ovjek, u mladosti se nalazi u razvoju, tjelesnom i duhovnom.

U tom periodu je od velike vanosti da je mehanizam samokontrole dobro pripremljen, istovremeno pod mudrim upravljanjem da bi se usmjerio na pravi put. Od vanijih uzroka su sljededi: - Previe slobodnog vremena To je stanje koje ubija duhovno razvijanje, jainu tijela, jer tijelo je uvijek u potrebi za radom i razvijanjem. Ako je tijelo besposleno, misli postaju mutne i slabe, i zamjenjuju se ejtanskim vesvesama koje zauzimaju srce. Lijek ovome je da se mladi dadnu na rad koji de mu koristiti, itanje, rad, pisanje, koje de postati prepreka izmeu njega i besposlenosti. Neophodno je da on postane stabilan lan drutva, radedi na njegovom i svom poboljanju. - Odvojenost omladine od starijih lanova Vidimo starije koji prepoznaju loe promjene kod omladine, ali oni oklijevaju, bespomodni su da uine kakvu promjenu. Posljedica toga je da se oni ne vole, otuuju se jedni od drugih, i nebriga za njihovo stanje, bilo da je ono pokvareno ili dobro. Stariji ponekad samo konstatuju stanje omladine i to uopteno. Ovo razbija drutvo gdje oni postaju dvije grupe koje se gledaju sa nepovjerenjem. Ovo je jedna od najvedih opasnosti po drutvo. Lijek ovome problemu je da oni zajedno uloe napor da srue ovu prepreku meu njima, i postanu kao jedno tijelo. Ako jedan dio tijela se pokvari, kvari se i cijelo tijelo. Zato su stariji odgovorni da uloe napor i da pokuaju otkloniti bolesti sa srca omladine. Jer Allah subhanehu ve teala je u stanju da okrene zaluta le na pravi put. A za omladinu je vano da imaju potovanje prema starijima. Kad se spoji mudrost starijih sa snagom omladine drutvo napreduje uz Allahovu subhanehu ve teala pomod. - Druenje sa pokvarenim ljudima i prijateljstvo sa njima Ovo ima veliki uticaj na naine razmiljanja omladine. Zbog toga je rekao Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ovjek je na vjeri svoga druga, pa pazite s kim se druite. I kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Primjer loeg druga je kao primjer kovaa. Ili de ti spriti odjedu ili de osjetiti lo miris. Lijek ovome problemu je da svaki mladi insan pazi na svoje drutvo i da bira one koji su dobronamjerni i od kojih de imati koristi. Ako su mu drugovi dobri, pametni, ispravne akide neka se drui sa njima. Ukoliko nisu neka se dri podalje od takvih i neka se ne zavarava slatkim rijeima i vanjskom ljepotom, jer ovo je zabluda. Ovaj put je pun loih ljudi koji se meusobno potpomau na zlu.

- itanje loih knjiga, novina, asopisa, koje ubacuju sumnju u iman. Ovo vodi ovjeka ka ruenju njegovog imana i grijehe. Naroito kad mladi ne posjeduje jaku islamsku naobrazbu, bez mogudnosti da razlue dobro i loe. Ovakve knjige i slino, priinjavaju lano zadovoljstvo. Lijek ovome je da se dri podalje od ovih stvari i itanje knjiga koje de mu povedati ljubav prema Allahu subhanehu ve teala, Njegovom Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, imanu i injenju dobrih djela. Bez sumnje uskoro de on zamrziti knjige koje je prije itao. Najvanija knjiga je Allahova subhanehu ve teala knjiga, a zatim one koje su napisane od uleme, istovremeno sa hadisima Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. Cilj ovoga je da se skine velo koje skriva pravu istinu o Islamu i da im se prikae u pravom obliku. Islam nije protiv slobode, nego

on samo kanalie nju u pravom smjeru da se ona ne bi kosila sa eriatom i Allahovim subhanehu ve teala granicama. Allah subhanehu ve teala kae: To su Allahove granice i ne pribliujte im se! Bekare 187. Ovo je razlika izmeu zabranjivanja slobode i kontrole i upute koju je propisao Najmudriji Allah. Ovo u osnovi nije nikakav problem, jer ovjek svojom prirodom tei redu i ureenju. ovjek je izmeu osjedaja gladi i ei i elje za hranom, ali istovremeno iz straha za svoje zdravlje pazi na kvalitet i koliinu hrane koju jede. ovjek se na primjer pridrava pravila u mjestu u kojem ivi, jer u suprotnom smatra se nenormalnim i prema njemu se odnosi na poseban nain. Cijeli ivot je odreen granicama, jer ovo sprjeava anarhiju. Na isti nain pokoravanje eriatu sadri ono to je neophodno za ouvanje ummeta, pa kako onda ljudi mogu biti nezadovoljni sa tim i misliti da je Islam protiv slobode? Zaista je ovo velika la. Na isti nain Islam ne zabranjuje razvijanje, nego je otvoreno polje mogudnosti. Islam poziva na razvijanje razuma. Allah subhanehu ve teala kae: Reci: Ja vam savjetujem samo jedno: ustanite iskreno prema Allahu, dvojica po dvojica ili jedan po jedan, pa zatim razmislite Saba 46. I kae Allah subhanehu ve teala: Reci o Muhammede, pogledajte ta je na nebesima i Zemlji. Junus 101. Islam se ne ograniava samo na pozivanje na razmiljanje nego opominje one koji ne razmiljaju, pa tako kae Allah subhanehu ve teala: I zato oni ne promisle o carstvu Zemlje i nebesa i o svemu onome to je On stvorioEaraf 185. I kae Allah subhanehu ve teala: A zato oni ne razmisle samo o sebi? Allah je stvorio nebesa i Zemlju i ono to je izmeu njih sa ciljem i do roka odreenog. Rum 8. I kae Allah subhanehu ve teala: Onome kome dug ivot dam, Mi mu izgled nagore izmijenimo. Zar oni ne razumiju? Jasin 68. Naredba posmatranja i razmiljanja otvara mogudnosti za razum, pa kako neki mogu redi: Islam sprjeava mogudnosti. Oni govore samo lai. Islam dozvoljava muslimanima sva uivanja u kojima nema tete, fizike, mentalne i duhovne. Islam dozvoljava jelo i pide svih istih stvari: O vjernici jedite ukusna jela koja smo vam podarili i budite Allahu zahvalni, ta vi se samo Njemu klanjate. Bekare 172. I Allah subhanehu ve teala kae: Jedite i pijte i ne rasipajte. On ne voli rasipnike. Earaf 31. Islam dozvoljava odjedu kao zahtjev razuma i prirode: O sinovi Ademovi dali smo vam odjedu koja de pokrivati stidna mjesta vaa, a i raskona odijela, ali odjeda estitosti to je ono najbolje. Earaf 26. Allah kae: Reci: Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove svoje stvorio i ukusna jela? Reci: Ona su za vjernike na ovome svijetu, na onome svijetu su samo za njih. Earaf 32. Allah je dozvolio ene kroz brak: en ite se sa enama koje su vam doputene Nisa 3. U polju ekonomije, Islam ne sprjeava ljude da postiu razvoj, ved im dozvoljava sve to je pravedno i u emu je obostrana sreda. Allah subhanehu ve teala kae: Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu. I kae Allah subhanehu ve teala: A kad molitvu zavrite, onda se raziite po Zemlji, traedi Allahove blagodati. Dumua 10. Nakon svega ovoga, zar neko moe da misli da Islam sprjeava razvoj? Problemi koji se pojavljuju u srcima omladine Zle misli poniu iz mrtvog srca koje se suprotstavlja Islamu. Zbog ovog razloga je, kad je reeno Ibn Abbasu ili Ibn Mesudu radijallahu anhum, da idovima ne dolaze loe misli u toku njihove molitve, da je on rekao: Rekli su istinu, jer ta de ejtan sa praznim srcima? Ako je srce ivo i u njemu ima samo malo imana, ejtan de ga napasti. On ubaciva u srce loe misli i sumnje na primjer o Allahu subhanehu ve teala, Islamu itd. Najporaznije je ako Allahov rob prihvati ovakva miljenja sve dok ejtan ne zavlada njegovim srcem i ne izvede ga iz dina. A ukoliko nae da je

srce vrsto i postojano, on de smiljati razne spleke. Ove zle misli koje ejtan ubacuje, nede mu koditi, ako mladid praktikuje medicinu propisanu od Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem: Ibn Abbas radijallahu anhuma kae da je ovjek doao Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem i rekao: Dolaze mi misli koje bih vie volio da umrem nego da ih kaem. Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Hvala Allahu koji je otklonio ejtanske spetke. Neki od ashaba radijallahu anhum su doli i rekli: Dolaze nam misli kojih se stidimo da kaemo. Pa ih upita Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Zar i vi to osjedate? Kau: Da. Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: To je iskreni iman. Znaenje da ovjek ima iskren iman je da loe misli i tvoje odbacivanje takvih nede nakoditi tvome imanu i to je dokaz da ti je iman iskren i nije zaraen. Kae Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: ejtan dolazi nekom od vas i kae mu: Ko je stvorio ovo? sve dok ne kae: Ko je stvorio Allaha. Kad doe na taj stepen, traite zatitu kod Allaha. U drugom hadisu na istu temu se kae: Treba redi: Ja vjerujem u Allaha i Njegove poslanike. A u drugom hadisu od Ebu Davuda stoji: Reci: Allah je Jedan i Neovisan, nije rodio i roen nije, a zatim pljuni tri puta na lijevu stranu i zatrai zatitu kod Allaha subhanehu ve teala. Jednom su ashabi radijallahu anhum opisali Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem stanje za koje je on propisao lijek iz etiri koraka: ISKORISTIMO MLADOST PRIJE STAROSTI Na Poslanik, s.a.v.s., nas poduava da budemo od onih koji prednjae u dobru i da koristimo dobro u kojem se nalazimo: Prenosi Ibn Abbas, r,a, da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Iskoristi petoro prije petoro: ivot prije smrti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogatstvo prije siromatva! Zatim nas na Poslanik a,s, upozorava i poziva kada kae; O omladino, onaj ko je od vas u mogudnosti da se oeni neka se oeni, jer se u braku bolje obara pogled i bolje uva polni organ. A onaj ko nije u mogudnosti neka posti jer je post njemu zatita. Zatim ne treba zaboraviti i savjer Poslanika a,s, Abdullahu ibn Abbasu (svome amididu) kada mu je rekao: Jahao sam iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: Mladidu, zar da te ne poduim nekim rijma sa kojima de te Allah okoristiti? Rekoh: Svakako. Pa Vjerovjesnik ree: uvaj Allaha uvat de te. uvaj Allaha nadi de Ga pred sobom. Znaj za Allaha u izobilju znat de za tebe u oskudici. Kada moli moli Allaha. A kada pomod trai trai je od Allaha. Pero je presahlo za ono to de biti, pa kada bi sva stvorenja htjela da ti neku korist, koju ti Allah nije odredio, pribave ne bi bili to u stanju. I kada bi htjeli da ti neku tetu, koju ti Allah nije odredio, nanesu ne bi bili u stanju. Znaj da je u strpljivosti na onome to ti je mrsko veliko dobro. I da je pobjeda sa strpljenjem. A da je razgala sa tekodom. I da je s mukom olakanje. Poslanik, s.a.v.s., nas podsjeda na to da demo na Sudnjem danu biti pitani za etiri stvari: Niko se na Sudnjem danu nede modi pomjeriti sa svoga mjesta dok ne bude upitan za etvoro: 1 - u to je ivot potroio, 2- kako je mladost proveo, 3- ta je primijenio od onoga to je nauio i 4- kako je imetak stekao 5- i u ta ga je potroiq

! (Tirmizija) Imamo li na umu rijeci naeg Poslanika, s.a.v.s.: Svi dete vi udi u Dennet, osim onih koji to odbiju! Upitae ashabi: A ko to odbija Dennet, o Allahov Poslanie? Ree: Ko mi je pokoran, on de udi u dennet, a onaj ko se ogrijei prema meni (ko bude inio grijehe), on odbija ulazak u Dennet! Naalost nesporna injenica da je upravo dananja omladina dola u jednu jako teku situaciju. Poslanik a,s, je rekao u jednom od svojih hadisa, kada je govoredi o vremenu smutnje upitao ashabe; ta dete raditi kada vam se ene odaju bludu (zinaluku i prostituciji) a OMLADINA ogrezne u psovci i kocki. Upitae ashabi; zar moe dodi takvo vrijeme? Poslanik a,s, ree; moe i gore. Upitae ashabi; a zar moe dodi gore? Poslanik a,s, ree; Moe, a to je kad nebudete nareivali dobro i odvradali od zla. Upitae ashabi; zar moe dodi takvo vrijeme? Poslanik a,s, ree, moe i gore. Ashabi upitae; zar moe dodi i gore? Poslanik a,s, ree; moe, a to je kad budete dobro smatrali zlim, a ono to je zlo dobrim. Upitae ashabi; a zar moe dodi takvo vrijeme? Poslanik a,s, ree; moe i gore. Ashabi upitae a zar moe dodi gore? Poslanik a,s, ree; moe, a to je kad budete nareivali zlo, a odvradali od dobra, tada se u tom vremenu ni vai najueniji nede modi snadi. VEDINA PRVIH MUSLIMANA SU BILI MLADIDI Poslanik, s.a.v.s., je u svojim redovima imao uglavnom mlade ashabe. Najstariji od njih je bio Ebu Bekr, r.a., koji je u to vrijeme, kada je primio Islam, imao 38 godina, dok je Omer, r.a., od njega bio mlai deset godina, i nije napunio 30. Alija, r.a., je imao osam godina. Zubejr ibn Avam je imao takoer oko deset godina. Bilal ibn Rebbah je bio mladid u naponu snage, Abdullah ibn Mesud, Seid ibn Zejd, Musab ibn Umejr, El-Arkam ibnul Arkam, Habbab, . Mladi ashabi Poslanika, s.a.v.s., su bili ti koji su pomogli Islam i uloili su sve svoje napore, rtvovavi svoje vlastite ivote i imetke na Allahovu putu. Omladina je u prvo vrijeme Islama, kao i u kasnijoj historiji, bila glavna snaga, a Muhammed, a.s., joj je posvedivao posebnu panju. On se ponosio svojim mladim ashabima i odreivao ih je na elo vojske, kao to je sluaj sa Usamom bin Zejdom, kojeg alje u pohod, a bio je go lobradi mladid. Prvi ashabi koji su se odluili na prelazak na Islam, bili su upravo mladidi, kao to su: Alija ibn Ebi Talib, Usame ibn Zejd, Abdullah ibn Abbas, Abdullah ibn Omer, Abdullah ibn Amr i dr. Poslanikova, s.a.v.s., omladina se isticala u dobru. Oni su se natjecali u svemu to je korisno. Ucemu se mi danas natjeemo i ta je na cilj? Omladina je uvijek kroz historiju, uz Allahovu pomod, bila tajnom snage Ummeta, osloncem njegova uspona, izvorom njegove asti i potenja i nadom za bududnost. Mladost koja nije ogrezla u grijehu i koja spozna istinu, uvijek ima dodatnu snagu da izdri mnoga iskuenja i pokae veliku snagu u voenju Ummeta.

1.