You are on page 1of 68

Primjeri teoretskih pitanja I dio:

1. Jedinica za električni potencijal i električni napon U je:

a)Amper
b) Volt
c) Henri
d) Farad
e) Ohm

2. Jedinica za jakost električnog polja E je:

a) Amper po metru
b) Volt po metru
c) Henri po metru
d) Farad po metru
e) Ohm

3. Jedinica za električki kapacitet C je:

a) Amper
b) Volt
c) Henri
d) Farad
e) Ohm

4. Jedinica za električki induktivitet L je:

a) Amper
b) Volt
c) Henri
d) Farad
e) Ohm

5. Jedinica za električki otpor R je:

a) Amper
b) Volt
c) Henri
d) Farad
e) Ohm
f) Hertz
6. Jedinica za električki vodljivost G je:

a) Siemens
b) Volt
c) Henri
d) Farad
e) Ohm
f) Hertz

7. Jedinica za magnetski tok φ je:

a) Siemens
b) Volt
c) Henri
d) Weber
e) Ohm
f) Hertz

8. Jedinica za jakost magnetskog polja H je:

a) Weber/metru
b) Volt po metru
c) Henri po metru
d) Amper po metru
e) Tesla

9. Jedinica za gustoću magnetskog polja B je:

a) Kulon
b) Volt
c) Henri
d) Amper po metru
e) Tesla

10. Jedinica za frekvenciju f je:

a) Kulon
b) Volt
c) Henri
d) Hertz
e) Tesla
11. Jedinica za apsolutnu permitivnost (dielektrička konstanta medija ξ0) je:

a) Kulon po metru
b) Volt po metru
c) Henri po metru
d) Hertz po metru
e) Farad po metru

12. Jedinica za apsolutnu magnetsku permeabilnost μ0 je:

a) Kulon po metru
b) Volt po metru
c) Henri po metru
d) Hertz po metru
e) Farad po metru

13. Jedinica za električnu snagu P je:

a) Kulon
b) Volt
c) Wat
d) Hertz
e) Farad

14. Jedinica za električnu energiju Q je:

a) Džul
b) Volt
c) Wat
d) Hertz
e) Farad

električne
15. Između elektrona i jezgre atoma vladaju privlačne ____________ sile, a između
neutrona i protona u jezgri vladaju privlačne ____________ sile.
nuklearne

16. Broj ljusaka (kvantiziranih staza) oko atoma je:

a) 5
b) 6
c) 7
d) 8
e) 9

17. Broj elektrona u Q ljusci atoma je:

a) 2
b) 8
c) 18
d) 98
e) 50

18. Broj elektrona u P ljusci atoma je:

a) 72
b) 8
c) 18
d) 98
e) 50

19. Broj elektrona u L ljusci atoma je:

a) 72
b) 8
c) 18
d) 98
e) 50

20. Spin elektrona je:

a) Gibanje elektrona oko jezgre atoma


b) Gibanje elektrona oko svoje osi
c) Preskakanje elektrona iz jedne u drugu ljusku
d) Pojava koja nastaje kod ionizacije atoma
e) Pojava sudara dvaju elektrona

21. Valentni elektroni su elektroni u:

a) Unutarnjoj ljuski najniže energije


b) Unutarnjoj ljuski najviše energije
c) Vanjskoj ljusci najniže energije
d) Vanjskoj ljuscij najviše energije
e) Elektroni koji prelaze iz jedne ljuske u drugu

22. Atom prima (absorbira energiju) kada:

a) Elektron prelazi iz unutarnje u vanjsku stazu


b) Elektron prelazi iz vanjske u unutarnju stazu
c) Elektron kruži u svojoj stazi bez prelaska na drugu stazu
d) Atom primi elektron u vanjsku stazu

23. Atom daje (emitira energiju) kada:

a) Elektron prelazi iz unutarnje u vanjsku stazu


b) Elektron prelazi iz vanjske u unutarnju stazu
c) Elektron kruži u svojoj stazi bez prelaska na drugu stazu
d) Atom primi elektron u vanjsku stazu

24. Negativni ion nastaje kada:

a) Elektron prelazi iz unutarnje u vanjsku stazu


b) Elektron prelazi iz vanjske u unutarnju stazu
c) Atom izgubi elektron iz vanjske staze
d) Atom primi elektron u vanjsku stazu

25. Pozitivni ion nastaje kada:

a) Elektron prelazi iz unutarnje u vanjsku stazu


b) Elektron prelazi iz vanjske u unutarnju stazu
c) Atom izgubi elektron iz vanjske staze
d) Atom primi elektron u vanjsku stazu

26. Materijali koji se koriste u električnim uređajima dijele se na _____________


elektrotehničke
materijale, _________________
konstrukcijske pomoćne
materijale i _____________ materijale.

27. Vodiči su materijali koji vode električnu struju. Vodiči se dijele na vodiče ________
prve
vrste i vodiče ____________
druge vrste.

28. Tekućine koje vode struju nazivaju se:


a) Elektroliti
b) Izoliti
c) Otopine
d) Lužine
e) Kiseline

29. Atomi Izolatora imaju:

a) Elektrone koji su slabo vezani uz jezgru atoma unutar materijala


b) Elektrone koji su čvrsto vezani uz atome unutar materijala
c) Elektrone koji isu uopće nisu vezani uz atome unutar materijala
d) Elektrone koji su poredani u kristalne rešetke.

30. Poluvodiči su materijali koji su

a) Vodiči na sobnoj temperaturi, a uz dodavanje primjesa postaju izolatori


b) Izolatori na sobnoj temperaturi, a uz dodavanje primjesa postaju vodiči
c) Vodiči na sobnoj temperaturi, a uz zagrijavanje postaju izolatori
d) Izolatori na sobnoj temperaturi, a uz hlađenje primjesa postaju vodiči

31. Nabroji koji su materijali vodiči (više odgovora je točno):

a) Aluminij
b) Galij-arsenid
c) Drvo
d) Živa
e) Destilirana voda

32. Nabroji koji su materijali izolatori (više odgovora je točno):

a) Aluminij
b) Galij-arsenid
c) Drvo
d) Živa
e) Destilirana voda

33. Nabroji koji su materijali poluvodiči (više odgovora je točno):


a) Aluminij
b) Galij-arsenid
c) Drvo
d) Živa
e) Germanij

34. Električna struja u plinovima i tekućinama ostvaruje se:

a) Gibanjem iona
b) Gibanjem elektrona
c) Gibanjem neutralnih atoma
d) Gibanjem protona
e) Gibanjem neutrona

35. Učinci električne struje su (može biti više odgovora):

a) Toplinski
b) Kemijski
c) radioaktivni
d) Magnetski
e) Svjetlosni
f) Fiziologijski
g) Zvučni
h) Elektromagnetski

36. Do zagrijavanja vodiča dolazi zbog sudaranja ______________


elektrona u gibanju sa
česticama
______________ materijala.

37. Elektroliza je pojava __________


razdvajanja pojedinih tekućih vodiča na
sastavne dijelove
__________________.

38. Magnetski učinak električne struje iskazuje se stvaranjem magnetskih


_______ _______oko
sila
vodiča.

39. Magnetsko polje je prostor u kojem se pojavljuju i osjećaju ____________


magnetske sile
____________.
40. Prolaskom struje kroz tijelo može doći do: (vrijedi više odgovora):

a) Treperenja srca, ,
b) Hlađenja tijela,
c) zagrijavanje tijela,
d) paraliza disanja
e) razgradnje staničnih tekućina
f) znojenja,
g) kašlja

41. Najmanji napon i jakost struje koji može biti opasan za život smatra se:

a) Napon veći od 20 V, jakost struje od 10 -20 mA


b) Napon veći od 60 V, jakost struje od 50-100 mA
c) Napon od veći 60 V, jakost struje od 100-200 mA
d) Napon veći od 100 V, jakost struje od 200-400 mA
e) Napon veći od 200 V, jakost struje od 2-4 mA

42. Tri osnovna dijela svakog električnog strujnog kruga su:

a) Izvor, kabel, sklopka


b) Izvor, sklopka, trošilo
c) Izvor, vodič i trošilo
d) Otpornik, kondenzator, vodič
e) Generator, transformator i trošilo

43. Elektromotorni napon ili elektromotorna sila izvora uzrokuje da:

a) Jedna stezaljka izvora ima višak elektrona (negativan pol), a druga manjak elektrona
(pozitivan pol)
b) Jedna stezaljka izvora ima višak elektrona (pozitivan pol), a druga manjak elektrona
(negativan pol)
c) Da obje stezaljke izvora imaju isti potencijal
d) Da jedna stezaljka izvora ima veću jakost struje (pozitivan pol), a druga ima manju
jakost struje (negativan pol)
e) Se elektroni gibaju u otvorenom strujnom krugu

44. Elektromotorni napon ili sila izvora proporcionalna je:

a) Jakosti struje u jedinici vremena


b) Uloženom radu po jedinici električnog naboja
c) Uloženoj snazi po jedinici vremena
d) Uloženoj snazi po jedinici otpora
e) Uloženom radu po jedinici struje

45. Električni napon je:

a) Razlika jakosti struje između dviju točaka strujnog kruga


b) Razlika snage između dviju točaka strujnog kruga
c) Razlika energije između dviju točaka strujnog kruga
d) Razlika potencijala između dviju točaka strujnog kruga
e) Razlika otpora između dviju točaka strujnog kruga

46. Na slici je prikazan:

a) Otvoreni strujni krug i smjer gibanja elektrona


b) Otvoreni strujni krug i tehnički smjer struje
c) zatvoreni strujni krug i smjer gibanja elektrona
d) zatvoreni strujni krug tehnički smjer struje

47. Jakost električne struje određuje se kao:

a) Količina elektriciteta koja se akumulira i potroši u potrošaču


b) Količina elektriciteta koja se akumulira u izvoru
c) Količina elektriciteta koja u jedinici vremena prođe kroz strujni krug
d) Količina elektriciteta koja po jedinici napona prođe kroz vodič
e) Količina snage i vremena koja prođe kroz trošilo

48. Otpor vodiča je:

a) Upravo proporcionalan specifičnom otporu materijala i duljini vodiča, a obrnuto


proporcionalan poprečnom presjeku vodiča
b) Upravo proporcionalan duljini vodiča, a obrnuto proporcionalan specifičnom otporu
materijala i poprečnom presjeku vodiča
c) Upravo proporcionalan poprečnom presjeku vodiča i duljini vodiča, a obrnuto
proporcionalan specifičnom otporu materijala
d) Upravo proporcionalan poprečnom presjeku vodiča, a obrnuto proporcionalan
specifičnom otporu materijala i duljini vodiča
49. U formuli za otpor vodiča u fonkciji temperature, koeficijent α (alfa) ima značenje:

a) Otporničkog koeficijenta materijala


b) Faktora smanjivanja otpora materijala
c) Temperaturnog koeficijenta materijala
d) Razlike temperature otpora i sobne temperature

50. Supravodljivost je pojava:

a) Nestanka električne otpornosti koja nastaje hlađenjem vodiča na nula stupanja celzijus
b) Nestanka električne otpornosti koja nastaje grijanjem vodiča na tisuću stupanja celzijus
c) Nestanka električne otpornosti koja nastaje hlađenjem vodiča do kritične temperature
d) Prestanka vođenja električne struje kod jako niskih temperatura

51. Osnovni parametri otpornika su:

a) Otpornost,napon,struja
b) Napon, snaga, vodljivost
c) Otpornost, snaga, tolerancija
d) Energija, otpornost, snaga
e) Otpornost, struja, dimenzije

52. Iz grafikona a i b koji prikazuje napon na otporniku i jakost struje kroz otpornik
vidljivo je da su otpornost otpornika a i b jednake:

a) A=100 Ω, b=200 Ω
b) A=10 Ω, b=200 Ω
c) A=20 Ω, b=150 Ω
d) A=10 Ω, b=20 Ω
e) A=150 Ω, b=20 Ω
f) A=10 Ω, b=2 Ω
53. Kratki spoj je stanje električnog kruga kada je otpor kruga __________,
0 a jakost struje

kroz krug je _____________. Prazni hod je stanje električnog kruga kada je otpor

kruga ________, a jakost struje kroz krug je _____________.
0

54. Prvi Kirchoffov zakon glasi:

a) Razlika struja za bilo koju petlju strujnog kruga jednaka je nuli,


b) Zbroj svih padova napona u čvoru jednaka je nuli,
c) Razlika svih padova napona petlje u svakom trenutku jednaka je nuli.
d) Umnožak svih struja za bilo koji čvor u svakom trenutku jednak je nuli,
e) Algebarski zbroj svih struja za bilo koji čvor u svakom trenutku jednak je nuli.

55. Ako je E=10V i U1=3V tada je U2 jednak:

a) 13V
b) 5V
c) 7V
d) OV

56. Koliki je ukupni otpor kruga ako su otpori svih otpornika 10 Ω

a) 5Ω
b) 10Ω
c) 15Ω
d) 20Ω
e) 25Ω
f) 30Ω

57. Reostati su promjenjivi otpornici koji služe za podešavanje


______________________,
jakosti struje a potenciometri su promjenjivi otpornici koji služe za
podešavanje ___________________.
napona
Odgovor: jakosti struje, napona

58. PTC je nelinearni otpornik čija:

a) Otpornost raste sa povećanjem temperature


b) Otpornost pada sa povećanjem temperature
c) Otpornost raste sa povećanjem jakosti struje
d) Otpornost raste sa povećanjem magnetskog polja
e) Otpornost pada sa povećanjem napona

59. NTC je nelinearni otpornik čija:


a) Otpornost raste sa povećanjem temperature
b) Otpornost pada sa povećanjem temperature
c) Otpornost raste sa povećanjem jakosti struje
d) Otpornost raste sa povećanjem magnetskog polja
e) Otpornost pada sa povećanjem napona

60. Varistor je nelinearni otpornik čija:

a) Otpornost raste sa povećanjem temperature


b) Otpornost pada sa povećanjem temperature
c) Otpornost raste sa povećanjem jakosti struje
d) Otpornost raste sa povećanjem magnetskog polja
e) Otpornost pada sa povećanjem napona

61. Ako je napon izvora E1=10V, a napon izvora E2=7V, tada je napon na otporniku:

a) 17V
b) 3V
c) 10V
d) 7V
e) 0V

62. Koliki je ukupni napon U na izlaznim stezaljkama:


a) 0V
b) 10V
c) 20V
d) -10V
e) 5V

63. Voltmetar mjeri ___________


napon i priključuje se na trošilo ____________.
paralelno Ampermetar
mjeri ________________
jakost struje i spaja se na trošilo _____________.
serijski

64. Koliki je otpor otpornika Rx ako je ampermetar pokazuje 4A a voltmetar 1V:

a) 4Ω
b) 1Ω
c) 0,25 Ω
d) 1,25 Ω
e) 4,25 Ω

65. Električna energija, odnosno električni rad je umnožak

a) Jakosti struje, napona i vremena


b) Jakosti struje, napona i otpora trošila
c) Jakosti struje, snage trošila i otpora trošila
d) Napona, jakosti struje i snage trošila

66. Električna snaga je kvocijent

a) Napona i otpora trošila


b) Jakosti struje i otpora trošila
c) Kvadrata napona trošila i otpora trošila
d) Kvadrata jakosti struje trošila i otpora trošila
e) Napona i snage trošila

67. Ako električni generator daje 90 KW električne snage trošilu, a prima 100 KW
mehaničke snage od brodskog dizel motora, njegov stupanj korisnosti je:

a) 90%
b) 110%
c) 100%
d) 10%
e) 190%

68. Kolika je cijena potrošene električne energije na trošilu snage od 2kW u vremenu od
2h, ako je cijena 1 kwh=1Kn.

a) 1 Kn
b) 2 Kn
c) 4 Kn
d) 5 Kn
e) 8 Kn

69. Po Joulovom zakonu količina topline koja se stvara u trošilu proporcionalna je


kvadratu __________
jakosti ____________, _________________
struje otporu trošila i
___________________.
vremenu

70. U prirodi do nabijanja tijela statičkim elektricitetom može doći na tri načina:
trenjem dviju različitih tvari
1. _______________________________________,
električnom influencijom
2. _________________________
3. _______________________________________
dodirom s nabijenim tijelom .

71. Prostor u kojem se osjeća djelovanje nabijenih tijela naziva se


električno
_________________ ____________
polje .

72. Jakost električnog polja usamljenog točkastog naboja:

a) Proporcionalno je dielektričnoj konstanti medija, a obrnuto proporcionalno naboju i


kvadratu udaljenost
b) Proporcionalno je dielektričnoj konstanti medija, a obrnuto proporcionalno naboju i
udaljenost
c) Proporcionalno je naboju, a obrnuto proporcionalno dielektričnoj konstanti medija i
kvadratu udaljenost
d) Proporcionalno je naboju, a obrnuto proporcionalno dielektričnoj konstanti medija i
udaljenost
e) Proporcionalno je kvadratu udaljenost i naboju, a obrnuto proporcionalno dielektričnoj
konstanti medija.

73. Privlačna sila između dvaju točkastih naboja je po Columbovu zakonu :

a) Proporcionalno je naboju jednog i drugog točkastog naboja, a obrnuto proporcionalno


dielektričnoj konstanti medija i kvadratu udaljenost
b) Proporcionalno je dielektričnoj konstanti medija , a obrnuto proporcionalno naboju
jednog i drugog točkastog naboja i kvadratu udaljenost
c) Proporcionalno je naboju jednog i drugog točkastog naboja, a obrnuto proporcionalno
dielektričnoj konstanti medija i udaljenost
d) Proporcionalno je kvadratu udaljenost, a obrnuto proporcionalno naboju jednog i
drugog točkastog naboja i dielektričnoj konstanti medija.
e) Proporcionalno je udaljenost, a obrnuto proporcionalno naboju jednog i drugog
točkastog naboja i dielektričnoj konstanti medija.

74. Nacrtaj silnice između dvaju točkastih naboja:

a)

b)

75. Električni potencijal je:

a) Snaga koju bi trebalo dodati naboju u točki B da se premjesti u točku A


b) Razlika struja između točki A i B
c) Radnja koju bi trebalo izvršiti da se prenese naboj iz točke B u točku A
d) Sila kojom bi trebalo djelovati na naboj u točki B da se premjesti u točku A

76. Električni napon između dvije točke jednak je:


a) Razlici količine naboja između dvije točke
b) Suma potencijala dvije točke podijeljenoj sa njihovom međusobnom udaljenosti
c) Suma električnih polja dvije točke podijeljenoj sa kvadratom njihove međusobne
udaljenosti
d) Razlici potencijala između dvije točke
e) Razlici kapaciteta dviju točaka

77. Pojava razdvajanja raznoimenih naboja na vodljivom tijelu koji se nalazi u


električnom polju a bez izravnog fizičkog dodira toga tijela s nekim drugim nabijenim
tijelom naziva se:

a) Elektromagnetska indukcija
b) Električna interferencija
c) Električna influencija
d) Elektrostatička disocijacija
e) elektroliza

78. Čovjek je zaštićen od udarca groma:

a) Ako se nalazi unutar oklopljenog metalnog kaveza.


b) Ako se nalazi unutar drvenog broda
c) Ako se nalazi ispod stabla za vrijeme oluje
d) Ako se nalazi na gumenom čamcu

79. Na skici drvenog broda nacrtaj sve elemente gromobranske instalacije.

80. Prilikom strujanja nevodljivih, zapaljivih tekućina kroz cijev, koja je napravljena od
statički
nemetala nastaje opasni ____________ _______________
elektricitet . Pri tome dolazi do
električnog naboja
sakupljanja _______________ jednog predznaka na stjenkama cijevi, a odlaska
električnog naboja drugog predznaka sa tekućinom.
______________

81. Smanjenje opasnosti od statičkog elektriciteta kod pretakanja tekućina postiže se: (više
odgovora je točno)

a) dodavanjem aditiva za smanjivanje vodljivost zapaljive tekućine


b) dodavanje aditiva za povećanje vodljivosti zapaljive tekućine
c) uzemljivanjem tankova i cijevi
d) povećavanjem brzine protoka tekućina
e) smanjivanjem brzine protoka tekućina
82. Atmosfersko pražnjenje između olujnih oblaka i zemlje naziva se ______________,
grom

a pražnjenje između dva oblaka naziva se ______________.


munja

83. Vatra svetog Iliije je pojava:

a) električnog pražnjenja na vrhovima jarbola tijekom oluja


b) stvaranja svjetlosti na nebu noću u polarnim područjima
c) pojačanog zračenja sunčeve svijetlosti za vrijeme sunčevih pjega
d) zračenja svjetlosti iz mora radi jakog električnog polja

84. Polarna svjetlost nastaje na polovima radi:

a) sudaranja protona sa sunca i neutrona u zemljinoj atmosferi


b) sudaranja brzih elektrona sunčevog vjetra i atoma u atmosferi.
c) sudara neutrona iz svemira sa pozitronima u atmosferi
d) sudara elektromagnetskog polja sa sunca sa zemljinim magnetskim poljem

85. . Dielektrici su vrste izolatora i dijele se na dva tipa: ___________________


polarni i
nepolarni
___________________.

86. . Nacrtaj kako se deformira nepolarni atom pod djelovanjem električnog polja E:

87. Nacrtaj kako se deformira polarni atomi pod djelovanjem električnog polja E:
88. . Dielektrična čvrstoća izolatora označava:

a) napon pri kojemu dolazi do provođenja električne struje kroz izolator i njegovog
uništenja
b) jakost struje koju može podnjeti izolator a da se ne uništi
c) otpornost izolatora na mehaničke udarce
d) čvrstoću izolatora na djelovanje električne snage

vodiča
89. . Električni kapacitet je sposobnost ________________ da na sebe primi stanovitu
količinu _______________.
elektriciteta vodiča
To svojstvo imaju bilo koja dva __________
odvojena_______________.
dielektrikom

90. . Kapacitet pločastog kondenzatora je:

a) proporcionalan je površini metalnih ploča S, a obrnuto proporcionalan udaljenosti ploča


d i dielektričnoj konstanti dielektrika
b) proporcionalan je površini metalnih ploča S i udaljenosti ploča d, a obrnuto
proporcionalan dielektričnoj konstanti dielektrika
c) proporcionalan dielektričnoj konstanti dielektrika i udaljenosti ploča d, a obrnuto
proporcionalan površini metalnih ploča S
d) proporcionalan dielektričnoj konstanti dielektrika i površini metalnih ploča S, a obrnuto
proporcionalan udaljenosti ploča d

91. . Kod paralelno spojenih kondenzatora na slici jednaki su:


a) Naponi na kondenzatorima
b) Jakosti struje kroz kondenzatore
c) Naboji na kondenzatorima
d) Otpori kondenzatora
e) induktivnosti kondenzatora

92. Kod serijsko spojenih kondenzatora na slici jednaki su:

a) Naponi na kondenzatorima
b) Jakosti struje kroz kondenzatore
c) Naboji na kondenzatorima
d) Otpori kroz kondenzatore
e) Snaga na kondenzatorima

93. . Električnu struju kroz vodljive tekućine izaziva protok

a) Elektrona
b) Neutrona
c) anioni, bez kationa
d) kationi, bez aniona
e) aniona i kationa
f) Kvarkova

94. . Električnu struju kroz plinove izaziva protok (točni su više odgovora)

a) Elektrona
b) Neutrona
c) anioni, bez kationa
d) kationi, bez aniona
e) aniona i kationa
f) Kvarkova

95. . Pri protoku struje kroz tekućine nastaje (točni su više odgovora)

a) Razvijanje Joulove topline


b) Hlađenje elektrolita
c) Rastavljanje molekula elektrolita na ione
d) Nuklearne reakcije
e) Stvaranje magnetskog polja u tekućini

kemijski
96. . Izvori istosmjerne struje mogu biti _______________, ____________________,
toplinski
mehanički
________________ i ________________.
svjetlosni

97. . Kemijski izvori električne energije mogu biti _____________


primarni i ______________.
sekundarni

98. . Elektrolitička polarizacija je pojava:

a) Stvaranja napona između dviju elektroda od istih metala uronjene u kiselinu


b) Razdvajanja molekula vode na pozitivne i negativne ione
c) Stvaranja razlike potencijala između dviju elektroda od različitih metala uronjenih u
elektrolit
d) Promjene polariteta napona na stezaljkama baterije

99. Leaclancheov članak je primarni izvor kemijske energije koji se sastoji od:

a) pozitivni pol – ugljeni štapić, negativni pol – cink, elektrolit – salmijak, napon 1,5 V
a) pozitivni pol – ugljeni štapić, negativni pol – cink, elektrolit – salmijak, napon 3 V
a) pozitivni pol – aluminij, negativni pol – cink, elektrolit – sumporna kiselina, napon 1,5
V
a) pozitivni pol – ugljeni štapić, negativni pol – cink, elektrolit – dušična kiselina, napon
4,5 V
a) pozitivni pol – magnezij, negativni pol – litij, elektrolit – salmijak, napon 1,5 V

100.. Alkalni članak je primarni izvor kemijske energije koji ima napon od 1,5 V i
kapacitet u mAh:
a) Veći od Leaclancheovog članka za 100 puta
b) Manji od Leaclancheovog članka za 100 puta
c) Veći od Leaclancheovog članka za 10 puta
d) Manji od Leaclancheovog članka za 10 puta

101.. Olovni akumulator je sekundarni izvor kemijske energije koji se može prazniti i
puniti i sastoji od:

a) pozitivni pol – olovo, negativni pol – olovo, elektrolit – natrijeva lužina, napon čelije 1,5V
b) pozitivni pol – olovo oksid, negativni pol – olovo, elektrolit – sumporna kiselina, napon 2 V
c) pozitivni pol – olovni peroksid, negativni pol – olovo, elektrolit – sumporna kiselina, napon 1,5 V
d) pozitivni pol – olovo, negativni pol – olovo, elektrolit – dušična kiselina, napon 4,5 V
e) pozitivni pol – cink, negativni pol – olovo, elektrolit – salmijak, napon 1,5 V

102.. Kapacitet akumulatora mjeri se u:

a) kilovat-satima
b) volt-amperima
c) amper-satima
d) vat-satima

103.. Gorive čelije su pretvaraju:

a) dušik i vodik u električnu struju i sumpornu kiselinu


b) vodik i kisik u vodu, toplinu i električnu struju
c) helij i ugljik u električnu struju, toplinu i zrak
d) vodu i kisik u električnu struju i toplinu
Primjeri teoretskih pitanja II dio

1. . Dva temeljna magnetska učinka su: (više odgovora je točno)

a) nuklearna sila
b) elektromagnetska indukcija
c) toplinski učinak
d) mehanička sila
e) kemijski učinak
f) svjetlosni učinak

2. . Magnetska __________
silnica je linija koja zatvorena sama u sebe pokazuje kako u
pojedinoj točki prostora djeluje ___________
magnetska _______________.
sila

3. . Nacrtati silnice magnetskog polja permanentnog magneta na slici:

4. . Magnetska varijacija je:

a) kut koji zatvaraju magnetska igla kompasa i geografska paralela


b) kut koji zatvaraju magnetska igla kompasa i silnice magnetskog polja zemlje
c) kut koji zatvaraju magnetska igla kompasa i geografski meridijan
d) kut koji zatvaraju magnetska igla kompasa i silnice magnetskog polja broda
e) kut koji zatvaraju magnetska igla kompasa i silnice magnetskog polja sunca

5. . Magnetska varijacija kompasa je pozitivna kada:

a) se južni pol magnetske igle otkloni istočno od geografskog meridijana


b) se sjeverni pol magnetske igle otkloni zapadno od geografskog meridijana
c) se sjeverni pol magnetske igle poklopi točno sa geografskim meridijanom
d) se sjeverni pol magnetske igle otkloni istočno od geografskog meridijana

6. . Magnetska igla koja se slobodno vrti u okomitoj ravnini pokazuje kut magnetske
inklinacijE:
a) - 90 stupanja na magnetskom sjevernom polu , magnetskom ekvatoru je 0 stupanja, na
magnetskom južnom polu je 90 stupanja
b) 90 stupanja na magnetskom sjevernom polu , magnetskom ekvatoru je 45 stupanja, na
magnetskom južnom polu je -90 stupanja
c) 90 stupanja na magnetskom sjevernom polu , magnetskom ekvatoru je 0 stupanja, na
magnetskom južnom polu je -90 stupanja
d) -45 stupanja na magnetskom sjevernom polu , magnetskom ekvatoru je 0 stupanja, na
magnetskom južnom polu je 45 stupanja
e) 0 stupanja na magnetskom sjevernom polu , magnetskom ekvatoru je 45 stupanja, na
magnetskom južnom polu je 90 stupanja

7. . Feromagnetski materijali su: (više odgovora je točno):

a) Aluminij
b) Željezni klorid
c) Zlato
d) Željezo
e) Nikal
f) Germanij

8. . Magnetski tok Φ je _________


skup ____________
silnica polja koji
magnetskog _________
prolazi kroz neku plohu.

9. . Gustoća magnetskog polja ili magnetska indukcija B je:

a) Upravo proporcionalna magnetskom otporu a obrnuto proporcionalna dužini vodiča


kroz koju taj tok prolazi
b) Upravo proporcionalna magnetskom toku a obrnuto proporcionalna površini presjeka
kroz koju taj tok prolazi
c) Upravo proporcionalna površini presjeka kroz koju taj tok prolazi, a obrnuto
proporcijonalan magnetskom momentu
d) Upravo proporcionalna dužini vodiča kroz taj tok prolazi, a obrnuto proporcijonalan
magnetskom momentu

10. . Magnetska uzbuda ili jakost magnetskog polja H:

a) Izaziva manji magnetski tok φ u materijalu ako je magnetska permeabilnost materijala


veća
b) Magnetski tok φ ne ovisi o jakost magnetskog polja H
c) Izaziva veći magnetski toka φ ako se feromagnetski materijal zamjeni diamagnetskim
materijalom
d) Izaziva veći magnetski toka φ u materijalu ako je magnetska permeabilnost materijala
veća

11. Pravilo za određivanja smjera magnetskih silnica oko ravnog vodiča protjecanog
strujom naziva se:

a) Pravilo lijeve ruke za vodič


b) Pravilo desnog dlana za vodič
c) Pravilo desne ruke za vodič
d) Pravilo lijevog dlana za vodič
e) Pravilo desne noge za vodič

12. Sila koja djeluje na česticu naboja Q, koja se gibanja brzinom v u magnetskom polju
indukcije B:

a) Proporcionalna je naboju čestice Q, a obrnuto proporcionalna brzini gibanja čestice v i


indukciji B
b) Proporcionalna je naboju čestice Q i brzini gibanja čestice v, a obrnuto proporcionalna
indukciji B
c) Proporcionalna je brzini gibanja čestice v, a obrnuto proporcionalna naboju čestice Q, i
indukciji B
d) Proporcionalna je naboju čestice Q, brzini gibanja čestice v i indukciji B

13. Dva paralelna vodiča 1 i 2 kroz koje prolaz struje I1 i I2 u istom smjeru:

a) odbijaju se silom koja je proporcionalna jakostima struje kroz vodiče, a obrnuto


proporcionalna udaljenosti vodiča
b) privlače se silom koja je proporcionalna kvadratima jakosti struja kroz vodiče, a
obrnuto proporcionalna udaljenosti vodiča
c) odbijaju se silom koja je proporcionalna jakostima struje kroz vodiče i udaljenosti
vodiča
d) privlače se silom koja je proporcionalna jakostima struje kroz vodiče, a obrnuto
proporcionalna udaljenosti vodiča
e) privlače se silom koja je proporcionalna jakostima struje kroz vodiče i udaljenosti
vodiča
14. Sila koja djeluje na vodič dužine l, kroz koji protječe struja I , a nalazi se u
magnetskom polju indukcije B:

a) Proporcionalna je dužini vodiča l, magnetskom polju indukcije B , a obrnuto


proporcionalna struji I koja protječe kroz vodič.
b) Proporcionalna je dužini vodiča l, magnetskom polju indukcije B i struji I koja protječe
kroz vodič.
c) Proporcionalna je dužini vodiča l, a obrnuto proporcionalna magnetskom polju
indukcije B i struji I koja protječe kroz vodič.
d) Obrnuto proporcionalna je dužini vodiča l, magnetskom polju indukcije B i struji I koja
protječe kroz vodič.

15. Svitak sa željeznom jezgrom ima induktivnost L koja je:

a) Proporcionalna kvadratu broju zavoja svitka, permeabilnosti željeza, poprečnom


presjeku željezne jezgre, a obrnuto proporcionalna duljini svitka.
b) Proporcionalna broju zavoja svitka, permeabilnosti željeza, a obrnuto proporcionalna
poprečnom presjeku željezne jezgre i duljini svitka.
c) Proporcionalna kvadratu broju zavoja svitka, permeabilnosti željeza, a obrnuto
proporcionalna kvadratu poprečnog presjeka željezne jezgre i duljini svitka.
d) Proporcionalna broju zavoja svitka, permeabilnosti željeza, poprečnom presjeku
željezne jezgre, a obrnuto proporcionalna duljini svitka.
e) Proporcionalna kvadratu broju zavoja svitka, kvadratu permeabilnosti željeza,
poprečnom presjeku željezne jezgre, a obrnuto proporcionalna duljini svitka.

16. Odrediti jakost magnetskog polja H u torusu ako je broj namotaja N svitka 100
zavoja, Jakost stuje kroz zavojnicu I=1 A, a opsega torusa l=1 m.

a) 10 A/m
b) 1 Wb/m
c) 100 A/m
d) 10 Wb
e) 1 A/m
f) 0,1 Wb/m
17. Gustoća magnetskog polja (magnetska indukcija B) kroz materijal je:

a) Proporcionalna magnetskoj permeabilnosti materijala μ, a obrnuto proporcionalna


jakosti magnetskog polja H.
b) Proporcionalna magnetskoj permeabilnosti materijala μ i jakosti magnetskog polja H.
c) Proporcionalna magnetskoj uzbudi θ, a obrnuto proporcionalna jakosti magnetskog
polja H.
d) Proporcionalna magnetskoj uzbudi θ i jakosti magnetskog polja H.

18. Ohmov zakon za magnetski krug glasi:

a) magnetski tok φ proporcionalan je magnetskoj uzbudi θ, a obrnuto proporcionalan


magnetskom otporu Rm
b) magnetski tok φ proporcionalan je magnetskoj uzbudi θ i magnetskom otporu Rm
c) magnetski tok φ proporcionalan je kvadratu magnetske uzbude θ, a obrnuto
proporcionalan magnetskom otporu Rm
d) magnetski tok φ proporcionalan je magnetskoj uzbudi θ i kvadratu magnetskog otpora
Rm

19. Nacrtaj krivulju magnetiziranja istosmjernom stujom torusnog svitka sa


feromagnetskim materijalom:

20. Elektomagnetska indukcija je pojava:

a) Stvaranja napona u svitku koji se nalazi u blizini promjenjivog magnetskog polja


b) Stvaranja struje u svitku koji se nalazi u blizini stalnog magnetskog polja
c) Stvaranja razdvajanja naboja u tijelu koji se nalazi u električnom polju
d) Pojava stvaranja naboja u kondenzatoru koji je priključen u strujni krug

21. Iznos induciranog napona u svitku koji se nalazi u blizini promjenjivog magnetskog
polja:
a) Proporcionalan je gustoći magnetskog toka i broju zavoja u svitku
b) Proporcionalan je gustoći magnetskog toka i obrnuto je proporcionalan broju zavoja u
svitku
c) Proporcionalan je brzini promjene magnetskog toka i broju zavoja u svitku
d) Proporcionalan je broju zavoja u svitku a obrnuto proporcionalan brzini promjene
magnetskog toka

22. Ako se vodič duljine l=1m giba udesno brzinom v=1m/s u magnetskom polju
gustoće B=1T inducirani napon u vodiču biti će:

a) 0,5 V (+ pol na gornjem dijelu vodiča)


b) 0.5 V (- pol na gornjem dijelu vodiča)
c) 1 V (+ pol na gornjem dijelu vodiča)
d) 1 V (- pol na gornjem dijelu vodiča)
e) 100 V (+ pol na gornjem dijelu vodiča)

23. Ako se rotira svitak sa brojem namotaja N, površine S u magnetskom polju


indukcije B sa brzinom rotacije ω, u svitku se inducira napon e(t) koji je:

a) je tanges funkcija sa amplitudom proporcionalnom umnošku broja namotaja N,


površine S, indukcije B i brzine rotiranja ω.
b) je tanges funkcija sa fazom proporcionalnom umnošku broja namotaja N, površine S,
a obrnuto proporcionalna indukcijom B i brzinom rotiranja ω.
c) je sinusna funkcija sa frekvencijom proporcionalnom umnošku broja namotaja N,
površine S, i brzine rotiranja ω.
d) je sinusna funkcija sa amplitudom proporcionalnom umnošku broja namotaja N,
površine S, indukcije B i brzine rotiranja ω.

24. Ako je jednadžba jakost struje i0 (t )  I m sin (t ) , jednadžba za struju koja je
fazno pomaknuta za kut 1 jednaka je:

a) i1 (t )  I m sin(  t  1 )

b) i1 (t )  I m sin(  t  1 )

c) i1 (t )  2I m sin(2  t  1 )
Im
d) i1 (t )  sin (2  t  1 )
2
e) i1 (t )  I m sin (2  t  1 )

25. Prikaži fazore tri sinusne funkcije na slici:

26. Ako je maksimalna efektivna vrijednost struje I = 100 A, tada je maksimalna


vrijednost sinusoide Im jednaka:
a) √2 ∗ 100 𝐴
b) 2√3 ∗ 100 𝐴
c) 3√3 ∗ 100 𝐴
√3
d) ∗ 100 𝐴
2
√2
e) ∗ 100 𝐴
2

27. Napon samoindukcije koji nastaje na zavojnici induktvnosti L=1H u kojoj se jakost
struje mijenja 1A/s iznosi (zanemaren radni otpor zavojnice):

a) 0,1 V
b) 1V
c) 10 V
d) 100 V
e) 1000 V

28. Međuindukcija je pojava:

a) Stvaranja napona koji je posljedica promjenjivog magnetskog toka u istoj zavojnici kroz
koju protječe izmjenična struja koja je taj magnetski tok i stvorila
b) Stvaranja napona koji je posljedica promjenjivog magnetskog toka u zavojnici koja se
nalazi pored druge zavojnice kroz koju protječe izmjenična struja
c) Stvaranja napona koji je posljedica stalnog magnetskog toka u zavojnici koja se nalazi
pored druge zavojnice kroz koju protječe istosmjerna struja
d) Stvaranja napona koji je posljedica promjenjivog magnetskog toka u istoj zavojnici kroz
koju protječe istosmjerna struja koja je taj magnetski tok i stvorila

29. Transformator je uređaj kojim se:

a) Povećava ili smanjuje napon


b) Povećava snaga struje
c) Samo se može smanjiti napon
d) Povećava otpor strujnog kruga
e) Mijenja se frekvencija struje

30. Koliki je period T izmjenične struje, ako je frekvencija 50 Hz.

a) 10 ms
b) 5 ms
c) 20 ms
d) 2s
e) 5s

31. Ako je broj namotaja na primarnoj zavojnici jednofaznog transformatora 100


zavoja, i napon na primaru 100 V, te ako je broj namotaja sekundarne zavojnice 200
zavoja tada je napon na sekundarnoj zavojnici:

a) 50 V
b) 100 V
c) 150 V
d) 200 V
e) 400 V

32. Ako je broj namotaja na primarnoj zavojnici jednofaznog transformatora dvostruko


manji nego na sekundarnoj zavojnici tada je:

a) Snaga na sekundaru dva puta veća od snage na primaru


b) Snaga na sekundaru dva puta manja od snage na primaru
c) Snaga na sekundaru četiri puta manja od snage na primaru
d) Snaga na sekundaru četiri puta veća od snage na primaru
e) Snage na primaru i sekundaru su jednake

33. U radnom opterećenju u izmjeničnom strujnom krugu:

a) Električnu energija izvora pretvara se u koristan rad koji se predaje trošilu


b) Električnu energija izvora se pretvara u elektrostatsko polje trošila, da bi se energija
zatim vratila izvoru
c) Električnu energija izvora se pretvara u magnetsko polje trošila, da bi se energija zatim
vratila izvoru
d) Električnu energija izvora se pretvara u magnetsko polje trošila koje se pretvara u
koristan rad.
34. Fazni odnosi napona i jakosti struje radnoga opterećenja u izmjeničnom krugu su:

a) Napon i jakost su u fazi


b) Jakost struje fazno kasni za naponom za kut od 90 stupanja
c) Jakost struje fazno kasni za naponom za kut od 45 stupanja
d) Jakost struje fazno prethodi naponu za kut od 90 stupanja
e) Jakost struje fazno prethodi naponu za kut od 45 stupanja

35. Snaga na radnom trošilu u izmjeničnom strujnom krugu:

a) Pulsira - sva se pretvara u koristan rad


b) Konstantna je - sva se pretvara u koristan rad
c) Titra između trošila i izvora, nema korisnog rada
d) Titra između trošila i izvora, ima korisnog rada

36. U induktivnom opterećenju u izmjeničnom strujnom krugu:

a) Električnu energija izvora se pretvara u elektrostatsko polje trošila, da bi se energija


zatim vratila izvoru
b) Električnu energija izvora u koristan rad koji se predaje trošilu
c) Električnu energija izvora se pretvara u magnetsko polje trošila, da bi se energija zatim
vratila izvoru
d) Električnu energija izvora se pretvara u magnetsko polje trošila koje se pretvara u
koristan rad.

37. Fazni odnosi napona i jakosti struje induktivnog opterećenja u izmjeničnom krugu
su:

a) Napon i jakost su u fazi


b) Jakost struje fazno kasni za naponom za kut od 90 stupanja
c) Jakost struje fazno kasni za naponom za kut od 45 stupanja
d) Jakost struje fazno prethodi naponu za kut od 90 stupanja
e) Jakost struje fazno prethodi naponu za kut od 45 stupanja

38. Snaga na induktivnom trošilu u izmjeničnom strujnom krugu:

a) Pulsira - sva se pretvara u koristan rad


b) Konstantna je - sva se pretvara u koristan rad
c) Titra između trošila i izvora, nema korisnog rada
d) Titra između trošila i izvora, ima korisnog rada
39. U kapacitivnom opterećenju u izmjeničnom strujnom krugu:

a) Električnu energija izvora se pretvara u elektrostatsko polje trošila, da bi se energija


zatim vratila izvoru
b) Električnu energija izvora u koristan rad koji se predaje trošilu
c) Električnu energija izvora se pretvara u magnetsko polje trošila, da bi se energija zatim
vratila izvoru
d) Električnu energija izvora se pretvara u magnetsko polje trošila koje se pretvara u
koristan rad.

40. Fazni odnosi napona i jakosti struje kapacitivnog opterećenja u izmjeničnom krugu
su:

a) Napon i jakost su u fazi


b) Jakost struje fazno kasni za naponom za kut od 90 stupanja
c) Jakost struje fazno kasni za naponom za kut od 45 stupanja
d) Jakost struje fazno prethodi naponu za kut od 90 stupanja
e) Jakost struje fazno prethodi naponu za kut od 45 stupanja

41. Snaga na induktivnom trošilu u izmjeničnom strujnom krugu:

a) Pulsira - sva se pretvara u koristan rad


b) Konstantna je - sva se pretvara u koristan rad
c) Titra između trošila i izvora, nema korisnog rada
d) Titra između trošila i izvora, ima korisnog rada

42. Induktivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu je:

a) Proporcionalan kružnoj frekvenciji ω i obrnuto proporcionalan induktivitetu L


b) Obrnuto proporcionalan kružnoj frekvenciji ω i induktivitetu L
c) Proporcionalan kružnoj frekvenciji ω
d) Proporcionalan kružnoj frekvenciji ω i induktivitetu L

43. Kapacitivni otpor u izmjeničnom strujnom krugu je:

a) Proporcionalan kružnoj frekvenciji ω i kapacitetu C


b) Proporcionalan kružnoj frekvenciji ω i obrnuto proporcionalan kapacitetu C
c) Obrnuto proporcionalan kružnoj frekvenciji ω i kapacitetu C
d) Proporcionalan kružnoj frekvenciji ω
44. Ako je radna snaga na trošilu 3 kW, a jalova snaga 4 kVar, kolika je prividna snaga
na izvoru:

a) 7 kVA
b) 5 kVA
c) 3 kVA
d) 1 kVA
e) 9 kVA

45. Ako je faktor snage jednak jedan, tada:

a) Je prividna snaga jednaka jalovoj snazi, nema radne snage


b) Je prividna snaga jednaka radnoj i jalovoj snazi
c) Postoji samo prividna snaga, a nema ni radne ni jalove snage
d) Je prividna snaga jednaka radnoj snazi, nema jalove snage

46. Faktor snage elektromotora je 0,7. Ako se želi faktor snage povećati na 0,95 tada
treba:

a) Paralelno motoru priključiti kondenzatore


b) Paralelno motoru priključiti zavojnice
c) Serijski sa motorom priključiti kondenzatore
d) Serijski sa motorom priključiti zavojnice
e) Paralelno motoru priključiti otpornike

47. Nacrtati trokut impendancije za strujni krug na slici:

48. Nacrtati trokut impendancije za strujni krug na slici:


49. Nacrtati trokut impendancije za strujni krug na slici ako je X L  X C

50. Nacrtati trokut impendancije za strujni krug na slici ako je X L  X C

51. Nacrtati trokut impendancije za strujni krug na slici: ako je XL  XC


52. Kolika je efektivna vrijednost jakosti struje u strujnom krugu na slici pri rezonantnoj
frekvenciji ako je efektivna vrijednost napona izvora 100 V, R=100Ω, L= 10 mH,
C=100 μF.

a) 0,01 A
b) 0.1 A
c) 1A
d) 10 A
e) 100 A

53. Rezonantna frekvencija u strujnom krugu na slici može se promijeniti (više


odgovora je točno):

a) Promjenom vrijednosti otpora


b) Promjena vrijednosti kapaciteta
c) Promjenom vrijednosti induktiviteta
d) Promjenom vrijednosti otpora, kapaciteta i induktiviteta istodobno

54. Na zavojnicu rotora trofaznog izmjeničnog generatora dovodi se:

a) Izmjenična struja velike frekvencije za stvaranje promjenjivog uzbudnog magnetskog


polja
b) Istosmjerna struja za stvaranje uzbudnog magnetskog polja
c) Rotor sinkronog generatora nema uzbudnu zavojnicu
d) Izmjenična struja velike frekvencije za stvaranje promjenjivog uzbudnog magnetskog
polja

55. Trofazni generator spojen u zvijezdu ima:

a) Linijski napon = √3 * Fazni napon, a Linijska struja = Fazna struja


b) Fazni napon = √3 * linijski napon, a Linijska struja = Fazna struja
c) Fazni napon = √3 * linijski napon, a Linijska struja == √3 *Fazna struja
d) Fazni napon = Linijski napon, a Linijska struja = √3 *Fazna struja

56. Trofazni generator spojen u trokut ima:

a) Linijski napon = √3 * Fazni napon, a Linijska struja = Fazna struja


b) Fazni napon = √3 * linijski napon, a Linijska struja = Fazna struja
c) Fazni napon = √3 * linijski napon, a Linijska struja == √3 *Fazna struja
d) Fazni napon = Linijski napon, a Linijska struja = √3 *Fazna struja

57. Jednofazno trošilo se spaja na trofazni sustav na način da se:

a) Jedan vodič trošila se spoji na jednu od faza, a drugi vodič trošila na uzemljenje
b) Jedan vodič trošila se spoji na jednu od faza, a drugi vodič trošila na nulu
c) Jedan vodič trošila se spoji na sve tri faze istodobno, a drugi vodič trošila na nulu
d) Jedan vodič trošila se spoji na nulu, a drugi vodič trošila na uzemljenje

58. Radna snaga trofaznog trošila jednaka je:

a) √2 * linijski napon * linijska struja * faktor snage


b) linijski napon * linijska struja * faktor snage
c) √3 * linijski napon * linijska struja * faktor snage
d) √3 * fazni napon * fazna struja * faktor snage

59. Električni stroj koji pretvara mehaničku energiju u električku je:

a) Generator
b) Transformator
c) Električni motor
d) Kondenzator
e) Modulator
f) Ispravljač

60. Električni stroj koji pretvara električnu energiju u mehaničku je:

a) Generator
b) Transformator
c) Električni motor
d) Kondenzator
e) modulator
f) ispravljač

61. Električni stroj koji pretvara električnu energiju u električnu ali drugačijih
parametara napona i struja je:

a) Generator
b) Transformator
c) Električni motor
d) Kondenzator
e) modulator
f) ispravljač

62. Frekvencija struje sinkronog generatora je:

a) proporcionalana je brzini vrtnje rotora,broj pari polova i broju zavoja na statoru


generatora
b) proporcionalna je brzini vrtnje rotora i broju pari polova
c) proporcionalna je brzini vrtnje rotora, broj pari polova, a obrnuto proporcionalna broju
zavoja na statoru generatora
d) proporcionalna je broju zavoja na statoru generatora i brzini vrtnje rotora, a obrnuto
proporcionalna broj pari polova.

63. Koliko pari polova ima električni stroj na slici:


a) 1
b) 2
c) 3
d) 4

64. Kolika je brzina trofaznog sinkronog električnog motora, ako ima 10 pari polova i
napaja se električnom strujom frekvencije 60 Hz.

a) 90 o/min
b) 180 o/min
c) 360 omin
d) 720 o/min
e) 1440 o/min

65. Kolika je brzina trofaznog asinkronog električnog motora, ako ima 10 pari polova i
napaja se električnom strujom frekvencije 60 Hz.

a) nešto veća od 90 o/min


b) nešto manja od 180 o/min
c) nešto manja o 360 omin
d) nešto veća od720 o/min
e) nešto manja od 1440 o/min

66. Glavna razvodna ploča je mjesto električnog sustava gdje se dovodi struja iz
generatora
_______________ trošilima
i odvodi prema _______________ izravno ili preko ostalih
_______________
sklopnih uređaja.

67. Najvažnija polja na glavnoj razvodnoj ploči su polje _______________,


generatora polje
manje
______________ važnih
_______________ važnih
trošila i polje _____________ trošila.

68. U slučaju otkaza glavnih generatora na brodu:

a) Nema struje na brodu.


b) Nema niti kratkotrajnog prekida struje, jer se pomoćni generator automatski odmah
uključuje
c) Nastaje kratkotrajni nestanak struje dok se automatski ne uključi pomoćni generator
d) Nastaje kratkotrajni nestanak struje dok se ručno ne uključi pomoćni generator
69. Sklopka S na slici ima funkciju:

a) Isključi se kod ispada generatora u nuždi


b) Isključi se kod uključenja važnih trošila
c) Isključi se kada dođe do ispada glavnog generatora
d) Isključi se kod ispada glavnih generatora i generatora u nuždi

70. Sklopke služe za :

a) Uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje


b) Za uklapanje i isklapanje uređaja do nominalne i struje kratkog spoja
c) Za daljinsko uključivanje jakih trošila
d) Za ručno kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta za struje do 10 A
e) Za razvođenje i grananje električnih vodiča

71. Prekidač služi za :

a) Uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje


b) Za uklapanje i isklapanje uređaja do nominalne i struje kratkog spoja
c) Za daljinsko uključivanje jakih trošila
d) Za ručno kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta za struje do 10 A
e) Za razvođenje i grananje električnih vodiča

72. Osigurači se dijele na: _________________,


prekostrujni ___________________
rastalni i
automatski
______________.

73. Prekostrujni osigurači prekidaju strujni krug kada _____________


struja
pređe
_________________ maksimalnu
_________________ vrijednost.

74. Brzi osigurači se koriste za zaštitu ________________


elektroničkih _________________,
uređaja a
elektroničkih ___________________.
tromi za zaštitu ________________, strojeva
75. Oznaka na staklenom rastalnom osiguraču male snage F 2,5A/250V označava da se
radi:

a) O brzom osiguraču za struju od 2,5 A i napon od 250 V


b) O tromom osiguraču za struju od 2,5 A i napon od 250 V
c) O bimetalnom osiguraču za struju od 2,5 A i napon od 250 V
d) O automatskom osiguraču za struju od 2,5 A i napon od 250 V

76. Podnaponski osigurači prekidaju strujni krug kada _____________


napon
padne
_________________ ispod
_________________ ________________
dozvoljene vrijednost.

77. Prekonaponski osigurači prekidaju strujni krug kada _____________


napon
ode
_________________ iznad
_________________ dozvoljene
________________ vrijednost.

78. Brodski kabeli se dijele na (više odgovora je točno):

a) Energetske kabele
b) Signalne kabele
c) Šumeći kabeli
d) Telekomunikacijske kabele
e) Kabeli posebne namjene
f) Elastični kabeli
g) Kruti kabeli

79. Priključak na kopno se koristi:

a) Za napajanje broda cijelo vrijeme dok je na vezu


b) Za napajanje samo jedno kratko vrijeme nakon pristajanja dok napuni akumulatore
c) Za napajanje samo jedno kratko vrijeme prije isplovljavanja dok ne prorade radari
d) Za napajanje samo u izuzetnim prilikama opasnosti dok je brod na vezu

80. Sklopnik služe za :

a) Uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje


b) Za uklapanje i isklapanje uređaja do nominalne i struje kratkog spoja
c) Za daljinsko uključivanje jakih trošila
d) Za ručno kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta za struje do 10 A
e) Za razvođenje i grananje električnih vodiča
81. Tipkala služe za :

a) Uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje


b) Za uklapanje i isklapanje uređaja do nominalne i struje kratkog spoja
c) Za daljinsko uključivanje jakih trošila
d) Za ručno kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta za struje do 10 A
e) Za razvođenje i grananje električnih vodiča

82. Razvodni ormari služe za :

a) Uklapanje i isklapanje strujnih krugova do nazivne struje


b) Za uklapanje i isklapanje uređaja do nominalne i struje kratkog spoja
c) Za daljinsko uključivanje jakih trošila
d) Za ručno kratkotrajno spajanje ili prekidanje kontakta za struje do 10 A
e) Za razvođenje i grananje električnih vodiča

83. Koja je namjena besprekidnog napajanja?

a) osigura napajanje svih trošila na brodu zbog ispada glavnih generatora


b) osigura napajanje manje važnog trošila za vrijeme black outa
c) osigura napajanje trošila za vijeme požara
d) osigura napajanje trošila i kad se brod nađe ispod površine vode
e) osigura napajanje važnog trošila za vrijeme black outa

84. Kućište rasvjetnih tijela na brodu može biti otporno na djelovanje ______________
vode
soli
i _____________, nepromočive izvedbe i protueksplozijske
zatim _______________ _________________ izvedbe.

Odgovori: vode i soli, nepromočive, protueksplozione,

85. Žarulja sa žarnom niti radi na principu:

a) prolaska struje kroz wolframovu spiralu koje zagrijava do bijelog usijanja


b) prolaska struje kroz plin, ioniziranja atoma plina i nastanka UV zračenja
c) prolaskom struje kroz PN spoj poluvodiča u kojem nastaje svjetlost
d) prolaskom tekućine kroz elektrolit nastaje svijetlost.

86. Flourescentna žarulja radi na principu:

a) prolaska struje kroz wolframovu spiralu koje zagrijava do bijelog usijanja


b) prolaska struje kroz plin, ioniziranja atoma plina i nastanka UV zračenja
c) prolaskom struje kroz PN spoj poluvodiča u kojem nastaje svjetlost
d) prolaskom tekućine kroz elektrolit nastaje svijetlost.

87. LED žarulja na principu:

a) prolaska struje kroz wolframovu spiralu koja se zagrijava do bijelog usijanja


b) prolaska struje kroz plin, ioniziranja atoma plina i nastanka UV zračenja
c) prolaska struje kroz PN spoj poluvodiča u kojem nastaje svjetlost
d) prolaska struje kroz elektrolit u kojem nastaje svijetlost.

88. Brodski uređaji se radi sigurnosti od napona dodira uzemljuju na način:

a) da se faza spoji sa brodskom oplatom


b) da se nula spoji sa brodskom oplatom
c) da se kučište metalnog uređaja spoji sa brodskom oplatom
d) da se faza kratko spoji sa nulom i zajedno se spoje sa brodskom oplatom

89. Uređaji na drvenom brodu mogu se uzemljiti na način da se:

a) kućišta svih uređaja spajaju se na metalnu ploču koja ne smije biti uronjena u mora
b) na drvenom brodu ne može se izvršiti uzemljenje uređaja
c) kućišta svih uređaja spajaju se na metalnu ploču koja je uronjena u mora
d) ne smije biti metalnih električnih uređaja na drvenom brodu

90. Snaga na čisto kapacitivnom trošilu u izmjeničnom strujnom krugu titra između
trošila i izvora, nema korisnog rada.

91. U slučaju otkaza svih generatora u strojarnici na brodu,i u slučaju kada nisu ugrađeni
UPS uređaji : nastaje kratkotrajni prekid napajanja jer treba vrijeme reda veličine
nekoliko desetaka sekundi dok se pomoćni generator izvan strojarnice automatski ne
uključi.
Primjeri teoretskih pitanja III dio:

1. Elektronički sklopovi nastaju spajanjem:

a) elektroničkih elemenata
b) elektroničkih uređaja
c) elektroničkih sustava
d) električkih transformatora
e) elektroničkih generatora

2. Elektronički uređaji nastaju spajanjem:

a) elektroničkih elemenata
b) elektroničkih sklopova
c) elektroničkih sustava
d) elektroničkih transformatora
e) elektroničkih generatora

3. Elektronički sustavi nastaju spajanjem:

a) elektroničkih elemenata
b) elektroničkih sklopova
c) elektroničkih uređaja
d) elektroničkih transformatora
e) elektroničkih generatora

4. Nabroji elektroničke elemente (više odgovora je točno):

a) tranzistor
b) pojačalo
c) dioda
d) oscilator
e) radar
f) modulator
g) računalo

5. Nabroji elektroničke sklopove (više odgovora je točno):

a) tranzistor
b) pojačalo
c) dioda
d) oscilator
e) radar
f) modulator
g) računalo

6. Nabroji elektroničke uređaje (više odgovora je točno):

a) tranzistor
b) pojačalo
c) dioda
d) oscilator
e) radar
f) modulator
g) računalo

7. Termoionska emisija je pojava u elektronskoj cijevi:

a) emisija protona iz zagrijane katode


b) emisija elektrona iz zagrijane anode
c) emisije elektrona iz zagrijane katode
d) emisija protona iz zagrijane anode
e) emisije neutrona iz zagrijane katode

8. U vakumskoj diodi dolazi do protjecanja struje kroz vakumsku cijev kada:

a) se katoda zagrijava, anoda je na jednakom potencijalu kao katoda


b) se katoda zagrijava, anoda je negativnija od katode
c) se katoda zagrijava, anoda je pozitivnija od katode
d) se katoda ne zagrijava, anoda na jednakom potencijalu od katoda
e) se katoda ne zagrijava, anoda je negativnija od katode
f) se katoda ne zagrijava, anoda je pozitivnija od katode

9. Magnetron ili magnetska dioda ce elektronička cijev koja proizvodi:

a) UV elektromagnetsko zračenje
b) IR elektromagnetsko zračenje
c) Mikrovalno elektromagnetsko zračenje
d) Srednjevalno elektromagnetsko zračenje
e) Dugovalno elektromagnetsko zračenje

10. Atomi poluvodičkih materijala povezani su:


a) Ionskim vezama
b) Metalnim vezama
c) Kovalentnim vezama
d) Slabim vezama
e) Jakim vezama

11. Poluvodič N tipa dobije se:

a) Dodavanjem 3 valentnih atoma primjesa


b) Dodavanjem 4 valentnih atoma primjesa
c) Dodavanjem 5 valentnih atoma primjesa
d) Dodavanjem 6 valentnih atoma primjesa

12. Poluvodič P tipa dobije se:

a) Dodavanjem 3 valentnih atoma primjesa


b) Dodavanjem 4 valentnih atoma primjesa
c) Dodavanjem 5 valentnih atoma primjesa
d) Dodavanjem 6 valentnih atoma primjesa

13. Većinski nosioci naboja u N tipu poluvodiča su :

a) elektroni
b) šupljine
c) Neutroni
d) Protoni
e) Anioni

14. Većinski nosioci naboja u P tipu poluvodiča su :

a) elektroni
b) šupljine
c) Neutroni
d) Protoni
e) Anioni

15. Poluvodička dioda vodi struju kada je:

a) Anoda (P-tip poluvodiča) pozitivnija od katode (N-tip poluvodiča)


b) Katoda (P-tip poluvodiča) pozitivnija od anode (N-tip poluvodiča)
c) Anoda (N-tip poluvodiča) pozitivnija od katode (P-tip poluvodiča)
d) Katoda (N-tip poluvodiča) pozitivnija od anode (P-tip poluvodiča)

16. U LED diodi svjetlost nastaje:

a) U P sloju, kad je dioda propusno polarizirana


b) U N sloju, kad je dioda propusno polarizirana
c) Na granici P i N sloja, kad je dioda propusno polarizirana
d) U P sloju, kad je dioda nepropusno polarizirana
e) U N sloju, kad je dioda nepropusno polarizirana
f) Na granici P i N sloja, kad je dioda nepropusno polarizirana

17. Koji elektronički element je prikazan na slici:

a) Dioda
b) Tranzistor
c) Magnetron
d) Kondenzator
e) Generator

18. Piezoelektrični efekt je:

a) Pojava stvaranja magnetskog polja na kristalu kvarca na koji je priključen napon


b) Pojava deformacije kristala kvarca na koji djeluje magnetsko polje
c) Pojava deformacije kristala kvarca na koji je priključen napon
d) Pojava deformacije kristala kvarca na koji djeluje radioaktivnost
e) Pojava deformacije kristala kvarca na koji djeluje elektromagnetski val

19. Ispravljač je sklop koji:

a) Pretvara istosmjernu struju u izmjeničnu struju


b) Pretvara manji u veći izmjenični napon
c) Pretvara veći u manji izmjenični napon
d) Pretvara izmjeničnu struju u istosmjernu struju
20. Radiokomunikacije se područje znanosti i tehnike koja se bavi
odašiljanjem
__________________, prijenosom
_____________________ prijemom
i ________________ poruka
elektromagnrtskim
(tona, slika, podataka _____________________ valovima uz upotrebu elektroničkih
elemenata i sklopova potrebnih za taj proces.

21. Elektromagnetski val je prirodna fizikalna pojava u kojoj učestvuju


promjenjiva
_______________ električna
________________ magnetska
i ______________ polja.

22. Brzina elektromagnetskog vala u vakuumu jednaka je :

a) 300.000 km/h
b) 300.000 m/min
c) 300.000 km/s
d) 300.000 m/s

23. Valna duljina elektromagnetskog vala:

a) Proporcionalna je frekvenciji, a obrnuto brzini svjetlosti


b) Proporcionalna je brzini svjetlosti, a obrnuto proporcionalna frekvenciji
c) Proporcionalna je frekvenciji i dielektričnoj vodljivosti medija, a obrnuto brzini
svjetlosti
d) Proporcionalna je frekvenciji, a obrnuto brzini svjetlosti i dielektričnoj vodljivosti
medija

24. Valna duljina elektromagnetskog vala od 1m odgovara frekvenciji

a) 3 MHz
b) 30 MHz
c) 300 MHz
d) 3000 MHz
e) 300 kHz

25. MF (Medium frequency) je u područje od:

a) 30 kHz do 300 kHz


b) 300 kHz do 3000 kHz
c) 3 MHz do 30 MHz
d) 30 MHz do 300 MHz
e) 300 MHz do 3000 MHz
f) 3 GHz do 30 GHz
26. HF (High frequency) je u područje od:

a) 30 kHz do 300 kHz


b) 300 kHz do 3000 kHz
c) 3 MHz do 30 MHz
d) 30 MHz do 300 MHz
e) 300 MHz do 3000 MHz
f) 3 GHz do 30 GHz

27. VHF (Very high frequency) je u područje od:

a) 30 kHz do 300 kHz


b) 300 kHz do 3000 kHz
c) 3 MHz do 30 MHz
d) 30 MHz do 300 MHz
e) 300 MHz do 3000 MHz
f) 3 GHz do 30 GHz

28. UHF (Ultra High frequency) je u područje od:

a) 30 kHz do 300 kHz


b) 300 kHz do 3000 kHz
c) 3 MHz do 30 MHz
d) 30 MHz do 300 MHz
e) 300 MHz do 3000 MHz
f) 3 GHz do 30 GHz

29. SHF (Super high frequency) je u područje od:

a) 30 kHz do 300 kHz


b) 300 kHz do 3000 kHz
c) 3 MHz do 30 MHz
d) 30 MHz do 300 MHz
e) 300 MHz do 3000 MHz
f) 3 GHz do 30 GHz

30. Horizontalna polarizacija elektromagnetskog vala EV znači:


a) da su silnice magnetskog polja EV paralelne, a silnica električkog polja okomite u
odnosu na površinu zemlje
b) da su silnice električnog polja EV paralelne, a silnice magnetskog polja okomite u
odnosu na površinu zemlje
c) da su silnice magnetskog polja i električkog polja EV paralelne u odnosu na površinu
zemlje
d) da su silnice magnetskog polja i električkog polja EV okomite u odnosu na površinu
zemlje
e) da su silnice magnetskog i električnog polja međusobno okomite i zajedno kruže u
odnosu na površinu zemlje

31. Vertikalna polarizacija elektromagnetskog vala EV znači:

a) da su silnice magnetskog polja EV paralelne, a silnica električkog polja okomite u


odnosu na površinu zemlje
b) da su silnice električnog polja EV paralelne, a silnice magnetskog polja okomite u
odnosu na površinu zemlje
c) da su silnice magnetskog polja i električkog polja EV paralelne u odnosu na površinu
zemlje
d) da su silnice magnetskog polja i električkog polja EV okomite u odnosu na površinu
zemlje
e) da su silnice magnetskog i električnog polja međusobno okomite i zajedno kruže u
odnosu na površinu zemlje

32. Cirkularna polarizacija elektromagnetskog vala EV znači:


a) da su silnice magnetskog polja EV paralelne, a silnica električkog polja okomite u
odnosu na površinu zemlje
b) da su silnice električnog polja EV paralelne, a silnice magnetskog polja okomite u
odnosu na površinu zemlje
c) da su silnice magnetskog polja i električkog polja EV paralelne u odnosu na površinu
zemlje
d) da su silnice magnetskog polja i električkog polja EV okomite u odnosu na površinu
zemlje
e) da su silnice magnetskog i električnog polja međusobno okomite i zajedno kruže u
odnosu na površinu zemlje

33. Jakost električnog polja elektromagnetskog vala mjeri se u:

a) V
b) V/m
c) W/m
d) W/m2
e) A/m
f) J/m
g) A

34. Gustoća snage elektromagnetskog vala mjeri se u:

a) V
b) V/m
c) W/m
d) W/m2
e) A/m
f) J/m
g) A

35. Troposfera je donji sloj atmosfere koji se prostire:

a) od površine zemlje do 8-11 km (polovi) odnosno 15-18 km (u tropima)


b) od površine zemlje do 80-110 km (polovi) odnosno 150-180 km (u tropima)
c) od površine zemlje do 800-1100 km (polovi) odnosno 1500-1800 km (u tropima)
d) od površine zemlje do 8000-11000 km (polovi) odnosno 15000-18000 km (u tropima)

36. Ionosfera je vanjski električni vodljiv sloj atmosfere koji se prostire:

a) od cca 8 do cca 80 km
b) 0d cca 80 do cca 120 km
c) od cca 80 do cca 1000 km
d) od cca 800 do cca 1000 km

37. Visina ionizirajućeg sloja D je:

a) 50-90 km
b) 90-130 km
c) 130-210 km
d) 210 – 400...500 km

38. Visina ionizirajućeg sloja E je:

a) 50-90 km
b) 90-130 km
c) 130-210 km
d) 210 – 400...500 km

39. Visina ionizirajućeg sloja F1 je:

a) 50-90 km
b) 90-130 km
c) 130-210 km
d) 210 – 400...500 km

40. Visina ionizirajućeg sloja F2 je:

a) 50-90 km
b) 90-130 km
c) 130-210 km
d) 210 – 400...500 km

41. Tijekom noći stapaju se ionizirajući slojevi u atmosferi:

a) sloj D sa slojem F1 i sloj E sa slojem F2


b) sloj D sa slojem F2 i sloj E sa slojem F1
c) sloj D sa slojem E i sloj F1 sa slojem F2
d) sloj E sa slojem F2 i sloj D sa slojem F1

42. Na rasprostiranje radiovalova u zemljinoj atmosferi utječu (više odgovora je točno)

a) meteorološke osobine troposfere


b) meteorološke osobine stratosfere
c) električna svojstva tla i njegova fizička konfiguracija
d) stanje ionosfere
e) stanje stratosfere
f) drugi čimbenicj (ovisno o frekvenciji radiovalova)

43. Nabroji 5 pojava koje nastaju prilikom rasprostiranja elektromagnetskih valova kroz
atmosferu:
apsorcija
1.______________________, refrakcija
2. __________________, refleksija
3. _________________
difrakcija
4.______________ disperzija
i 5 __________________

44. Apsorpcija elektromagnetskog vala je pojava:

a) slabljenja intenziteta elektromagnetskog vala sa povećanjem udaljenosti od predajnika


b) promjene smjera širenja elektromagnetskog vala uzrokovana promjenom
elektrodinamičkih svojstava medija kroz koji se val prostire
c) odbijanja elektromagnetskog vala od neke prepreke
d) skretanja elektromagnetskog vala iza ruba prepreke
e) raspršivanja elektromagnetskih valova zbog pojava turbulencija koje uzrokuju
nepravilne promjene indeksa loma u prostoru i vremenu

45. Refrakcija elektromagnetskog vala je pojava:

a) slabljenja intenziteta elektromagnetskog vala sa povećanjem udaljenosti od predajnika


b) promjene smjera širenja elektromagnetskog vala uzrokovana promjenom
elektrodinamičkih svojstava medija kroz koji se val prostire
c) odbijanja elektromagnetskog vala od neke prepreke
d) skretanja elektromagnetskog vala iza ruba prepreke
e) raspršivanja elektromagnetskih valova zbog pojava turbulencija koje uzrokuju
nepravilne promjene indeksa loma u prostoru i vremenu

46. Refleksija elektromagnetskog vala je pojava:

a) slabljenja intenziteta elektromagnetskog vala sa povećanjem udaljenosti od predajnika


b) promjene smjera širenja elektromagnetskog vala uzrokovana promjenom
elektrodinamičkih svojstava medija kroz koji se val prostire
c) odbijanja elektromagnetskog vala od neke prepreke
d) skretanja elektromagnetskog vala iza ruba prepreke
e) raspršivanja elektromagnetskih valova zbog pojava turbulencija koje uzrokuju
nepravilne promjene indeksa loma u prostoru i vremenu

47. Difrakcija elektromagnetskog vala je pojava:

a) slabljenja intenziteta elektromagnetskog vala sa povećanjem udaljenosti od predajnika


b) promjene smjera širenja elektromagnetskog vala uzrokovana promjenom
elektrodinamičkih svojstava medija kroz koji se val prostire
c) odbijanja elektromagnetskog vala od neke prepreke
d) skretanja elektromagnetskog vala iza ruba prepreke
e) raspršivanja elektromagnetskih valova zbog pojava turbulencija koje uzrokuju
nepravilne promjene indeksa loma u prostoru i vremenu
48. Disperzija elektromagnetskog vala je pojava:

a) slabljenja intenziteta elektromagnetskog vala sa povećanjem udaljenosti od predajnika


b) promjene smjera širenja elektromagnetskog vala uzrokovana promjenom
elektrodinamičkih svojstava medija kroz koji se val prostire
c) odbijanja elektromagnetskog vala od neke prepreke
d) skretanja elektromagnetskog vala iza ruba prepreke
e) raspršivanja elektromagnetskih valova zbog pojava turbulencija koje uzrokuju
nepravilne promjene indeksa loma u prostoru i vremenu

49. Apsorpcija u atmosferi se:

a) smanjuje se sa porastom frekvencije elektromagnetskog vala


b) povećava se sa porastom frekvencije elektromagnetskog vala
c) ne ovisi o frekvenciji elektromagnetskog vala
d) smanjuje se sa porastom brzine vjetra

50. Omjer brzine elektromagnetskog vala u vakuumu i brzine elektromagnetskog vala u


nekom sredstvu naziva se:

a) impendancija medija
b) indexs refrakcije
c) indeks kapacitivnosti medija
d) index induktivnosti
e) permeabilnost medija
f) dielektričnost medija

51. Površinski elektromagnetski val:

a) prati zakrivljenost zemljine površine


b) širi se kuglasto u prostor
c) širi se pravocrtno od predajne do prijemne antene
d) širi se od predajne antene, reflektira od objekta i dolazi do prijemne antene

52. Prostorni elektromagnetski val:

a) prati zakrivljenost zemljine površine


b) širi se kuglasto u prostor
c) širi se pravocrtno od predajne do prijemne antene
d) širi se od predajne antene, reflektira od objekta i dolazi do prijemne antene
53. Direktni elektromagnetski val:

a) prati zakrivljenost zemljine površine


b) širi se kuglasto u prostor
c) širi se pravocrtno od predajne do prijemne antene
d) širi se od predajne antene, reflektira od objekta i dolazi do prijemne antene

54. Reflektirani elektromagnetski val:

a) prati zakrivljenost zemljine površine


b) širi se kuglasto u prostor
c) širi se pravocrtno od predajne do prijemne antene
d) širi se od predajne antene, reflektira od objekta i dolazi do prijemne antene

troposferski
55. Prostorni val može biti __________________, ionosferski
________________________ i
svemirski
____________________.

56. Elektromagnetski valovi do 300 kHz imaju domet površinskog vala:

a) površinski val se širi 1000 Nm


b) površinski val se širi do 300 Nm
c) površinski val se do širi 150 Nm
d) površinski val praktički ne postoji.

57. Elektromagnetski valovi od 300 kHz – 3 MHz imaju domet površinskog vala:

a) površinski val se širi 1000 Nm


b) površinski val se širi do 300 Nm
c) površinski val se do širi 150 Nm
d) površinski val praktički ne postoji.

58. Elektromagnetski valovi od 3 MHz – 30 MHz imaju domet površinskog vala:

a) površinski val se širi 1000 Nm


b) površinski val se širi do 300 Nm
c) površinski val se do širi 150 Nm
d) površinski val praktički ne postoji.

59. Elektromagnetski valovi veći od 30 MHz imaju domet površinskog vala:

a) površinski val se širi 1000 Nm


b) površinski val se širi do 300 Nm
c) površinski val se do širi 150 Nm
d) površinski val praktički ne postoji.

60. Od ionosferskih slojeva E i F mogu se reflektirati:

a) MF i HF radiovalovi
b) ULF i VLF radiovalovi
c) UHF i SHF radiovalovi
d) ELF i SLF radiovalovi

61. Veličina jednog skoka HF radiovala nakon refrakcije u ionosferi iznosi najviše:

a) 40 km
b) 400 km
c) 800 km
d) 4000 km
e) 6000 km

62. Najviša frekvencija prostornog radiovala koji se savija u ionosferi i pri kojoj se
može ostvariti radioveza između dvije točke na zemlji naziva se:

a) Lowable user frequency (LUF)


b) Maximum user frequency (MUF)
c) Kritična frekvencija
d) Optimalna vrekvencija
e) Najviša frekvencija

63. Ako je frekvencija odašiljača 4 MHz a kritična frekvencije ionosferskog sloja od


kojega se radioval refraktira 2 MHz, tada je kosinus kritičnog kuta jednak:

a) 0,25
b) 0,5
c) 0,6 kosinus kuta=frekvencija odašiljača djeljeno frekvencija ionosferskog sloja
d) 0,75
e) 0,9
64. Mrtva zona je kod komunikacije HF valom:

a) Udaljenost od odašiljača do točke dometa površinskog vala


b) Udaljenost od točke dometa površinskog vala do točke povratka refraktiranog
prostornog vala
c) Udaljenost od odašiljača do točke povratka refraktiranog prostornog vala
d) Udaljenost od odašiljača do točke gdje se prostorni val refraktira u ionosferi

65. Preskočna udaljenost (skip distance) je kod komunikacije HF ionosferskim


prostornim valom:

a) Udaljenost od odašiljača do točke dometa površinskog vala


b) Udaljenost od točke dometa površinskog vala do točke povratka refraktiranog
prostornog vala
c) Udaljenost od odašiljača do točke povratka refraktiranog prostornog vala
d) Udaljenost od odašiljača do točke gdje se prostorni val refraktira u ionosferi

66. MUF (maximum user frequency) je:

a) Najmanja frekvencija pri kojoj se radiovalovi probijaju do ionosferskog sloja.


b) Najveća frekvencija pri kojoj je moguća komunikacija između dvije točke na zemlji u
određenom dobu dana.
c) Najveća frekvencija pri kojoj se radiovalovi probijaju do ionosferskog sloja.
d) Najveća frekvencija pri kojoj se radiovalovi vraćaju direktno prema odašiljaču.

67. LUF (Lowest usable frequency) je:

a) Najveća frekvencija pri kojoj se radiovalovi probijaju do ionosferskog sloja.


b) Najmanja frekvencija pri kojoj se radiovalovi savijaju progresivnim lomom i vraćaju
prema zemlji.
c) Najmanja frekvencija pri kojoj je još moguća komunikacija između dvije točke na
zemlji u određenom dobu dana.
d) Najmanja frekvencija pri kojoj se radiovalovi vraćaju direktno prema odašiljaču.

68. Odredite koje frekvencije radiovalova će se prelamati u ionosferskom sloju, ako je


MUF= 12 MHz, a LUF= 6 MHz;

a) Manje od 6 MHz
b) Manje od 12 MHz
c) 6-12 MHz
d) Veće od 6 MHz
e) Veće od 12 MHz

69. Optimalna frekvencija koja se koja se koristi za ostvarivanje dalekih veza je:

a) 0,5 MUF-a
b) 0,5 MUF-a
c) 0,85 MUF-a
d) 0,85 LUF-a
e) 0,5 MUF-a
f) 0,5 MUF-a

70. Fading je:

a) Pojava naglog pojačanja signala u radioprijemniku


b) Pojava naglog smanjivanja signala u prijemniku
c) Pojava nagle pojave šuma u predajniku
d) Pojava nagle pojave šuma u prijemniku
e) Pojava reflektiranja vala u anteni

71. Postoje slijedeće vrste fadinga: (više odgovora je točno)

a) Interferencijski fading
b) Indukcijski fading
c) Kapacitivni fading
d) Polarizacijski fading
e) Refrakcijski fading
f) Absorpcijski fading

72. Radiohorizont je mjesto u kojem:

a) Reflektirani val emitiran sa antene dodiruje zemljinu površinu


b) Prostorni val reflektiran od ionosfere dodiruje zemljinu površinu
c) Direktni val emitiran sa antene dodiruje zemljinu površinu
d) Udaljenost antene od horizonta

73. Uslijed pojave superefrakcije dolazi do:

a) Smanjenje dometa VHF radioveze


b) Povećanja šuma u VHF radiovezi
c) Povećanja dometa VHF radioveze
d) Smanjenje šuma u VHF radiovezi

74. Ako je visina predajne antene VHF uređaja 4 m, a visina prijemne antene VHF
uređaja 9 m, tada je domet radioveze između predajnika i prijemnika:

a) 1,25 Nm
b) 125 Nm domet=2.5 * (korjen V1 + korjen V2)
c) 12,5 Nm
d) 0,125 Nm
e) 1250 Nm

75. Radiokomunikacijski sustav se sastoji od slijedećih osnovnih dijelova (tri odgovora


su točna):

a) Modulatora
b) Odašiljača
c) Mikrofona
d) Prijenosnog sredstva
e) Demodulatora
f) Prijemnika
g) Diode

76. Modulator je dio odašiljača koji služi da se:

a) Val nosioc utisne u signal oscilatora


b) Signal iz mikrofona pojača
c) Signal poruke (modulacijski signal) utisne u val nosioc
d) Signal iz VF pojačala transformira u elektromagnetski val u anteni

77. Val nosilac je signal sinusnog oblika kojemu se u modulatoru mijenja jedan od
parametara (tri odgovora su točna):

a) Amplituda
b) Tromost
c) Faza
d) Frekvencija
e) Brzina
f) Ubrzanje
g) Tromost

78. Frekvencijski pojas ograničene širine preko kojeg se ostvaruje radio veza naziva se:
a) Val nosioc
b) Modulacijski pojas
c) Kanal
d) Polarizator

79. Simplex veza je radioveza:

a) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija obiju radiostanice jednake, u jednom


trenutku može se komunicirati samo u jednom smjeru.
b) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija radiostanice različite (uparene frekvencije),
u jednom trenutku može se komunicirati samo u jednom smjeru.
c) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija radiostanice različite (uparene frekvencije),
u jednom trenutku može se komunicirati u oba smjera istovremeno.
d) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija obiju radiostanice iste, u jednom trenutku
može se komunicirati u oba smjera istovremeno.

80. Poluduplex veza je radioveza:

a) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija obiju radiostanice jednake, u jednom


trenutku može se komunicirati samo u jednom smjeru.
b) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija radiostanice različite (uparene frekvencije),
u jednom trenutku može se komunicirati samo u jednom smjeru.
c) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija radiostanice različite (uparene frekvencije),
u jednom trenutku može se komunicirati u oba smjera istovremeno.
d) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija obiju radiostanice iste, u jednom trenutku
može se komunicirati u oba smjera istovremeno.

81. Duplex veza je radioveza:

a) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija obiju radiostanice jednake, u jednom


trenutku može se komunicirati samo u jednom smjeru.
b) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija radiostanice različite (uparene frekvencije),
u jednom trenutku može se komunicirati samo u jednom smjeru.
c) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija radiostanice različite (uparene frekvencije),
u jednom trenutku može se komunicirati u oba smjera istovremeno.
d) Kod koje su predajne i prijemne frekvencija obiju radiostanice iste, u jednom trenutku
može se komunicirati u oba smjera istovremeno.
prostorni multiplex
82. _____________ _____________ je tehnika istodobnog korištenja većeg broja
komunikacijskih kapaciteta (frekvencije ili kanala) na način da se isti kapaciteti
dodjeljuju većem broju korisnika koji su prostorno udaljeni.

frekvencijski
83. _____________ multiplex
_____________ je tehnika koja omogućuje istovremeni prijenos
podataka za više korisnika na način da se široko frekventno područje (HF, MF ili
VHF band) raspodjeli na niz radnih kanala koji emitiraju na različitim
frekvencijama i ne mogu se međusobno ometati.

vremenski
84. _____________ multiplex
_____________ je tehnika koja omogućuje istovremeni prijenos
za više korisnika na način da se ista frekvencija vremenski raspodjeli na više
korisnika (samo dva korisnika u vezi u isto vrijeme)tako se ne mogu međusobno
ometati.

85. Titrajni krug se sastoji od:

a) Paralelno spojenog kondenzatora i zavojnice


b) Paralelno spojenog otpornika i zavojnice
c) Paralelno spojenog otpornika i kondenzatora
d) Paralelno spojenog kondenzatora zavojnice i tranzistora
e) Paralelno spojenog otpornika zavojnice i tranzistora

86. Dodijelite nazive uz brojeve na blok shemi odašiljača na slici:

1.visokofrekvencijski oscilator
2.modulator
3.visokofrekvencijsko pojačalo
4.antena
5.mikrofon
6.niskofrekvencijsko pojačalo
7.telex modem
8.telex

87. Ako su na slici nacrtani VF signal vala nosioca i modulirajući NF signal, nacrtati
izgled amplitudno moduliranog signala:
88. Ako su na slici nacrtani VF signal vala nosioca i modulirajući NF signal, nacrtati
izgled frekvencijsko moduliranog signala:

89. Ako se vrši radioprijenos kroz atmosferu amplitudnom modulacijom sa oba bočna
pojasa (DSB), te je frekvencija vala nosioca 1950 kHz, a modulacijska frekvencija 5
kHz, koliki je zauzeti raspon frekvencija u atmosferi.

a) 1945 kHz – 1955 kHz


b) 1945 kHz – 1950 kHZ
c) 1950 kHz – 1955 kHz
d) 1940 kHz – 1960 kHz

90. Ako se vrši radioprijenos kroz atmosferu amplitudnom modulacijom sa donjim


bočnim pojasom (LSB), te je frekvencija vala nosioca 1950 kHz, a modulacijska
frekvencija 5 kHz, koliki je zauzeti raspon frekvencija u atmosferi.

a) 1945 kHz – 1955 kHz


b) 1945 kHz – 1950 kHZ
c) 1950 kHz – 1955 kHz
d) 1940 kHz – 1960 kHz
91. Ako se vrši radioprijenos kroz atmosferu amplitudnom modulacijom sa gornjim
bočnim pojasom (USB), te je frekvencija vala nosioca 1950 kHz, a modulacijska
frekvencija 5 kHz, koliki je zauzeti raspon frekvencija u atmosferi.

a) 1945 kHz – 1955 kHz


b) 1945 kHz – 1950 kHZ
c) 1950 kHz – 1955 kHz
d) 1940 kHz – 1960 kHz

92. Zaokružiti vrste radioemisija kod kojih se koristi amplitudna modulacija sa jednim
bočnim pojasom SSB (više odgovora je točno)

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

93. Zaokružiti vrste radioemisija kod kojih se koristi faznu modulaciju (više odgovora je
točno)

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

94. Zaokružiti vrste radioemisija kod kojih se koristi frekvencijsku modulaciju (više
odgovora je točno)

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

95. Zaokružiti vrste radioemisija kod kojih se koristi prijenos telefonijom – govorom
(više odgovora je točno)

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

96. Zaokružiti vrstu radioemisije kod kojih se koristi amplitudna modulacija sa oba
bočna pojasa:

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

97. Zaokružiti vrste radioemisija kod kojih se koristi prijenos radiotelexom: (više
odgovora je točno)

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

98. Zaokružiti vrstu radioemisije kod kojih se koristi amplitudna modulacija sa jednim
bočnim pojasom SSB i ukinutim valom nositeljem:

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

Zaokružiti vrstu radioemisije kod kojih se koristi amplitudna modulacija sa jednim bočnim
pojasom SSB i punim valom nositeljem:

a) A3E
b) H3E
c) R3E
d) J3E
e) F3E
f) G3E
g) F1B
h) J2B
i) G2B

99. Dodijelite nazive uz brojeve na blok shemi prijemnika na slici:


1.tuner i ulazno pojačalo
2.stupanj za miješanje
3.demodulator i međufrekventno pojačalo
4.niskofrekventno pojačalo
5.automatska regulacija pojačala
6.lokalni oscilator
7.antena

100. Nacrtaj dijagram zračenja poluvalnog dipola.

101. O kojoj vrsti antene na slici se radi:

a) Vertikalna antena HF/MF


b) Poluvalni dipol
c) Parabolična antena
d) Yagi antena

102. O kojoj vrsti antene na slici se radi:

a) Vertikalna antena HF/MF


b) Poluvalni dipol
c) Parabolična antena
d) Yagi antena

103. kojoj vrsti antene na slici se radi:


a) Vertikalna antena HF/MF
b) Poluvalni dipol
c) Parabolična antena
d) Yagi antena

104. kojoj vrsti antene na slici se radi:

a) Vertikalna antena HF/MF


b) Poluvalni dipol
c) Parabolična antena
d) Yagi antena

105. Antene mogu biti (više odgovora je točno):

a) Predajne
b) Vijugave
c) Krive
d) Prijemne
e) Kose
f) Primopredajne
g) Crne
h) Podmorske

106. Sa RF-GAIN kontrolnim dugmetom na prijemniku podešava se:

a) Podešava se pojačanje signala koji dolazi iz antene


b) Podešava se frekvencija prijemnog signala
c) Podešava se vrsta emisije kojom se želi raditi
d) Isključuje se šum u zvučniku kada nema prijemnog signala u eteru
e) izIazna snaga u slušalici ili zvučniku

107. Sa TUNE kontrolnim dugmetom na prijemniku podešava se:

a) Podešava se pojačanje signala koji dolazi iz antene


b) Podešava se frekvencija prijemnog signala
c) Podešava se vrsta emisije kojom se želi raditi
d) Isključuje se šum u zvučniku kada nema prijemnog signala u eteru
e) izIazna snaga u slušalici ili zvučniku

108. Sa MODE kontrolnim dugmetom na prijemniku podešava se:

a) Podešava se pojačanje signala koji dolazi iz antene


b) Podešava se frekvencija prijemnog signala
c) Podešava se vrsta emisije kojom se želi raditi
d) Isključuje se šum u zvučniku kada nema prijemnog signala u eteru
e) izIazna snaga u slušalici ili zvučniku

109. Sa SQUELCH kontrolnim dugmetom na prijemniku podešava se:

a) Podešava se pojačanje signala koji dolazi iz antene


b) Podešava se frekvencija prijemnog signala
c) Podešava se vrsta emisije kojom se želi raditi
d) Isključuje se šum u zvučniku kada nema prijemnog signala u eteru
e) izIazna snaga u slušalici ili zvučniku

110. Sa A.F. GAIN kontrolnim dugmetom na prijemniku podešava se:

a) Podešava se pojačanje signala koji dolazi iz antene


b) Podešava se frekvencija prijemnog signala
c) Podešava se vrsta emisije kojom se želi raditi
d) Isključuje se šum u zvučniku kada nema prijemnog signala u eteru
e) izlazna snaga u slušalici ili zvučniku
111. Proces izdvajanja modulirajućeg (NF) signala iz moduliranih
visokofrekvencijskih (VF) signala primljenih u anteni prijemnika naziva se:

a) modulacija
b) demodulacija
c) pojačanje
d) tuniranje
e) apsorpcija
f) refrakcija

You might also like