Kranska muzika

Pjevanje i glazba su odvajkada bile temeljne sastavnice vjerskih obreda gotovo svih religija, a posebice u judeokrdanskoj tradiciji. Takva glazba, koja je u slubi bogotovlja i pobonosti, naziva se religijska (vjerska) glazba. U krdanstvu su s vremenom odreeni glazbeni oblici poprimili liturgijske odrednice, za razliku od onih koji su neliturgijski. Tako se za krdansku glazbu u uporabi nalaze nazivi sveta glazba i duhovna glazba, koji nisu istoznani. U Katolikoj crkvi pak se je razvila posebna crkvena glazba.

Pjevanje i glazba su odvajkada bili temeljne sastavnice krdanske liturgije. Tako je ved u prvoj Crkvi glazba imala veliku ulogu u liturgijskom ivotu zajednice. Prvi pisani poganski izvjetaj o krdanima, Plinija Mlaega, govori kako su se krdani okupljali prije izlaska sunca i pjevali Kristu kao Bogu. Krdansko je bogosluje u prvih krdana bilo prepuno pjesme. O tome svjedoi i apostol Pavao kada potie zajednicu u Efezu: Pjevajte Gospodinu u svome srcu i slavite ga! (Ef 5, 19) Zato su pjevanje i glazba od prvih krdanskih vremena povezani s bogotovljem i bogoslujem s liturgijom.

U krdansku glazbu ulaze sve skladbe takoer i izvorna remek-djela povijesti glazbe makar i nisu zamiljena za liturgijsku slubu, poput svetih skazanja, pohvala, duhovnih madrigala i kantata, oratorija itd., a takoer i sve pjesme i vjerski napjevi suvremenih kantautora. Katolika Crkva u bogosluju ne zabranjuje nijednu vrstu glazbe, samo ako odgovara duhu dotinoga liturgijskog ina i naravi njegovih pojedinih dijelova te ako ne iskljuuje sudjelovanje vjernikog puka.

Pojam sveta glazba musica sacra potjee iz druge polovice 19. i s poetka 20. stoljeda. To je, zapravo, bio povijesni trenutak kada se raala elja da se crkvena glazba reformira, tj. obnovi, odnosno da joj se pridodaju obiljeja koja je razlikuje od profane. To je preuzeo i Drugi vatikanski koncil kada govori o liturgiji i svetoj glazbi. Raspoznajni znak ili bitno obiljeje te glazbe, tj. pridjeva sveta, u dokumentima Drugoga vatikanskoga koncila nije vezan za stil glazbenoga pisanja, nego za odnos izmeu pjevanja i liturgijskoga ina. Musicam Sacram istie da sveta glazba podrazumijeva specifinu narav i cilj, shvadene ved od poetka, od autora, sa eljom da se to vie prilagodi svetosti liturgije, kojoj treba postati potreban i sastavni dio. Biti obdarena svetodu i pravilnodu oblika znai da treba imati posebnu predispoziciju njezina konkretnog uvrtavanja u obred, za razliku od druge glazbe, razliite naravi i svrhe.

Svetom glazbom Katolika crkva smatra ove sadraje: Koralno pjevanje. Sve do Drugoga vatikanskoga koncila koralno je pjevanje bilo slubeno pjevanje katolike liturgije, ali i poslije Koncila ono i dalje ostaje prvom crkvenom glazbom i uzorom svim ostalim oblicima crkvene glazbe. Puka crkvena popijevka. Po svojim obiljejima, crkvena puka popijevka je najomiljeniji oblik pjevanja vjernika u crkvi, a time pastoralno, tj. evangelizacijski najuspjeniji. 3. Polifonija. Dokument Sacrosanctum concilium, u toci 116, odmah poslije gregorijanskog pjevanja spominje i polifonu vieglasnu glazbu, kao drugu vrstu svoje bogate glazbene batine. Djela polifone glazbe imaju mjesta u liturgiji, ali samo ako ispunjaju uvjete liturgijske prikladnosti. Polifona vrsta svete glazbe pristaje vie liturgijskim inima koji se obavljaju s vedom sveanodu. Crkva potie na uvanje i iznoenje naslijeenoga blaga polifone crkvene glazbe te na stvaranje novih polifonih djela koja de odgovarati svim kriterijima liturgijske glazbe i tako biti upotrijebljena na slavu Boju i posvedenje vjernika. Instrumentalna glazba. Krdanski kult ne trai nuno instrumente, za razliku od pjevanja. Glazbala su doputena samo ako pomau pjevanju i izraavaju znaenja svetih obreda. Stoga u odreenim trenutcima liturgije mogu svirati i sama glazbala, bez pjevanja. nstrumentalna glazba u liturgiji nije i ne bi smjela biti odvojena od liturgijskoga dogaanja. Sakralna ili liturgijska glazba je nastala kao dio vjerskih ceremonija, te ukljuuje cijeli niz tradicija, drevnih i modernih. Ova vrsta glazbene umjetnosti po svojoj naravi ima specifinu funkciju i ne podlijee samo estetskim naelima. Postojanost katolike liturgijske glazbe svoje temelje ima u slubenim crkvenim dokumentima. U slubenim razmiljanjima, bez obzira na svoju veliku vanost u liturgiji, ona i danas ima podreenu funkciju. U saborskoj konstituciji o svetoj liturgiji, liturgija je vrhunac kojemu tei djelatnost Crkve, a ujedno je i izvor iz kojeg proistjee sva njezina snaga. Glazba, a posebno pjevanje, zauzima veliku vanost u liturgijskom slavlju jer je ujedno i sastavni dio same sveane liturgije. Puke pobonosti su sve vie kroz povijest ulazile u molitveni ivot vjernika i nekako se udaljavale od liturgije, u prvom redu zato to se slavila na njima nerazumljivom latinskom jeziku npr. krini put, krunica Skladbe koje nemaju strog liturgijski karakter mogu se pjevati na takvim pobonostima, ali se ne bi smjele izvoditi prilikom liturgijskog ina. Toga pravila se mnogi zborovi ne dre pa umjesto da se izvode nae stare (ali i vrlo vrijedne) puke popijevke, izvode se tzv. ansone (strane pjesme prevedene na hrvatski).

Promicanje svete liturgijske glazbe

Preporuuje se da svaka biskupija ima odbor za svetu glazbu koji de suraivati s liturgijskim odborom (mogu ak biti i ujedinjeni). Za liturgijska slavlja postoji velik broj popijevaka u hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, i trebalo bi nastojati da se to vie izvode te popijevke. Vjernici u misijama imaju svoju glazbenu predaju koja ima veliko znaenje za njihov vjerski ivot. Zato im treba dopustiti da razvijaju tu svoju glazbu, ali i da ju prilagode prema odreenim lancima Konstitucije. Suvremena kranska glazba je glazbeni anr, u kojem se tekstovi pjesama usredotouju na krdansku vjeru. Najede se odnosi na pop, rock, gospel i glazbu slavljenja (eng. worship), a puno manje na punk, hip-hop i heavy metal. Pojavila se na glazbenoj sceni krajem 1960-ih i poetkom 1970-ih. Meu prvim albumima bio je "Upon This Rock" iz 1969. amerikog glazbenika Larry Normana. Meu zaetnicima su i izvoai: "2nd Chapter of Acts", "Andra Crouch and the Disciples", "Love Song", "Petra" i "Barry McGuire". Bilo je i negativnih kritika poput te, da rock glazba nije prikladna za krdanske tekstove. U 1990-im, suvremena krdanska glazba postala dostupnija i popularnija. Gospel (koji na engleskom jeziku znai evanelje) je naziv za stil religiozne muzike koja je nastala u crnakim crkvama SAD 1930-ih, a u irem smislu se primjenjuje i na religioznu muziku koju su komponirali i izvodili i bijelci s amerikog Juga. Crnaki i bjelaki gospel dijele zajedniki izvor u metodistikim himnama, a povremeno su crnci i bijelci pjevali iste pjesme - ali je stroga podjela na crnake i bjelake crkve dovela do otre podjele na crni i bijeli gospel, koja postoji i danas usprkos velikih napora za integracijom. Gospel muzika - u obje tradicije - se odlikuje izvoaima koji je izvode iskljuivo u vjerske svrhe. No, s vremenom su se pojavili gospel umjetnici koji ga koriste u svjetovnom kontekstu, ponekad ak i u nodnim klubovima. Zahvaljajudi tome, gospel je s vremenom stekao znaajan uticaj na ameriku zabavnu muziku i doprinio stvaranju novih muzikih stilova kao je npr. soul.