 'r.hu orl. sTdit, dal ko gl-dit 4199a=:>?5. 8ti7 kutnja&ke na(itni=e u koje2u Bog 'isoko s di i 's nas doli gl di, dakle, ne sa2o da se (o kontekstu ukla(a u (rika0ani 2itski sklo(, nego u se'i sadr1i (re(o0natljiv ulo2ak sakralnoga (raslavenskog (jesni3tva.
18?
XRR
,0 'rojni7 varijanti ovoga 2otiva 2o1e se lako 0aklju&iti 3to je to na 3to to oraobsokol dolje gleda. fasno je to u kajkavskoj
#ori s di si'i sokol, #ori s di, grada gl di1 [8og nam i'i tu gos*oduf 4Gukuljevi6 18@?:KNK.KNT5
8okol gleda u 4Gro2ovnikov5 grad u koje2 su gos*oda 4(ros=i odnosno svatovi5. Iekst se nedvos2isleno odnosi na svetu svad'u: (ti=a gra'ljivi=a sjedi na vr7u svjetskoga sta'la i odo0go (ro2atra svad'u 'o1anske dje=e. Gako ta ne'eska svad'a stoji 0a sve svad'e na svijetu, alu0ija na nju u selja&koj (odravskoj svad'i nije neo'i&na. ^ kutnja&koj se svad'i ta ri2a (onavlja, dodu3e (rikrita, i u te6oj na(itni=i: Ba 'as gos*oda ka*itani koji za stolom \ sediste i saki ' s'oj kut glediste, &i2e su gos*oda ka*itani 4(redvodni=i svatova5 i0ravno (ove0ani s ne'eski2 svatovi2a. ^ 7le'inskoj svad'i or l i sokol ne sjede, dodu3e, %gore visoko*, no, (risutni su kao najvi3i svatovski &asni=i. Ii2e kao da se krug 0atvorio. do, 2ogu se otvarati novi. 8(o2enuti srok (risutan je i u jednoj &e3koj ina&i=i tekstova koji o(isuju kako nevjesta od dijelova tijela svojega u'ijenog dragana i0raBuje korisne (red2ete svakodnevne u(otre'e: od 2ladi6evi7 no1ni7 kostiju stoli=u, od kostiju njegovi7 ruku svije6njake, od kose (ojas a od lu'anje (e7ar. cati2 6e 0adati 0agonetku:
<a l0s% s d_m, <a l0sku hl d_m, A0skou s o'_j_m B l0syy ti *di*_j_m. 4-r'en 19NN:1KN.>5 %da lju'avi sjedi2, da lju'av gleda2, Uju'avlju se ovija2, ,0 lju'avi ti na(ija2.*
,sto&noslavenske (aralele ovo2e 0a(adnoslavensko2 (ri2jeru 4(ri2jeri=e, ukrajinska ~o utqou vojm, s| utqor| xqjm %(o 2ilo2e 7oda2, na 2iloga gleda2*, ejn 1898, 'r. ?Na5 svjedo&e o njegovoj starosti. Grugovi 'i se 2ogli i dalje 3iriti, no, ovo2 (riliko2 to 2ora 'iti dovoljno. Ovdje tre'a i(ak jo3 s(o2enuti jednu rusku du7ovsku (jes2u koju su (jevali u0 kolo (od veliko2 're0o2. ^ njoj se, osi2 8vjetskoga drva 4ovdje je to s2reka5, s(o2inju jo3 tri do're stvari:
%A na toj su s2reki Iri do're stvari: \rva do'ra stvar . Ujute (&ele, Jruga do'ra stvar . Bijela lasi=a, A tre6a do'ra stvar . 8ivi orao.*
188
XRV
Ie tri %do're stvari* u uskoj su sve0i sa svjetski2 sta'lo2. \&ela2a jo3 ne 0na2o (ravo 2itsko 0na&enje, lasi=a odgovara kuni i ona je 0vjerka 3to tr&kara (o sta'lu 4(utu koji (ove0uje Gornji s Jonji2 svijeto25, a tre6i je sa2 vr7ovni 'og koji odo0go gleda. \rito2 su se djevojke ( o ( e l e na 're0u i (redstavljale (&ele, 7er2elina i orlae Analogija s o'redni2 &ino2 u (odravskoj svad'i o&ita je. \oka0alo se da (ostoje 0natna (odudaranja i02eBu 2itske (ri(ovijesti koja se naslu6uje u rekonstruirani2 ulo2=i2a (raslavenski7 sveti7 tekstova i svad'enoga o'i&aja 0a'ilje1ena u okoli=i Uud'rega. Ia se (odudaranja ne svode sa2o na Dor2alnu (aralelu 4 suhor k ! suhi drug5, nego se vide na si2'oli&koj ra0ini 40eleni vijena= . 2ladenka5, otkrivaju u strukturni2 odno3aji2a 4visoko gore dolje na 0e2lji, u0 korijen drva5 i u (ovijesti (ojedini7 klju&ni7 rije&i i nji7ova 0na&enja 4sto1er . 7rast5. Metodi&ki je va1no da su (odudaranja utvrBena (rvenstveno na ra0ini kont ksta, 3to u(u6uje na genetsku srodnost i s veliko2 vjerojatno36u isklju&uje 2ogu6nost kasniji7 2igra=ija 2otiva. Ova su (odudaranja tako o&ita i takva i2 je te1ina da uvjerljivo (odu(iru Gati&i6evu inter(reta=iju jurjevski7 o(7odni7 tekstova. 8 druge (ak strane sad se u svad'eni2 o'i&aji2a slavenski7 naroda 2o1e lak3e (re(o0navati 2itska (o0adina, 3to 6e olak3ati nji7ovo tu2a&enje i u&initi ga sigurniji2.
189
XV0
Maj:a bo'ova
A)&+o*olo6:i as*e:& &+ojs&ve)o'a )a/ela
govjek je od trenutka, u koje2 je stekao s(oso'nost svjesnoga s(o0navanja svijeta, taj svijet ra0u2io (o2o6u (rirodni7 su(rotnosti koje je uo&io oko se'e. Io su o(reke (o(ut gor 3dolj , na*rij d3nazad, s*rij da3straga, s'j tlo3tama, suho3'lano, lij 'o3d sno , tuga3radost, do"ro3lo4 , to*lo3hladno itd. itd. Ovakve "inarn o*ozi%ij 4dvo&lane o(reke5 &ine i danas osnovu na3ega ra0u2ijevanju svijeta i &ovjekova 2jesta u nje2u. do, &ovjek s(o0naje svijet kru1no, (o&a2 od se'e, (a stoga se'e s2je3ta u0a sredi3te svijeta. Io je om$alos g s 4(u(ak svijeta5, ar"or mundi 4sta'lo svijeta5, a,is mundi 4os svijeta5 klasi&ne 2itske ko02ograDije. ^ to2e sredi3tu djelatna je i o(o0i=ija dolj 3gor . ^2etanje2 &ovjeka ove se is7odi3ne o(reke uslo1njuju. O'je (ostaju (rostorni2 struktura2a &vrsto (ove0ani2a s 2itski2 s7va6anje2 svijeta. \rva (redstavlja sklo( dviju 'inarni7 o(reka i odreBuje &ovjeka (re2a strana2a svijeta. Ona 2o1e us(ostaviti 2itsko sredi3te do2ovine 4u ,rskoj je to 2itska (eta (okrajina Nid L*8redina*M u kojoj kraljuje 2itski kralj =ijele ,rske, u vedskoj ,ndiji to je *(eta strana svijeta*, ona gdje s2o 2i, o'dj 5. God ste(ski7 konjani&ki7 naroda -uroa0ije tako se ureBuju selo, gro'lje, vojni&ki logor, dr1ava 4i o0na&uje 'oja2a5. ^ to2e su 'e0 su2nje (arti=i(irali i (redslavenski Orvati. Jruga (ak o'ja3njava &ovjekov (olo1aj na 0e2lji i02eBu de'a i \od0e2lja. ^ osnova2a svi7 drevni7 2itologija le1i (redod1'a o 'or'i dvaju ko02i&ki7 na&ela, Eeda i dereda, stru&no na0vani7 &ozmos i &aos. ^vjerljivo je rekonstruirana i 0a slavensku 2itologiju. Gonstruktivno2, stvarala&ko2 Eedu 2jesto je gore, a destruktivno2 deredu dolje< &ovjek je u sredini. Ovo (osljednje je ve6 2ala tro&lana, trinitarna struktura konstruirana u ljudskoj svijesti da 'i si &ovjek (redstavio svoj odnos (re2a 8vijetu. Iako je ureBen 8vijet. Gore u kro3nji stanuju de'esni=i, 'ogovi koji ureBuju svijet, dolje u korijenju je svijet sila dereda, svijet 2rtvi7, a u sredini 1ivi &ovjek. Ia je struktura svojstvena i o'redu, sastavljenu od tri ele2enta: 415 s(o0naji, ste&enoj o'javo2, o katastroDi&nosti situa=ije u kojoj dered na(ada Eed te o 0adatku i (otre'i, (revladati ju, 4K5 o'rednoga &ina 4drom non5 s koji2 6e2o (osti6i taj 0adatak i 4T5 teksta 4 mythos5 koji (rati i o'ja3njava o'redni &in. , ovdje (ostoji trojstvo, no ono je (re(o0natljivije jer se 2o1e 0a2isliti (o(ut kruga 4(o(ut (rostora, vre2ena5 ili trokuta. 87va6anje trojnosti kao najsvetijega 0akodirano je i u kr36anskoj Dra0eologiji. Iu su (ojedine 'o1anske oso'e *sa2o* s' t 4*Ju7 8veti*5, dok je =jeloku(no trosjtvo *r s' to. ,skustvo svetoga je, kako je to i0rekao Mir=ea -liade, s&+,:&,+)i ele.e)& svijes&i4 ^ taj strukturni sklo( s(ada trojstvena, trinitarna struktura kao s'ojst'o najs' tij ga.
19a
I-eja o bo'o+o-i;i i )je1i) o-)os *+e.a &+i)i&a+)oj s&+,:&,+i
XVX
ca nas je ovdje va1nije da je jo3 u (aleoliti&ko do'a sigurno 'ila o'likovana (redod1'a o 'o1anskoj o'itelji. \redod1'a o 'o1anskoj 2aj=i likovno je (otvrBena od 2laBega (aleolitika naova2o. Eije& je o do'ro (o0nati2 1enski2 Diguri=a2a, ne(re=i0no na0vani2 *Venera2a*, koje se1u (reko KN.aaa god. unatrag. \redstavljaju 'o1i=e (lodnosti i rodnosti. Osi2 3to su i2ale va1nu ulogu u trudno6i (aleoliti&ki7 1ena, 'ile su i gos(odari=e divlja&i. dji7ov 1ensko.2aj&inski 0na&aj nedvos2isleno govori da su one raBale dje=u, 'ile su majk . ,stodo'no je (ostojala i drevna (redod1'a o ne'esko2 'ogu stvoritelju, s7va6enu kao ota%. do ni3ta se ne 0na o to2e kako je (aleoliti&ki &ovjek 0a2i3ljao ve0u i02e Bu Boga O=a i Bo1i=e Majke. de3to vi3e o o'itelji 'o1anske Majke 2o1e se 0asad sa2o nagaBati. \a i(ak, s2ije se (ret(ostaviti trojstveni odnos: Bog Ota=Bo1i=a Majkadijetebdje=a. Va1nost Bo1i=e Majke naglo je (orasla s (o&etko2 0e2ljoradnje. gini se da je 0ani2anje 0a 1itari=e (o&elo negdje u isto&no2 8redo0e2lju i (rednjoj A0iji, (rije ne3to vi3e od 1a.aaa godina, na (odru&ju na koje2 su 1ivjela (le2ena 2e0oliti&ki7 kultura &iji se su se 2e Buso'no srodni *nostrati&ki* govori u to do'a ve6 'ili (o&eli dijeliti. Eije& je o govori2a 4*(raje0i=i2a*5 i0 koji7 su, (re2a nostrati&koj teoriji, nastali dana3nji indoeuro(ski, se2itski, 7a2itski, ugroDinski, altajski, dravidski, (ojedini kavkaski i jo3 neki je0i=i. 8ku(ljanje2, a 0ati2 i sijanje2bsadnjo2 'iljaka, is(rva su se 'avile 1ene. 8toga se i0jedna&uju (lodnost 0e2lje i (lodnost 1ene, (a 1ena (ostaje odgovorno2 0a us(je3nu 1etvu. Jru3tvena uloga 1ene nagla3ava se, javljaju se t0v. uorilokalni 'rakovi i drugo 3to 6e kasnije (ridonjeti stvaranju 0nanstvenoga 2ita o 2atrijar7atu kao (rvo'itno2 o'liku ustrojstva (ri2itivne ljudske 0ajedni=e. dajkasnije sada ce2lja se i0jedna&uje s Bo1i=o2 Majko2. \ostu(no se ra0vija (oja2 Velike 'o1i=e Majke. God \raindoeuro(ljana je do3lo do odreBenoga (o2aka u naglasku. Bio je, 'e0 su2nje, uvjetovan veliko2 va1no36u sto&arstva, (ose'i=e konjogojstva, koje je u (rvi (lan i0'a=ilo 2u3kar&evu ulogu u 1ivotu 0ajedni=e. \raindoeuro(ska dru3tva 'ila su i0ra0ito (atrijar7alna, 3to i(ak ne 0na&i da nisu i dalje &uvala *2atrijar7atskuF (redaju o Maj=i ce2lji. Ota= de'o i Mati ce2lja i dalje su osnovni 'o1anski likovi oko koji7 se, u vi3e (okoljenja, ni1u i is(re(le6u nji7ovi 'o1anski (oto2=i. Oeleni 6e 2aloa0ijsku &y" l 0vati X Z#Q!. Velika 6e Majka is(rva sa2a raBati (artenogene0o2 4odjeka i2a jo3 u gr&koj 2itologiji, gdje Oera sa2a 0a&inje Aresa i OeDesta5. Io ju (ove0uje s (oj2o2 djevi&anstva. \a i (rvi ljudi nastaju 4raBaju se5 od 0e2lje 4tako je, uostalo2, i u Gen K,?5. ^ ruskoj se (u&koj ko02ologiji i u ulo2=i2a 2itolo3ke (oe0ije to s7va6anje o&uvalo, (a se ce2lja do u na3e dane na0iva |{ pi| luq, *Mati Vla1na ce2lja.* Iek 6e kasnije, (ronalasko2 ora6e s(rave koju vuku 1ivotinje 4(a 6e 2u3kar=i (reu0eti oranje kao svoj 0adatak5, o'raBivanje njive 'iti i0jedna&eno sa s(olni2 odnoso2. Io i(ak ne 0na&i da ljudi u ono do'a ne 'i 0nali kako dola0i do 0a&e6a. ,deja o (artenogene0i je, nai2e, i3la ruko2 (od ruku sa sveto2 svad'o2 4 hi ros gamos5 i orgijasti&ki2 o'redi2a. \risutna je i (redod1'a (re2a kojoj Mati ce2lja stu(a u 'rak s O=e2 de'o2. On ju o(loBuje svoji2 sje2eno2 . ki3o2. 8toga je Mati ce2lja usko ve0ana s vlago2 odnosno vodo2. God rani7 je (oljodjela=a 'o1anska o'itelj sastavljena od O=a de'a i djevi&anske Majke ce2lje te nji7ove 'o1anske dje=e. X Z#Q! (ostaje X Z[, *Majka 'ogova*, 'ogorodi=a. Ve6 se u neolitiku, (et tisu6a godina (rije ,susova roBenja, javljaju (rvi likovni (rika0i Madonne s djeteto2.
191
XV2
cani2ljivo je da sve donedavna nije us(jelo rekonstruirati (raindoeuro(sku Veliku 'o1i=u Majku ce2lju, (re2da je nje0in 2u3ki (ar . 'og de'eski Ota= . 4(raindoeuro(ski: xdi us *Jtgr, od xdi u! *ne'o*5 do'ro (otvrBen. Mo1da je to2e u0rok i0ra0ita (atrijar7alnost ratni&ki7 sto&arski7 naroda, kakvi su (rete1ito 'ili i \raindoeuro(ljani, 3to je dovelo do nje0ina (otiskivanja. Ja je i(ak i kod nji7 2orala (ostojati (redod1'a o takvo2 1ensko2 'o1anstvu, 0na2o ne sa2o deduk=ijo2 4nostrati&ki narodi (o0navali su Veliku Majku ce2lju, \raindoeuro(ljani su (oto2=i jednoga od nostrati&ki7 naroda, 0na&i da su oni 2orali 'a3tiniti tu 0na&ajku, 'are2 u tragovi2a5, nego i 0a7valjuju6i 0natni2 sli&nosti2a u 2itologija2a (ojedini7 kasniji7 indoeuro(ski7 naroda. dedavno je te odnose (oku3ao na (raindoeuro(skoj ra0ini rekonstruirati Garret 8. Ol2stedt 4199@5. ^nio je vi3e svjetla u tu (ro'le2atiku, (re2da se neke njegove tvrdnje &ine s(orni2a. 8vakako ne 'i tre'alo su2njati u (raindoeuro(sku (redod1'u o Maj=i ce2lji koja je ujedno i Majka 'ogova. Ona i2a i tri 'o1anske k6erke koje, i0gleda, djeluju svaka u svoje2 dijelu Go02osa 4ne'esko2, 0e2aljsko2, (od0e2no25. ^ (ojedini2 se 2itologija2a (raindoeuro(ski xdi us *Jtgr (ovukao i (ostao *deus otiosus*, a svijeto2 u(ravljaju njegova dje=a i unu=i. Gatkada je on i i2e (re(ustio sinu, a (onegdje je &ak 'io, kao kod 8lavena, 0a'oravljen gotovo 'e0 traga. \ose'no je 0ani2ljivo (ojavljivanje 'oginje 4u (ravilu visoko (ostavljene< u njoj (re(o0naje2o Boginju Majku5 koja i2a tri k6erke ili se sa2a utrojuje. ,na&i=e se nerijetko (relijevaju i (rela0e jedna u drugu 'e0 jasne grani=e. , to je (o0nato u ra0ni2 2itologija2a i (raindoeuro(sko je. da tu 6e2o (ojavu nai6i, (ri2jeri=e, u indijski2 Veda2a gdje (onekad nastu(aju 'o1anske Majke u (luralu Natarah i stoje u jasnoj o(re=i s 'o1anski2 O=e2 5ita u singularu. da na gr&ki2 se (ak nat(isi2a javlja Je2etrino i2e u 2no1ini: Camat r s, C m t r s. ^ ,taliji se to 0'iva s Perero2: 9 r r s. ,0vrsno je (otvrBen ri2skodo'ni kult Majki kod Gelta i Ger2ana u Galiji i \orajnju. Gult je 'e0 su2nje stariji, no tek su ri2ski &inovni=i doveli sa so'o2 klesare koji su u ta (odru&ja uveli navadu (ostavljanja ka2eni7 s(o2enika s nat(isi2a. 8toga ne &udi da se te Majke na s(o2eni=i2a 0ovu latinski2 i2eni2a: Natr s, Natrona . \onegdje i0'ija i0 teksta keltski su'strat 4(ri2jeri=e, u dativu Natr "o5. Oko d2esa te u srednjoj i sjeveroisto&noj Galiji 0vali su i7 funona2a 4u dativu: Yunoni"us5. 8ude6i (re2a nat(isi2a, Majke su i2ale 'rojne Dunk=ije. tovali su i7 kao 0a3titni=e (lodnosti, rodnosti, 0dravlja, to(li=a, ljekoviti7 i0vora, 0dena=a, u0 rijeke< &uvale su naselja, 0e2lje, (le2ena 4(ri2jeri=e: Natr s Urisa'a u ant nu, ili Natr s @u "a 5. da neki2 likovni2 (rika0i2a Majke dr1e, ili &ak doje dje=u 4to su onda C a <utri% s5, a (rika0uju i7 i kao starije 1ene 40vane @ nomatris, *8tare Majke*5. favljaju se skoro isklju&ivo tri 0ajedno. Galsko.0a(adnoger2anski2 Majka2a u odreBenoj 2jeri odgovaraju sjevernoger2anske <orn . dji7ova je uloga odrediti sud'inu djetetu (ri roBenju, i u (ravilu nastu(aju (o tri. Ia i7 Dunk=ija naju1e (ove0uje ne sa2o s ri2ski2 5ar%ama 4tri sestre, (redu i (re2a du1ini is(redene (reBe odreBuju sud'inu5 i gr&ki2 Moira2a 4Moirai< jedna, ili tri sestre . ceusove k6erke5, nego i s Dolklorni2 (redod1'a2a 1ivi2a do u na3e dane. ^ nas su to ro+ ni% odnosno su+ ni% , koje takoBer nastu(aju (o tri.
Slave)s:a .i&s:a *+e-aja o v+Kov)oj boIi;i de(osredni i0vori su vi3e nego 3turi. O nekakvi2 odnosi2a 2eBu 'ogovi2a ne2a u i0vori2a ni govora. ,0 sekundarni7 se i0vora i(ak 2o1e ra0a'rati da je 8laveni2a 'io vr7ovni 'og gro2ovnik \erunz.
19K
XV7
8ve 3to (ak i0 (ri2arni7 i0vora sa0naje2o o 1enski2 'o1anstvi2a jest, da su u \ola'lju &astili neku 'o1i=u koju latinski i0vor 0ove /iva, d a 5ola"orum 4Oel2old, 9hroni%a @la'orum, i0a 11?a.5, te da je ruski kne0 Vladi2ir dao god. 98a. is(red svojega dvora u Giivu (ostaviti (et ki(ova, od koji7 je jedan (rika0ivao 'oginju Moko3: s|y| wsjt{t oqoktuliz rz tlrl lktsz t ~op{|rt wmuti s| voqum rs kroi| {lilus|xo: hlims| kilrs| | xq|rm lxo pilnilsm | mpz }q|{z, t zip|, |jnox| t {itnox| t tu|ixq| t y|. 4horlp{ rilulssv ql{, na(isana oko god. 111T.5. , to je sve. do, dok se 0a (ola(sku 'oginju tek (ret(ostavlja da se 0a(ravo 0vala î'a, a sve drugo o njoj su nagaBanja, o Moko3i se 0na i(ak 2nogo vi3e. 8(o2inju ju kasnije (ro(ovijedi i (ou&ni s(isi, u(ereni (rotiv ostataka (oganstva u Eusa. dije uvijek lako odvojiti odsjeve stari7 kronika od 0'iljski7 vjerovanja. Gada se u ina&e neo'i&no va1nu s(isu @lo'o nj ko go hristolju"%a i r 'nit lja *o *ra'oj 'j r 4,V. st.5 s(o2inje, vjerovanje rz owo t rz zxq| t rz roq, tv jl ytpqou plp{ist, onda se ne 2o1e2o oteti doj2u da je (isa= . kako 'i naglasio stra7ote 1ivoga (oganstva . na'rojio i2ena Vladi2irovi7 ki(ova i dodao i2 'il i0 nekoga na2a ne(o0natoga ju1noslavenskog 4H5 i0vora. fednako je, (ri2jeri=e, i kod ina&e jako va1noga s(isa @lo'o s'jatago #rigorija. Io je Bogojavljenska (ro(ovijed 8v. Grigorija Ieologa 4Ga(ado=ija, ,V. st.5, u kojoj se 1estoko o'orio na gr&ko (oganstvo, do'ila je jo3 u gr&koj ver0iji ko2entare, a 'ila je 0ajedno s nji2a rano (revedena na =rkvenoslavenski 4do ,. st.5. ^ kasniji2 ruski2 redak=ija2a 4do ,V. st.5 dodani su ko2entari koji se odnose na rusko (oganstvo. , ovdje se na'rajaju 'ogovi Vladi2irova (anteona, koji2a su (ridodana ra0na de2onska 'i6a, 2eBu koji2a i vile: { u jl noxouz {ilnm wq|km{ t {roi{ t pqorlspwt }wz, rtq|u t owot, tr, hlimsm, zipm iokm t ioj|stt, mutilu t nlilxtsu ^0 Noko4 je navedena i 'o1i=a Ci'a. do u t0v. 8oDijskoj redak=iji navedenoga 8lova ta je rije& sa2o atri'ut Moko3in: owot.kr. 4Mansikka 19KK:1?a5.
fednako to vrijedi i 0a (re(oru&ena is(ovjedna (itanja, sadr1ana, (ri2jeri=e, u jedno2 rusko2 no2okanonu i0 V,. st.: l voktq| qt lpt w owmH te u rusko2 s(isu p{|r ~il~. |rr 4i0 istoga vre2ena5: qt uoqtq|p lpt rtq|u, qt iokm t iojlst|u t hlimsm t mizpm t owot, ~tq| t lq|< T q{| ~op{ s ~otwqos. Be0 su2nje i2a2o (red so'o2 Dor2ule koje se odnose na starije tekstove, (a &ak i na Gijevsku kroniku. ,(ak, su2nju da je s(o2en Moko3i u ovi2 tekstovi2a sa2o odra0 knji3koga 0nanja a ne i realna &injeni=a, otklanjaju noviji etnograDski 0a(isi i0 ,. i . stolje6a i0 sjeverne Eusije. Iu je sje6anje na Moko3 ostalo 1ivo sve do . stolje6a 4Iokarev 19N?:119.1Ka5, dok ju je drugdje (ostu(no istisnuo lik kr36anske sveti=e \araskeve, koju Eusi 0ovu h{st| 4(ravoslavni ju1ni 8laveni 0ovu ju @' ta 5 tka5. Jakako, Moko3 na3ega vre2ena 0natno se ra0likuje od visoke 'o1i=e kojoj su (rije tisu6u godina (ostavili ki( (red kne1evski2 dvoro2. 8vedena je na de2onsko 'i6e (u&ke 2itologije, na lik o'i&ne 0le vra&are ili &ak 1ene sla'a 2orala 4oko Moskve: uowop $ %kurvaF5. ,(ak, Dolklorna (redaja daje dosta ele2enata 0a rekonstruk=iju nje0ina (oganskog lika.
Ono 3to je (ose'no va1no je, da se (ojedini ele2enti koji su kod sjeverni7 Eusa ve0ani u0 Moko3, javljaju i kod drugi7 slavenski7 naroda, (a te (aralele o2ogu6uju, 'are2 u Drag2enti2a, rekonstruk=iju (raslavenski7 na0ora. Osi2 toga, i sa2 ruski Dolklor sa&uvao je 'ogatu 2itsku (redaju, sa2o 3to je ona u (ravilu &vrsto 0akodirana i kr36ansko.Deudalno inter(retirana (a ju je te3ko ra0otkriti. \onekad je i(ak dovoljno (rovidna (a na2 se u neki2 Dolklorni2 tekstovi2a (rika0uju visoki (oganski 'ogovi u svoj svojoj jasno6i. Jok je, u (ravilu, (oganski gro2ovnik skriven i0a lika sv. ,lije, u neki2 se (ri&a2a s(o2inje i0rijeko2, i to sa svojo2 1eno2. On je onda *=ar oganj*, |i xos, a njegova 1ena *=ari=a Munji=a* . |it| |qst|, (re2a (ravilu da se vr7unski2 'o1anski2 oso'a2a dodijeljuju titule svjetovni7 vladara 4(odsjeti2o se, (ri2jeri=e, na &rista &ralja, ili (ak na &runj nj 8la n Cj 'i%
19T
XVD
Narij 5. Oganj i Munji=a su, dakako, ognjeviti, kao 3to je ognjevita i Egnj na Narija i0 ju1noslavenskoga Dolklora. Ona je (ak s7va6ena kao sestra kr36anskoga *gro2ovnika*, svetoga ,lije. ,stodo'no je gro2ovnikova 1ena (ove0ana s vlago2, no u toj ko2'ina=iji ona ne 'i s2jela 'iti ognjena. ^ jednoj se ruskoj (jes2i javljaju oxslss q| i uowi| |wits| 4ina&i=a: uowi| |it5. Ii2e se ona ra0otkriva kao vla1na ce2lja, (o0nata u Eusa i kao |{ i| luq. -ti2ologija nje0ina i2ena je (rovidna. Ono je i0vedeno i0 korijena / mok., /mokr. u 0na&enju *2okar*, jednako kao kod Noko4. 8ada (ostaje situa=ija jasnijo2. Bog \erun je gro2ovnik, (a 6e i njegova 1ena 'iti ognjevito2. 8toga se ona i 0ove |it| |qst| 4odnosno, kao ,lijina sestra, Egnj na Narija5. Ona je istodo'no i uowi| |wits|, 3to 0na&i da je 0a(ravo Mati 4vla1na5 ce2lja. Gro2ovnik kao vr7ovni 'og i2a, dakle, u slavenskoj 2itologiji 1enu koja ina&e odgovara Bogu de'esko2 O=u. dje0ina 2okro6a i eti2ologija i2ena (ove0uju ju s rusko2 Moko3. Io 0na&i da je Moko3 is(red Vladi2irova dvora u GCivu \erunova 1ena. Mo1e se uo&iti jo3 ne3to: Bo1i=a Majka je i u ruskoj i u ju1noslavenskoj (u&koj (redaji (oistovje6ena s Narijom 4Egnj na Narija, uowi| |it5. Io je, dakako, u krajnjoj liniji Bla1ena Jjevi=a Marija, fosi(ova 0aru&ni=a i ,susova 2ajka. Grug se 0atvorio. Mo1e2o otvoriti novi krug: \erunov dan je &etvrtak. O to2e svjedo&i (ola(skoslavenska rije& * r=un dn *&etvrtak*, 0a(isana u V,,,. st. Ona doslov=e 0na&i *\erunov dan*. Iu2a&i se kao kalk (re2a nje2a&ko2e Conn rstag. do u 8lova&koj su jo3 (o&etko2 ,. st. seoski starje3ine 'ili 0adu1eni (a0iti na to da ljudi ne rade te3ke (oslove u nedjelju, ali da u2jesto toga (o3teno rade &etvrtko2. dai2e, jo3 su uvijek 'ile (risutne te1nje da se &etvrtak 4o&ito dan, neko6 (osve6en vr7ovno2e 'ogu \erunu5 s2atra dano2 tjednoga (o&inka. A ako je gro2ovnik i2ao svoj dan, onda valja (ret(ostaviti da je tako 'ilo i s njegovo2 gos(oBo2. , doista, dan (o \erunovu danu je (etak, (osve6en kod 8lavena 'i0antskoga o'reda sv. \araskevi, 0vanoj u (uku 5 tka, ruski h{st|. olklorni lik sv. \etke o&uvao je gotovo sve =rte svoje (oganske (ret7odni=e. Iako, (ri2jeri=e, \etku (ove0uju s Moko3i vlaga i (redenje. cajedni&ka su vjerovanja, 0a'rane, (ostu(=i. O'je 0a'ranjuju 1ena2a da (reko no6i ostave (ovjes2o nedo(redeno. \etkine ikone (ostavljali su u0 0den=e u koje su joj 'a=ali (reBu i tkanje kao 1rtvrni dar. ^ (etak su (onegdje 0a'ranjeni neki radovi. \etka se javlja i u (ri&a2a o (redenjubtkanju 4us(. ri2ske \ar=e5 kod 0den=a. 8v. \etka je u takvi2 slu&ajevi2a 'e0 su2nje nado2jestila Moko3. ,0 te (reBe istje&e rijeka, tako 3iroka.3iroka: nioptw| ~oqo{l: pklq|q|p ilw| {|w| tiow|. tiow|. 4ADanasev 18>N, 'r. 1aT5. Ovaj 2otiv 2o1e se o'jasniti eti2olo3ko2 ve0o2 rije&i 0a vunu i vodeni val 4u rusko2e roqs| 0na&i o'oje, a i u (raslavensko2e je / 'lna 0na&ilo *vuna* i *voda*5, (re(o0nato2 i u i2enu neke 7etitske rijeke Hulana, 3to doslov=e 0na&i *kr0no*, u0 hulali *vreteno*. \aralele 2o1e2o na6i, (ri2jeri=e, i u nje2a&ki2 rije&i2a Oli ~, >oll , > ll te 7rvatski2a 'lat, 'al, 'una, 'lasi. Oo2oni2ija rije&i 0a (oj2ove i0 svijeta vla1noga i 0a one i0 sto&arskoga svijeta vrlo je o0'iljna. \otonje su, nai2e, i0vedene i0 (raindoeuro(skoga korijena / H l. *(a3njak, livada, 0e2lja 2rtvi7 40a2i3ljena kao *vje&no0eleni (a3nja=i*5*. ,0 istoga je korijena i i2e (raslavenskoga 'oga 0vana O l s., u ruski2 kronika2a o0na&ena kao pwo{tt noxz, 'og stoke. On je, 02ijolik, usko (ove0an s vodo2 41ivi u njoj5. Iako je 2itska ve0a i02eBu tkanja i 0den=a (ostala o&ito2 i ra0u2ljivo2. cani2ljivu (aralelu i2a2o i u iranskoj (redaji. ^ Avesti se s(o2inje 2itska rijeka ?nhhith, s e(iteti2a u (uno2 o'liku ?rJd' @rh ?nhhith. Eije& ?rJd' (o 0na&enju odgovara rusko2e sCra, *vla1na*, dok srh i2a, dodu3e, drugo 0na&enje 40na&i *sna1na*, *sirova*5, ali joj 0ato odgovara eti2olo3ki 4o'je su i0vedene i0 ie. / suro! *vla1no, kiselkasto, trulo*5. Ali to nije sve. ^ Oore02u, u
19@
XVK
=entralnoj A0iji, o&uvano je (redisla2sko 4iransko5 vjerovanje u 2itski lik ?nahita. djoj se o'ra6aju u0'e&ke 1ene, (rije svega nerotkinje, a trudni=e gataju o s(olu 'udu6ega djeteta gledaju6i odra0 ne'eski7 tijela u 0den=u 48nesarev 19>9:KT15. ,na&i=a takva vjerovanja 0a(isana je u Orvatskoj, u ,la&i: na mlad dan oni koji nisu gri4ili, 'id W dragu #os*u u "unaru, kako dri malo dit na rukama, a 'i4 nj z'izda sjaji i tr *ti. \oj2ovi zd na%, gl danj u 'odu, dij t , z'ij zda ovdje (ove0uju Ana7itu s (u&ki s7va6eno2 Bla1eno2 Jjevi=o2 Marijo2. God ju1ni7 se 8lavena i2e Noko4 o&uvalo sa2o u to(oni2i2a 4du'rova&ka Noko4i%a, n(r., ili grad Nogo4 u 1u(aniji Gora5 i u i2enu neke 'arske (ti=e moko4ka u 8loveniji. fedini Dolklorni (odatak je i2e neke vje3ti=e Noko4ka, 0a(isane navodno kod 8lovena=a. Mitolo0i se (o0ivaju na 8ajk in *ri*o' dk slo' nsk ga ljudst'a fako'a Gele2ine 4Pelje 19Ta, Uju'ljana 199?5, koji je tu 'ilje3ku (reu0eo od Javorina Ierstenjaka 4dovi=e 18N9,K5. Ierstenjak, koji je i ina&e *(ronala0io* ra0na *(raslovenska* 2itska 'i6a, &uo je (ri(ovijest od EudolDa \uDDa, gi2na0ijskoga (roDesora u Mari'oru. \uDD je 4ili tek IerstenjakH5 (ri(ovijest o (oganskoj slovenskoj 0loj kralji=i Moko3ki lo=irao u svoj 0avi&aj, 8t. lorian a. d. Uanit0, u (osve nje2a&ki dio tajerske. dajvjerojatnije je Ierstenjak, do'ro uo&iv3i strukturne sli&nosti, *(rilije(io* neko2 liku i0 3tajerskonje2a&ke (redaje i2e (raslavenske Moko3. do, 'e0 o'0ira na to, u ju1noslavenskoj (redaji (ostoje ras(o0natljivi tragovi \erunove 1ene kao Majke 'ogova, X Z[. Ona je, kao i drugdje u indoeuro(sko2e svijetu 4a tako je 'ilo, &ini 2i se, i u *nostrati&koj* 2itologiji5, 2ajka 'li0ana=a 4'rat i sestra, ili dva 'rata i sestra5. fedan od nji7 je 'og (lodnosti, rasta i vegeta=ije 4slavenski Sarylo5, a u to2e ga (rati i sestra 4slavenski Nara5. Gro2ovnikova 1ena (re(o0naje se u =rnogorskoj (jes2i u kojoj 'ila gradi grad na grani od o'laka 4su7a grana na svjetsko2e sta'lu, ta2o gdje je gro2ovnikovo 2jesto5 i (ro2atra troje dje=e, dva sina i k6er, kako se igraju o&evi2 oru1je2:
#rad gradila "ij la 'ila <i na n "o ni na z mlju, <o na granu od o"laka. <a grad gradi troja 'rata1 S dna 'rata s'a od zlata, druga 'rata od "is ra, tr Ga 'rata od 4k rl ta. |to su 'rata suha zlata, <a njih 'ila sina ni. |to su 'rata od "is ra, <a njih 'ila kG r uda'a. |to su 'rata od 4k rl ta, <a njih 'ila sama sj di, @ama sj di, *ogl duj s munja s gromom igra, Nila s stra su d'a "rata, ? n 'j sta s d'a + ' ra. Nunja groma nadigrala, Nila s stra o"a "rata, ? n 'j sta d'a + ' ra.
Anali0o2 'o1i6no.novogodi3nji7 o'i&ajni7 4'iv3i7 o'redni75 (jesa2a 2oglo se (oka0ati kako je na dovu godinu 'ogu \erunu roBen sin 43to 0na&i da je njegova 1ena "ogorodi%a5. \raslavenska dova godina (adala je oko dana3njega 1. o1ujka. ^ katoli&ki7 8lavena (raslavenski su novogodi3nji o'redi ve6ino2 (renijeti na Bo1i6, a kod (ravoslavni7 je dosta ele2enata i danas s2je3teno na ^skrs, O likd n.
19N
XV6
God Orvata to je dijete 2ali 'og, 8oiG 4(a je kr36anski 'lagdan Gristova roBenja, i0gleda, do'io i2e (o (roslavi roBenja gro2ovnikova sinae5. Od2a7 nakon roBenja, (redstavni=i drugoga svijeta odveli su Bo1i6a: W
Ni 'am "umo sinka krali, @inka krali, ot* lali, Et* lali m d roi% , N d roi% , $ijoli% , N +u rajsk dj 'oj)i% .
Iek koji tjedan kasnije, na furjevo, vra6a se . sada ve6 kao 2ladi6 0a 1enid'u, 0van Sarylo\Suraj . u 0e2lju, donosi (rolje6e i snu'i, ne(re(o0nat, \erunovu k6erku 4svoju sestru Maru5 0a 1enu. Jo kona&noga u(o0navanja i (re(o0navanja dola0i o ,vanju, no to2 se (rigodo2 na3 junak 0ove Y'an. Malen, ali jako va1an doka0 o du'okoj starini ele2enata 7rvatske (redaje o Bo1i6evu roBenju (o&etko2 (rolje6a donose 'jeloruske (roljetne (jes2e. Eije& je o o(7odni2 (jes2a2a 3to i7 (jevaju (o&etko2 (rolje6a, u o1ujku, u koji2a se govori o veselju 0'og roBenja Boga: i|kmp, }luq, ox s|iokqp 4 *raduj se, 0e2ljo, Bog se rodio*, Jovnar.ca(olskij 189N, 'r. Ta?5. ,sto&noslavenski seljak kon=e2 ,. st., dakako, ne (o0na drugoga 'oga osi2 kr36anskoga, (a je stoga *B* (ravilno 0a(isano veliki2 slovo2, (re2da je tu i0vorno 'io 2i3ljen (oganski 'og vegeta=ije Sarylo!Suraj. , u 2akedonskoj je (redaji taj dogaBaj (ove0an s (rolje6e2, to&nije, s ^skrso2. de o(isuje da se na ^skrs rodio dje&a&i6, nego djevoj&i=a i2eno2 Nara. Ia je Mara furjeva sestra, a ako su roBeni istoga dana, 'li0an=i su. Okolnosti su nedvos2islene: na 8un&evu najavu da je na Veliki dan 4dovu godinu5 roBena Mara, gro2ovnik je grmnuo i tr snuo i0 jasna, vedra ne'a 'e0 o'laka:
[(o+ na j Nara na dan O likdan Yza4la j Nara na dan O likdan, E, kako ju 'idj jasno sun% , E, grmnu, grmnu i tr snu Yz jasnoga " z o"lakaW[
Bogorodi=a (oganski7 8lavena utkana je, kao i ostale 'o1anske 2ajke, u trojstvo Gro2ovnikBo1i=a Mati'o1anska dje=a do ona je, osi2 toga, uklo(ljena i u jednu 2nogo dra2ati&niju trojstvenu strukturu. Ona je (red2et suko'a i02eBu gro2ovnika 5 runa i 'oga stoke i donjega svijeta O l sa 4to je, u krajnjoj liniji, suko' i02eBu (rin=i(a Go02osa i Gaosae5. dju Veles oti2a 2u1u \erunu, a ovaj ju o(et (reoti2lje. Eije& je o \,- 2itologe2u o oti2anju i (reoti2anju, &ija je jedna od ina&i=a rekonstruirana na (ri2jeru oti2anja stoke 4suko' s tuBini2a5. do rije& je i o varija=iji (o0natoga 2itologe2a o 'o1anstvi2a vegeta=ije 4Ia22u0, \er0eDona, Adonis5 koje odvode na nekoliko 2jese=i u (od0e2lje. 8ada je trinitarna struktura druk&ija: Gro2ovnikvladar (od0e2ljaGro2ovnikova 1ena Ovo o'ja3njava, 0a3to Moko3 u ruski2 Dolklorni2 tekstovi2a 2o1e 'iti (ove0ana sad s ognje2, sad s vlago2 i vodo2. Malo je gore, na su7o2e, kod 2u1a, 2alo dolje u vla0i kod lju'avnika. Mo1da sa2 u&inio ne(ravdu Velesu, jer i2a indi=ija (re2a koji2a je o'ijesna Moko3 'ila ta koja je i0a0vala sva u 2e u 'ogovi2a.
19>
XVM
^ Moko3i se sastaju dvije o(re&ne naravi . su7a i vla1na, ognjevita i 2okra. fednoj je 2jesto gore, u0 gro2ovnika, drugoj dolje, u0 vodu . gore u0 2u1a, dolje u0 0avodnika. Gada se to 0na, onda (ostaje o&iti2 da rije& Noko4L (rvotno nije 'ilo i2e, nego e(itet koji odra1ava, (a&e nagla3ava jednu od dvije naravi \erunove 1ene. dije ne2ogu6e da je takvo i2e, i0vedeno i0 e(iteta, 0a drugu narav vr7ovne 'o1i=e 'ilo î'a 4,vanov.Io(orov 198K:18N5. A 2o1e2o se i (itati, ne2a2o li (red so'o2 drevni 2odel dva 'rata.sestra:
<a njih 'ila sama sj di, @ama sj di, *ogl duj s munja s gromom igra, Nila s stra su d'a "rata, ? n 'j sta s d'a + ' ra. Nunja groma nadigrala, Nila s stra o"a "rata, ? n 'j sta d'a + ' ra.
Iu 'i Vila odgovarala 1eni vr7ovnoga, ne'eskoga 'oga 48tri'ogzH5, dva 'rata \erunu i Velesu, a sestra Moko3i. \redod1'a je starija od slike o \erunu kao vr7ovno2e 'ogo i o deveterobdesetero 'ra6e i Mari. ^ ju1noslavenski2 Dolklorni2 (redaja2a, rekao sa2, ne2a Moko3i, no (otvrBena su druga 2itska 'i6a koja joj odgovaraju, kako (o Dunk=iji 4skr' 0a (ravilno (redenje, tkanje5 i s2je3taju 4u0 0den=e, i0vore, je0era5, tako i (o 'roju: uvijek nastu(aju (o tri. dedavna istra1ivanja Eadoslava Gati&i6a (oka0ala su velike tekstovne (odudarnosti i02eBu ju1noslavenski7 i litavske Dolklorne (redaje 4Gati&i6 Kaaa5. One o2ogu6avaju jasnije (roDiliranje vr7ovne 'altoslavenske 'oginje 4litavske Aajm 5 i nje0ina utrojavanja, nje0ina odnosa (re2a tri2a 1ena2a . ro+ ni%ama, su+ ni%ama u0 vodu, ulogu u svetoj svad'i svoje 'o1anske dje=e. Otvara se i (itanje nje0ina i2ena. ,2e Noko4 je, i0gleda, sa2o nje0in u i2e (retvoreni e(itet, 3to ga je do'ila 0'og svoje ve0e s 2okri2 ele2ento2. ^ ju1noslavenski2 tekstovi2a nerijetko je 0vana vila 4#rad gradila "ij la 'ila \<i na n "o ni na z mlju 5. \onegdje kod 8r'a, (a onda kod Makedona=a i Bugara, vilu 0ovu samo'ila, a Bugari i samodi'a. fe li 2o1da diva nje0ino staro slavensko i2eH ^ ra0ni2 indoeuro(ski2 2itologija2a naila0i2o na 1enska 'o1anska i2ena koja 2ogu 'iti i0vedena 4neka sigurno jesue5 kao 1enski o'lik i0 (raindoeuro(skoga xdi us. Io je, (ri2jeri=e, latinska Ciana 4Varon jo3 i2a: Ci'iana5, ilirska C ana, galska C 'ona. Uinearni B tekst 0ove ceusovu 1enu CiHija. ,ndi=ija i2a i kod slavenski7 naroda. ca(adnoslavenski srednjovjekovni kroni&ari s(o2injali su 'oginju 0vanu Cz 'anna, Cz Hana, CT'ana i us(oreBivali ju s ri2sko2 Jiano2. ,sto&noslavenski srednjovjekovni tekstovi (o0naju Ci'a i Ci' 4Jiv, divC5. \rvo je 2u3ko i2e, u jednini, (ove0ano s (oj2ovi2a gore, nadreBen, su7, a drugo 1ensko, u 2no1ini, (ove0ano s dolje, s (odreBeni2, vla1ni2 4,vanov.Io(orov 19>N:1?T, 1?95. Ci' jo3 (ri(ada redu visoki7 'ogova, no di' se ve6 svrstavaju u sku(ine 1enski7 2itski7 'i6a ni1ega reda. ^ Dolkloru (ojedini7 slavenski7 naroda na6i 6e2o derivate ovi7 srednjovjekovni7 likova. Io su, (ri2jeri=e, &e3ki di'!mu, di'0 na, (oljska dziHoona, lu1i&ka diHja ona, diHi%a 4nije isto 3to i rije& 0a (oja2 *djevi=a*5, ukrajinske ktr, ktrwt. cani2ljivo je da i neslavenski narodi jugoisto&ne -uro(e (o0naju to i2e 0a 'i6a koja su (o(ut ju1noslavenski7 vila: zans 4al'anski, od lat. Ciana5, znh 4ru2unjski5. Gao da se u ovi2 i2eni2a slavenski7 2itski7 'i6a kriju i2ena indoeuro(skoga vr7ovnoga Boga O=a de'a i njegove 1ene velike Majke Bogova, no (rerano je da se donose &vr36i 0aklju&=i. do ve6 se i(ak 2o1e ve6 sada rekonstruirati nje0ino (raindoeuro(sko i2e kao xdi ua mht r.
19?
XVR
198

Komparativna Mitologija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Komparativna Mitologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osnovna literatura: V. Belaj: Hod kroz godinu, Golden Marketing 1998.

KOMPARATIVNA (POREDBENA SLAVENSKA) MITOLOGIJA

Kratki teaj obredne antropologije

Izvori za poznavanje i rekonstrukciju praslavenskoga bajoslovlja

d" !redajni izvori

#nanstveni pristupi i pokuaji rekonstrukcije

Eronimi uz Olta'u,a 4ka

Eronimi uz Nuru, ?ustrija

$eligija i mit !raindoeuropljana

Ta &+o-ioba -ob+o je vi-ljiva , +a1)i. ie s:,*i)a.a:

?ryax r0jan ?ryaman 4+(ie. /rig5

Ge+.a)i Gali ?rio! manus

slo'odni selja=i slo'odni selja=i "o airig

zriu, air , (l. airig ?ir m

To se o'le-a i , b+oj)i. .i&ovi.aL le'e)-a.aL *+i/a.a:

0latna 4'ojna5 sjekira

0latni jara2 i ralo

ADrike, -uro(e toga ne2ajue sa2o ,-< neie. narodi A0ije,

sve6eni=i, &inovni=i vojni=i, &uvari ora&i o'rtni=i, trgov=i

ilo0oDi vladaju vojni=i radni narod koji stvara 'ogatstvo

o&uvaj 2e sla'e 7rane

ku(uje lju'av 4i2etak5

2a&e2 (rijeti odsje6i glavu

0a *0e2lju 1ivi7F 0na&ajno: 0a kralja Pon=7o'ora: kralj Ponaire Mr:

m m"rum su*tum: tjel. nasilje tjelesno nasilje no1e2 o0lijeBenoga re0anje2

0elenu W 'it 6e 'ogat,

=rvenu W 'it 6e najja&i

'ijelu W 0nat 6e &udesno jodlati

Otac i tri sina

i s (redod1'o2 o genera=ija2a 'ogova.

Da'-a Eo;Kai- je Ollathair Njo+]+ Ne+&K,s 4id est 6 rra Nat r5

$-KO./0$1I$A.I !I- &I0/KI &O0I*I

A2vamedhaL :o)js:a I+&va

Otimanje i preotimanje goveda

dao je stoku narodu /?rya

i (redaje sve6eni=i2a, koji ju 1trvuju xCy us *Jt ru

ratni&ka klasa ju (re(ado2 (reoti2a

, ovi2 6e2o se 2otivo2 kasnije 0a'aviti.

$ekonstrukcija struktura praslavenskih predaja

Izbor i pribavljanje gradiva

kritika (provjeravanje, opisivanje, sreivanje) intuicija

48AJA 8- VEAAMO dA I-G8I Gdf,G- OOJ GEOc GOJ,d^5

!erun3 i *eles34 drugovi ili suparnici5

Pe+,)e Gne0 i njegovi vojni=i oru1je, rat s2rt oru1je2 gore

cna 0a nj i legenda o nastanku dovgoroda 40a(is je i0 1?. stolje6a5:

^ B*r0'a%h kr0l 'sk ho ) sk ho s*ol ) nst'a nauko' ho 18?@:K@8.

Z5 rkuna j s dam1 4 st ih grmi, a s dmi n .[

dovgorod: rekonstruk=ija \erunova sveti3ta. 4(re2a: 8edov 19NT, ri0'a @@:5

ad7u= eoru2 i2itatores de=anta'ant.

o(ona3atelji (jevaju6i (rika0uju*

Bog 8v. ,lija gro2 u'ija 42unjo25

de&istoga gortabVraga c2aja

olklorno gradivo nudi i ra0ne druge 2ogu6nosti:

g strjeli=o2 2alje2 ka2eno2

Io&ka (od ovdje 0a2jenjuje re(i6. Io je na0alno o.

su oni koji2a je dano 0nati skrivenu istinu.

| uoit, s| ~oruoit, s| w|ust, s| rp~t p{ot tr| }lqs| 4Eo2anov 191KbV:18N5

%da 2oru, na (ri2orju, na ka2enu, na (oluotoku stoji iva 0elena*

Io&ka (od ovdje 0a2jenjuje re(i6. Io je na0alno o.

K@8retni=i KN,ndrin K>Arij=i

su oni koji2a je dano 0nati skrivenu istinu.

| uoit, s| ~oruoit, s| w|ust, s| rp~t p{ot tr| }lqs| 4Eo2anov 191KbV:18N5

%da 2oru, na (ri2orju, na ka2enu, na (oluotoku stoji iva 0elena*

Ele.e)&i *+aslave)s:o'a s,-ova)ja (Ne.a , MKG)4

^ Br0'a%h kr0l 'sk ho ) sk ho sol ) nst'a nauko' ho 18?@:K@8.

odgovara ono2u uno gosod za ja"uku dr . ^

0Ne+is&oj)os&a iva)js:iK obi/aja i jesa.a (ob+e-a)4