ELEKTRINA KOLA SA VREMENSKI KONSTANTNIM STRUJAMA 1.

Elektrina struja je: a) svako kretanje elektrinih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu elektrinih naelektrisanja koja uestvuju u ovom kretanju, b) svako kretanje elektrinih naelektrisanja, bez obzira na uzroke ovog kretanja i na vrstu elektrinih naelektrisanja koja uestvuju u ovom kretanju, c) svako usmjereno kretanje elektrinih naelektrisanja. 2. Ako postoje slobodno pokretljiva naelektrisanja i ako postoji uzrok koji e izazvati kretanje ovih naelektrisanja, elektrina struja se mo!e obrazovati: a) u vrstim, tenim i gasovitim sredinama b) u vrstim, tenim i gasovitim sredinama, pa ak i u vakuumu c) u vrstim i tenim sredinama, pa ak i u vakuumu ". #lobodno pokretljiva naelektrisanja koja mogu obrazovati elektrinu struju su: a) elektroni, pozitivni i negativni joni b) pozitivna i negativna elementarna naelektrisanja, pozitivni i negativni joni c) slobodni elektroni, elektroliti i joni

$. % vrstim tijelima, posebno u metalnim provodnicima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja

obrazuju elektrinu struju su: a) pozitivni i negativni joni b) pozitivni i negativni elektroni c) elektroni provodnosti

&. % tenim sredinama, posebno u elektrolitima, slobodno pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju
elektrinu struju su: a) elektroni provodnosti b) pozitivni i negativni joni c) pozitivni i negativni joni, elektroni provodnosti

'. % gasovitim sredinama, pod odre(enim uslovima, mo!e do i do pojave elektrine struje. #lobodno
pokretljiva naelektrisanja koja obrazuju elektrinu struju u ovom sluaju su: a) pozitivni i negativni joni, elektroni b) elektroni provodnosti c) pozitivni i negativni joni

). Elektrina struja mo!e se obrazovati i u vakuumu ako se na pogodan nain obezbijede

pokretljiva naelektrisanja: a) pozitivni i negativni joni i elektroni koji se osloba(aju zagrijavanjem katode b) elektroni koji se osloba(aju zagrijavanjem katode c) elektroni koji se osloba(aju zagrijavanjem anode

slobodno

*. # obzirom na vrstu slobodno pokretljivih naelektrisanja koja uestvuju u pojavi elektrine struje, struje
se mogu podijeliti na: a) elektronske, jonske i kondukcione, b) stacionarne i jonske, c) elektronske i jonske.

+. % sluaju pojave struje u vrstim provodnicima i u vakuumu:

a) ne dolazi ni do kakvih promjena u sredini u kojoj postoji struja b) u sredini u kojoj postoji struja dolazi do preno,enja materije-supstance c) u sredini u kojoj postoji struja dolazi do hemijskih promjena sredine 1..
/ostojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban, ali ne i dovoljan uslov za nastanak i odr!avanje elektrine struje. a) potrebno je i unutra,nje elektrino polje koje e ova naelektrisanja i pokretati b) postojanje pokretljivih slobodnih naelektrisanja je potreban i dovoljan uslov c) potrebna je i unutra,nje i vanjsko elektrino polje koje e ova naelektrisanja i pokretati % metalnim provodnicima elektrine struje nastale pod dejstvom elektrinog polja nazivaju se: a) konvekcione struje b) kondukcione struje c) indukcione struje 0eliine koje karakteri,u strujno polje stacionarne struje su:

11.

12.

a) promjenljive u vremenu b) linije ija je brzina promjenljiva u vremenu c) nepromjenljive u vremenu 1".
#tacionarno elektrino polje:

a) egzistira u unutra,njosti provodnika i za njegovo odr!avanje ne treba nikakav utro,ak energije b) ne egzistira u unutra,njosti provodnika i za njegovo odr!avanje ne treba nikakav utro,ak energije c) egzistira u unutra,njosti provodnika i za njegovo odr!avanje treba stalan utro,ak energije 1$.
Elektrostatiko polje: a) ne egzistira u unutra,njosti provodnika b) egzistira u unutra,njosti provodnika kroz koji protie struja i za njegovo odr!avanje treba stalan utro,ak energije c) egzistira u unutra,njosti provodnika kroz koji protie struja i za njegovo odr!avanje ne treba nikakav utro,ak energije

1&. #truja u provodnoj vezi izme(u elektroda ravnog kondenzatora mo!e biti stacionarna ako su ispunjeni uslovi: a) elektrino kolo mora biti zatvoreno i u kolu mora biti ukljuen naponski izvor b) elektrino kolo mora biti zatvoreno i ne treba strujni izvor c) elektrino kolo mo!e biti i otvoreno, ali mora biti ure(aj koji kontinuirano, nasuprot silama stacionarnog elektrinog polja, potiskuje slobodne elektrone provodnosti sa pozitivne na negativnu elektrodu odr!avaju i pri tome stalnu potencijalnu razliku na svojim prikljucima

1'.

#trujno polje je: a) dio prostora u kojem se pokretljiva naelektrisanja kre u pod dejstvom elektrinog polja u provodniku b) dio prostora oko provodnika kroz koji protie elektrina struja c) dio prostora u kojem linije vektora srednje brzine pokretljivih naelektrisanja u svakoj taki predstavljaju tangente #trujno polje je stacionarno:

1).

a) ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim takama prostora strujnog b) c) 1*.
polja konstantne ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim takama prostora strujnog polja promjenljive u vremenu ako su srednje makroskopske brzine pokretljivih naelektrisanja u svim takama prostora strujnog polja konstantne u vremenu

#trujnice su: a) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj taki normala b) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj taki tangenta c) linije kojima je vektor srednje makroskopske brzine u svakoj taki konstanta

1+.

1idromehaniki model dva suda u kojima se nalazi tenost sa razliitim nivoima 1 1 i 12 u odnosu na proizvoljno izabrani re2erentni nivo, mjera je potencijalne energije tenosti u jednoj posudi u odnosu na nivo u drugoj posudi. % elektrinom primjeru ravnog-ploastog kondenzatora ova razlika nivoa odgovara: a) struji izme(u elektroda kondenzatora b) energiji izme(u elektroda kondenzatora c) razlici potencijala izme(u elektroda kondenzatora #tacionarna naelektrisanja razlikuju se od statikih po tome: a) ,to se stalno pomjeraju, pri emu im je gustina u svakoj taki konstantna b) ,to se stalno pomjeraju, pri emu im je gustina u svakoj taki konstantna u vremenu c) ,to se stalno pomjeraju, pri emu im je gustina u svakoj taki promjenljiva u vremenu #tacionarno elektrino polje, kao i elektrostatiko, pripada klasi:

2..

21.

a) potencijalnih polja b) vektorskih polja c) konzervativnih polja 22.

#tacionarno elektrino polje:

a) neprestano vr,i rad pomjeraju i pokretna elektrina naelektrisanja i za njegovo odr!avanje je

neophodno dovo(enje energije sistemu u kojem ono postoji

b) ne vr,i nikakav rad pomjeraju i pokretna elektrina naelektrisanja i za njegovo odr!avanje nije c) 2".
neophodno dovo(enje energije sistemu u kojem ono postoji vr,i rad pomjeraju i pokretna elektrina naelektrisanja i za njegovo odr!avanje nije neophodno dovo(enje energije sistemu u kojem ono postoji

3a odr!avanje ve uspostavljenog elektrostatikog polja u idealnom dielektriku:

a) nije potrebno dovesti napon b) nije potrebna nikakva energija c) potrebno je dovesti napon 2$.
/ojava elektrine struje povezana je sa odre(enim prate im e2ektima i koji su, uglavnom:

a) toplotni i hemijski b) tolpotni i magnetni c) toplotni, magnetni i hemijski

2&. 4akroskopsi gledano, kretanje naelektrisanja kroz metalni provodnik povezano je s nekom

vrstom 5elektrinog trenja6 koje dr!i dinamiku ravnote!u potisnim silama elektrinog polja. 7vu osobinu provodnika, i uop,te drugih materijala, da se silama trenja suprostavljaju proticanju elektrine struje nazivamo: a) provodnost provodnika b) otpornost provodnika c) kapacitet provodnika 8a temperaturi koja je bliska apsolutnoj nuli jednom uspostavljena elektrina struja:

2'.

a) mo!e se dugo vremena odr!avati u kolu bez prisustva elektrinog izvora, odnosno bez
elektrinog polja koje u obinim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja

b) ne mo!e se ni u kojem sluaju odr!avati u kolu bez prisustva elektrinog izvora c) mo!e se dugo vremena odr!avati u kolu bez prisustva elektrinog izvora, ali mora postojati
elektrino polje koje u obinim okolnostima potiskuje elementarna naelektrisanja

2). % sluaju elektrine struje uspostavljene u elektrinom kolu na temperaturi bliskoj apsolutnoj nuli: a) izostaje toplotni e2ekat elektrine struje b) postoji toplotni e2ekat elektrine struje c) postoji toplotni i magnetni e2ekat elektrine struje 2*.
1emijski e2ekat elektrine struje dolazi do izra!aja:

a) samo u metalnim provodnicima pri elektrolizi b) samo u tenoj vrsti provodne sredine tzv. elektrolitima c) samo u gasovitim sredinama tzv. elektrolitima 2+.
4agnetno polje predstavlja:

a) posebno 2iziko stanje u okolini provodnika kroz koji protie elektrina struja b) dio prostora u kojem se kre u pokretljiva naelektrisanja pod dejstvom elektrinog polja c) linije kojima je vektor elektrinog polja u svakoj taki tangenta "..
Elektrohemijski izvori se u elektrinim ,emama obilje!avaju: a) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i du!om koja je negativan pol izvora, i drugom, kra om i debljom, koja je pozitivan pol izvora b) sa dvije paralelne crte, jednom tanjom i du!om koja je pozitivan pol izvora, i drugom, kra om i debljom, koja je negativan pol izvora c) sa dvije paralelne crte, od kojih je lijeva negativan pol izvora, a desna pozitivan pol izvora /rosto elektrino kolo se sastoji od:

"1.

a) elektrinog izvora i prijemnika b) elektrinog izvora, prijemnika i eventualno prekidaa c) elektrinog izvora, prijemnika, spojnih vodova i eventualno prekidaa "2.
% elektrolitima se pokretljiva elektrina naelektrisanja, pozitivni i negativni joni, pod dejstvom elektrinog polja kre u u suprotnim smjerovima, te se njihovi e2ekti: a) oduzimaju b) poni,tavaju c) sabiraju

"". 9aina elektrine struje je skalarna veliina koja ima i odre(eni smjer. /ozitivan smjer elektrine struje kroz metalne provodnike je: a) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotan smjeru djelovanja elektrinog polja b) u smjeru kretanja elektrona provodnosti i suprotno smjeru djelovanja elektrinog polja c) suprotan smjeru kretanja elektrona provodnosti i poklapa se sa smjerom djelovanja elektrinog polja

"$.

9edinica jaine struje je amper :A;. 9aina struje: a) od 1 :A; ima se kada kroz popreni presjek metalnog provodnika pro(e u jednoj minuti ',2$1+' < 1.1* elektrona b) od 1 :A; ima se kada kroz popreni presjek metalnog provodnika pro(e u jednoj sekundi ',2$1+' < 1.1* elektrona c) od 1 :A; ima se kada kroz popreni presjek metalnog provodnika pro(e u jednoj sekundi ',2$1+' < 1.-1* elektrona 9edinica jaine struje je amper :A; i de2inisana je preko magnetnih e2ekata elektrine struje. Amper je jaina stalne elektrine struje koja: a) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonane du!ine, kru!nog poprenog presjeka zanemarive veliine, koji se nalaze u vakuumu na me(usobnom rastojanju od 1 :m;, izaziva silu od 2 < 1.) njutna po metru du!ine provodnika b) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonane du!ine, kru!nog poprenog presjeka zanemarive veliine, koji se nalaze u vakuumu na me(usobnom rastojanju od 1 :m;, izaziva silu od 2 < 1.-) njutna po metru du!ine provodnika c) pri proticanju kroz dva paralelna pravolinijska provodnika, beskonane du!ine, kru!nog poprenog presjeka zanemarive veliine, koji se nalaze u vakuumu na me(usobnom rastojanju od 1 :m;, izaziva silu od $ < 1.-) njutna po metru du!ine provodnika

"&.

"'.

% sluaju vrlo malih jaina elektrine struje koristi se specijalna vrsta ampermetara, koji su vrlo osjetljivi i nazivaju se: a) mikroampermetri b) miliampermetri c) galvanometri % elektrinim ,emama ampermetar se oznaava: a) kru!i em i slovom A unutar kru!i a b) kru!i em i slovom A pored kru!i a c) kvadrati em i slovom A unutar kvadrati a

").

"*.

=a bi se u nekom dijelu elektrinog kola izmjerila jaina elektrine struje, ampermetar se prikljuuje: a) u seriju, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega b) paralelno, tako da struja koja se mjeri prolazi kroz njega c) nekad u seriju, a nekad paraleno

"+.

=a bi se strujno polje ,to preciznije opisalo sa kvantitativne strane, ,to je posebno va!no u masivnim provodnicima, uvodi se: a) vektor gustine struje b) vektor strujnog polja c) pojam strujnice $.. /ravac vektora gustine struje de2inisan je makroskopski vi(enim pravcem kretanja:

a) elektrona provodnosti u posmatranoj taki, a smjer mu je u smjeru kretanja elektrona b) elektrona provodnosti u posmatranoj taki, a smjer mu je suprotan smjeru kretanja elektrona c) elektrona provodnosti u posmatranoj taki, a smjer mu je u smjeru strujnog polja $1.
>ntenzitet vektora gustine struje de2inisan je: a) 9?>@t b) 9?>@# c) 9?>@0 9edinica gustine struje je: a) A@mm2 b) A@m2 c) A@m"

$2.

$". #trujnu tubu de2ini,e: a) skup vektora gustine struje koji prolaze kroz neku zatvorenu konturu A b) skup strujnica koje prolaze kroz neku zatvorenu konturu A c) skup strujnih linija koje prolaze kroz neku zatvorenu povr,inu # $$. Algebarski znak jaine struje izraunate preko jednaine i? 9 d# mo!e biti pozitivan ili negativan, zavisno od izbora orta normale na povr,inu #. Ako je: a) projekcija orta normale na pravac vektora 9 pozitivna, jaina struje je negativna i obrnuto b) projekcija orta normale na pravac vektora 9 pozitivna, jaina struje je pozitivna i obrnuto c) projekcija orta normale na pravac vektora 9 negativna, jaina struje je pozitivna i obrnuto $&. 9ednaina kontinuiteta u integralnom obliku, koja je ustvari matematiki oblik zakona o konzervaciji elektriciteta, glasi:

a) b) c)
$'.

J dS ? -dB@dt i predstavlja ukupnu struju kroz zatvorenu povr,inu # S JdS ? -dBdt i predstavlja ukupnu koliinu elektriciteta kroz zatvorenu povr,inu #
S

JdS
S

? dB@dt i predstavlja ukupnu struju kroz zatvorenu povr,inu #

% stacionarnom strujnom polju raspored elektrinih naelektrisanja u prostoru mora biti stacionaran, ,to znai da na mjesto pokretnih naelektrisanja koja napuste neku elementarnu zapreminu dolazi ista koliina novih pokretnih naelektrisanja. Co znai: a) da se ni ukupna koliina naelektrisanja unutar volumena 0 ne mijenja DdB@dt?.), pa je izlazni

J 2luks vektora gustine struje kroz zatvorenu povr,inu # jednak dS ? .

S

b) da se ukupna koliina naelektrisanja unutar volumena 0 mijenja DdB@dt .), pa je izlazni

2luks vektora gustine struje kroz zatvorenu povr,inu # jednak

JdS
S S

? -dB@dt

c) da se ni ukupna koliina naelektrisanja unutar volumena 0 ne mijenja DdB@dt .), pa je izlazni

2luks vektora gustine struje kroz zatvorenu povr,inu # jednak

JdS

? - dB@dt

 J $). #pecijalni oblik jednaine kontinuiteta, za sluaj stacionarnog strujnog polja dS ? .

S

predstavlja: a) prvi Eircho22-ov zakon b) drugi Eircho22-ov zakon c) prvi 7hm-ov zakon $*. Ako se prvi Eircho22ov zakon primjeni na zatvorenu strujnu konturu povr,ine # koju obrazuju dva presjeka jedne strujne tube, ili provodnika kroz koji protie elektrina struja, mo!e se zakljuiti: a) da je jaina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, bez obzira na presjek tube, odnosno provodnika b) da jaina struje u nekom presjeku strujne tube zavisi od oblika presjeka tube, odnosno provodnika c) da je jaina struje u bilo kojem presjeku strujne tube ista, ali samo u sluaju kru!nog oblika presjeka tube, odnosno provodnika

J $+. Eod jednaine za prvi Eircho22ov zakon dS ? . zatvorena povr,ina mo!e biti:
S

a) proizvoljnog oblika i presjeka b) kru!nog presjeka c) kvadratnog presjeka

&.. % stacionarnom strujnom polju pokretna elektrina naelektrisanja u jednoj strujnoj tubi ili provodniku kre u se: a) poput neke sti,ljive tenosti b) poput neke nesti,ljive tenosti c) poput neke tenosti koja struji u dva spojena suda iz ni!eg u vi,i sud pomo u neke pumpe &1. /rvi Eircho22-ov zakon ima posebno veliki znaaj u analizi slo!enih elektrinih kola i u tom sluaju se upotrebljava jednostavniji oblik zakona, gdje se umjesto 2luksa vektora gustine struje kroz zatvorenu povr,inu koriste jaine struja kroz tu povr,inu. % analizi elektrinih kola prvi Eircho22-ov zakon obino se primjenjuje na: a) grane slo!enog elektrinog kola b) vorove slo!enog elektrinog kola c) konture slo!enog elektrinog kola &2. Fvor slo!enog elektrinog kola predstavlja: a) mjesto gdje se spajaju dva ili vi,e strujnih provodnika b) mjesto gdje se spajaju tri ili vi,e strujnih provodnika c) mjesto na kojem se prikljuuje generator &". /rvi Eircho22-ov zakon glasi: a) algebarska suma jaina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom voru elektrinog kola jednaka je nuli b) suma jaina struja u provodnicima koji se spajaju u nekom voru elektrinog kola jednaka je nuli c) algebarska suma jaina struja u provodnicima iji je re2erentni smjer ka voru elektrinog kola jednaka je algebarskoj sumi struja u provodnicima iji je smjer od vora &$. 4atematiki oblik 9ouel-ovog zakona dat je jednainom: a) A? G2 > t b) A? G2 >2 t c) A? G >2 t

&&.

Elektrina otpornost predstavlja pokazatelj unutra,njih opiranja provodnika proticanju elektrine struje. 3avisi od: a) vrste materijala, oblika i temperature b) poprenog presjeka provodnika, du!ine i temperature c) oblika i vrste materijala

&'. Elektrina provodnost jednaka je: a) recipronoj vrijednosti speci2ine otpornosti provodnika b) recipronoj vrijednosti otpornosti provodnika c) odnosu otpornosti provodnika i njegovog poprenog presjeka &). Elektrina otpornost pri standardnim temperaturama, kada se zanemare promjene dimenzija provodnika sa temperaturom, mijenja se po zakonu: a) G2?G1D2-1) b) G2?G1H c) G2?G1[1HD2-1)] &*. /rovodnik od homogenog materijala koji ima konstantan popreni presjek i du!inu zanatno ve u od dimenzija presjeka naziva se linijski provodnik. 7tpornost takvog provodnika, koji se nalazi na standardnoj temperaturi D2.:o A;) jednaka je:

l S S b) R = l

a) R =

c) R =

1 l

&+. /ove anjem temperature provodnika pove ava se brzina toplotnih kretanja elektrona, ,to dovodi do e, ih sudara i smanjenja pokretljivosti elektrona. #manjenje pokretljivosti elektrona ima za posljedicu: a) smanjenje speci2ine elektrine otpornosti, a time pove anje i elektrine otpornosti b) pove anje speci2ine elektrine otpornosti, a time pove anje i elektrine otpornosti c) pove anje speci2ine elektrine otpornosti, a time smanjenje i elektrine otpornosti '.. Cemperaturni koe2icijent otpornosti je: a) pozitivan ako se otpornost pove ava sa povi,enjem temperature, a negativan ako se smanjuje sa sni!enjem temperature b) pozitivan ako se otpornost pove ava sa povi,enjem temperature, a negativan ako se smanjuje sa povi,enjem temperature c) pozitivan ako se otpornost pove ava sa sni!enjem temperature, a negativan ako se smanjuje sa povi,enjem temperature

otpornost otpornost otpornost

'1. 0eliina koja karakteri,e generatore u pogledu stvaranja struje naziva se: a) elektromagnetna sila E generatora b) elektromotorna sila E generatora c) elektrootprna sila E generatora '2. Elektromotorna sila E generatora ima smjer: a) od pozirivnog ka negativnom polu b) od negativnog ka pozitivnom polu c) od take vi,eg potencijala ka taki ni!eg potencijala '". 3a prosto elektrino kolo 7hm-ov zakon mo!e se predstaviti jednainom:

a) >?

E , i vrijedi kada se u elektrinom kolu vr,i samo pretvaranje elektrinog rada u toplotu Ge E a) >? , i vrijedi za svako linearno elektrino kolo,bez obzira u koji vid energije se Ge
pretvara elektrini rad

b) >?E Ge, i vrijedi kada se u elektrinom kolu vr,i samo pretvaranje elektrinog rada u toplotu

] de2ini,e se kao: '$. 9edinica za elektrinu otpornost [ ] je otpornost provodnika u kojem stalna potencijalna razlika na njegovim krajevima u a) [ iznosu od 1 [V ] prouzrokuje struju jaine 1 [ A] ] je otpornost provodnika u kojem stalna struja jaine 1 [ A] prouzrokuje b) [
potencijalnu razliku na njegovim krajevima u iznosu od 1 [V ] ] je otpornost provodnika jednaka proizvodu stalne potencijalne razlike na njegovim c) [ krajevima u iznosu od 1 [V ] i struje jaine 1 [ A] '&. Iizikalnost 7hm-ovog zakona nema iskljuivi znaaj samo u primjeni kod prorauna struje kroz provodnik, nego i u : a) nelinearnosti procesa b) linearnosti procesa c) zagrijavanju provodnika ''. 8apon u elektrinom kolu mjeri se: a) ampermetrom, koji se spaja u seriju b) voltmetrom, koji se spaja u seriju c) voltmetrom, koji se spaja paralelno '). Cano mjerenje napona voltmetrom uslovljeno je vrijedno, u njegovog unutra,njeg otpora Gv. a) sa velikim Gv posti!e se manja struja kroz voltmetar, ime se smanjuje pad napona na instrumentu, a time pove ava njegova tanost b) sa velikim Gv posti!e se ve i napon na voltmetru, ime se smanjuje njegova tanost c) sa malim Gv posti!e se manja struja kroz voltmetar, ime se smanjuje pad napona na instrumentu, a time pove ava njegova tanost '*. Elektrini rad generatora jednak je: a) A?E > b) A?E J c) A?E J t '+. #naga generatora jednaka je: a) /?E > t b) /?E > c) /?E J t ).. Elektrino kolo stalne jednosmjerne struje predstavlja: a) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata elektrinog kola koja omogu ava prijenos energije od prijemnika-potro,aa do izvora b) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata elektrinog kola koja omogu ava prijenos elektrine energije od izvora do prijemnika-potro,aa

c) svaku pogodno ostvarenu vezu elemenata elektrinog kola koja omogu ava pretvaranje nekog
drugog oblika energije u elektrinu energiju od izvora do prijemnika-potro,aa )1.#trujni izvor-generator energije predstavlja: a) ure(aj u kojem se vr,i pretvaranje elektrine energije u neki drugi oblik energije b) ure(aj u kojem se vr,i pretvaranje nekog drugog oblika energije u elektrinu energiju c) ure(aj u kojem se vr,i pretvaranje elektrine energije u toplotnu energiju )2.% elektrinim kolima stalne jednosmjerne struje prijemnici -potro,ai su: a) kondenzatori b) otpornici c) otpornici, kondenzatori i zavojnice )".7tpornici u elektrinom kolu mogu biti: a) stalni i nepromjenljivi b) stalni i promjenljivi c) samo stalni )$.7snovne karakteristike otpornika su: a) nominalna snaga, nominalna struja i klasa tanosti b) nominalna otpornost, nominalna struja i nominalni napon c) nominalna snaga, nominalna otpornost i klasa tanost )&.0ezivanje otpornika u elektrinim kolima ostvaruje se na slijede i nain: a) serijski, redno i mje,ovito b) serijski, paralelno i mje,ovito c) serijski i paralelno )'.#erijsku vezu otpornika ini skup otpornika koji se spajaju tako da: a) na poetak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na poetak drugog otpornika spaja se kraj tre eg itd. b) na kraj prvog otpornika spaja se poetak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se poetak tre eg itd. c) poeci svih otpornika vezani su u jednu zajedniku taku, dok su krajevi svih otpornika vezani u drugu zajedniku taku ))./rimjenom prvog Eircho22ovog zakona, kod serijske veze otpornika ima se: a) jednakost napona na krajevima svakog otpornika b) jednakost jaine struje kroz svaki otpornik c) suma struja kroz sve otpornike jednaka nuli )*.Ekvivalentna otpornost serijski vezane grupe otpornika jednaka je: a) sumi otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi

b)

Gi G i

c) sumi recipronih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika u serijskoj vezi

)+.Krupa otpornika u serijskoj vezi mo!e se zamijeniti jednim otpornikom ekvivalentne otpornosti G e. % tom sluaju ekvivalentna veza podrazumijeva:

a) promijenjeno naponsko i strujno stanje u elektrinom kolu b) nepromijenjeno naponsko stanje u elektrinom kolu c) isto naponsko i strujno stanje prije i poslije zamjene grupe otpornika jednim ekvivalentnim
otpornikom *.. /aralelnu vezu otpornika ini skup otpornika koji se spajaju tako da: a) na poetak prvog otpornika spaja se kraj drugog, na poetak drugog otpornika spaja se kraj tre eg itd. b) na kraj prvog otpornika spaja se poetak drugog, na kraj drugog otpornika spaja se poetak tre eg itd. c) poeci svih otpornika vezani su u jednu zajedniku taku, dok su krajevi svih otpornika vezani u drugu zajedniku taku *1. /aralelnu vezu otpornika karakteri,e ekvivalentna otpornost: a) jednaka sumi otpornosti pojedinih otpornika b) reciprona vrijednost ekvivalentne otpornosti jednaka je sumi recipronih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika c) jednaka sumi recipronih vrijednosti otpornosti pojedinih otpornika *2.3a sluaj dva paralelno vezana otpornika otpornosti G1 i G2 ekvivalentna otpornost jednaka je a) Ge?G1G2@ G1HG2 b) Ge?G1HG2@ G1G2 c) Ge?1@G1H1@G2 *".3a sluaj tri paralelno vezana otpornika otpornosti G1, G2 i G" ekvivalentna otpornost jednaka je: a) Ge?DG1HG2HG")@G1G2G" b) Ge?1@G1H1@G2H1@G" c) Ge?DG1G2G")@DG1G2HG2G"HG1G") *$.% jednaini za 7hm-ov zakon, % i > prestavljaju apsolutne vrijednosti napona na krajevima otpornika i jaine struje u provodniku. /ri ovome se podrazumijeva da struja ima 2iziki smjer: a) od kraja koji je na ni!em potencijalu ka kraju koji je na vi,em potencijalu b) od kraja koji je na vi,em potencijalu ka kraju koji je na ni!em potencijalu c) ne zna se koji je smjer struje, niti se zna koji je kraj na taki vi,eg potencijala, nego se to pretpostavi *&.8apon izme(u taaka a i b jednak je %ab?0a-0b . Ako je napon %ab pozitivan, tada je: a) taka koja odgovara prvom indeksu Da) na vi,em potencijalu od take koja odgovara drugom indeksu Db) b) taka koja odgovara prvom indeksu Da) na ni!em potencijalu od take koja odgovara drugom indeksu Db) c) ne zna se koji je kraj na taki vi,eg potencijala, nego se to pretpostavi *'. Analiza i proraun stanja u elektrinim kolima mo!e se provesti primjenom Eircho22ovih zakona. Lroj jednaina potrebnih za odre(ivanje nepoznatih struja je: a) Dn-1) jednaina po prvom Eircho22-ovom zakonu i m-Dn-1) jednaina po drugom Eircho22ovom zakonu b) Dn-1) jednaina po prvom Eircho22-ovom zakonu i Dm-n-1) jednaina po drugom Eircho22-ovom zakonu

c) Dn-1) jednaina po prvom Eircho22-ovom zakonu i mHDn-1) jednaina po drugom

Eircho22-ovom zakonu *). . Lroj nepoznatih struja u elektrinom kolu odgovara: a) broju vorova b) broju grana c) broju grana minus broj vorova **. =rugi Eircho22-ov zakon glasi: a) suma elektromotornih sila jednaka je sumi padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi elektrinog kola b) algebarska suma elektromotornih sila jednaka je algebarskoj sumi padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi elektrinog kola c) suma elektromotornih sila i padova napona na svim otpornicima u zatvorenoj konturi elektrinog kola jednaka je nuli *+. Eod metode konturnih struja, ove struje: a) ne postoje, ve su to zami,ljene struje jednake struji u nezavisnoj grani konture b) postoje, jednake struji u nezavisnoj grani konture c) su zami,ljene struje, koje odgovaraju strujama u granama posmatrane konture +.. 3a odre(ivanje stanja u nekom slo!enom elektrinom kolu koriste se, pored primjene Eircho22-ovih zakona i metode konturnih struja, i slijede e metode iji je zajedniki cilj da omogu e br!i i kra i postupak rje,avanja jednaina koje opisuju stanje u kolu: a) superpozicije, teorema reciprociteta Duzajamnosti), Cevenenova teorema i metoda napona vorova b) superpozicije, metoda ekvivalentnog generatora i potencijala vorova c) metoda napona vorova, Cevenenova teorema, metoda napona vorova, Kauss-ova metoda +1.7p,ti oblik jednaina napisanih metodom konturnih struja glasi: a)
n

RI = E
R
k =1 n k =1 n ik

I kk = Eii
i?1,2,...,n?nk

b) c)

R
k =1

ik ik

= Eii

i?1,2,...,n

+2.Eod trans2iguracije trougla otpornosti u zvijezdu, otpornost jedne grane ekvivalentne zvijezde se dobija kao: a) kolinik proizvoda otpornosti strana trougla koje se stiu u odgovaraju em voru i sume otpornosti svih strana trougla b) kolinik sume otpornosti strana trougla koje se stiu u odgovaraju em voru i proizvoda otpornosti svih strana trougla c) suma otpornosti dvije strane trougla i sume kolinika otpornosti tih strana i otpornosti tre e strane trougla +".Eod trans2iguracije zvijezde otpornosti u trougao, otpornost jedne grane ekvivalentnog trougla se dobija kao: a) suma otpornosti dvije strane zvijezde koje obrazuju stranu trougla i kolinika proizvoda otpornosti tih strana zvijezde i otpornosti tre e strane zvijezde

b) suma otpornosti dvije strane zvijezde koje obrazuju stranu trougla i kolinika otpornosti tre e strane zvijezde c) kolinik proizvoda otpornosti strana zvijezde koje se stiu u odgovaraju em voru i sume otpornosti svih strana zvijezde +$. Crans2iguracija elektrinog kola se vr,i: a) radi pretvaranja veze zvijezda u trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza b) radi jednostavnijeg i lak,eg odre(ivanja ekvivalentne otpornosti kola i lak,eg rje,avanja stanja u kolu, uz uslov ekvivalencije ovih veza c) radi jednostavnijeg odre(ivanja otpornosti vezane u zvijezdu, odnosno trougao, uz uslov ekvivalencije ovih veza +&. Elektrini kapacitet predstavlja: a) sposobnost nekog tijela da nagomilava elektrino optere enje, pove avaju i pri tome svoj potencijal A?J@% b) sposobnost nekog tijela da puni kondenzator kapaciteta A?J%, izme(u obloga kondenzatora c) sistem dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom i suprotno naelektrisana A?J% +'.Eondenzator ine : a) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, dimenzija znatno ve ih od debljine dielektrika, koja su naelektrisana istom koliinom elektriciteta, ali suprotnog znaka, u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta b) svaka dva provodnika, dimenzija znatno manjih od debljine dielektrika koji se nalazi izme(u ovih provodnika c) svaka dva provodnika, izme(u kojih se nalazi izme(u neka provodna sredina +).7ptere ivanje kondenzatora predstavlja proces: a) prikljuivanja kondenzatora na napon i uspostavljanja elektrinog polja u prostoru izme(u obloga, a kao posljedica toga i do pojave slobodne koliine elektriciteta na oblogama, odnosno potencijalne razlike izme(u obloga kondenzatora jednake prikljuenom naponu b) prikljuivanja kondenzatora na napon i kratkotrajnog proticanja elektriciteta, jer je grana sa kondenzatorom prekinuta slojem dielektrika c) punjenja kondenzatora i uspostavljanja elektrinog polja do uspostave stacionarnog stanja +*.% toku optere ivanja kondenzatora u dielektriku se stvara elektrino polje, pri emu dielektrik mijenja 2iziko stanje. Ca pojava naziva se: a) polarizacija dielektrika b) depolarizacija dielektrika c) prekid elektrinog kola ++./olarizacija dielektrika sastoji se u: a) kretanju naelektrisanja u dielektriku b) pomjeranju naelektrisanja u dielektriku c) kretanju naelektrisanja u provodniku 1...Earakteristika stanja u bilo kojoj taki polarizovanog dielektrika je: a) dielektrini pomjeraj, koji predstavlja skalarnu veliinu iji je intenzitet jednak povr,inskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u taki b) dielektrini pomjeraj, koji predstavlja vektorsku veliinu iji je intenzitet jednak povr,inskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u taki i smjera u kojem se pomjerilo pozitivno naelektrisanje c) dielektrinu struju, iji je intenzitet jednak povr,inskoj gustini pomjerenog naelektrisanja u taki i smjera u kojem se kre e pozitivno naelektrisanje

1.1.Ako se grana sa kondenzatorom prikljui na napon u tako obrazovanom elektrinom kolu nastaje: a) u provodnikom dijelu kola kretanje elektriciteta Dstruja provodnosti), a u dielektriku pomjeranje elektriciteta Ddielektrina struja) b) elektrina struja c) kondukciona i dielektrina struja kroz sve grane elektrinog kola 1.2. Ako se grana sa kondenzatorom prikljui na napon u tako obrazovanom elektrinom kolu je: a) dielektrina struja u dielektriku razliita od kondukcione struje u provodnikom dijelu i ima se prekid kola b) dielektrina struja u dielektriku jednaka je kondukcionoj struji u provodnikom dijelu i ima se zatvoreno elektrino kolo c) postoji samo jedna struja u elektrinom kolu i to struja provodnosti 1.". /omjeranje naelektrisanja u dielektriku kondenzatora mo!e se vr,iti: a) samo dok ems kondenzatora ne postane ve a od prikljuenog napona b) samo dok ems kondenzatora ne postane jednaka prikljuenom naponu c) samo dok dilektrina struja u dielektriku ne postane jednaka kondukcionoj struji u provodnikom dijelu kola 1.$. #tacionarno stanje u elektrinom kolu koje sadr!i kondenzator odgovaralo bi stanju: a) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori beskonane vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za koje su vezani prikljuci kondenzatora bili otvoreni b) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori beskonane vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za koje su vezani prikljuci kondenzatora bili kratko spojeni c) kada bi umjesto kondenzatora bili otpori nulte vrijednosti, odnosno kada bi krajevi za koje su vezani prikljuci kondenzatora bili otvoreni 111 1.&. Elektrini kondenzator u kolu stalne jednosmjerne, stacionarne struje predstavlja: a) kratak spoj elektrinog kola 112 b) sistem od dva provodna tijela, razdvojena dielektrikom, naelektrisana istom koliinom elektriciteta, ali suprotnog znaka u kojem dolazi do pomjeranja elektriciteta 11" c) prekid elektrinog kola 11$ 1.'.Eod stacionarnog stanja u slo!enim elektrinim kolima sa kondenzatorom: a) optere enost i ems kondenzatora su stalnih vrijednosti, ali u granama u kojima su vezani kondenzatori nema struje i ove grane se pona,aju kao da nisu prisutne u kolu b) optere enost i ems kondenzatora su promjenljivih vrijednosti, u granama u kojima su vezani kondenzatori protie promjenljiva elektrina struja c) optere enost i ems kondenzatora su jednaki nuli , ali u granama u kojima su vezani kondenzatori postoji struja 1.). % elektrinim kolima u kojima pored kondenzatora postoje i otpornici proces optere ivanja kondenzatora karakteri,e se i odre(enom vremenskom zakonitosti. Ceorijski posmatrano, proces optere ivanja odnosno rastere ivanja traje: a) veoma kratko vrijeme, jer se trenutno kondenzator optereti sa J?A% b) beskonano dugo vremena, jer tek za t , kondenzator se optereti sa J?A% c) beskonano dugo vremena, jer tek za t , kondenzator se optereti sa A?J% 1.*. % elektrinim kolima sa kondenzatorima vrijedi: a) algebarska suma struja Doptre enja Ji) za svaki vor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj konturi postoji ravnote!a elektrinih sila
E - C

?.

b) suma struja Doptre enja Ji) za svaki vor jednaka je nuli, a u svakoj zatvorenoj konturi postoji ravnote!a elektrinih sila c) suma elektrinih sila
E - C E - C

?%

?. za svaki vor jednaka je nuli, a u svakoj

zatvorenoj konturi suma struja Doptre enja Ji ) jednaka je nuli 1.+. Ekvivalentni kapacitet paralelno vezane grupe kondenzatora jednak je: a) odnosu proizvoda svih kapaciteta kondenzatora i sumi svih kapaciteta b) sumi kapaciteta svih kondenzatora c) reciprona vrijednost ekvivalentnog kapaciteta jednaka je sumi recipronih vrijednosti kapaciteta pojedinih kondenzatora