Svakodnevni ivot u Rimu Radni materijal- rad u grupi UPUTA: Radom u grupi obraditi ete sljedee sadraje.

Paljivo sluajte jedni druge i ne sva ajte se. !"aberite glasnogovornika i voditelja grupe koji e #am podijeliti "adatke "a "avrnu pre"enta$iju. %renimo. &e "aboravite napisati naslov.Sve listie trebate obraditi "ato na posao' ima i( est. )isti * +rad na uli$ama

Rekonstrukcija foruma u Rimu Rim je pruao bezbroj mogunosti na koji nain e graanin ili stranac provesti dan ili no.Drutveni se ivot odvijao na trgu forumu ulici ili u termama !kupke".#usresti se svakodnevno s prijateljima znancima i porazgovarati o svemu zanimljivom bila je gotovo obveza svakog Rimljanina. $ogati ! patriciji" imali su tienike koji su i% ujutro dolazili pozdravljati i zatim i% pratili do &oruma. 'okraj radnog dana ! oko () sati" Rimljanin je odlazio u terme gdje se osvjeavao kupanjem uz recitacije mladi% pjesnika koji su se okuavali u prvim sti%ovima pa su eljeli uti miljenje publike. *ogla se proitati i knjiga a i ruati. 'osebno je bilo zanimljivo za vrijeme svetkovina ili +R,-.*&/ nekog vojskovoe. 0arena povorka vojnika koji vode plijen i zarobljenike budue robove i gladijatore prolazi ispod slavoluka #vetom cestom preko &oruma i penje se na 1apitolij gdje e trijumfator prenijeti rtvu rimskim bogovima. 2dgovorite3 (. 1akav je bio drutveni ivot Rimljana4 5. 1ako je proticao dan bogatog patricija4 6. 0to je triump%4 (

)isti , Rimske uli$e Upute: Prepiite naslov u svoje biljeni$e i slijedite upute. Pro-itajte: 'ovjesniar 7ionel 8asson opisuje u knjizi9#vakodnevni ivot u starom Rimu9 izgled grada Rima :1ue sa stanovima obrubljivale su uske i krivudave ulice. ;lavne ulice bile su iroke < do = ) metara a sporedne 6 ) do ) m. +eko da je ijedna velika i mala ila pravo. / one koje su se uspinjale obroncima sedam breuljaka bile su ne samo uske ve i strme. . najnapuenijim kvartovima sve su ulice bile u sjeni zgog zgrada koje su se uzdizale s obje strane ulice i uvijek u guvi zbog male irine.9

.dgovorite na pitanja punim re-eni$ama. (. 1oliko su bile iroke ulice grada Rima4 1oliko je iroka ulica u kojoj stanuje4 5. >ato su ulice najnaseljeniji% dijelova Rima bile u sjeni4

'roitajte3 )ionel /asson opisuje i svakodnevni ivot Rimljana. :#tari su imajui jedini uljne svjetiljke za umjetno svjetlo ivjeli izmeu zore i mraka. ,muniji su osim ako su pripadali jet setu iji su lanovi zamijenili no za dan i obrnuto ustajali u zoru odnosno izmeu ?6@ i =6@ ovisno o dobu godine.Aije bilo osobitog razloga da se uveer odlae odlazak u krevet. -utarnja toaleta gospodara kue bila je jednostavna i brza. 2n je spavao u donjem rublju to je bila opepri%vaena praksa. Aavukao bi na sebe laganu tuniku bez rukava dugu do koljena ispod koje je imao tek komad tkanine omotane oko bokova koji je sluio kao gae. +rebalo mu je samo nekoliko sekundi da obuje sandale i baci nekoliko kapi vode u liceB nita vie nije bilo potrebno jer je brijau i u kupke iao kasnije./ko bi dan ukljuivao slubenu jutarnju posjetu ili sjednicu #enata oblaio bi togu. ;ospodarica kue trebala je neto vie vremena. 2na je imala svoju vlastitu sobu. , ona je spavala u donjem rublju tkanini oko bokova i grudnjaku te laganoj tunici koja je bila neka vrsta koulje. 2no s ime nije mogla pouriti bila je njena frizura i minkanje. 1oristile su ru za usne sjenilo za oi kreme za kou mnotvo kozmetiki% potreptina. .dgovorite: 0ato je vrijeme bu enje Rimljana ovisilo o dobu godine1 Postupamo li i mi danas isto tako1 0ato1 %akvo su donje rublje nosili Rimljani1 %ako je i"gledala jutarnja toaleta Rimljana1 A Rimljanki1

)isti 2 Svakodnevni ivot bogati( Rimljana. Pro-itajte3 Prepiite u biljeni$e: +.A,1/ dugaka koulja od lanene ili vunene tkanine sa ili bez rukava +2;/ veliki bijeli nabrani plat prebacivao se preko tunike #/AD/7C

Rimljani su veliku panju posveivali raskonim gozbama. ;ozbe su se odravale svakodnevno a na njima su osim domaina sudjelovali i njegovi prijatelji i ostali gosti. 2sim raznovrsni% jela i pia na gozbama su svirali glazbenici nastupali razni plesai i ostali zabavljai.

.djea rimski( ena

$ogate i ugledne Rimljanke puno su drale do svoga izgleda pa su imale su slukinje koje su se svakodnevno brinule o nji%ovom izgledu

'rizor s jedne rimske gozbe. Rimljani nisu koristili stolice nego su leali na posebnim lealjkama !triklinij" s koji% su do%vaali %ranu sa stola te je jeli rukama. 2dgovorite3 +ko se brine o izgledu bogati% ena4 1ako je tekla gozba4 1ako su jeli Rimljani4

)isti 4 5 6ogovi' kuno ognjite' $este' vodovodi 'roitajte3 Rimljani su drali pse iz mnogo razloga a ne samo kao kune ljubimce.1ako bi posjetitelje koji nisu bili oekivani a moda ni dobrodoli drali dalje od svoji% domova ili i% upozorili na opasnost od psa na ulazima u rimske kue nalazili su se mozaici s natpisima :8/DC 8/AC* E F.D/- #C '#/9 'roitajte3 DC#+/71C sveenice boice Deste zatitnice kunog ognjita u rimskoj religiji. .vijek je bilo est vestalki koje su za sveenice odabrane iz najbolji% rimski% porodica u dobi od est do deset godina i koje su kao sveenice sluile trideset godina. $ile su obvezne na zavjet istoe pa su tijekom svoje sveenike slube morale ostati djevice.Destalka koja bi prekrila ovaj zavjet bila bi iva zakopana jer je bilo zabranjeno proliti krv vestalke.

Da bi se rimska vojska to bre kretala s jednog mjesta na drugo Rimljani su puno polagali na gradnju cesta. #ustav cesta bio je takav da su sve zavravale u Rimu. 'oznata je rimska izreka da sve ceste vode u Rim. Rimske ceste bile su izuzetno kvalitetne gotovo sve poploane a uz ceste su se nalazili miljokazi koji su pokazivali udaljenost u miljama. Aajstarija poploana cesta bila je /pijeva cesta sagraena 6(5.g.pr.1r.Dodila je od Rima do 8apue !pronai 8apuu na zemljovidu" i bila je duga 55@ km. 1uno ognjite kakvo je imala gotovo svaka rimska kua. 'repiite u biljenice3 )AR!- dobri du(ovi' "atitni$i kua P7&AT!"atitni$i (rane' rtveno mjesto im je na ognjitu Rimski gradovi bili su opskrbljeni pitkom vodom. Dodu su vodovodom dovodili iz desetaka kilometara udaljeni% izvora. Rimski gradovi bili su opskrbljeni pitkom vodom. Dodu su vodovodom dovodili iz desetaka kilometara udaljeni% izvora. *eu

najvee podu%vate u graditeljstvu spada gradnja akvedukata koji su sluili i kao mostovi i kao vodovodi.

2dgovorite3 0to znai 8ave 8anem4 +ko su bile vestalke4 2piite gradnju ceste4 1ako se zvala najstarija poploana cesta4 Danost vodovoda4 )isti 8 5 Siromano stanovnitvo' gladijatori Pro-itajte:

borba je bila zvanje a drugi su na nju prisiljavani3 ratni zarobljenici robovi i osueni zloinci. ,mali su razliite maeve titove i kacige mogli su biti oklopljeni boriti se s konja ili na kolima napadati trozupcem mreom ili lasom. $orili su se jedni protiv drugi% ili protiv divlji% ivotinja. $ilo je ak i ena gladijatora. ,gre su se oglaavale nekoliko dana unaprijed. *jesta u gledalitu su se i prodavala. $ile su to krvave predstave. ;rci su i% se gnuali ali su i% Rimljani s oduevljenjem gledali. /ko je gladijator preivio vie borbi mogao je biti otputen iz slube. 1ao dokaz izlaska dobivao je drveni ma ;7/D,.#. 2dgovorite3 (. +ko su gladijatori4 5. kakvo je bilo oruje gladijatora4 6. 0to je ;7/D,.#4

#iromano rimsko seljatvo radilo je svakojake poslove da bi otplatilo dugove i pre%ranilo obitelj. Aajee su to bili nadniarski poslovi na imanjima bogati% Rimljana. +ladijatori ;ladijatorske igre Rimljani su preuzeli od Ctruana. Aekim gladijatorima )

Robovi .vjeti u kojima su robovi ivjeli ovisli su o poslu koji su obavljali ali i o stavu nji%ovi% gospodara. 1akav su ivot mogli oekivati onodobni robovi pokazuje naelo jednog od najugledniji% Rimljana u 6.G5. st pr.1r. *arka 'orcija 1atona #tarijeg koji je smatrao da robovi ne bi smjeli poznavati nita drugo sem rada jela i kazne. +rebalo i% je do kraja iskoristiti a onda radom ubiti. 2dgovorite3

(. . kakvim su uvjetima ivjeli robovi4 2bjasnite. 5. 0to za robove kae 1aton4 6. 0to misli da li je to ispravno4 2bjasnite. 0A&!9):!#.ST- Samo pro-itajte +lasovanje u Rimskoj Republi$i odvijalo se u Aarodnoj skuptini. ;raani bi na posebne ploice upisivali slau li se s nekim prijedlogom ili ne. 'otom bi se ploice ubacile u izbornu posudu. 1ada su se birali dravni slubenici na ploicu bi se upisalo ime odabranika. ;lasovi se nisu vrednovali pojedinano nego se glasovalo u izbornim jedinicama. ,zbore za dravne slubenike provodili su konzuli. 2dravanje izbora ovisilo je i o povoljnim znamenjima koja bi se dobivala proricanjem. /ko su znamenja bila nepovoljna izbori bi se odgaali. )isti ; 5Pater <amilias' rimska obitelj !" radni( listia i"reite sliku ,* i "alijepite. 'roitajte3 Porodi$a je u Rimu o"na-avala neto bitno ra"li-ito od onoga to mi danas na"ivamo porodi$om. =to je bila i kakvu je ulogu imala porodi$a u Rimu u vrijeme Republike opisuje povjesni-ar )ionel /asson u knji"i Svakodnevni ivot u starome Rimu. H;lava svake rimske porodice bio je pater familias Iotac porodiceJ njen najstariji muki lan. 2n je bio neosporni gospodar a imao je ak i vlast nad ivotom i smru svoji% sinova i keri to je pravo koje moemo smatrati primitivnim ali kojem je trebalo mnogo vremena da postane mrtvo slovo na papiru. 'ostoje zapisani sluajevi njegovog koritenja jo u (. st. pr. 1r. iako na sreu ne i nakon togaK

. jednom smislu pater familias nikad nije izgubio svoju vlast nad ivotom i smru3 kada je dijete bilo roeno on sam ne nuno u dogovoru s majkom odreivao je %oe li ono ivjeti ili e biti izloeno da umre. !Djecoubojstvo je u stara vremena bilo prakticirano i meu siromanima i meu bogatimaL siromani su ograniavali broj usta koja je trebalo %raniti a bogati broj nasljednika".H 'roitajte u udbeniku na stranici (?@B (?(. tekst u oblaiima. >alijepite iz radni% listia sliku 55 te napiite takoer pomou oblaia razgovor izmeu majke i oca. 'roitajte3 )atini$a ;lasovno pismo prvotno namijenjeno pisanju na latinskom a potom i za pisanje i veini europski% i svjetski% jezika. 'ismo je nastalo u =. st.pr.1r. na nain da su Rimljani zapoeli latinske rijei zapisivati grkim slovima. Rani rimski natpisi pisani su s desna na lijevo naizmjenino redak u desno pa redak u lijevo a postupno se prelazilo na pisanje s lijeva na desno. #tara rimska abeceda sadravala je 5( slovo. #va su ta slova grkog podrijetla ali su se prilagoavala glasovnim potrebama latinskog jezika. 2dgovorite3 (. 2d koga su Rimljani pri%vatili pismo i kada4 5. 1ao se u poetku pisalo4 6. 1oliko je staro rimska abeceda imala slova a koliko mi danas4 >.9US- !&SU)A 'roitajte ulomak u udbeniku na stranici (?5 zalijepite sliku 56 iz radni% listia i odgovorite na pitanja

<

(. 5. 6. ?. ). <.

0to je domus4 0to je atrij4 2piite rimsku kuu domus4 0to su insule4 2piite nji%ov izgled. 1ako izgledaju kue i insule danas opiite.